balance of payment statistics/hr statistics...

Balance of paymentstatistics/hr Statistics Explained

Source : Statistics Explained (http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statisticsexplained/) - 18/10/2016 1

Statistički podaci o bilanci plaćanjaPodaci dobiveni u travnja 2016. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka .

Planirano ažuriranje članka: rujan 2017.

U bilanci plaćanja bilježe se sve gospodarske transakcije među rezidentnim i nerezidentnim subjektima uodređenom razdoblju. U ovom članku pruža se pregled podataka o tekućem (na engleskom) i financijskomračunu (na engleskom) bilance plaćanja za Europsku uniju (EU) (na engleskom) i njezine države članice. Po-daci su prikazani u skladu s novim standardom za izradu MMF-ova šestog priručnika za bilancu plaćanja (BPM6).

Na temelju stanja tekućeg i kapitalnog računa određuje se položaj gospodarstva u odnosu na ostatak svijeta, a ufinancijskom računu objašnjeno je kako se ono financira. U idealnom slučaju stanje tekućeg i kapitalnog računatrebalo bi biti jednako ukupnom neto iznosu financijskog računa jer su u protivnom evidentirane neto pogreškei propusti. Članak o izravnim stranim ulaganjima sadržava više informacija o jednoj sastavnici financijskogračuna, a članak o međunarodnoj trgovini uslugama usmjeren je na jednu sastavnicu tekućeg računa.

Glavni statistički nalaziTekući računSuficit tekućeg računa skupine država EU-28 iznosio je 2015. 161,6 milijardi EUR (vidjeti grafikon 1.), odnosno1,1 % bruto domaćeg proizvoda (GDP) . To se može usporediti s 2014. kada je suficit tekućeg računa iznosio129,6 milijardi EUR. Najnovije promjene u tekućem računu skupine država EU-28 upućuju na nastavak trendakoji je počeo 2008.: deficit tekućeg računa dosegnuo je vrhunac 2008. kada je iznosio 2,1 % BDP-a, potom sepostupno smanjio i 2012. se pretvorio u suficit koji je iznosio 0,6 % BDP-a; suficit je iznosio 1,1 % BDP-a 2013.i 0,9 % 2014. Suficit tekućeg računa 2015. temeljio se na deficitima primarnih i sekundarnih dohodaka (0,1 % i0,5 % BDP-a) i na suficitima na tekućim računima za robu (0,7 % BDP-a) i usluge (1,0 %) — vidjeti tablicu 3.

http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Balance_of_paymentshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Resident_institutional_unithttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Current_account_-_balance_of_paymentshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Financial_accounthttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Financial_accounthttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:European_Union_(EU)http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:IMFhttp:/ec.europa.eu/eurostathttps://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/pdf/bpm6.pdfhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Capital_accounthttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Foreign_direct_investment_statisticshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/International_trade_in_serviceshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Surplushttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:EU-28http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Billionhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Gross_domestic_product_(GDP)http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Deficit

Grafikon 1.: Transakcije po tekućem računu, EU-28, 2005. – 2015. (1)(milijardi EUR)Izvor:Eurostat (bopeu6q)

Među partnerskim zemljama i regijama prikazanima na grafikonu 2. deficit tekućeg računa skupine državaEU-28 bio je najveći u odnosu na Kinu, uz iznos od 145,7 milijardi EUR 2015., a zatim Rusiju (33,2 milijardeEUR). Najveći suficiti tekućeg računa zabilježeni su u odnosu na Sjedinjene Američke Države (101,0 milijarduEUR) i Švicarsku (70,6 milijardi EUR) te u odnosu na Brazil, Hong Kong, Kanadu i Indiju. Stanje tekućegračuna skupine država EU-28 u odnosu na Japan pretvorilo se iz blagog suficita 2014. u deficit 2015. (s 4,5milijardi EUR 2014. na -32,2 milijarde 2015).

