biljke-endemi

Sarajevošume

Osjetljive, rijetke i zaštićene biljne vrste na području Š.P.P. “Gornjebosansko”

Osjetljive, rijetke i zaštićene biljne vrste na području Š.P.P. “Gornjebosansko”

Prethodno dobiveni rezultati istraživanja o biološkoj i ekološkoj raznolikosti u okviru Š.P.P. “Go-rnjebosansko”, ukazuju na veliko bogatstvo i raznolikost flore i vege-tacije, kao i na visok procent učešća rijetkih i osjetljivih biljnih vrsta koje se pojavljuju na nivou ekosiste-ma ili kao pojedinačni primjerci.

Ove biljne vrste su dio naše boga-te prirodne baštine, pa se javlja potreba za njihovim upoznava- njem, shvatanju njihove važnosti, te razvijanju odgovornosti prema oču-vanju prirode i zaštiti vrsta.

Biološki resursi naše planete, kao i njihovo očuvanje, su od izuzetnog značaja za postojanje ljudskog druš-tva, kao i za samo održanje života na zemlji.

Uslijed izraženog i povećanog korištenja prirodnih resursa dolazi do opasnosti po nestajanje odre-đenih vrsta i narušavanja postojećih ekosistema

Kako su brojne vrste divlje flore ozbiljno iscrpljene, te nekima od njih prijeti čak i opasnost od izu-miranja, zaštita i očuvanje ovih vrsta je zadatak i obaveza prema budućim naraštajima.

S ciljem spašavanja navedenih resursa, kao i biološke raznolikosti donesena je Konvencija o biološkoj raznolikosti, koja je potpisana na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održana u junu mjesecu 1992. godine u Rio de Janeiru. (Poznat kao skup o zemlji).

Ova Konvencija predstavlja ujed-no i jedan od najznačajnijih dokumenata u sferi Međunarod-nog ekološkog prava, gdje je

istaknut značaj biološke raznovr-snosti za održavanje života i dobrobit prirode, te pravo na zašti-tu i brigu o biološkim resursima i postojećem genofondu.

Ciljevi ove Konvencije, koje tre-ba provoditi u skladu s njenim relevantnim odredbama, jesu oču-vanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti, te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora, na način koji uključuje pri-kladni pristup genetskim izvorima kao i prijenos odgovarajućih tehno-logija, uzevši u obzir sva prava nad tim izvorima i tehnologijama, kao i način koji uključuje odgovarajuće finansiranje.

Osim ove Konvencije na pristup uravnoteženom upravljanju prirod-nim resursima upozoravaju i obavezuju mnogi međunarodni dokumenti (konvencije, protokoli i sporazumi), koje podstiču zaštitu

ekosistema, prirodnih staništa i populacija vrsta u njihovom okru-ženju.

Međunarodni sporazumi s podr-učja šumarstva, zaštite prirode i okoliša :

Deklaracije i rezolucije mini-starskih konferencija o zaštiti šuma u Evropi (Strassbourg, 1990. ; Helsinki 1993.; Lisabon 1998.; Beč 2003.),

Konvencija o biološkoj razno-likosti (Rio de Janeiro , 1992.)

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) (Washington, 1973.)

Konvencija o zaštiti migrator-nih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.)

Konvencija o zaštiti europskih

•

•

•

•

•

divljih vrsta i prirodnih stani-šta (Bern, 1979.)

Konvencija o močvarama (Ramsar, Iran 1971.)

Međunarodna konvencija o zaštiti bilja

Kyoto protokol

Obrazovanjem korisnika ovih pro-stora, te porastom saznanja o raznolikosti i vrijednosti pojedinih biljnih vrsta i zajednica, podiže se svijest o njihovom značaju, što rezultira većim učešćem u aktivno-stima na njegovom očuvanju i zaštiti.

U ovom pregledu date su samo neke od vrsta bogatog prirodnog fonda ovog prostora, koje bi mogle poslužiti u cilju njihovog raspozna-vanja, te koristiti kao priručnik koji bi na pristupačan način pružio

•

•

•

uvid, te omogućio lakše i brže upo-znavanje biljnog svijeta ovog prostora, te smanjio na minimum prijetnje za dalje osiromašenje i gubitak pojedinih vrsta i naruša-vanje biološke raznolikosti.

ljekovito bilje i plodovi stavljeni

pod kontrolu i nadzor

12 BorovnicaSinonimi: borovača, crna borovnicaLatinski: Vaccinium myrtillus L.Njemački: HeidelbeereEngleski: Wild Bilberry

Borovnica raste u planinskim bje-logoričnim i crnogoričnim šuma-ma. Ljekovita biljka visine i do 50 cm.

Borovnica je niski, razgranati, traj-ni grm. Korijen joj je puzav, a stabljike uglaste, žilave i zelene.

Mali listovi su jajastog oblika, ima-ju kratku peteljku i po rubu su nazubljeni. Cvjetovi su ružičasto bijele boje, zvonasti i pojedinačni.

Plod je tamno plava bobica veličine

13

graška. Listove beremo u ljeto i jesen: VIII-X mjesec, a plod krajem ljeta: VIII-IX mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja plodova ova vrsta je zbog mjera zašti-te stavljena pod kontrolu i nadzor.

14 BrezaSinonimi: žalosna brezaLatinski: Betula Pendula Roth. L.Njemački: Birke, HängebirkeEngleski: Birch

Breza je rasprostranjena u bjelogo-ričnim šumama, može biti visoka i do 30 m sa stablom prečnika od 40-60 cm.

Anemofilna je i heliofilna vrsta koja može trpjeti i jako niske tempe-rature. Često obrazuje čiste šumice - brezike, na smeđim kiselim i pod-zolastim zemljištima, a kao pionirska vrsta naseljava sječine i šumska poža-rišta.

Pojedinačna stabla se penju i do

15

oko 1900m nadmorske visine.

Listovi bijele breze su goli. Naličje listova svjetlije je od lica.

Uslijed prekomjernog korištenja u ljekovite svrhe, kao i korištenja u far-maceutskoj industiji, ova vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kon-trolu i nadzor.

16 BrusnicaSinonimi: crvena borovnicaLatinski: Vaccinium vitis idaea. L.Njemački: PreiselbeereEngleski: Cowberry

Nalazimo je uglavnom u šikarama suhih šuma, najčešće u borovim i smrekovim šumama, kao i na humu-snim zemljištima u planinama u dubokim tresetištima.

Brusnica je grmić visine 10-20 cm. Ima puzavi korijen, zimzelene obr-nuto jajaste listove, tačkaste i blijedo zelene boje.

Grozdasti cvat je smješten na vrhu izdanka, a cvjetovi su crvenkasto bijeli i zvonastog oblika. Bobe su svi-

17

jetlo crvene i veličine borovnice.

Ljekovita je biljka, od koje se kori-ste listovi i plodovi.

Listove beremo u ljeto i jesen: VIII-X mjesec, a plod krajem ljeta: VIII IX mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja njenih plodova, vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kontrolu i nad-zor

18 Crveni glogSinonimi: glog višekoštičaviLatinski: Crataegus oxyacantha L.Njemački: Stumpfgelappter WeißdornEngleski: Common hawthorn

Listopadni grm srednje veličine, ili manje drvo, koje u povoljnim uslovi-ma može izrasti i do 12 m i postići debljinu i do 50 cm.

Staništa su humusna, svježa do umjereno suha zemljišta u svijetlim, listopadnim, mješovitim, rjeđe četin-arskim šumama, na aluvijalnim tlima.

Vrijeme cvjetanja: V, VI mjesec.

Ljekovita je vrsta i koristi se i u far-

19

maceutskoj industriji.

Zbog prekomjernog korištenja, ova vrsta je stavljena pod kontrolu i nadzor.

20 Divlja šumska jabukaSinonimi: Latinski: Malus sylvestris Mill.Njemački: Wilder ApfelbaumEngleski: Common Apple Tree

Listopadni grm oko 3-4 m visok ili niže drvo koje rijetko naraste i do 10 m, široke, nepravilne i prozračne krošnje.

Raste najčešće u mezofilnim šuma-ma i šikarama, usamljeno na livadama, pašnjacima, međama itd., od nižeg pa do brdskog regiona.

Vrijeme cvjetanja (IV), V, VI mje-sec.

Zbog prekomjernog i nepravilnog

21

sakupljanja plodova, nalazi se na popisu šumskih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kon-trolu i nadzor.

22 ĐurđevakSinonimi: đurđicaLatinski: Convallaria majalis L.Njemački: MaiglöckchenEngleski: Lily of the valley

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, visine 10-20 (30) cm.

Prirodno ga nalazimo u prirodnim šumama, šikarama i krčevinama od nizina pa do brdskog i gorskog regio-na.

