autoškola - skripta za učenje

7/24/2019 Autokola - skripta za uenje

1/85

AUTOKOLA SEMAFORSINJ-SOLIN

Propisi u cestovnom prometu

Izrazi u cestovnom prometu

Prometne povrine:

Kolnikje dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila.

Kolnika traka je uzduni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom

smjeru, sjednom prometnom trakom ili vie prometnih traka.

Prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnikaija je irina

dovoljna zanesmetani promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.

Prometna traka za spora vozila - obiljeeni uzduni dio kolnika namijenjen

za vozila koja sporom vonjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protonost

prometa.

Prometna traka za ubrzavanje - dio kolnika namijenjen za ukljuivanje vozila

u prometnitok sa sporedne ceste.

Prometna traka za usporavanje - dio kolnika namijenjen za iskljuivanje

vozila izprometnog toka na cesti.


2/85


Zaustavna traka - najee je nalazimo na autocesti. Slui za zaustavljanje

iskljuivo u sluaju kvara ili neke sline nude, tako da je na autocesti

zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.

Biciklistika traka - dio kolnika namijenjen za promet bicikla koji se prostire

uzdukolnika i koji je obiljeen utom uzdunom crtom na kolniku i propisanim

prometnim znakom.

Biciklistika staza - razlikuje se od biciklistike trake po tome to je fiziki

odvojena odkolnika.

Obiljeeni pjeaki prijelaz - dio kolnike povrine namijenjen za prelaenje

pjeakapreko kolnika, obiljeen oznakama na kolniku i prometnim znakovima

obavijesti.

Nogostup (plonik) - posebno ureena prometna povrina namijenjena za

kretanje pjeaka, koja je odvojena od kolnika najee na nain da je

uzdignuta u odnosu na njega ili na neki drugi nain.

Pjeaki otok - uzdignuti ili na drugi nain oznaena prometna povrina koja

se najee nalazi na sredini kolnika, te ima viestruku funkciju: fiziko

odvajanje kolnikih traka, mjesto gdje se mogu privremeno zaustaviti pjeaci ili

stanica za ukrcaj i iskrcaj putnika iz tramvaja.

Ostali izrazi:

Sudionik u prometu -je osoba koja na bilo koji nain sudjeluje u prometu nacesti,

Voza -je osoba koja na cesti upravlja vozilom,

Pjeak - sudionik u prometu koji se ne upravlja vozilom, niti senalazi u vozilu

ili na vozilu.

Smanjena vidljivost - ne vidimo ono to je bitno vidjeti u prometu na nekojodreenoj udaljenosti: druge sudionike prometa, prometne znakove, oznakena kolniku i sl. zbog atmosferskih neprilika (magla, kia, snijeg, praina, dim...)u naselju na vie od 100 metara, van naselja na vie od 200 metara).

Preglednost - konkretan prostor kojeg sudionik u prometu moe vidjeti s

mjesta gdje senalazi (koliko ceste vidimo u daljinu).


3/85


Smanjena preglednost - kad ne vidimo dovoljno ceste u daljinu. Nastaje zbog

nepovoljne konstrukcije ceste (otri, nepregledni zavoji, prijevoji), cestovnih

objekata (mostovi, vijadukti, nadvonjaci...), nepravilno parkiranih vozila (na

krianjima, pjeakim prijelazima, nogostupima...) i minimalne vidljivosti (gusta

magla).

Zimski uvjeti - kada je kolnik prekriven snijegom ili je poledica.

Najvea doputena masa = masa vozila + nosivost

Masa vozila - masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obaveznim

priborom iopremom za vozilo.

Nosivost - doputena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema

deklaraciji proizvoaa vozila, s obzirom na doputena optereenja nosivih

sklopova.

Kolona - niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i

zaprenogvozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreu istom prometnom

trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupci vozaa

meusobno uvjetovanii izmeu kojih ne moe bez ometanja ui drugo vozilo.

Ometanje prometa - radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim

propisimaprisiljava na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu. Ugroavanje prometa - takav nain sudjelovanja u prometu zbog kojeg je

nastupilaneposredna opasnostnastanka prometne nesree.

Prometna nesrea:

o dogaaj na cesti u kojemu je sudjelovalo najmanje jedno vozilo upokretu

o dogaaj na cesti u kojemu je najmanje jedna osoba ozlijeena ilipoginula

o dogaaj na cesti u kojemu je izazvana materijalna teta. Vidno polje - prostor kojeg vozavidi bez pomicanja oiju.

Otrina vida - uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta.

Mladi voza - vozau dobi do 24 godine.


4/85


Izrazi o radnjama s vozilom u prometu:

Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri

minute, osimprekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se

upravlja prometom.

Parkiranje vozilaje prekid kretanja vozila u trajanju duem od tri minute, osim

prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja

prometom.

Mimoilaenje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom

kolniku kreeiz suprotnog smjera.

Pretjecanjeje prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom

smjeru. Obilaenjeje prolaenje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili

drugogobjekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kree.

Polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadanjeg

smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni prometni tok (promjena kolnike

trake).

Prestrojavanjeje zauzimanje takvog poloaja s vozilom na prometnoj traci i

na takvoj udaljenosti od raskrija, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se nasiguran nain moe izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje,

zaustavljanje i sl.).


5/85


Kategorizacija vozila

Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, B+ E, C1, C1 + E, C, C + E, D1, D1 + E, D, D + E, F, G, H i AM kategorije.