Balance of payment statistics/hr 2

Grafikon 2.: Stanje tekućeg računa s odabranim partnerima, EU-28, 2015.(milijardi EUR)Izvor:Eurostat (bopeu6q)

Deset država članica EU-a prijavilo je deficit tekućeg računa 2015., a njih 18 zabilježilo je suficit (vidjeti tablice1. do 3.). Najveći deficiti (u odnosu na BDP) zabilježeni su u Ujedinjenoj Kraljevini (5,2 %) i Cipru (3,6 %),dok su Malta i Nizozemska prijavile najveći suficit u odnosu na BDP (9,9 % i 9,1 %). Nakon njih slijedilaje Njemačka (8,5 %), koja je također zabilježila najveći suficit tekućeg računa u apsolutnim iznosima ( 257,0milijardi EUR).


Tablica 1.: Stanje tekućeg računa prema ostatku svijeta, 2005. – 2015. (1)(milijardi EUR)Izvor:Eurostat (bopeu6q) i (bopc6q)


Tablica 2.: Tekući i kapitalni računi, 2015.(milijardi EUR)Izvor: Eurostat (bopeu6q) i (bopc6q)

Njemačka, Irska, Nizozemska i Finska bile su jedine države članice EU-a koje su 2015. prijavile deficit tekućegračuna za usluge, dok su Luksemburg (39,7 % BDP-a), Malta (23,8 %), Hrvatska (17,9 %) i Cipar (16,8 %)prijavili relativno veliki suficit u odnosu na svoju razinu BDP-a.

Polovina od 28 država članica EU-a prijavila je deficit za robu – posebno iste četiri države članice koje suprijavile najveći suficit za usluge. Među 14 država članica koje su zabilježile suficit za robu, najveći (u odnosuna BDP) zabilježen je u Irskoj (30,7 %), Nizozemskoj (11,5 %) i Njemačkoj (8,7 %).


Tablica 3.: Tekući i kapitalni računi u odnosu na BDP, 2015.(% BDP-a)Izvor: Eurostat(bopgdp6q)

Među državama EFTA-e, Norveška i Švicarska prijavile su 2015. znatni suficit tekućeg računa (Švicarska 68,5milijardi EUR, Norveška 31,8 milijardi EUR). Obje zemlje zabilježile su znatne suficite za robu (Švicarska 50,3milijarde EUR, Norveška 25,2 milijarde EUR) i znatan priljev primarnog dohotka: Švicarska je zabilježila ivišak za usluge ( 15,4 milijarde EUR).

Kapitalni računTradicionalno je kapitalni račun EU-28 bilježio deficit sa znatnim prijenosima kapitala u ostatak svijeta. Tajtrend nastavio se 2015. s deficitom kapitalnog računa u iznosu od 45,0 milijardi EUR, odnosno 0,3 % BDP-a,što je većinom bilo rezultat velikog deficita kapitalnog računa za Nizozemsku ( 35,2 milijarde EUR).

Švicarska je bila jedina zemlja EFTA-e koja je prijavila velike transakcije za kapitalni račun: 2015. zabil-ježen je deficit od 13,2 milijarde EUR.

Financijski računFinancijskim računom obuhvaćene su tri vrste ulaganja ( izravna strana ulaganja ili FDI , portefljna i ostalaulaganja) te (neto) financijske izvedenice i devizne pričuve. Imovina i obveze tumače se kao neto vrijednosti(neto stjecanje imovine, neto stvaranje obveza). U skladu s time, neto financijski račun tumači se kao neto


http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Foreign_direct_investment_(FDI)

pozajmljivanje ostatku svijeta kada je pozitivan i neto pozajmljivanje od ostatka svijeta kada je negativan.

Ukupno 23 države članice EU-a pozajmljivale su ostatku svijeta 2015. i na neto financijskim računima bil-ježile su suficit, a najveću vrijednost u odnosu na BDP prijavila je Malta (10,4 %BDP-a). Neto zajmoprimacbilo je pet država članica EU-a, od kojih se najviše ističu Ujedinjena Kraljevina i Francuska: međutim, imajtena umu da nijedna od tih država članica ne objavljuje svoju neto izloženost u svojim financijskim računima —vidjeti tablice 4. i 5.