Raste na umjereno suhim do svje-žim, umjereno hranljivim, blago do umjereno kiselim, humoznim, rastre-sitim, pjsekovitim, kamenitim ili ilovastim zemljištima, pretežno na krečnjacima. Vrijeme cvjetanja: V-

23

VI mjesec.

Đurđevak se mnogo eksploatiše na prirodnim staništima te je na mno-gim mjestima prorijeđen.

Zbog mjera zaštite, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šum-skih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nazor.

24 GlogSinonimi: glog bijeli, glog jednokoštičaviLatinski: Crataegus monogyna L.Njemački: WeissdornEngleski: Hawthorn

Raste po rjeđim šikarama i živica-ma, na sunčanim padinama.

Jako je razgranat grm ili niže drvo, a listovi su pliće urezani.

Cvjeta u VI-VII mjsecu. Cvjetovi su bijeli, sakupljeni u uspravne gro-nje.

Plod je poput sitne jabučice, sočan i žarko crven. Glog je jako ljekovita biljka.

Cvjetove i listove beremo u proljeće

25

i rano ljeto IV-VII mjesec, a plod u toku jeseni X-XI mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja, ova vrsta je uvrštena na popis sekun-darnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nad-zor.

26 Islanski lišajSinonimi: planinska mahovinaLatinski: Cetraria islandica L.Njemački: Isländisches MossEngleski: Iceland Moss

Raste u planinskim predjelima, u crnogoričnim šumama, na visokim pašnjacima i goletima.

Raste po tlu ili po stablima koja često posve obrastu. Ljekovita je bilj-ka.

Visok je do 10 cm, sa uspravnim i perasto razgranatim habitusom. Liš-aj nema razvijene biljne organe.

Njegov habitus je svuda iste građe. a rub lišaja je resičav, šaren i maslina-

27

sto zelen.

Zbog njegovih ljekovitih svojstava, dolazi do prekomjernog korištenja, te je zbog mjera zaštite stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvo-da koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

28 IvaSinonimi: ivica, trava iva, brdski dupčacLatinski: Teucrium montanum L.Njemački: Berg-GamanderEngleski: Mountain Germander

Raste po suhim travnjacima, kame-njarima, suhim brdskim livadama, uz živice, uz poljske puteve i međe.

Iva je zeljasta, ljekovita biljka sa nasuprotnim, duguljastim i nazublje-nim listovima.

Cvjetovi su ružičasti, sakupljeni u grozdaste cvasti.

Bere se tokom ljeta VI-VIII mje-sec.

Uslijed prekomjernog korištenja,

29

ova vrsta je stavljena pod kontrolu i nadzor.

30 Jagoda šumskaSinonimi: ivica, trava iva, brdski dupčacLatinski: Fragaria vesca L.Njemački: Wald-ErdbeereEngleski: Wild Strawberry

Samonikla biljka, raste u šumama, na krčevinama, na proplancima i pla-ninskim livadama.

Jagoda šumska posjeduje trodjelne listove sa svilenkasto dlakavim nalič-jem i zupčastog ruba.

Cvjetne drške su duge oko 20 cm, na vrhu nose cimoznu cvat sastavlje-nu od sitnih bijelih cvjetića.

Vrijeme cvjetanja od IV-V mjese-ca.

31

Listove i plodove sakupljamo u proljeće i početkom ljeta IV-VI mje-sec.

Zbog njenog prekomjernog koriš-tenja, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

32 JarebikaSinonimi:Latinski: Fragaria vesca L.Njemački: Wald-ErdbeereEngleski: Wild Strawberry

Samonikla biljka, raste u šumama, na krčevinama, na proplancima i pla-ninskim livadama.

Jagoda šumska posjeduje trodjelne listove sa svilenkasto dlakavim nali-čjem i zupčastog ruba.

Cvjetne drške su duge oko 20 cm, na vrhu nose cimoznu cvat sastavlje-nu od sitnih bijelih cvjetića.

Vrijeme cvjetanja od IV-V mjese-ca.

33

Listove i plodove sakupljamo u proljeće i početkom ljeta IV - VI mje-sec.

Zbog njenog prekomjernog koriš-tenja, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

34 KaduljaSinonimi: žalfija, pelinLatinski: Salvia officinalis L.Njemački: Echte SalbeiEngleski: Sage

Raste samoniklo po kamenjarima i pašnjacima, pored puteva.

Kadulja je polugrm iz čijih donjih odrvenjelih dijelova u proljeće izbije-ju zeljaste stabljike sa nasuprotnim listovima i cvjetovima.

Listovi su duguljasti i zelenkasto sivi. Cvjetovi su svijetlo ljubičaste boje,sakupljeni u klasove. Cvjeta u maju i junu.

Zbog njenih poznatih ljekovitih

35

svojstava, izložena je prekomjernom sakupljanju, te je ova vrsta zbog mje-ra zaštite stavljena pod kontrolu i nadzor.

36 KičicaSinonimi: kantarion crveniLatinski: Centaurium umbellatum L.Njemački: TausendgüldenkrautEngleski: Centaury

Kičica je jednogodišnja ili dvogo-diš-nja ljekovita biljka.

Uspijeva na svijetlim šumskim liva-dama i suhim travnjacim.

Listovi su joj naspramni, jajolikog do duguljastog oblika i imaju uzdu-žne žile.

Cvjetovi imaju ljevkast oblik i ruži-často crvene su boje. Prašnici se nakon cvjetanja savijaju u spiralu.

Zbog njenih ljekovitih svojstava,

37

dolazi do njenog prekomjernog kori-štenja, te je ova vrsta zbog odgovarajućih mjera zaštite, uvršte-na na popis vrsta koje se moraju staviti pod kontrolu i nadzor.

38 KlekaSinonimi: obična borovica, venja, smrikaLatinski: Juniperus communis L.Njemački: Gemeiner WacholderEngleski: Juniper

Dvodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste veoma sporo, može doži-vjeti veliku starost. Podnosi jake mrazeve i velike suše.

Vrijeme cvjetanja: IV, V mjesec, zavisno od nadmorske visine. Kora u početku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka.

Korjenov sistem veoma razgranat sa žilom srčanicom. Razvijena endo-trofna mikoriza. Pupovi sitni i obloženi ljuskama.

39

Ima vrlo široku ekološku valencu, nalazimo je u nizinskom pa do subplaninskog pojasa naših planina.

Uslijed prekomjernog korištenja plodova, ova vrsta je zbog mjera zašti-te stavljena pod kontrolu i nadzor.

40 KupinaSinonimi: ostrugaLatinski: Rubus fruticosus L.Njemački: BrombeereEngleski: Blackberry

Raste kao živa ograda po šikara-ma, pored puteva, potoka, po obodu šuma i na neobrađenom zemljištu.

Kupina ima drvenastu stabljiku sivo smeđe boje.

Lišće je naizmjenično, ovalno iz-duženo sa nazubljenim rubom.

Cvjetovi su bijele do ružičaste boje, grupisani na vrhu stabljika.

Plodovi su sitne bobice, zrele su gotovo crne boje.

41

Od ove vrste koriste se mladi listo-ve i plodovi, te se njihovim pre- komjernim korištenjem ova vrsta, zbog mjera zaštite, nalazi na popisu vrsta koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

42 LazarkinjaSinonimi: prvijenacLatinski: Asperula odorata L.Njemački: WaldmeisterEngleski: Sweet woordruff

Lazarkinja je ljekovita višegodišnja biljka sa puzavim crveno-smeđim korijenom iz kojeg izrastaju brojne uspravne, glatke, četverouglaste sta-bljike sa pršljenasto raspoređenim listovma.

Listovi nemaju peteljke i po rubu imaju rijetke dlake. Cvjetovi su pore-dani u račvastim cvatovima, sitni su i bijele boje.

Plodovi su oraščići poput čička.Raste u listopadnim šumama (poseb-

43

no bukovim) i šikarama.

Uslijed njenog prekomjernog i nepravilnog našina prikupljanja, ovu vrstu treba podvesti pod kontrolu i nazor.

44 LincuraSinonimi: srčanik, gencijana, sirištaraLatinski: Gentiana lutea L.Njemački: Gelber EnzianEngleski: Gentian

Lincura je ljekovita biljka brdskih i planinskih područja.

Višegodišnja zeljasta biljka visoka 60 cm. Korijen je jak i razgranat, pro-dire duboko u tlo.

Stabljike su uspravne, nerazgra-nate. Cvjetovi su žute boje grupisani u pazuhu listova.

Uslijed njenog prekomjernog kori-štenja (korjen biljke), lincura spada u jednu od najugroženijih vrsta seku-

45

ndarnih šumskih proizvoda, te je njeno sakupljanje i otkup zabranjen na određeno vrijeme, te se mora pod-vesti pod kontrolu i nadzor.