KategorijaVozila koja pripadaju

kategoriji

Minimalnadob

(godine)Vozilo

A1motocikli radnog obujma motora do125 cm3 i snage motora do 11 kW

16

A2spadaju motocikli ija snaga ne

prelazi 35 kW i iji omjersnaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg,

18

A motocikli sa ili bez bone prikolice (20) 24

B

motorna vozila, osim vozila A1, A2,A, F, G i M kategorije ija najveadoputena masa ne prelazi 3.500

kg i koja su dizajnirana ikonstruirana za prijevoz ne vie od8 putnika, ne raunajui sjedalo za

vozaa; motorna vozila ovekategorije mogu biti u kombinaciji sprikljunim vozilom ija najvea

doputena masa ne prelazi 750 kg

18

B+E

kombinacije vozila koje se sastojeod vunog vozila B kategorije i

prikljunogvozila, pri emu najveadoputena masa prikljunog vozila

ne prelazi 3.500 kg

19

C1motorna vozila do 7.500 kg najvee

doputene mase 18

C1+E

vuna vozila kategorije C1 iprikljuna vozila ija najvea

doputena masa iznosi vie od 750kg, s time da najvea doputenamasa tako nastale kombinacije

vunog i prikljunog vozila ne smijeprelaziti 12.000 kg

19

Cmotorna vozila ija je najvea

doputena masa iznad 7.500 kg 19


6/85


C+E

skupine vozila koje se sastoje odvunoga motornog vozila C

kategorije i prikljunog vozila ijanajvea doputena masa iznosi

vie od 750 kg

20

D1

motorna vozila projektirana iizraena za prijevoz najvie 16

putnika uz vozaa i ijamaksimalna duljina nije vea od 8m; motorna vozila ove kategorijemogu se kombinirati s prikolicomija najvea doputena masa nije

vea od 750 kg

21

D1+E

kombinacije vozila kada vunovozilo kategorije D1 i njegova

prikolica ima najveu doputenumasu veu od 750 kg, ne dovodeiu pitanje odredbe propisa o tipnom

odobrenju za dotina vozila

21

Dmotorna vozila za prijevoz osoba

koja osim sjedala za vozaa imajuvie od osam sjedala

21

D+E

vuna motorna vozila D kategorije iprikljuno vozilo ija najvea

doputena masa iznosi vie od 750kg

21

F traktori sa ili bez prikolice 16

G radni strojevi 16

H pruna vozila - tramvaji 21

AMmopedi i motokultivatori (max 4kw,

50ccm3, 50 km/h)15


7/85


voziloje svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejihprijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe sinvaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od brzineovjejeg hoda.

Podjela vozila: motorna vozila

bez motora

MOTORNA VOZILA(Svako vozilo koje se pokree snagom vlastitoga motora, osim vozila potranicama).

SPORIJA BRA

Mopedi (AM kat.)Motocikli (A kat,)

Traktori (F kat.) Osobna vozila (B kat.)

Radni strojevi (G kat.)

Teretna vozila (C kat.)

Autobusi (D kat.)

Samo bra motorna vozilase smiju kretati cestama vieg reda autocestom, brzomcestom i cestom za motorna vozila (motorna su i mogu razviti brzinu veu od 60km/h).

BEZ MOTORA Bicikle

Runa kolica Zaprena vozila Prikljuna vozila


8/85


UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM

OSOBA SA VOZAKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI : motornim vozilima F, G i AM kategorije

UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM tjelesna i duevna sposobnost potrebno znanje i vjetine posjedovanje vozake dozvole odreene kategorije (koristiti pomagla koja su

upisana u vozaku dozvolunaoale

KAD VOZA NE SMIJE ZAPOETI UPRAVLJANJE VOZILOM ? ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koliine ako je pod utjecajem opojnih droga ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vonju ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili

za vrijeme vonjePRAVO NA SAMOSTALNO UPRAVLJANJE VOZILOM ODREENEKATEGORIJE: osoba koja je duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom osoba koja je navrila minimalnu dob za upravljanje vozilom

VOZAKA DOZVOLA: kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati vozaku dozvolu, i prometnu

dozvolu

dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu

MLADI VOZAje voza u dobi do 24 godine, na autocesti - do 120 km/h na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet mot. Vozila do 100

km/ h

na cesti izvan naseljado 80 km / h

MLADI VOZA NE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM : ako u organizmu ima alkohola iznad 0, 00 g / kg

ako u organizmu ima opojnih droga

OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA U PROMETU

Sudionici u prometu duni su postupati:A. prema prometnim pravilima,

B. prometnih znakova,

C. prometnim svjetlimaD. znakova ovlatenih osoba


9/85


DUNOSTI VOZAA

Vozilo drati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom nabrzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa

druge vozae.

Kad prilazi pjeakom prijelazu, upravljati vozilom s osobitim oprezom i vozititakvom brzinom da, u sluaju potrebe, moe pravodobno zaustaviti voziloispred pjeakog prijelaza (obratiti panu na sve pjeake).

Obratiti osobitu panju te po potrebi zaustaviti vozilo na slijepe osobe, osobestarije dobe, te djecu kad samostalno sudjeluju u prometu.

Zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusakojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalitu kad

osobe, ulazei u to vozilo, odnosno izlazei iz tog vozila, moraju prijei prekoprometne trake ili kolnika kojem se vozila kreu (pozornost i oprez ako ne prelazeprometnu traku).

Kada se vozilom kree iza vozila kojim se prevoze djeca (vozilo je oznaenoznakom za prijevoz djece), voza vozila je duan zaustaviti se kad je vozilokojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku dok djeca ulaze u vozilo ili izlaze izvozila (na busu upaljeni svi pokazivai smjera).

Sudionici u prometu

Ponaanje sudionika u prometu

mora se temeljiti na meusobnom uvaavanju i partnerskom odnosu.