Tablica 4.: Odabrane stavke stanja financijskog računa, 2015. (1)(milijardi EUR)Izvor: Eurostat(bopeu6q) i (bopc6q)

Međutim, u apsolutnim vrijednostima daleko najveći neto zajmodavac među državama skupine EU-28 bilaje Njemačka s 232,2 milijarde EUR 2015. (vidjeti tablicu 4.). I europodručje je 2015. bilo neto zajmodavacostatku svijeta s 306,6 milijardi EUR neto pozajmljivanja, odnosno 2,9 % BDP-a. Taj je suficit podržan znatnimneto stjecanjem strane imovine tijekom 2015. izravnim (601,5 milijardi EUR) i portfeljnim ulaganjima (394,5milijardi EUR) koja su bila znatno viša od odgovarajućeg neto stvaranja obveza u tim sastavnicama. Najnovijipodaci također potvrđuju da su glavna čvorišta za transakcije financijskog računa u EU-28 bile Njemačka,Luksemburg, Irska i Ujedinjena Kraljevina.


Tablica 5.: Odabrane stavke stanja financijskog računa u odnosu na BDP, 2015.(% BDP-a)Izvor:Eurostat (bopc6q), (bopgdp6q) i (nama10gdp)

U Njemačkoj, najvećem neto zajmodavcu u skupini država EU-28, zabilježene su visoke razine neto stjecanjaimovine izravnim i portfeljnim ulaganjima te je ona 2015. znatno poboljšala svoj imovinski položaj u odnosuna ostatak svijeta. S druge strane, Ujedinjena Kraljevina zabilježila je posebno visoke razine neto stvaranjaobveza povezanih s portfeljnim ulaganjima novim aktivnostima izdavanja na tržištima rezidentnih vrijednosnihpapira, čime su se financirala (neto) stjecanja druge investicijske imovine, kao što su zajmovi za ostatak svijeta.

U Luksemburgu i Irskoj zabilježene su visoke razine aktivnosti zaduživanja i pozajmljivanja što upućuje narelativno visoku izloženost u pogledu njihova BDP-a u sve tri glavne sastavnice financijskog računa. Netotransakcije u izravnim stranim ulaganjima bile su među državama skupine EU-28 daleko najviše u Luksem-burgu gdje su iznosile 279,8 milijardi EUR u neto stjecanju imovine, (536,9 % BDP-a) i 231,6 milijardi EUR uneto stvaranju obveza (444,5 % BDP-a) u odnosu na ostatak svijeta. Slična situacija zabilježena je za transakcijeportfeljnih ulaganja: tijekom 2015. zabilježena je neto vrijednost od 256,5 milijardi EUR za stjecanje imovineportfeljnim ulaganjima (492,2 % BDP-a), a portfeljnim ulaganjima stvorene su neto obveze u vrijednosti od 355,4milijardi EUR (681,9 % BDP-a). Te visoke razine aktivnosti izdavanja u Luksemburgu djelomično se podupirunacionalnom industrijom uzajamnih fondova sa znatnim prelijevanjima u transakcije povezane s portfeljimaimovine. Slično tomu, Irska je 2015. zabilježila 213,1 milijardu EUR u neto stvorenim obvezama portfeljnimulaganjima (99,3 % BDP-a) nakon Ujedinjene Kraljevine u apsolutnim okvirima ( 349,7 milijardi EUR ili 13,6% BDP-a).

S druge strane, razine transakcija za ostala ulaganja bile su znatno niže u EU-28 tijekom 2015. zbog čegaje bilo manje stjecanja nove imovine i više pokrivanja postojećih obveza. Neto stjecanja druge imovine smanjilasu se za 202,0 milijarde EUR, a neto stvaranje ostalih investicijskih obveza smanjilo se za 446,1 milijardu EUR.Tom smanjenju ulaganja najviše je pridonijela Ujedinjena Kraljevina iako je ukupno 13 država članica EU-aprijavilo smanjenje ulaganja u pogledu imovine i obveza. Neovisno o tome, skupina država EU-28 ostala je2015. važan neto zajmodavac kapitala (poput zajmova) ostatku svijeta (neto pozajmljivanje u iznosu od 1,7 %BDP-a), financiranjem njegova neto posuđivanja operacijama izravnih i portfeljnih ulaganja.


Kada je riječ o transakcijama u vezi s financijskim derivatima i dionicama zaposlenika, skupina država EU28bila je 2015. neto zajmodavac ( 14,9 milijardi EUR), iako je to iznosilo samo 0,1 % njihova BDP-a. Najvećesuficite zabilježile su Irska i Njemačka uz znatnu izloženost Irske u odnosu na njezin BDP (15,3 %). S drugestrane, Luksemburg je bio neto zajmodavac i njegov je deficit iste godine iznosio je 12,1 % BDP-a.