46 Lipa bijelaSinonimi: srebrena lipaLatinski: Tilia tomentosa L.Njemački: Silber-LindeEngleski: Silver Linden

Listopadno drvo i do 40 m visoko, pravog debla i sa širokom, volumino-znom krošnjom.

Raste po u brojnim mezofilnim šumama.

Rasprostranjena je na kontinental-nom području BiH.

Listovi su joj sitni i asimetrični, a cvjetovi su bjeličasto žute boje.

Cvjetovi bijele lipe su krupniji, a lišće grublje nego kod crne lipe.

47

Bijela lipa cvjeta u junu i julu mje-secu, oko dvije sedmice prije crne lipe.

Zbog prekomjernog i nepravilnog sakupljanja listova, nalazi se na popi-su šumskih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kontrolu i nadzor.

48 Lipa crnaSinonimi: srebrena lipaLatinski: Tilia plathyphyllos Scop. L.Njemački: Sommer-LindeEngleski: Lime tree, Basswood

Rasprostranjena je na gotovo svim staništima. Nalazi se u rjeđim šu-mama, na ivicama i rubovima šuma, na ruderalnim staništima.

Crna lipa je ljekovita biljka i slična je bijeloj lipi. Kod crne lipe na naličju lista, između žila, su smeđe-crne dla-čice.

Razlike su evidentirane i u cvjeto-vima. Crna lipa cvjeta 15 dana poslije bijele i puno je bogatija cvjetovima.

49

Zbog prekomjernog i nepravilnog sakupljanja, nalazi se na popisu šum-skih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kontrolu i nad-zor.

50 Ljubičica mirisnaSinonimi: ljubičicaLatinski: Viola odorata L.Njemački: MärzveilchenEngleski: Violet

Ljubičica mirisna je mala zeljasta proljetna biljka sa plitkim korijenom i nadzemnim puzajućim vriježama koje se ukorjenjuju, a nad površinom tla razvijaju se rozete prizemnih listova. Cvjetovi su nepravilni, tamno ljubičaste boje i ugodnog mirisa.

Nalazimo je pod grmljem, na liva-dama, proplancima i drugim mjestima gdje ima vlage i malo sun-ca.

Ljekovita biljka od koje se koriste

51

cvijetne glavice i korjen. Zbog svojih svojstava, kao i prekomjernog sku-pljanja, ova vrsta je uvrštena na popis biljaka koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

52 Majčina dušicaSinonimi: ljubičicaLatinski: Thymus serpyllum L.Njemački: Quendel, SandthymianEngleski: Mother of thyme

Ljekovita biljka, raste po kame-njaru, neplodnom zemljištu, na livadama, pašnjacima i rubovima šuma. Nalazimo je na sunčanim i suhim mjestima.

Majčina dušica ima sitne listove, tačkaste sa brdavičastim dlakama i kretkim drškama. Cvjetovi su ruži-často-crvene boje, dlakavi i grupisani na vrhu stabljika.

Cvjeta tokom cjelog ljeta. Cjela biljka ima prijatan miris.

53

Uslijed prekomjernog korištenja, ova vrsta je zbog mjera zaštite uvršte-na na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

54 MalinaSinonimi: divlja malinaLatinski: Rubus idaeus L.Njemački: HimbeereEngleski: Raspberry

Malina je jako raširena samonikla biljka i nalazimo je na požarištima, šumskim prosjecima, po obodima šuma i na sunčanim mjestima.

Malina ima naizmjenične listove na bodljikavim drškama koji su više-struko usječeni, sa nazubljenim rubovima i obraslim dlačicama.

Cvjetovi rastu grupisani u pazuhu listova i bijele su boje. Plodovi su crveni, sitni i grupisani u zbirni plod, sličan plodu kupine.

55

Veoma je ljekovita biljka. Vrijeme cvjetanja V-VI mjesec.

56 MrazovacSinonimi: balučak, kaćunakLatinski: Colchicum autumnale L.Njemački: HerbstzeitloseEngleski: Meadow saffron

Mrazovac raste po vlažnijim brd-sko - planinskim livadama i pašnjac- ima. Ljekovita je biljka.

Mrazovac se pojavljuje krajem ljeta i početkom jeseni. Ima krupno ljubi-často-ružičaste cvjetove sa šest dugih latica na drškama.

Sjeme sazrijeva naredne godine u augustu. Zrelo sjeme je tamno sme-đe, gotovo crne boje, sitno, veoma tvrdo, grube površine, pri dnu ima malo bradavičasto zadebljanje.

57

Sjeme mrazovca je otrovno. Kori-sti se u narodnoj medicini, kao i za potrebe farmaceutske industrije, te je stoga potrebno njegovo korištenje podvesti pod kontrolu i nadzor.

58 OdoljenSinonimi: valerijan, macina travaLatinski: Valeriana officinalis L.Njemački: Echter BaldrianEngleski: Valerian

Ljekovita biljka. Raste na vlažnim mjestima, uz grmlje i šikare, na vlaž-nim livadama, uz rubove šuma.

Po planinama raste često na suhim i kamenitim položajima.

Odoljen ima kratak i zadebljao korijen iz kojeg izbijaju mnogobrojni korjenčići.

Listovi su neparno perasto izdje-ljeni. Cvjetovi su sitni, ružičasto bijele boje, grupisani na vrhu stablji-

59

ka.

Cvjeta od maja do jeseni.

Zbog svojih ljekovitih svojstava koristi se u narodnoj medicini, kao i u farmaceutskoj industriji, te je zbog njegovog prikupljanja potrebno pod-uzeti mjere kontrole i nadzora.

60 OskorušaSinonimi: Latinski: Sorbus domestica L.Njemački: SpeierlingEngleski: Sorvice tree

Listopadno drvo sa pravim deblom i pravilno razvijenom širokom kroš-njom. Izraste oko 15-20 m vsoko.

Kao sredozemno-srednjoevropska vrsta oskoruša je zastupljena u ksero-termnim šumama i šikarama nižeg hrastovog pojasa,

Javlja se pojedinačno ili u manjim grupama.

Zahtjeva dobra i plodna zemljišta. Vrijeme cvjetanja je IV, V mjesec.

61

Uslijed intenzivnog korištenja nje-nih plodova, ova vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kontrolu i nad-zor.

62 Patuljasta klekaSinonimi: klečicaLatinski: Sorbus domestica L.Njemački: ZwergwacholderEngleski: Mountain juniper

Najčešće naseljava skeletoidna zemljišta na planinskim rudinama subalpinskog i alpinskog pojasa, kako na silikatnoj tako i na karbonatnoj podlozi, često prekriva ogromna pro-stranstva i penje se do najviših vrhova naših planina.

Patuljasta kleka je nizak, polegli grm, 30-60 (pa i do 100) cm visine, tankih, gustih, razgranjenih grana.

Vrijeme cvjetanja je kasno pro-lje-će.

63


64 Pogančeva travaSinonimi: mjehurica, ljoskavacLatinski: Physalis alkekengi L.Njemački: JudenkirscheEngleski: Alkakengy, Bladder Cherry

Ljekovita biljka polusjenovitih sta-ništa, visine 30-60 (pa do 100) cm.

Živi u šikarama, na rubovima šuma, na šumskim čistinama, šum-skim prosjekama, kao korov u vinogradima, uz puteve i na drugim sličnim staništima, od nizina pa do oko 1000 m nadmorske visine.

Traži svježa i rahla, bogata zemlji-šta, pretežno na krečnjaku.

Zbog svojih ljekovitih svojstava,

65

korištenje ove vrste je pojačano, te je stavljena na popis sekundarnih šum-skih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

66 SmiljeSinonimi: smilj, cmiljeLatinski: Helichrysum italicum L.Njemački: Mittelmeer-StrohblumeEngleski: Curry Plant

Nalazi se na krečnim, suhim i pje-skovitim zemljištima mediteranskog područja.

Posebno mu odgovara bazično zemljište. Smilje je višegodišnja, lje-kovita biljka, visoka 20-30 cm.

Stabljika je jednostavno olistana sa 20-30 cvjetova sakupljenih u guste grozdaste glavice.

Listovi su dlakavi, blijedo-zelene boje, a cvjetovi limun-žute do nara-

67

ndžaste boje.

Zbog svojih ljekovitih svojstava izložena je prekomjernom sakuplja-nju, te je zbog toga uvrštena na popis vrsta koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

68 ŠipurakSinonimi: divlja ruža, pasja ruža, šipurinaLatinski: Rosa canina L.Njemački: HundroseEngleski: Dog rose

Raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde i međe.

Šipurak je biljka sa oštro nazub-ljenim i neparnim listovima. Cvjetovi su blijedo ružičaste ili gotovo bijele boje.