Kulturno ponaanje sudionika u prometu ovisi o: opoj kulturi

odgoju

poznavanju prometnih propisa i sigurnosnih pravila

razini prometne kulture

motiviranosti za kulturno ponaanje

Preduvjet za sigurno ponaanje meusobno potovanje prometni odgoj I prometna kultura

meusobno uvaavanje partnerski odnos u prometu

Prometna kultura ovisi o :

opoj kulturi sudionika u prometu odgoju sudionika u prometu


10/85


motiviranosti sudionika za kulturno ponaanjeu prometuPonaati se kulturno u prometu

u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima

uvaavati i potivati ostale sudionike u prometu

Naelo povjerenjapravilno ponaanje sudionika u prometu i oekivanje da e se iostali sudionici u prometu tako ponaati (ne bezuvjetno povjerenje, uvijek treba imatuodreenu dozu sumnje kao defenzivan voza).

Naelo povjerenja se ne moe primijeniti na: djecu

slijepe i gluhe osobe

osobe iz ijeg ponaanja se vidi da u njihovoj blizini treba posebno pripaziti(alkoholizirani, starije nepaljive osobe itd.)

Komunikacija sudionika u prometu

S drugim sudionicima voza moe komunicirati:

1. svjetlosnim znakovima:

davanjem znakova pokazivaima smjera:

o van naselja min 100 m prije

o u naselju 30 do 50 m prije

o ne smije biti dvosmislen

o mora biti ukljuen za cijelo vrijeme izvoenja radnje

ukljuivanjem svih pokazivaa smjera

o zaustavljanje

o prekid kretanja radi kvara, potencijalnog kvara, prometne nesree...o vonja unatrago vua neispravnog vozilao vonja brzinom koja je za dvostruko manja od najvee doputene brzine

o naglo koenje

stop svjetlima (obavjetavaju vozaa iza nas da pripazi na razmak jer

usporavamo)

izmjena svjetala kratko - dugo ili izmjenino paljenje dugogsvjetla (blicanje

primarna funkcija upozorenje- koristimo kad god smatramo da zvuni signal

nije dovoljan).

2. zvunim znakom upozorenja:

primjenjujemo kad je ugroena naa sigurnost, a posebno u ovim sluajevima:o kad prolazimo nepreglednim i uskim zavojem

o kad pretjeemo i obilazimo vozilo na cesti van naselja i smatramo da bi

moglo doi do prometne nesree ukoliko ne upozorimo tog vozaao kad prolazimo u blizini djece koja ne obraaju panju na kretanje vozila


11/85


3. Poloajem i brzinom vozilaDEFENZIVNA VONJA voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik pravodobno i pravilno reagiranje

koncentracija na promet i poveana pozornost pravodobno uoavanje opasnosti procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu

Defenzivan voza predvia to se sve moe dogoditi, oekuje da e se to dogoditi i

priprema se za pravilno reagiranje, a poloajem vozila osigurava prostor za

izbjegavanje mjesta potencijalne opasnosti.

to odvlai pozornost vozaa za vrijeme vonje ? razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka traenje radio postaja, izmjena CD reklamni pano uz kolnik

Koritenje mobitela tijekom vonje voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omoguuje njegovo

koritenje bez uporabe ruku ne smije na nain koji bi umanjio mogunost reagiranja I sigurnog upravljanja

vozilom

Vrijeme reagiranja vozaaje vrijeme koje protekne od trenutka uoavanja opasnostina cestido reakcije na tu opasnost.

ovisi o:

starosnoj dobi vozaa

psihomotorikim sposobnostima

predvianju i oekivanju opasnosti (iskustvu vozaa)

pripravnosti na reakciju (panji, koncentraciji, sloenosti situacije) da li je konzumirao alkohol,droge,lijekove i sl.

Vrijeme reagiranja produeno je: kod vozaa koji su:

o

neiskusni

o nepaljivi

o priaju na mobitel tokom vonje (mobitel ne smijemo koristiti tokom vonje nanain koji bi nam smanjio sposobnost reagiranja, nego samo s napravom kojaomoguuje njegovo koritenje bez uporabe ruku hands free ureaj)

o su pod utjecajem alkohola,droga,ljekova...

napomena: vremenske prilike ne utjeu na vrijeme reagiranja! Ako zbog nepovoljnih uvjeta i

smanjene vidljivosti neto nismo primjetili onda vrijeme reagiranja nije jo ni zapoelo.

Vrijeme reagiranja poinje tek kad neto uoimo!


12/85


Utjecaj alkohola na vozae

Voza pod utjecajem alkohola:o precjenjuje svoje sposobnosti,o podcjenjuje opasnost,

o produavamu se vrijeme reakcije,o te mu se suava vidno polje.

Tijekom jednog sata u prosjeku se razgradi oko 0.1 g/kg alkohola u krvi. Prisutnost alkohola u organizmu utvruje se alkometrom (mjeri koliinu alkohola

u izdahnutom zraku) i analizom krvi ili urina.

Najee greke vozaa pod utjecajem alkohola su: nepropisane i neprilagoene brzine

nepropisno mimoilaenje nepropisno pretjecanje

oduzimanje prednosti prolaska

Najee vrste nesrea kod vozaa koji je pod utjecajem alkohola su: slijetanje vozila sa kolnika i prevrtanje

sudar sa vozilom iz suprotnog smjera.

Ako smo pod utjecajem alkohola ne smijemo upravljati ni poeti upravljativozilom, umjesto toga treba koristiti javni prijevoz!!!

Utjecaj droga na vozaa: agresija

haluciniranje

euforija

Utjecaj odreenih lijekova na vozaa: djeluju na psihofizike sposobnosti vozaa propisno se obiljeavanju


13/85


Utjecaj umora na vozaa

Slabi pozornost i koncentracija na vonju, reakcije vozaa su iznenadne i u pravilunetone.

Prvi znaci umora: zijevanje

oteani oni kapci bockanje u oima

Reakcije na opasnosti su:

prespore

iznenadne

netone

Umor se smanjuje:

ugodnom mikroklimom u vozilu i

odmorima na prikladnom mjestu svaka dva do tri sata vonje,

Umor poveava: dugotrajna vonja autocestom (monotona vonja),

vonja nou vonja u oteanim uvjetima.