Ne čudi što je od zemalja EFTA-e Švicarska pokazala najveću izloženost financijskim transakcijama. Švi-carska i Norveška bile su 2015. neto zajmodavci (Švicarska 57,8 milijardi EUR i Norveška 29,2 milijarde EUR),a Švicarska je zabilježila dinamične aktivnosti u pogledu izravnih ulaganja tijekom godine. U pogledu neto stje-canja imovine i neto stvaranja obveza za izravna ulaganja zabilježeni su viškovi od više od 100 milijardi EUR. Sdruge strane, Island je prijavio smanjenje ulaganja u pogledu portfeljnih ulaganja s deficitima u neto stjecanjuimovine (17,6 % BDP-a) i neto stvaranju obveza (406 % BDP-a), dok je u pogledu ostalih investicijskih obvezazabilježen suficit (17,1 % BDP-a).

Izvori i dostupnost podatakaGlavna metodološka osnova za izradu statističkih podataka o bilanci plaćanja jest sixth balance of paymentsmanual (BPM6) (na engleskom) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) . Ovaj novi skup međunarodnihstandarda razvijen je dijelom radi usklađivanja s važnim gospodarskim promjenama, uključujući veću uloguglobalizacije, više inovacija i složenosti na financijskim tržištima i veći naglasak na upotrebi bilance kao alataza razumijevanje gospodarskih djelatnosti (načelo imovine i obveza).

Prijenos podataka o platnoj bilanci Eurostatu obuhvaćen je Uredbom 184/2005 o statistikama Zajednice uvezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima. Novi zahtjeviza podatke u skladu s priručnikom BPM6 uvršteni su u Uredbu Komisije br. 555/2012 od 22 lipnja 2012. oizmjeni prethodno navedene Uredbe.

U travnju 2016. postali su dostupni prvi privremeni podaci za 4. tromjesečje 2015. na temelju kojih suizrađene prve procjene godišnjih rezultata za 2015.

Tekući računTekući račun u okviru bilance plaćanja sadržava podatke o međunarodnoj trgovini robom (tradicionalno na-jveća kategorija), međunarodnim transakcijama uslugama te primarnom i sekundarnom dohotku. Za sve tetransakcije u bilanci plaćanja bilježi se vrijednost kredita (na engleskom) ( izvoza ) i i dugova (na engleskom)( uvoza ). Pozitivna bilanca, odnosno suficit tekućeg računa (slučaj u skupini država EU-28 2014.), znači dase u okviru određenog gospodarstva međunarodnim izvoznim transakcijama zarađuje više nego što se uvoznimtransakcijama s drugim gospodarstvima troši u inozemstvu te je to gospodarstvo stoga neto vjerovnik za ostataksvijeta.

Na temelju tekućeg računa, kojim se obuhvaćaju sve transakcije među rezidentnim i nerezidentnim subjek-tima, procjenjuje se gospodarski položaj zemlje u svijetu. Drugim riječima, četiri glavne sastavnice tekućegračuna definirane su, u skladu s MMF-ovim šestim priručnikom za bilancu plaćanja, kako slijedi:

• međunarodnom trgovinom robom obuhvaćeni su opća roba, neto izvoz robe u okviru trgovačkog posre-dovanja i nemonetarno zlato. Izvoz i uvoz robe bilježe se prema takozvanom vrednovanju franko brod(FOB) – drugim riječima, po tržišnoj vrijednosti na carini izvoznih gospodarstava, pri čemu su isključenenaknade za osiguranje i usluge prijevoza do granice izvoznog gospodarstva. Zbog toga je za uvoz potrebnaprilagodba u skladu s vrednovanjem FOB u cilju oduzimanja vrijednosti tereta i premija osiguranja sklo-pljenih za prijevoz do granice uvoznog gospodarstva.