Plodovi su jajastog oblika, svijetlo crveni i sadrže veliki broj tvrdih sje-menki. Ljekovita biljka.

Plodove šipurka beremo početkom

69

jeseni IX mjesec, prije punog zrenja, dok su tvrdi.


70 TrnjinaSinonimi: crni trn, divlja šljivaLatinski: Prunus spinosa L.Njemački: Schlehe, SchwarzdornEngleski: Blackthorn

Vrlo je raširena, raste po šikarama i rubovima šuma, livadama, itd.

Vrijeme cvjetanja IV i V mjesec. Cvjetovi su bijeli i vrlo brojni.

Plodovi su plavi, male okrugle šlji-ve, a poslije prvog mraza omekš-aju i mogu se koristiti u ishrani kao svje-ži.

Veoma je ljekovita biljka, te zbog intenzivnog sakupljanja cvjetova, listova i plodova nalazi se na popisu

71

vrsta koje se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

72 UvaSinonimi: medvjeđe grožđe, medvjetkaLatinski: Arctostaphylos uva ursi L.Njemački: Echte BärentraubeEngleski: Bearberry

Raste na sunčanim i kamenitim obroncima i pašnjacima u grmlju i svijetlim šumama.

Uva je zeleni polegli grm koji često prekriva zelene pašnjačke površine.

Listovi su kožasti, jajastog oblika i cjelovitog ruba. Cvjeta od V-VI mje-seca.

Cvjetovi su blijedo ružičasti, zvo-nasti i sakupljeni u grozdove. Ljekovita je biljka koju zbog preko-

73

mjernog korištenja treba podvesti pod kontrolu i nazor.

74 ZovaSinonimi: bazga, zovikaLatinski: Sambucus nigra L.Njemački: Schwarzer HolunderEngleski: Elder

Zova ima listove naspramne, pera-ste, najčešće petodjelne.

Cvjetovi su blijedo žuti, vrlo miri-sni, sitni, udruženi u velike tanjurasto proširene cvatove.

Voli plodna, humusna tla. Raste po okućnicama uz rubove šuma i po živicama. Ljekovita jr biljka.

Uslijed pojačanog sakupljanja listova i svjetova, ova vrsta zbog mje-ra zaštite, uvrštena je na popis

75

sekundarnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

ranjive vrste

78 Barski kaćunSinonimi: salepLatinski: Dactylorhiza cordigera L.Njemački: HerzragwurzEngleski: Cuckoo-flower

Zelena biljka, uspravne, šuplje sta-bljike, visine od 10 do 30 cm.

Pripada geofitama (geophita), koje predstavljaju životnu formu suho-zemnih biljaka kod kojih pupoljci ili drugi rasplodni organi prezimljava u obliku krtole u zemlji.

Vrijeme cvjetanja od IV - VIII mjeseca

Rasprostranjena je od Norveške do planina Balkanskog poluostrva i

79

od Kavkaza da zapadnih Alpa.

Naseljava ekosisteme niskih creto-va, a optimum nalazi u asocijaciji Orhidetum bosniace (Mišić 81), na planinama srednjih i jugoistočnih Dinarida.

(D. cordigera subsp. bosniaca).

Geološku podlogu na njihovim staništima najčešće čine kisele stije-ne, a zemljišta su hidrogene sub- alpinske, gorske ili alpinske crnice ili vlažni rankeri, čija pH vrijednost iznosi između 4,5 i 5,5, a procenat humusa se penje i preko 25 %.

Ljekovita je biljka.

80 Bosanska perunikaSinonimi: salepLatinski: Iris reichenbachii var. Bosniaca HeufellNjemački: Bosniche SchwertilieEngleski: Bearded iris

Biljka visine 10-35 cm koja cveta u V, VI mjesecu.

Nalazimo je pojedinačno ili u većem broju obrasta površine od nekoliko četvornih metara.

Naseljava suhe livade i pašnjake na karbonatnim i serpentinitskim stije-nama, s plitkim skeletoidnim zem- ljištem.

Nalazimo je i u okviru zajednica planinskih rudina na vapnenoj i dili-

81

mitičnoj podlozi.

82 BrđankaSinonimi: arnikaLatinski: Arnica montana L.Njemački: Arnika, WohlverleihEngleski: Wolfsbane, Mountain snuff

Zelena trajnica, sa uspravnom sta-bljikom, visine 20 do 40 cm.

Cvjeta u periodu od VI - VIII mje-seca

Rasprostranjena je na planinama Evrope, od Pirineja, Alpa i Karpata do Apenina i Dinarida u subalp-skom, rijeđe u alpskom i gorskom pojasu.

Optimum nalazi u subalpinskim i alpinskim rudinama na kiselim stije-

83

nama.

Naseljava najčešće kisela humusna silikatna tla, odnosno rankere u sub-alpin-skom i alpinskom pojasu.

U gorskom pojasu se javlja na dubljim kiselim smeđim ili smađim podzolastim zemljištima

Izrazita je heliofita.

Srednja godišnja relativna vlašnost vazduha u ekosistemima koje nase-ljava se kreće između 60 i 70 (75)%.

Ljekovita je.

84 Hermanov ušljivac Sinonimi: hermanov ušljivac planinskiLatinski: Pedicularis hoermanniana K. MallyNjemački: Hoermann-LäusekrautEngleski: Hoermann’s lousevvort

Visina biljke 35-60 (-80) cm.

Ova vrsta cvjeta u VI, VII, VIII mjesecu.

Raste na mezofilnim ili vlažnim livadama, rubovima šuma, šumske progale i čistine u montanom (brd-skom) i subalpinskom vegetacijskom pojasu.

Endem Balkanskog poluotoka, sa središtem raprostranjenosti na Dina-ridima.

86 JaglacSinonimi: jaglika proljećna, jagorčevina proljećnaLatinski: Primula veris L, subsp. Columnae (Ten.)Njemački: HimmelschlüsselblumeEngleski: Cowslip, Paigle

Vrijeme cvjetanja od IV - V mjese-ca

Višegodišnja biljka, 15-20 (pa do 30) centimetara visoka, sa kratkim korjenom.

Rasprostranjena je na livadama i pašnjacima, od brdskog do alpinskog pojasa. Često se nalazi među grmovi-ma, na ivici šuma i u svijetlim šikarama i šumama. Naročito je česta u zajednicama livada i pašnjaka vlaž-nije varijante.

87

Takođe je zastupljenau fitocenoza-ma planinskih rudina, kao i vegetaciji krečnječko-dolomitnih sipara.

Kao krma je slabog kvaliteta.

Medonosna je biljka. Koristi se u u narodnoj medicini i farmaceutskoj industriji.

Mlado lišće služi za jelo kao vita-minsko povrće.

88 Jesenska šašikaSinonimi: ojstrica, jesenska vilovinaLatinski: Sesleria autumnalis (Scop.)Njemački: Herbst-Blaugras, Herbst-ElfengrassEngleski: Autumn moor grass

Biljka polusjenovitih i svijetlih sta-ništa, visine (30) 50-60 cm.

Vrijeme cvjetanja (VII) VIII - IX (X) mjesec.

Najčešće je nalazimo u mediteran-sko-montanom i submediteranskom području čitavog ilirskog krša.

Kao izrazit kalcifil, jesenska šašika raste na suhim ili umjereno suhim, rastresitim, pjeskovitim ili kameni-tim zemljištima.

90 Kaćun - salepSinonimi: kaćunLatinski: Orchis morio L.Njemački: Kleines KnabenkrautEngleski: Green-winged orchid

Stabljika visine 5-30 centimetara, najčešće svijetlozelena u gornjem dijelu malo ljubičasta. Geofita je i prezimljava u obliku krtole.

Diferencira se na veliki brij popu-lacija, odnosno podvrsta, varijateta i formi, a optimum uslova za život nalazi u različitim ekosistemima kla-sa Molinio - Arrhenatheretea i Festuco - Brometea.

Značajna je ljekovita vrsta.

92 Kaćunak pjegaviSinonimi: pjegasta kukavicaLatinski: Orchis maculata L.Njemački: Geflecktes KnabenkrautEngleski: Heath Spotted-orchid

Biljka polusjenovitih staništa, veo-ma varijabilna i ljekovita, visine 20-65 (pa do 90) cm.

Vrijeme sazrijevanja (V-) VI - VII mjeseca.

Zastupljena u listopadnim, četi-nar-skim i mješovitim šumama i šikarama, rubovima šuma, šumskim čistinama, te na tresetištima od nizi-na pa do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

93

Najčešća nalazišta ove vrste su na svježim, blago humoznim, rastresi-tim i hranljivim zemljištima.

94 LjepikaSinonimi: dlakavi lepenLatinski: Adenostyles alliariae L.Njemački: Grauer AlpendostEngleski: Adenostyles alliariae

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, visine 60-150 cm.