Uoavanje prometnih situacija i uvjeta

Vidno polje - prostor kojeg vozavidi bez pomicanja oiju.

Suava se s: poveanjem brzine vonje (vozase koncentrira da vidi to dalje ispred sebe), konzumiranjem alkohola, droga,ljekova i

emocijonalnom nestabilnou vozaa.Vidno polje vozaa takoer je ogranieno konstrukcijskim osobinama i veliinom


14/85


ostakljenih povrina vozila.

Otrina vida - uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta.

Voza s slabijom otrinom vida suoava se s: kasnim uoavanjem opasnosti, to ima za posljedicu smanjeno vrijeme za

donoenje ispravne odluke, te prekasno zapoinjanje radnje izbjegavanja.

Percepcija - sloeni psihiki proces doivljavanja predmeta i pojava u cjelini(uoavanje neega: - znakova, oznaka na kolniku, sudionika u prometu...).

Percepcija ovisi o:

karakteristici podraaja (vid, sluh, njuh...) psihofiziko stanje organizma (da li je voza odmoran, umoran...)

psiholoko stanje vozaa

prilagodbi brzine kretanja vozila

Ostali sudionici u prometu

Pjeak sudionik u prometu koji se ne upravlja vozilom, niti se nalazi u vozilu ili na vozilu.

Kretanje pjeaka ne smiju se kretati ni zadravati na kolniku moraju se kretati nogostupom ili drugom povrinom namjenjenim za kretanje

pjeaka (pjeake staze, pjeake zone, zone smirenog prometa...) na cestama van naselja duni su se kretati uz lijevi rub kolnika u smjeru

kretanja (iznimno desno ukoliko im je to radi konfiguracije ceste sigurnije) desnom stranom kolnika u smjeru kretanja obavezni su se kretati

pjeaci koji guraju bicikle,mopede, motocikle, osobe koje se kreu

invalidskim kolicima i organizirana kolona pjeaka.


15/85


Pjeak u tamnoj odjei pri kratkom svjetlu uoava se na razmaku od samo 25 m, u

svijetloj odjei na oko 60 m, a s reflektirajuim oznakama s oko 125 m.

Prelazak pjeaka preko kolnika

duni su se korisititi povrinama kao to su pjeaki prijelazi, pjeakipothodnici i nadhodnici...

...osim ako su te povrine udaljene vie od 50 m u naselju i 100 m van naselja, tadapjeak smije prelaziti preko kolnika gdje i nema pjeakog prijelazai tojedino akotimene ometa promet vozila.

Djeca

Djeca se najee mogu oekivati na dijelovima ceste pokraj kola, vrtia,igralita, parkova, stambenih zona ...

Nikada ne primjeniti naelo povjerenja (ponaanje nepredvidivo, nemajupromet.iskustva, zaokupljenost igrom)

voza uvjek mora biti spreman na koenje I pravodobno zaustavljanje vozila proputanje djece

Kakva su djeca u prometu?

Ne poznaju prometna pravila Zaokupljena su igrom, nestana su Spontana, nepredvidiva, nepromiljena Ne mogu procijeniti opasnost i posljedice Ne mogu pravilno procijeniti brzinu vozila i razmak


16/85


Na vozau je odgovornost da se ne dogodi prometna nesrea

Vozai bicikla

Vozai bicikla duni su se kretati biciklistikom stazom ili trakom, a ako one nepostoje, to blie desnom rubu kolnika

Ako se vie vozaa bicikla kreu u skupini, moraju se kretati jedan iza drugoga

Prelazak preko kolnika:

obiljeenim prijelazom biciklistike trake pjeakim prijelazom ukoliko se sie s bicikle i gura ju se kaopjeak

Zato su opasni? lako mogu izgubiti ravnoteu ili stabilnost

mnogi bez pokazivanja namjera mijenjaju smjer vonje esto voze brzo i zbog njihove siluete tee ih se uoava esto koriste povrine koje nisu namjenjene njihovom kretanju

voze slalom izmeu vozila ispred krianja ili pjeaka na nogostupu...

Zbog istih postupaka opasni su nam i vozai mopeda, pogotovo to se tuveinom radi o najmlaim vozaima (16 godina) pa je prisutno dosta rizino ineodgovorno ponaanje.


17/85


Cesta i njena obiljeja

Cesta

svaka javna cesta, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavljapromet.

Javna cestaje cesta od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe

slobodno koristiti uz uvjete odreene Zakonom i koju je nadleno tijelo

proglasilo javnom cestom.

Podjela javnih cesta:

Vrsta ceste Karakteristike ceste

Prometni

znakovi

Brzina (km/h)

MAX MIN

Autocesta

Dvije fiziki odvojenekolnike trake

Trake za zaustavljenjevozila u nudi

Raskrija s poprenimcestama u dvije ili vierazina

Trake za ubrzavanje iusporavanje

130 60

Brza cesta Jedna ili dvijerazdvojene kolniketrake

Raskrija s poprenimcestama u dvije ili vierazina

Siguran prometni tok

Vonja samo motornihvozila

110 60

Cesta

namjenjena

iskljuivo za

promet

motornih

vozila

Vangradaka

cesta

Svaka cesta van naseljakoja nije autocesta, brzacesta i cesta namjenjenaiskljuivo za prometmotornih vozila

90 40

Cesta u

naselju

Cesta unutar naselja 50 40


18/85


Ostala ogranienja brzina:

Minimalna brzina u normalnim prometnim uvjetima - 40 km/h.

Vua neispravnog vozila - 40 km/h. Vua kamp prikolice - 80 km/h (iznimno 90 km/h na autocesti).

irina prometne trake razliita je za pojedinu vrstu ceste.

S veim brojem prometnih traka i njihovom irinom (to rezultira i veomirinom samog kolnika) poveava se i sigurnost prometa na cestama.