• međunarodnom trgovinom uslugama obuhvaćeno je sljedeće: usluge proizvodnje koje se izvršavaju naulaznoj robi u vlasništvu drugih (roba za preradu), usluge održavanja i popravljanja, usluge prijevozakoje obavljaju rezidenti EU-a za nerezidente EU-a ili obrnuto (uključujući prijevoz putnika, kretanje robe ipomoćnih usluga, kao što su usluge postupanja s teretom, pakiranja i raspakiranja, vuče koja nije uključenau usluge teretnog prijevoza, upravljanje prijevoznim sredstvom i navigacijska podrška za prijevoznike,kontrola zračnog prometa, operacije spašavanja, naknade za agente i slično), putovanja koja se ponajprijeodnose na robu i usluge koje putnici iz EU-a nabave od nerezidenata EU-a ili obrnuto, te ostale usluge


http://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/pdf/bpm6.pdfhttp://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/pdf/bpm6.pdfhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:International_Monetary_Fund_(IMF)http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32005R0184:HR:NOThttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1441805638905&uri=CELEX:32012R0555http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Exporthttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Credithttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Importhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Debit

kojima su obuhvaćene građevinske usluge, mirovinske i osiguravateljske usluge, financijske usluge, naknadeza upotrebu intelektualnog vlasništva koje nisu obuhvaćene nekom drugom stavkom, telekomunikacijske,računalne i informacijske usluge, ostale poslovne usluge (uključujući usluge istraživanja i razvoja, stručneusluge i usluge savjetovanja u upravljanju, tehničke i ostale usluge povezane s trgovinom, osobne, kulturnei rekreacijske usluge i usluge vlade koje nisu obuhvaćene nekom drugom stavkom).

• primarnim dohotkom obuhvaćene su u osnovi tri vrste transakcija: naknada zaposlenicima koja se isplaćujenerezidentnim radnicima ili se prima od nerezidentnih poslodavaca, prihod od ulaganja na temelju izravnih,portfeljnih ili drugih ulaganja i devizne pričuve te ostali primarni dohoci (porezi na proizvodnju i uvoz,subvencije i iznajmljivanje). Svim sastavnicama prihoda od ulaganja obuhvaćeni su dohodak od kapitalai dionica u investicijskim fondovima (podijeljen na distribuirani i stečeni dohodak) te kamate od ulaganjau dužničke vrijednosne papire, polozi ili zajmovi i povlačenja ulaganja iz dohotka kvazi-društava.

• sekundarnim dohotkom obuhvaćeni su tekući transferi države, na primjer, plaćanja poreza na dohodak ibogatstvo, socijalnih doprinosa i davanja, prijenosa koji se odnose na međunarodnu suradnju i tekućihprijenosa koji su povezani s financijskim i nefinancijskim društvima, kućanstvima i neprofitnim organi-zacijama.

Kapitalni računKapitalni račun bilance plaćanja sadržava podatke o stjecanju nefinancijske imovine rezidenata u ostatku svijetaili nerezidenata u predmetnom gospodarstvu, primjerice ulaganja u nekretnine. Njime su obuhvaćeni i prijenosikapitala država, financijskih i nefinancijskih društava, kućanstava i neprofitnih organizacija (posebno se odnosina oprost duga).

Financijski računFinancijskim računom bilance plaćanja obuhvaćene su sve transakcije pri kojima dolazi do promjene vlasništvanad inozemnom financijskom imovinom i obvezama određenog gospodarstva. Financijski račun raščlanjuje se,u skladu s MMF-ovim šestim priručnikom za bilancu plaćanja, na pet glavnih sastavnica: izravna ulaganja,portfeljna ulaganja, financijske izvedenice, ostala ulaganja i devizne pričuve. Sada se sve sastavnice bilježe uskladu s načelom imovina i obveza kojim se podržava potpuna provedba pristupa temeljenog na bilanci u finan-cijskom računu. U tom se smislu bilježe neto vrijednosti i moraju se tumačiti vodeći računa o temeljnim brutotransakcijama – neto stjecanje imovine temelji se na stjecanju nove imovine umanjene za smanjenje imovineu predmetnom razdoblju, dok se neto stvaranje obveza odnosi na izdavanje novih obveza umanjeno za otkupeneplaćenih obveza. Konačna bilanca koja se sastoji od neto imovine umanjene za neto obveze tumači se kaoneto pozajmljivanje ostatku svijeta kada je pozitivna, odnosno kao neto zaduživanje kada je negativna.