Vrijeme cvijetanja od VII-VIII mjeseca.

Najčešće je nalazimo u vegetaciji visokih zeleni, te u zajednicama koje naseljavaju staništa sa znatnom koli-činom vlage, sa hranljivim, humo-znim zemljištem na kojem se dugo zadržava snijeg.

Isto tako, nalazimo je fragmentar-

95

no, često u gustim populacijama, u bukovo-jelovoj šumi, te veoma često i obilno u subalpinskoj bukovoj šumi.

96 Pančićev volovodSinonimi: volovodLatinski: Orobanche pancicii Beck.Njemački: Pančić SommerwurzEngleski: Pančić’s Broomrape

Visina biljke (15-) 20-50 cm. Cvje-ta od sredine, do kraja V, i do početka VII mjeseca.

Raste na travnjacima brdskog i subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Na Jahorini smo je nalazili u vege-taciji planinskih rudina na oko 1900m nadmorske visine.

Endem Balkanskog poluotoka. Klasično nalazište je na planinama okoline Sarajeva.

98 Petoprst drškastiSinonimi: Latinski: Potentilla caulescens L.Njemački: Stengel-FingerkrautEngleski: Lax Cinquefoil

Biljka visine 5-30 cm koja cvjeta u periodu od VII-VIII mjeseca.

Raste u pukotinama vapnenih i dolomitnih stijena alpinskog, subal-pinskog, a rjeđe gorskoga vegetacijskog pojasa.

100 Sarajevska udovičicaSinonimi: Sarajevska prženicaLatinski: Knautia sarajevensis Beck.Njemački: Sarajevo KnopfblumeEngleski: Sarajevo button flower

Višegodišnja biljka sa horizontal-nim, prostim ili kratko granatim rizomom, visine 50-80 cm, nalazimo je na šumskim progalama i čistina-ma, te na rubu acidofilnih šuma smreke, jele i klekovine bora.

Endem Dinarida (klasično nalazi-šte je na Trebeviću iznad Sarajeva po čemu je i dobila ime). Vrijeme cvjeta-nja VI-VIII mjesec.

102 Veliki volujakSinonimi:žuti kolotoč, ognjica, veliki volujakLatinski: Telekia speciosa Schreb.Njemački: TélékieEngleski: Telekia

Biljka svijetlih šuma koja se pre-težno javlja na rubovima šuma, u živicama i šumskim čistinama, visine 90-150 (-200)cm. Vrijeme cvjetanja VI-VIII mjesec.

Ova zajednica je razvijena na broj-nim hrvatskim, bosanskim i crnogorskim planinama u pojasu bukve i jele i to na starijim sječinama, uz oba-le planinskih potoka i izvora i u kraškim vrtačama.

To su mjesta gdje se snijeg dugo

103

zadržava. Ulazi u sastav nekih zajed-nica vegetacije visokih zeleni.

Pripada balk.-karpatskom flornom elementu.

rijetke i endemične

dendro vrste

106 Barska ivaSinonimi: siva vrba, pepeljasta ivaLatinski: Salix cinerea L.Njemački: asch Weide, Grau WeideEngleski: Gray willow, Common sallow

Nalazi se uz brdske i planinske potoke, na vlažnim livadama i trese-tištima.

Penje se mjestimično i do preko 1500 m nadmorske visine.

Barska Iva je listopadni veoma raz-granat, gust grm, visine 1,5 - 3 (-6) metara.

Vrijeme cvjetanja (III) IV,V mje-sec.

Kora kod grančica siva, u drugoj

107

godini gusto, kratko dlakava.

Korijenov sistem dobro razvijen, pupovi pokriveni sivkastim, kratko dlakavim ljuskama.

108 Crni grabSinonimi: grab hmeljastiLatinski: Ostrya carpinifolia Scop.Njemački: Gemeine Hopfenbuche, SchwarzbucheEngleski: Hophornbeam

Listopadno drvo vosoko oko 15 (-20) m, sa prsnim promjerom do 50 cm, masivnog i često krivog debla i široke, dosta rijetke krošnje, korjena srcastog, dubokih žila, ali i široko površinski razgranatog.

Ova vrsta danas ima sužen areal, te se može svrstati kao relikt iz tercije-ra.

Kod nas se javlja u u većem broju asocijacija, gotovo redovno trajnih stadijuma, u pojasu hrastova i bukve,

109

pretežno na strmim južnim, kreč-njačkim i dolomitskim obroncima.

Dobro podnosi zasjenu, u sklopu izrasta pravo i formira deblo očišće-no od grana. Drvo po visini trećeg do drugog reda.

Vrijeme cvjetanja je IV, V mjesec.

110 Evropska tisaSinonimi: obična tisaLatinski: Taxus baccata L.Njemački: Gemeine EibeEngleski: Common yew

Grm ili srednje visoko drvo, nara-ste ponekad i do 20 m. Ima široku piramidalnu krošnju s nepravilnim deblom, koje ima promjer i do 1m. Korjen joj prodire osrednje duboko u zemlju i dosta je razgranat, a na nje-mu se nalazi endotrofna mikoriza.

Dostiže vrlo visoku starost i preko 1000 godina.

Najčešće se javlja u pojasu bukovih i mješovitih četinarskih šuma, poje-dinačno ili u manjim skupinama,

111

većinom na sjevernim ekspozicijama i na sjenovitim i vlažnijim mjestima.

Praistorijska nalazišta i današnja brojnost njenih stabala pokazuju da je ona, u nekim krajevima, na putu ka istrebljenju.

Vrlo spor rast i upotrebljivo drvo su među glavnim uzrocima njenog nestajanja.

Vrijeme cvjetanja III, IV mjesec, oprašivanje se vrši vjetrom. Fiziološ-ku zrelost dostiže oko 30. godine.

Sjeme tise, zbog mesnatog omota-ča crvene boje (tzv. arilus) liči na bobicu i privlaćan je pticama, koje sa arilusom gutaju sjeme, koje se nešte-ćeno raznosi i rasijava.

112 Gorski javorSinonimi: bijeli javorLatinski: Acer pseudoplatanus L.Njemački: Berg-Ahorn, UrleEngleski: Sycomore

Listopadno drvo oko 25-30 (-40) m visoko, dosta nepravilnog debla, koje može imati debljinu do oko 2,00 metra.

Počinje cvjetati između 20 i 40. godine

Najčešće se sreće po brijegovima i srednjim brdima u regionu bukve, mješovitih šuma lišćara i četinara (bukva i jela).

Traži svježa do vlažna mjesta sa

113

plodnim humoznim zemljištem, naj-češće kraj šumskih potoka u bukovim šumama, u većim visinama zauzima sunčane položaje i manje svježa zemljišta.

Pripada srednjoevropskom flor-nom elementu i jedna je od najvrijednijih vrsta među našim ple-menitim lišćarima.

114 JavoracSinonimi: planinski javor, javor gluhačLatinski: Acer opalus subsp. obtusatum Kit.Njemački: Frühlings-Ahorn Engleski: Bosnian Maple

Listopadno drvo visoko 15 - 25 metara, čiji prečnik može dostići i do 100 cm.

Korjenov sistem je dobro razvijen.

Javlja se pretežno na terenima našeg visokog krša, gdje se javlja poje-dinačno i u grupama u mezotermnim šumama na krečnjaku, dopirući do donje granice bukovog regiona (od 500-1600 m).

Termofilna je i heliofilna vrsta, jav-

115

lja se u šumama crnog graba, te otvorenijim brdskim bukovim i bukovo jelovim šumama na kršu.

Zastupljen je u brojnim šumskim zajednicama.

Ova vrsta se prema kategorizaciji biljnih vrsta IUCN-a, po prije- dlogu Crvene liste biljnih vrsta (Šilić 1992. - 1995.) nalazi u katego-riji rijetkih vrsta.

116 Joha bijelaSinonimi: joha (jova) sivaLatinski: Alnus incana L.Njemački: Grauerle Engleski: Speckled Alder, European Alder

Rasprostranjena je pretežno u sje-vernoj, srednjoj i istočnoj Evropi.

Listopadno drvo oko 10 (-25) m visoko sa više ili manje uspravnim, gustim granama.

Rijetko živi duže od 50. godina.

Jednodomna biljka, anemofilna, heliofilna (ali dobro podnosi i sjenu), higro-mezofilna vrsta.

Raste na pješčanim i ilovastim zemljištima, uz hladnije rijeke, poto-

117

ke i planinske izvore, izbjegavajući terene sa stagnirajućom vodom i obrazujući zajednicu Alnetum inca-nae Aich.

Vrijeme cvjetanja III mjesec, prije listanja (cvjeta na oko 20 dana ranije od crne johe).