Najsigurnije su ceste s fiziki odvojenim kolnikim trakama, s vieprometnih traka u jednom smjeru i s trakama za ubrzavanja i

usporavanje (autocesta), a najnesigurnije su dvosmjerne ceste s jednom

prometnom trakom u svakom smjeru (vangradska cesta).

Popreni nagib kolnika osigurava odvodnju vode s kolnika

u zavoju (ako je pravilno izveden - prema sreditu zavoja) smanjuje utjecajcentrifugalne sile

Prianjanje

Omoguuje: pokretanje vozila s mjesta i kretanje vozila odravanje pravca pri kretanju u zavoju koenje i zaustavljanje vozila

Ovisi o:

vrsti kolnikog zastora (asfalt, beton,ljunak, pijesak, zemlja...)

stanju kolniog zastora (hrapav, gladak, oteen...) stanju povrine kolnika (suh, mokar, zaleen, pokriven snijegom,

prainom, blatom, liem...)

vrsti i stanju guma (kvaliteta gume, dimenzije, istroenost, tlak ugumama...)

Nedostano prianjanje uvjetuje:

proklizavanje pogonskih kotaa pri pokretanju(oteano pokretanje s mjesta ilije pokretanje onemogueno) ili tokom vonje,

klizanje i zanoenje u zavoju i produeni put koenja.

Prianjanje guma na cesti je bolje : u uvjetima kada je kolnik hrapav

u uvjetima kada je kolnik suh


19/85


OBILJEJA ZAVOJA

Centrifugalna sila nastoji : izbaciti vozilo iz zavoja

prevrnuti vozilo u zavoju

Centrifugalna sila se poveava i negativno utjee na stabilnos vozila u zavoju ako: vea masa vozila vea brzina kretanja manji polumjer zavoja (otri zavoj)

Kadje centrifugalna sila vea od raspoloive bone sile trenja , dolazi do zanoenja

(predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila u zavoju.

Postupak savladavanja zavoja (vonja zavojem) : smanjiti stupanj prenosa i po potrebi koit prije samog zavoja od sredine zavoja postepeno dodavati gas

ZAUSTAVNI PUT VOZILA put koji vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do

potpunog zaustavljanja vozila

sastoji se od : puta reagiranjai puta koenja(a+b)


20/85


PUT REAGIRANJA- put koji prijee vozilo od trenutka kada je voza uoio opasnost

na cesti pa do njegove reakcije

Ovisi o : brzini vonje

vremenu reagiranja vozaa ( psiho-motorike sposobnosti vozaa, pozornostvozaa )

Kako otprilike izraunati put reagiranja? Tako da pomnoimo prvu znamenku (prve dvije ukoliko je broj

troznamenkasti) brzine kojom smo vozili sa 3.

30 km/h 3*3=9 9 m

70 km/h 7*3=21 21 m

100 km/h 10*3=30 30 m

PUT KOENJA- put koji vozilo prijee od trenutka kada voza pritisne na papuicukonice pa do potpunog zaustavljanja vozila.

Ovisi o : brzini vonje, stanju kolnika,

optereenju vozila stanje vozila (vrsti i stanju guma, stanju konica)

Kako otprilike izraunati put koenja? Tako da prvu znamenku (prve dvije ukoliko je broj troznamenkasti) brzine

kojom smo vozili stavimo na kvadrat.

30 km/h 32=9 9 m

70 km/h 72=49 49 m

100 km/h 102=100 100 m

Zato uimo zaustavni put?Kada vozimo iza drugoga vozila duni smo drati dovoljan tj. siguranrazmak, a

to je razmak koji odgovara duini zaustavnog puta plus sigurnosno rastojanje (2 - 3metra).

Voza vozila duan je prilagoditi brzinu tako da se moe zaustaviti do uoene

opasnosti ili do kraja preglednosti.

Zakljuak je da je znanje zaustavnog puta veoma bitno da voza to boljenaui prilagoavati brzinu kretanja svoga vozila, kao i odravati dovoljanrazmak tako da ne ugroava sigurnost osoba u vozilu ispred sebe.


21/85


RAZMAK IZMEU VOZILA

Voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, takoda ne ugroava sigurnost prometa.

Razmak moe biti odreen prometnim znakovima.

Razmak vozila ovisi o : brzini vonje stanju kolnika

optereenju vozila psiho-fizikim sposobnostima vozaa vrsti te stanju konica i guma

Kako provjeriti u vonjije li razmak dovoljan? (metode provjere razmaka)

Metoda jedne sekunde(kada je gust promet u gradu i vozi se manjim brzinama,

neposrednoprije pretjecanja) Metoda dvije sekunde (primjenjujemo je na cestama van naselja i u normalnim

vremenskimuvjetima) Metoda tri sekunde (ako je magla, mokar i sklizak kolnik, ako vozilom upravlja mladi

voza)

Metoda vie od tri sekunde (4 - 5 s) (kada su na cesti zimski uvjeti, kada se voziiza vozila kojeprevozi opasne tvari)

Razmak se dodreuje pomou metode brojanja od nekog fiksnog objekta na cesti. Kadzadnji kraj vozila koje se nalazi ispred nas proe pokraj objekta (stupi na cesti i sl.)poinjem odbrojavati dvije sekunde i ako nae vozilo ne doe do fiksnog objekta znai da

imamo dovoljan razmak izmeu vozila. Ako vozilo doe do fiksnog objekta prije nego linabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i poveamo sigurnosni razmak s obzirom navozilo ispred nas.