Izravno ulaganje znači da rezidentni izravni ulagač svojim ulaganjem stječe kontrolu ili znatan stupanj utjecajana upravljanje poduzećem u drugom gospodarstvu. U okviru ove kategorije razlikuju se izravna strana ulaganjau vlasnički kapital / dionice investicijskih fondova (i ponovno ulaganje zarade, ako je primjenjivo) i u dužničkevrijednosne papire. Uz to, potrebno je razlikovati transakcije izravnog ulagača u poduzeća za izravno ulaganje,obratna ulaganja i međunarodne transakcije među partnerskim poduzećima s tim da je matično društvo kojeima kontrolu rezident ili nerezident. Više informacija dostupno je u članku o izravnim stranim ulaganjima .

Portfeljna ulaganja su transakcije prenosivim financijskim vrijednosnim papirima osim transakcija koje su obuh-vaćene definicijom izravnog ulaganja ili devizne pričuve. Utvrđene su dvije glavne sastavnice: vlasnički vrijed-nosni papiri i dužnički vrijednosni papiri (obveznice i zadužnice ili instrumenti tržišta novca).

Financijske izvedenice (osim pričuva) financijski su instrumenti koji su povezani s drugim posebnim finan-cijskim instrumentom, pokazateljem ili robom (na engleskom), te preko kojeg se na financijskim tržištima možesamostalno trgovati posebnim financijskim rizicima. Transakcije financijskim izvedenicama smatraju se zaseb-nim transakcijama, a ne sastavnim dijelovima vrijednosti osnovnih transakcija s kojima mogu biti povezani.One se predstavljaju samo kao neto vrijednost imovine i obveza.

„Ostala ulaganja“ je rezidualna kategorija koja nije obuhvaćena ostalim naslovima financijskog računa (izravnaulaganja, portfeljna ulaganja, financijske izvedenice i devizne pričuve) te su njome uglavnom obuhvaćene četirivrste instrumenata: gotovina i depoziti (općenito najvažnija stavka), trgovački krediti/predujmovi, zajmovi iostala imovina i obveze.


http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Foreign_direct_investment_statisticshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Commodity

Devizne pričuve su ona inozemna financijska imovina kojom monetarna tijela slobodno raspolažu i upravl-jaju. One se upotrebljavaju za financiranje i regulaciju neravnoteže bilance plaćanja ili u druge svrhe.

KontekstEU ima vodeću ulogu u globalnom gospodarstvu u područjima međunarodne trgovine robom i uslugama testranih ulaganja. Statističkim podacima o bilanci plaćanja prikazuje se potpuna slika svih vanjskih transak-cija EU-a i njegovih pojedinih država članica. Ti se statistički podaci mogu upotrebljavati kao alat za analizumeđunarodne izloženosti različitih dijelova gospodarstva EU-a jer upućuju na njegove komparativne prednostii nedostatke u odnosu na ostatak svijeta, a na temelju njih mogu se ispitati makroekonomski rizici za pripadnagospodarstva. Financijska i gospodarska kriza istaknula je važnost razvoja izrade takvih gospodarskih statis-tičkih podataka jer bi bolja dostupnost podataka o stvarnim i financijskim gospodarstvima u svijetu moždapomogla kreatorima politika i analitičarima kada je počela financijska kriza, na primjer, da su međunarodnousporedivi podaci o financijskim transakcijama i izloženosti određene imovine i obveza bili ranije dostupni.

Europska komisija pokrenula je nove prijedloge politika u ovom području u kontekstu posljedica financijskei gospodarske krize radi uspostave zakonodavstva kojim će se potaknuti gospodarski oporavak (kao što je Pri-jedlog Uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja (COM(2015) 10)) i pokretanja redovnih inicijativa zaispitivanje makroekonomskog rizika u državama članicama EU-a (kao što je Macroeconomic imbalance proce-dure (na engleskom). Više informacija o inicijativama Europske komisije dostupno je na web-mjestu Glavneuprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije na kojem je dostupno više informacija o nizuprioriteta Investment plan for Europe (na engleskom) i Europski semestar .