118 KlekovinaSinonimi: planinski bor, bor krivuljLatinski: Pinus mugo TurraNjemački: Bergkiefer Engleski: Mountain pine

U zavisnosti od staništa uslova habistus veoma varira. Javlja se kao nizak, polegnut grm, ili kao nisko drvo.

Najviše ga susrećemo u obliku polegnutog grma, čija nepravilna debla leže na zemlji ili kamenju, gra-ne guste, sabljasto povijene prema gore.

Rasprostranjen je u subalpinskom i alpins-kom pojasu, gdje na granici šumske vegetacije obrazuje posebnu i

119

veoma karakterističnu zajednicu kle-kovine bora (Pinetum mughi Hor- vat).

U sjevernom dijelu areala naseljava i tresetišta. Dopire do 2600 nadm. visine. Vrijeme cvjetanja VI, VII mjesec.

Fiziološku zrelost postiže već oko 10. godine. Šišarice su sjedeće ili sa vrlo kratkom peteljkom.

Zbog svoje izražene zaštitne funk-cije u pogledu zaštite padina od erozije i lavina spada u vrste koje su moraju podvesti pod kontrolu i nad-zor.

120 Lijeska mečja Sinonimi: divolijeskaLatinski: Corylus colurna L.Njemački: Baumhasel, Türkische Baumhasel Engleski: Mediterranean hazel, Turkish filbert

Listopadno drvo visoko i do 23 m, sa prečnikom i do 75 (-100) cm, sa pravilnim, kupastom, široko zaoblje-nom gustom košnjom.

Kora sivkastobijela do tamnosiva, korijenov sistem snažan, dobro veže teren, te se uspješno koristi za poljo-zaštitne i vjetrobrane pojaseve.

Plodovi su joj oraščići (lješnici) u skupinama 3-8 zajedno, nešto sitniji od lješnika obične lijeske.

121

Jednodomna, entomofilna vrsta, podnosi veće zasjenjivanje od obične lijeske, ima jaku izdanačku snagu, doživi starost i do preko 200 godina.

Vrijeme cvjetanja IV, V mjesec, znatno prije listanja.

Ima široku ekološku amplitudu, zastupljena je u većem broju relik-tnih zajednica toplijih predjela. Traži dublja i svježija zemljišta na krečnja-ku. Zauzima nadmorske visine od 100 - 1200 metara.

122 Pančićeva omorikaSinonimi: Latinski: Picea omorika (Pančić) Purk.Njemački: Serbische Fichte Engleski: Serbian Spruce

Drvo visoko do 50 metara, usko piramidalnog habitusa.

Javlja se prvenstveno na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, često na strmim krečnjačkim litica-ma, na blokovima stijena, pretežno eksponirana sjeveru.

Gradi čiste sastojine ili se javlja u mješavini sa sa bijelim i crnim borom, smrčom, jelom, bukvom, javorom, brezom i dr.

123

Visinska amplituda omorikinih staništa se kreće između 400-1600 m.

Pančićeva omorika ima tanke gra-ne, vršne manje više lučno usmjerene prema gore, srednje horizontalne, donje opuštene sa uzdignutim vrho-vima.

Omorika je endem Balkanskog poluostrva, kao i relikt evropske flore još iz tercijera.

Sadažnji areal omorike je vrlo uzak.

rijetke vrste

126 Bosanska mišjakinjicaSinonimi: Latinski: Minuartia bosniaca (G. Beck)Njemački: Bosnische miere Engleski: Bosnian Sandwort

Zastupljena je na vapnenim kame-njarama i suhim kamenjarskim paš- njacima, u montanom (brdskom) i subalpinskom vegetacijskom pojasu.

Izraziti heliofit-endem Dinarida. Visina biljke 15-30 cm, a vrijeme cvjetanja VI-VII mjesec.

128 Bosanski ljiljanSinonimi: bosanski zambakLatinski: Lilium bosniacum (G. Beck)Njemački: Bosnische Lilie Engleski: Bosnian Lily

Biljka visine 40-50 cm koja raste na planinskim rudinama na karbo-natima u subalpinskom i alpinskom pojasu, te na mezofilnim subalpin-skim i gorskim livadama.

Izrazita heliofita.

Endem središnjih Dinarida. Nala-zimo ga na brojnim planinama Bosne, kao i na nekim Hercegovačkim masi-vima.

Vrijeme cvjetanja VI-VII mjesec.

130 Dimak bodljikaviSinonimi: čekinjuša, bodljikavka, odvraćenicaLatinski: Crepis conyzifolia (Gouan)Njemački: Großkorb-Pippau, Großkopf-Pippau Engleski: Hawksbeard

Višegodišnja biljka, 20 do 60 cen-timetara visoka sa cilindričnim rizomom.

Vrijeme cvjetanja je od VII - IX mjeseca.

Izrazita je heliofita, a rasprostra-njena je u srednjoj i južnoj Evropi, na planinama, od brdskog do subalpin-skog pojasa.

Pripada alpsko-prealpskom flor-nom elementu.

131

Najznačajnije i najinteresantnije populacije ove vrste dijele se na neko-liko skupina:

Populacije acidofilnif livada i paš-njaka brdskog i gorskog pojasa,

Populacije subalpinskih rudina na kiselim tlima.

Populacije u subalpinskim rudina-ma na karbonatima zakiseljenim tlima.

Dobra je krma u svježem stanju.

132 Dugolisna pukovicaSinonimi: Latinski: Peucedanum longifolium Waldst. & Kit.Njemački: Langblatt-Haarstrang Engleski: Hog’s fennel

Raste na stjenovitim mjestima u montanom u subalpinskom vegeta-cijskom pojasu.

Endem Balkanskog poluotoka.

Visina biljke 70-80 cm, vrijeme cvjetanja VII-VII mjesec.

134 Hajnadlova nevesikaSinonimi: Latinski: Peucedanum longifolium Waldst. & Kit.Njemački: Haynald-Augenwurz Engleski:

Raste u pukotinama vapnenih sti-jena od montanog do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Javlja se ponekad i na polusmire-nim vapnenim siparima. Zastupljena je u brojnim endemičnim zajednica-ma.

Endem dinarida koji cvjeta u peri-odu od V-VII mjeseca.

136 Inkarnatska djetelinaSinonimi: inkarnatska detelja, rdeča deteljaLatinski: Trifolium incarnatum L.Njemački: Incarnatklee, BlutkleeEngleski: Crimson Clover

Jednogodišnja do dvogodišnja bilj-ka, stabla visine od 10 - 50 cm.

Optimum životnih uslova nalazi u različitim fitocenozama redova Scor-zonero - Chrysopogonetalia, Brome- talia erecti, Festucetalia valesiaacae.

Pripada kategoriji medonosnih i ljekovitih biljaka

Veoma je dobra krmna biljka, kako u svježem stanju, tako i u sijenu.

138 Jagorčevina Sinonimi: trobenticaLatinski: Primula vulgaris HudsonNjemački: StengelloseEngleski: Primrose

Spada među najranije procvjetni-ce. Cvjeta u prve predproljetne dane, odmah nakon otapanja snijega, naro-čito na prisojnim stranama.

Tipična mirmekohorna i endozoo-horna biljka (način rasprostiranja biljaka posredstvom insekata i živo-tinja).

Raste u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma, šumskim čistinama, voćnjacima i drugim sličnim staništima, na svje-

139

žim, rastresitim, hranljivim, neutralnim do umjereno - kiselim humoznim, pjeskovitim ili kamenitim zemljištima od nizina pa do subal-pinskog vegatacijskog pojasa.

Visina 5-10 cm, cvjeta u periodu od (II-) III - IV mjeseca.

Biljka polusjenovitih staništa, veo-ma varijabilna vrsta, ljekovita - otrovna biljka, prosječno medonosna.

140 Jarčija travaSinonimi: velika krvara, navadna svetlicaLatinski: Sanguisorba officinalis L.Njemački: StengelloseEngleski: Grosser Wiesenkopf

Biljka najčešće 20 do 100 cm viso-ka, sa jakim granatim rizomom. Stabljike najčešće pojedinačne, uspravne i u gornjem dijelu račvasto granate, izbrazdane i šuplje.

Stanovnik je ekosistema higrofil-nih livada i pašnjaka, mada se sa nešto manjom brojnošću i vitalnošću javlja u hidro-mezofilnim livadama

Ljekovita je biljka i koristi se u medicini i veterini.

141

Dobra je pčelinja paša i ima dobru krmnu vrijednostu u manjim količi-nama.

Pripada evroazijskom flornom ele-mentu.

142 Karglov zvinčacSinonimi: karglova prerastLatinski: Bupleurum kargliiv Vis.Njemački: Engleski:

Jednogodišnja ili dvogodišnja njež-na biljka čije su stabljike od oko 50 cm visoke, od osnove razgranate.

Vrijeme cvjetanja VI mjesec.