22/85


PROMETNA PRAVILA

Voza na cesti: ne smije ugroavati ili ometati druge sudionike u prometu ne smije ih prisiljavati na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u

prometu

Prije zapoinjanja neke radnje vozilom u prometu; voza mora uvjeriti se da radnju moe obaviti bez opasnosti za druge

sudionike u prometu ( vozaka zrcala, pogled preko ramena ) (mrtav kutvozila)

Voza je duan obavijestiti; druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i

pravodobnimupozorenjem dajui im znak pomou pokazivaa smjera,

pokaziva smjera mora biti ukljuen za cijelo vrijeme obavljanja radnje za vrijeme vonje danju u zimskom razdoblju raunanja vremena koriste sednevna ili kratka svjetla

vozai mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena svjetlima

Ukljuivanje vozilom u promet

Ukljuivanje u promet - izlazak vozila s povrine na kojoj se ne odvija promet (parkinzi,garae...) na kolnik. Takoer se smatra ukljuivanjem u promet ako smo bilizaustavljeni uz rub kolnika te opet zapoeli vonju ili kod koritenja trake zaubrzavanje.

ukljuiti pokaziva smjera propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu cestom na koju se ukljuuje voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim

zastorom duan je zaustaviti vozilo, propustiti sva vozila i ukloniti blato skotaa ako ga ima

ako se sa stajalita ukljuuje vozilo javnog prijevoza putnika (voza je duanomoguiti mu ukljuivanje,ali pri tome voditi rauna o drugim vozilima i

pjeacima )


23/85


Traka za ubrzavanje

Traka za ubrzavanje -dio kolnika namijenjen za ukljuivanje vozila u prometni tok sasporedneceste (slui da se ukljuimo na ceste gdje se vozi veim brzinama.

Na poetku trake vozimo bez zaustavljanja, te palimo lijevi pokaziva smjera kojimnajavljujemo radnju ukljuivanja. Sredinom trake poveavamo brzinu, te usputprovjeravamo prometnu situaciju (unutarnje ogledalo, vanjsko lijevo, te lijevi mrtvikut), a pri kraju se oprezno ukljuujemo u promet).

Iskljuivanje vozilom iz prometa

Traka za usporavanje -dio kolnika namijenjen za iskljuivanje vozila iz prometnogtoka nacesti (slui da se iskljuimo sa ceste gdje se vozi veim brzinama. Cijela bitje u tome da nekoimo na samoj cesti da netko iza nas ne bi udario u nas, negokoimo tek kad uemo u traku za usporavanje. Na odreenoj udaljenost prije ulaskau traku za usporavanje pravovremeno emo upaliti desni pokaziva smjera, teprovjeriti uvjete iza nas i sa desne strane).


24/85


KRETANJE VOZILA PO CESTI

Voza se obavezan kretati vozilom iskljuivo kolnikom: na dvosmjernoj cesti desnom stranom kolnika

krajnjom desnom prometnom trakom

sredinom prometne trake (obiljeenom prometnom trakom), a ako trake nisu

obiljeene, duan je vozilo drati to blie desnom rubu kolnika

Izbor prometne trake na cestama u naselju

voza se duan kretati trakom koja se protee uz desni rub kolnika(krajnja desna prometna traka)

krajnju lijevu prometnu traku ili srednju i lijevu prometnu traku (ukoliko u

jednom smjeru imamo tri prometne trake) moemo koristiti u sljedeimsituacijama:

o kada ne ometamo vozila iz nas

o kada vozimo bre od vozila u desnoj prometnoj tracio ukoliko na krianju namjeravamo skrenuti u lijevo

Na autocesti, brzoj cesti i cesti za motorna vozila vozase duan kretati iskljuivodesnomprometnom trakom (ako je na autocesti s 3 prometne trake vozit e desnom isrednjom prometnom trakom), dok e lijevu korisiti ako je desna prometna trakazakrena vozilima ili radi breg kretanja tj. pretjecanja (obveza vraanja u desnutraku nakon zavretka radnje).

Kolona - tri se uvjeta moraju zadovoljiti da bi se moglo rei da je formirana kolona:

minimalno 3 vozila

radi se o brim motornim vozilima (vidi podjela vozila) razmak meu vozilima je nedovoljan

Vozila u koloni mogu biti zaustavljena ili u pokretu (tada brzinu odreuje vozaprvog vozila u koloni).

to ne smijemo raditi u koloni?

Pretjecat, obilaziti i ubacivati se u kolonu.

Koje nam opasnosti prijete dok vozimo u koloni?

Udar vozila ispred nas, da vozila iza nas ne udare u nas, te slalom vonja(pretjecanje vozila po vozilo).


25/85


to napraviti kad sustignemo kolonu vozila?

ostati na zaelju kolone (ne obilaziti je ili pokuati pretjecati) prilagoditi brzinu i postupke ostalim vozilima u koloni

koncentrirati se na dranje dovoljnograzmaka

ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE VOZILA

Zaustavljanje vozila - prekid kretanja vozilom u trajanju do 3 minute, osim kada se

postupa poznaku ili pravilu.

Parkiranje vozila- prekid kretanja vozilom duem od 3 minute, osim kada sepostupa po znakuili pravilu.

(obje radnje moraju biti samovoljne, stajanje radi znaka stop, semafora iliovlatene osobe se ne smatra zaustavljanjem ni parkiranjem to se zove prekidkretanja vozilom).

Cesta izvan naselja; Voza je duan nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu).

Cesti u naselju;

uvjek uz desni rub kolnika svim cestama(dvosmjerna ili odvojena cesta s viepeprometnih trakova)

uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom

na sredini kolnika ako su obiljeena mjesta za parkiranje

Na prometnim povrinama je zabranjeno ostavljati; vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti

prikljuna vozila koja se koriste samo povremeno

Prije naputanja vozila, voza je duan osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv

krae vozila.