Vidjeti takod̄er• Balance of Payments and International Investment Position Manual (BPM6) (na engleskom)

• Balance of payment statistics - background (na engleskom)

• Balance of payments statistics - quarterly data (na engleskom)

• Foreign affiliates statistics - FATS (na engleskom)

• Foreign direct investment statistics (na engleskom)

• International trade in services (na engleskom)

• International trade, investment and employment as indicators of economic globalisation (na engleskom)

• Personal remittances statistics (na engleskom)

• The EU in the world - economy and finance (na engleskom)

Dodatni podaci EurostataPublikacije

• EU28 current account surplus 9.1 bn — News Release 19/04/2016 (na engleskom)

• Euro area international trade in goods surplus 19.0 bn — News Release 15/04/2016 (na engleskom)

• Consistency between national accounts and balance of payments statistics — Statistical Working Papers25/02/2016 (na engleskom)

• Quality report on balance of payments, international trade in services and foreign direct investments —2014 data — Statistical Working Papers 22/12/2015 (na engleskom)

• Quality report on European statistics on international trade in goods - 2015 edition — Statistical WorkingPapers 03/06/2015 (na engleskom)


http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52015PC0010:HR:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52015PC0010:HR:NOThttp://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/macroeconomic_imbalance_procedure/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/macroeconomic_imbalance_procedure/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/economy_finance/index_hr.htmhttp://ec.europa.eu/economy_finance/index_hr.htmhttp://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_hr.htmhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Balance_of_payments_and_international_investment_position_manual_(BPM6)http:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Balance_of_payment_statistics_-_backgroundhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Balance_of_payments_statistics_-_quarterly_datahttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Foreign_affiliates_statistics_-_FATShttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Foreign_direct_investment_statisticshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/International_trade_in_serviceshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/International_trade,_investment_and_employment_as_indicators_of_economic_globalisationhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/Personal_remittances_statisticshttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/index.php/The_EU_in_the_world_-_economy_and_financehttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=2-19042016-BP&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=6-15042016-AP&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-TC-16-001&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-TC-15-005&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-TC-15-005&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-TC-15-002&language=en

Baza podataka• Platna bilanca , vidjeti (na engleskom):

Balance of payments - international transactions (BPM6) (bop6)

Metodologija / Metapodaci• User guide on European statistics on international trade in goods — 2015 edition Publication, December

2015 (na engleskom)

• Compilers guide on European statistics on international trade in goods — 2015 edition Publication,October 2015 (na engleskom)

Izvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)• Platna bilanca: tablice i brojke (na engleskom)

Vanjske poveznice• International Monetary Fund — Balance of Payments and International Investment Position Manual —

6th edition, 2009 (na engleskom)

• International Monetary Fund — BPM6 Compilation Guide, 2014 (na engleskom)

• Main changes in the Sixth Edition of the IMF’s Balance of Payments and International Investment PositionManual (na engleskom)

Ovaj članak dostupan je na http: // ec. europa. eu/ eurostat/ statistics-explained/ index. php/ Balance_of_ payment_ statistics/ hr


http://ec.europa.eu/eurostat/web/balance-of-payments/data/databasehttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-GQ-15-008&language=enhttp://ec.europa.eu/eurostat/product?code=KS-GQ-15-010&language=enhttp:/ec.europa.eu/eurostat/eurostat/statistics-explained/images/5/54/Balance_of_payments_statistics_YB2016.xlsxhttp://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/pdf/bpm6.pdfhttp://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/pdf/bpm6.pdfhttp://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2014/pdf/Guide.pdfhttp://www.ecb.europa.eu/stats/external/bpm6/html/index.en.htmlhttp://www.ecb.europa.eu/stats/external/bpm6/html/index.en.htmlhttp://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Balance_of_payment_statistics/hrhttp://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Balance_of_payment_statistics/hr

Statistički podaci o bilanci plaćanjaGlavni statistički nalaziTekući računKapitalni računFinancijski računIzvori i dostupnost podatakaTekući računKapitalni računFinancijski računKontekstVidjeti takođerDodatni podaci EurostataPublikacijeBaza podatakaMetodologija / MetapodaciIzvorni podaci za tablice i grafikone (MS Excel)

Vanjske poveznice

balance of payment statistics/hr statistics...

Documents