Zastupljene je na otvorenim kreč-njačkim kamenjarama i suvim kamenjarskim pašnjacima. Izrazita heliofita.

144 Kovrčava sirištaraSinonimi: Latinski: Gentianella crispata (Vis.) Holub. (1967.)Njemački: Haarschlund EnzianEngleski:

Optimum ima u vegetaciji planin-skih rudina na vapnencima i silikati- ma, kao i u vegetaciji subalpinskih livada.

Zemljište na kojem raste je blago zakiseljeno do neutralno, a nalazimo je i na jako kiselim ili jako bazičnim tlima.

Nalazimo je na brojnim dinar-skim, šarskim i rodopskim planinama, te na središnjim Apeninima.

146 Ljupka ljubicaSinonimi: maćuhicaLatinski: Viola elegantula Schoot.Njemački: Zierliches StiefmütterchenEngleski:

Biljka visine 10-30 cm koja cvjeta u V-VII mjesecu.

Raste na livadama od montanog (brdskog) do subalpinskog vegetacij-skog pojasa na dubljim zemljištima.

Izrazita heliofita, endem Dinarida. Prvi put opisana je na prilogu izme-đu Dinare i Kamešnice.

148 Mlađa žućkastaSinonimi: Latinski: Corydalis ochroleuca KochNjemački: Engleski: Corydalis

Višegodišnja biljka, sa brojnim uspravnim, do 40 centimetara viso-kim stabljikama koje formiraju manji ili veći busen. Vrijeme cvjetanja je (IV-) V-IX (-X) mjesec.

Stanovnik je krečnjačkih sipara, često se može naći između kamenih blokova i gromada unutar bukovih i bukovo jelovih šuma. Živi na sipar-skim i pukotinskim sirozemima u montanom i subalpinskom pojasu.

Areal vrste pokriva Apeninski i

149

Balkanski poluotok.

Endemska je vrsta, čiji je lokus cla-ssicus u Bosni - brdo Hum kod Jajca.

150 Njivska udovicaSinonimi: udovica njivska, obična prženicaLatinski: Knautia arvensis (L.) Coulter.Njemački: AckerwitwenblumeEngleski: Gipsie’s Rose

Biljka uspravne stabljike 30 do 150 cm visoka, razgranatog rizoma.

Vrijeme cvjetanja je u periodu od V do IX mjeseca. Sjeverno - euroa-zijsko- subokeanska vrsta, razvrstana na veći broj infraspecijskih sistema.

Jedna grupa populacija najpovolj-nije uslove za život nalazi u mezofilnim livadama, druga u paš-njacima i livadama, dok treća u agroekosistemima ruralnih naselja, u nizijskom, brdskom i gorskom poja-

151

su.

U starijim razvojnim stadijima je gruba , te je stoka nerado jede. Ljeko-vita je i medonosna vrsta.

152 Obična mašankaSinonimi: peščankaLatinski: Moenchia mantica L.Njemački: Aufechte WeissmiereEngleski: Upright chickweed

Biljka visine 10-40 cm, sivozelene boje, sa jednostavnim ili granatim korijenom i više fertilnih izdanaka, koji su uspravni, tanki, jednostavni ili u gornjem dijelu razgranati.

Pripada submediteranskom flor-nom elementu.

Izrazita je heliofita, koja optimum za život nalazi u različitim asocijaci-jama klasa.

154 Orlovi noktiSinonimi: slatki kozlinacLatinski: Astragalus glycyphyllos L.Njemački: Bärenschote, Süßer TragantEngleski: Milk-vetch

Trajica visine 30 do 100 (-150) cen-timetara, sa snažnim, vertikalnim korjenom i stabljikama poleglim po zemlji. Biljka je polusjenovitih stani-šta (semisciofita) i svijetlih šuma. Vrijeme cvjetanja je od V do VI (-VIII) mjeseca.

Nalazi se u listopadnim šumama i šikarama, na šumskim prosjekama i progalama, na svježim ili umjereno suhim, blago do umjereno kiselim, humoznim, kamenitim ili slabo ilo-

155

vastim zamljištima od nizina do gorskog pojasa.

Rasprostranjena je u Evropi, zatim u Maloj Aziji na Kavkazu, a na istok dopire do Sibira.

156 PušnicaSinonimi: sendtnerova (šloserova) pušnicaLatinski: Silene sendtneri Boiss.Njemački: Sendtner - LeimkrautEngleski:

Raste na smeđim planinskim livad-skim zemljištima subalpinskog i alpinskog vegetacijskog pojasa,

Rjeđe je nalazimo na dubljim, više manje zakiseljenim organogenim vapnenim rendzinama.

Opća rasprostranjenost: endem Dinarida.

Vrijeme cvjetanja VI-VIII mjesec, visine 20-50 cm.

158 Rumelijski šuškavacSinonimi: rumelijski škrobotacLatinski: Rhinanthus rumelicus Velen.Njemački: Rumelische KlappertopfEngleski:

Stabljika uspravna, 15 do 60 centi-metara visoka, slabo razgranata ili nerazgranata, u gornjem dijelu pokri-vena najčešće žljezdastim dlakama.

Vrijeme cvjetanja od V- VII mje-seca.

Ova vrsta pripada decijsko - bal-kanskom flornom elementu i ima široku ekološku valencu u odnosu na osnovne abiotičke faktore staništa. Najveći broj ove vrste nalazi se na livadama i pašnjacima gorskog, brd-

159

skog, subalpinskog i nizijskog područja, kako mezofilnog,higromezofilnog, tako i kseromezofilnog karaktera.

Zbog otrovnih glikozida koji se nalaze u njenom sastavu, nepoželjna je kao krmna biljka.

160 Sitnocvijetni vrisićSinonimi: Latinski: Micromeria parviflora Vis.Njemački: Kleinblütige BergminzeEngleski:

Višegodišnja biljka, vrijeme cvjeta-nja VI-VII (-IX) mjesec. Biljka otvorenih staništa, gdje se javlja kao pionirska vrsta na ogoljelim dolomit-nim i dolomitiziranim krečnjacima.

Centar rasprostranjenosti ove vrste nalazi se na crnogorskim plani-nama, odakle se areal pruža zrakasto u 2 pravca: jedan-prema sjeverozapa-du, do nekih hercegovačkih planina, drugi-prema jugoistoku, do alban-skih planina.

162 ŠiljSinonimi: šiljkaLatinski: Danthonia alpina Vest.Njemački: Kelch TraubenhaferEngleski: Danthonia

Busenasta biljka. Stabljike vitke, uspravne 30-80 cm visoke. Vrijeme cvjetanja V-VII mjesec.

Pripada pontsko - submediteran-skom flornom elementu. Brojne populacije ove vrste rasute su po eko-sistemima klase Festuco - Brometa.

Optimum uslova za život nalazi u različitim ekosistemima submedite-ranskog i pontskog dijela bivše Jugoslavije.

163

Na kamenjarskim pašnjacima dinarskog krša jedna je od pionira i najznačajnijih krmnih vrsta.

164 ŠumaricaSinonimi: breberina običnaLatinski: Anemone nemorosa L.Njemački: BuschwindröschenEngleski: Wood Anemone

Biljka uspravne stabljike, gole ili oskudno dlakave, visine od 6 - 25 centimetara (-30). Geofita je i prezi-mljava u obliku vodoravnog rizoma. Javlja se u svijetlim šumama, kao i polusjenovitim staništima.

Pojavljuje se u rano proljeće u mezofilnim šumama i šikarama, kao pratioc u brojnim šumskim zajedni-cama, kao što su šume hras- ta kitnjaka i običnog graba (Que- rco - Carpinetum), brdskoj bukovoj

165

šumi (Fagetum montanum), šumi bukve i jele (Abieti - Fagetim), poplavnim šumama i dr.

U visinu doseže do subalpinskog pojasa gdje ulazi u sastav zajednice klekovine bora (Pinetum - mughi), u šumi molike, munike i u smrčevim šumama.

166 Timianolisni vrisićSinonimi: Latinski: Micromeria thymifolia Scop.Njemački: Quendelblättrige BergminzeEngleski: Mint Thyme

Višegodišnja veoma aromatična biljka, cvjeta u periodu od (VII-) VIII-IX (-X) mjeseca.

Raste u pukotinama raspucalih stijena, pretežno na krečnjaku.

Pošto je česta biljka dubokih klisu-ra, nalazimo je u širokom rasponu od 30 m, ima vrlo široku ekološku ampli-tudu.

168 Tomazinijeva žučicaSinonimi: Latinski: Chamaecytisus tommasinii Vis.Njemački: Tommasini-GeißkleeEngleski:

Vrijeme cvjetanja V-VI mjesec. Raste pretežno na otvorenim mjesti-ma, livadama i kamenjarama na rubovima šuma i šumaraka, do preko 1000 m nadmorske visine.