26/85


ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE

1) na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenost i manjoj od 5 m od togprijelaza i na prijelazu biciklistike staze preko kolnika,

2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini,

3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeavapromet vozila koja se kreu po tranicama,4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika,

5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenostimanjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvonjakai nadvonjaka,


27/85


6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost cestenedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii bez opasnosti,

7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj zadavanje znakova prometnim svjetlima,

8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci,9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeenoznakama na kolniku ili prometnim znakom,

10) na nogostupu i pjeakoj zoni,

11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, dvorite ili garau, iznad prikljuka na vodovodnumreu i ulaza u kanalizaciju


28/85


12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranogvozila do pune uzdune crte na kolniku bila manja od 3 m,

odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m,

13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

MIMOILAENJE

prolazak pored vozila koje dolazi iz suprotnog smjera i kree se istimkolnikom.

voza je duan prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika iostaviti dovoljan razmak s svoje lijeve strane.

Na ravnoj cesti mimoilaenje se obavlja sa lijeve strane,


29/85


dok se iznimno vozila mimoilaze sa desne strane ako iz suprotnih smjerovaskreu ulijevo.

Na cesti sa uzdunim nagibom ( uzbrdica-nizbrdica ) u situaciji gdje je jako oteanoili nemogue obaviti mimoilaenje, duan je to omoguiti ( vonjom unatrag ili nabilo koji drugi nain ) ;

1. voza vozila koji se kree niz nagib ( kad su vozila iste kategorije )2. vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije3. svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo

PRETJECANJE

Prolazak pokraj vozila koje se kree istim smjerom.

Obavljanje radnje:

provjera uvjeta - imali koga iz suprotnoga smjera i dali je netkozapoeo sa obavljanjem te radnje prije nas (unutarnje ogledalo, lijevo

vanjsko ogledalo, mrtvi kut) najava radnje - ukljuivanjem lijevog pokazivaa smjera

obavljanje radnje pretjecanja - dok vozilo koje pretjeemo ne vidimou naemunutarnjem ogledalu, to znai da smo ga dovoljno proli ida se moemo vratiti u nau prometnu traku - desni pokaziva smjerane moramo paliti.

Pretjecanje se u pravilu obavlja s lijeve strane.


30/85


Iznimno smije se pretjecati s desne strane vozilo na kolniku koje je zauzelo

takav poloaj i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moezakljuiti da to vozilo skree ulijevo.

Vozilo koje se kree po tranicama smije se pretjecati s desne strane ako

izmeu njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka.

Kako postupiti kad nas netko pretjee?

pomaknuti vozilo k desnom rubu kolnika ne poveavati brzinu kretanju

Put pretjecanja- put koji vozilo prijee po lijevoj strani kolnika, dok izvodi radnjupretjecanja.

Ovisi o:

brzini vozila koje pretjeemo

duini vozila koje pretjeemo brzini i duini vozila koje pretjee

sposobnost ubrzavanja vozila koje pretjee (na ubrzanje utjee snagamotora, masa vozila, teret u vozilu, nagib ceste, atmosferske prilike i sl.)


31/85


Pretjecanje moe biti zabranjeno na 3 naina:

oznakom na kolniku - punom crtom koja zabranjuje prelazak preko nje, pasamim timeu veini sluajeva zabranjuje pretjecanje

prometnim znakom

prometnim pravilima - ne smijemo pretjecati:

o kolonu vozila

o ako je vozilo ispred nas zapoelo pretjecatio ako je vozilo iza nas poelo sa obavljanjem radnje pretjecanje prije naso ako time ometa ili ugroava vozilo koje dolazi iz suprotnog smjerao na nepreglednim cestovnim objektima (mostovi, vijadukti, nadvonjaci,

tuneli i sl.)

o na nepreglednim mjestima kao to su otri zavoji, velike uzbrdice, prijevoji i

sl.

o na prijelazu preko eljeznike ili tramvajske pruge, osim vozila na dva

kotaa (bicikl, moped, motocikl bez prikolice)

o voza ne smije pretjecati drugo vozilo koje se pribliava obiljeenome

pjeakom prijelazu, ili koje prelazi pjeaki prijelaz ili koje je usporilo radiproputanja pjeaka na pjeakom prijelazu.

OBILAENJE

prolazak pokraj nepomine prepreke (vozila, pjeakog otoka, nekogaodrona, radova na cesti itd..)obilazimo ono to stoji, pretjeemo ono to sekree.

Izvodi se slino kao i pretjecanje, jedina bitna razlika je ta da kod vraanja udesnu prometnu traku trebamo obavezno ukljuiti desni migavac povratni

pokaziva smjera.

Obilaenje se u pravilu obavlja sa lijeve strane.

s desne strane --- prepreke na sredini kolnika

s bilo koje strane ---- prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernimprometom


32/85


POLUKRUNO OKRETANJE

Polukruno okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj vozanastavlja vonju u suprotnom smjeru od dotadanjeg smjera; jednom postupku

vie postupka

Polukruno okretanje je ZABRANJENO;

1. na cesti sjednosmjernim prometom

2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za prometmotornih vozila

3. u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima4. u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )

5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ilioznakom na kolniku

VONJA UNATRAG

Najavljuje se paljenjem svih pokazivaa smjera.

Voza treba: provjeriti prometne uvjete iza vozila

propustiti vozila koja dolaze iza vozila

voziti samo na kraem dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se dotad kretali unaprijed

samo ako se ne ugroavaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu

Vonja unatrag je ZABRANJENA: na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih

vozila

u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )


33/85


PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE

Voza koji se vozilom pribliava prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istojrazini duan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga moe zaustaviti predureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanjeznakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, odnosno da moe zaustavitivozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu.