Listopadni grmić (listovi preko zime samo djelimično opadaju) 40-50 (-70) cm visine, uspravnih i uzdižučih tankih grančica. Pupovi naizmjenični, 2-3mm dugi, dlakavi, pokriveni malim brojem ljuspi.

Pojedini listići su veoma varijabil-

169

ni, eliptični ili izduženo-jajasti.

170 Valdštajnova runjikaSinonimi: Latinski: Hieracium waldsteinii TauschNjemački: Waldstein-HabichtskrautEngleski:

Biljka visine 20-30 cm. Vrijeme cvjetanja VI, VII, (-VIII) mjesec.

Raste u pukotinama karbonatnih stijena.

Veoma je rasprostranjena na Bal-kanskom poluotoku.

172 VisibabaSinonimi: Latinski: Galanthus nivalis L.Njemački: SchneeglöckchenEngleski: Common snowdrop

Visina biljke 10-15 (-30) cm. Raste u listopadnim, mješovitim i četinar-skim šumama, od poplavnih nizi- nskih šuma pa do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Raste na svježim, rastresatim, hranljivim, blago do umjereno kise-lim, humoznim, ilovastim zem- ljištima.

Vrijeme cvjetanja biljke je (I-) II, - IV, (-V) mjesec.

174 Zečja lobodaSinonimi: obična runjika,kosmaticaLatinski: Hieracium pilosella L.Njemački: HabichtskrautEngleski: Mouse-Ear Hawkweed

Biljka visine od 5 do 30 cm visoka. Cvjeta u periodu od V do VIII mje-seca.

Pripada nordijsko - evroazijsko - subokeanskom flornom elementu.

Diferencira se na veći broj podvr-sta, varijeteta i formi, koje naseljavaju različite ekosisteme od brdskog do subalpinskog pojasa. Sa znatno manjom brojnošću može se naći u nekim zajednicama reda Brometalia erecti ili u prorjeđenim acidofilnim,

175

hrastovo-grabovim, bukovo-javoro-vim ili smrčevo-jelovim šumama.

Ljekovita je biljka, ali je slaba krma i kvari kvalitet mlijeka.

176 Zlatna papratSinonimi: slatinkaLatinski: Ceterach officinarum DC.Njemački: SchriftfarnEngleski: Rustyback

Biljka polusjenovitih staništa, svi-jetlih šuma, ljekovita i veoma varijabilna vrsta.

Visine je 5 - 15 (-20) cm, cvjeta u periodu od (V-) VI - VIII mjeseca.

Listovi kožasti, zimzeleni, razvija-ju se u gustim busenčićima iz kratko razgranjenog, crnosmeđeg rizoma koji je obrastao crnosmeđim ljuska-ma.

Živi na otvorenim kamenjarima,

177

suhim zidovima, od samog mora pa do znatnih visina, a česta je i u suhim sjenovitim šumama i šikarama gdje također obrasta stijene i kamenjare.

178 Zmijski jezikSinonimi: jednolistakLatinski: Ophioglossum vulgatum L.Njemački: NatterzungeEngleski: Adder’s Tongue

Sa vrha kratkog rizoma svake godi-ne se nadzemno razvija samo jedan list dug 5 do 30 centimetara. Ovo je vrsta paprati rasprostranjena u hidro-filnim i mezofilnim livadama i pašnjacima od nizina do gorskog pojasa, uglavnom na karbonatnim tlima.

Kao ljekovita biljka, dosta se pri-mjenjuje u narodnoj medicini, za ishranu stoke nije značajna i spada u vrste bez vrijednosti.

180 ZvjezdankaSinonimi: lisjak velikiLatinski: Astrantia major L.Njemački: Große SterndoldeEngleski: Great Masterwort

Biljka uspravne stabljike, jedno-stavne ili razgranate, gole, visine od (15-) 30 do 80 (-100) centimetara.

Ovu vrstu najčešće nalazimo u listopadnim šumama i šikarama, šumskim proplancima, na rubovima šuma i na livadama od nizina pa do gorskog vegetacijskog pojasa.

Raste na svježim, rastresitim, kamenitim ili slabo ilovastim, hran-ljivim, bazičnim, neutralnim ili slabo kiselim, humoznim zemljištima, pre-

181

težno na krečnjakoj podlozi.

182 ZvončićSinonimi: otvorena zvončika, štrkasti zvončićLatinski: Campanula patula L.Njemački: Wiesen GlockenblumeEngleski: Spreading Bell-flower

Biljka posjeduje vretenasti rizom, vertikalan bez lozica. Stabljika je uspravna, gola ili dlakava.

Evroazijsko - kontinentalno - sub-mediteranska vrsta, čije populacije na našim prostorima žive u mezofil-nim livadama brdskog, gorskog i subalpinskog pojasa. Izrazita je heli-ofita. Optimum za životne uslove nalazi na dubljim, zakiseljenim tlima iznad različitih stijena.

Medonosna je, ljekovita i ukrasna

183

vrsta, koja povoljno djeluje na sekre-ciju mlijeka.

184 ŽutikaSinonimi: šimširikaLatinski: Berberis vulgaris L.Njemački: SauerdornEngleski: Barberry, pipperidge tree

Oko 3 m vosok, uspravan grm šibolikih grana.

Dugorasti su sa trnovima sa 3-5 oštrih bodlji, koji su nastali transfor-macijom listova.

Rasprostranjena je pretežno u nizinskim i brdskim predjelima, gdje je zastupljena u raznim termofilnim i heliofilnim vegetacijskim jedinicama sveze Berberidion Br. - Bl., najčešće na devastiranim terenima uz poljo-privredne kulture i uz naselja.

185

Vrijeme cvjetanja (IV), V, VI mje-sec.

186 ŽutinaSinonimi: pomamaLatinski: Chrysosplenium alternifolium L.Njemački: Wechselblättriges MilzkrautEngleski: Alternate-leaved

Biljka sjenovitih staništa, visine 5-15 (-20) cm. Raste u sjenovitim šumama i šibljacima, u kanjonima, rječnim dolinama, uz planinske potoke i izvore, na vlažnim, hranlji-vim blago do umjerno kiselim, humoznim, pjeskovitim do kameni-tim ilovastim zemljištima, od nizina pa do preko 2000 m nadmorske visi-ne.

Pripada subborealnom flornom elementu.

187

Vrijeme cvjetanja od III do V i do (VI) mjeseca.

Zaštićene dekorativne vrste

190 KlobučacSinonimi: ciklama, kolutka, križalinLatinski: Cyclamen purpurascens MillerNjemački: AlpenveilchenEngleski: Common Cyclamen

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, ljekovita i otrovna biljka.

Visina biljke od 5 do 15 cm. Vrije-me cvjetanja VI - IX mjesec.

Nalazimo je u svijetlim ili polusje-novitim termofilnim šumama na kamenitim, svježim, rastresitim, neu-tralno do blago kiselim, humoznim zemljištima od brdskog do subpla-ninskog vegetacijskog pojasa, dopir- ući u visinu rjeđe i do 2000 m.

192 ŠafranSinonimi: kačun, brnđušaLatinski: Crocus neapolitanus Mord. & Loisel.Njemački: Frühlings SafranEngleski: Crocus

Biljka visine 10 - 15 cm. Biljka pol-usjenovitih i sjenovitih staništa, veoma varijabilna vrsta.

Ima vrlo široku ekološku amplitu-du.

Nalazimo ga u listopadnim i mje-šovitim šumama i šikarama, uz rubove šuma, na šumskim progala-ma i prosjekama, u živicama i voćnjacima te na livadama od nizina pa do subplaninskih i alpinskih rudi-na.

193

Raste na svježim, hranljivim zemljištima.

Vrijeme cvjetanja (II-) III - IV mjesec.

Korištena literatura

Jovanović Branislav (2000):

“Dendrologija”

Lakušić Radomir (1988):

“Planinske biljke”

Mišić Ljubomir i Lakušić Radomir

( 1990.) :

“Livadske biljke”

Šilić Čedomir, (1988):

“Atlas drveća i grmlja”

Šilić Čedomir (1988):

“Endemične biljke”


“Šumske zeljaste biljke”


“Endemične i rijetke billjke Parka prirode Blidinje”

Tanović Nezir (2005):

“Atlas ljekovitog bilja i gljiva

Bosne i Hercegovine”

“Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih

šumskih proizvoda”

“Konvencija o biološkoj

raznolikosti”

Sarajevošume

“Sarajevo - šume” d.o.o. Sarajevo (decembar 2006.)

Tel.: +387 33 219 172 Fax: +387 33 219 173

Ul. Maršala Tita br. 7 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

E-mail: [email protected]

www.sarajevo-sume.ba

biljke-endemi

Documents