Sudionici u prometu duni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko

eljeznike pruge u istoj razini ako je ureaj za zatvaranje prometa sputen, iliako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znacikoji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazuceste preko eljeznike pruge pribliava vlak

Na prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini na kojem nemaureaja za zatvaranje prometa ni ureaja za davanje znakova kojima senajavljuje pribliavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti temogu prijei preko eljeznike pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazivlak ili neko drugo vozilo koje se kree po tranicama

PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM

vozila koja se ne smiju kretati autocestom :1. vozila koja se ne ubrajaju u motorna vozila ( bicikli, zaprena vozila )2. vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km/h

Voza na autocesti ne smije polukruno okretati vozilo voziti unatrag

zaustaviti i parkirati vozilo, osim na povrinama ureenim za to ( odmorita ) vozilom prelaziti iz trake u traku ( slalom vonja ) pourivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova

Voza koji se ukljuuje duan je koristiti; traku za ubrzavanje

postupno ubrzavati trakom za ubrzanje, uz davanje znaka lijevim pokazivaemsmjera

Voza koji se iskljuuje duan je koristiti; traku za usporavanje

ukljuiti desni pokaziva smjera, prijei na traku za usporavanje, i potomusporavati


34/85


Kretanje - krajnjom desnom prom.trakom ako nije zakrenavozilima u koloni

Voza smije mijenjati prometnu traku; radi breg kretanja prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku radi iskljuivanja s autoceste, udesno

U sluaju neispravnosti na vozilu, prometne nesree, ili drugih opravdanihrazloga voza je duan zaustaviti vozilo na traci za zaustavljanje vozila unudi.

PROMET TUNELOM

voziti sa upaljenim kratkim svjetlima

pridravati se prometnih znakova zabrane i ogranienja

Zabranjeno zaustaviti i parkirati vozilo ( i 15 m od tunela )

polukruno okretati voziti unatrag

VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM

VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA

Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje vozila MUP-a, vatrogasne slube, hitne medicinske pomoi, vozila vojne

policije, vozila GSS-a, i ostala vozila koja daju odreene propisane znakove znakovi na tim vozilima --- posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje

Obveze vozaa u susretu s vozilima koje imaju predednost prolaska smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima omoguiti prolazak tim vozilima po potrebi se i zaustavit

VOZILA POD PRATNJOM

Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi crvene i plave boje

Vozila koja prate pripadnici policije.

Obveze vozaa u susretu; zaustaviti vozilo

drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje


35/85


PROMETNI ZNAKOVI

Voza u prometu mora: prepoznati i razumjeti prometni znak

postupiti u skladu s njegovim znaenjem

Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu: opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti)

zabrane, ogranienja i obveze kojih se moraju pridravati (znakovi izriitihnaredbi)

potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti)

Privremeni prometni znakovi obiljeavaju (naranasti prometni znakovi): opasnosti privremenog obiljeja privremena ogranienja i zabrane

Znaenje prometnog znaka odreeno: oblikom prometnog znaka, simbolom na prom prometnog znaku

Prometni znakovi se itaju : u smjeru vonje odozdo prema gore slijeva na desno

Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih vozai nee na vrijeme uoiti,prom.znakovi se postavljaju s lijeve i desne strane kolnika, te iznad kolnika.

Percepcija znakova

ovisi o: udaljenosti s koje se znak uoava brzini vonje vrsti znaka i uoljivosti sposobnostima vozaa

bolje se uoavaju znakovi:

veih dimenzija opasnosti i izriitih naredbi nego obavijesti promjenjivi prometni znakovi (znakovi sa unutarnjim izvorom svjetlosti)

nou nego danju na cestama van naselja gdje ih je manje (za razliku od ceste u naselju gdje je

prisutna podjela pane radi sloene prometne situacije) na nepoznatim dionicama ceste gdje se ne vozi po navici


36/85


Postoje tri osnovne skupine prometnih znakova:

znakovi opasnosti

znakovi izriitih naredbi

znakovi obavijesti

U koju skupinu znak spada prepoznati emo prema obliku znaka:

Naziv

skupine

Znakovi

opasnosti

Znakovi izriitihnaredbi

Znakovi obavijesti

Osnovnioblik

Specifinioblik

Mjesto

postavljanja

-100-250 m prije

same opasnosti

- Osim tri znaka

- andrijin kri,

- dvosmjerni

promet

- radovi na cesti

Na mjestu Na mjestu

ZNAKOVI OPASNOSTI

Oblik; istostranini trokut ija je jedna stranica u vodoravnom poloaju, a vrhnasuprot njoj okrenut je prema gore

Upozoravaju: na opasnost koja prijeti vozau na cesti


37/85


na prirodu opasnosti koja prijeti vozau na cesti kojom vozi

ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI

Oblik: u pravilu je oblik kruga, iznimke su; znak stop i znak nailazak na cestu sprdnou prolaska (izvrnuti trokut).Mogu biti:

1. zabrane 2. ogranienja 3. obveze

ZNAKOVI OBAVIJESTI

Pruaju obavijesti o cesti kojom se kreu

Oblik; u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakoviprestanka izriitih naredbi)

Postavljanje; neposredno na mjestima obavjesti osim u sluaju dopunskih poa kojioznauju udaljenost ili smjer vaenja prometnog znaka.

Dopunske ploe

poblie odreuju znaenje prometnog znaka i njegov su sastavni dio.

osnovna boja im je bijela, a boja natpisa i simbola je crne boje.

Znak vrijedi nakon 600 mZnak vrijedi u duljini od600 m od znaka Znak obavjeuje o

pruanju ceste sprednou prolaska


38/85


Znak vrijedi samo zateretna vozila

Opasnost odneoekivane kie ilisnijega

Blizina mjesta na cestina kojemu se dogodilaprometna nesrea

Oznake na kolniku

mogu biti:

uzdune:

razdjelna crta jednostruka (puna ili isprekidana) dvostruka (puna, isprekidana ili kombinacija)

rubne crte

poprene:zaustavna crta (uz znak obavezno zaustavljanje)crta ekanja (uz znak krianje s cestom s prednou prolaska)kose crte (otvaranje ili zatvaranje traka)pjeaki prijelazbiciklistiki prijelaz

ostale oznake na kolniku

strelice

polja za usmjeravanje prometa natpisi na kolniku znakovi utisnuti na kolnik

Oznake na kolniku su bijele boje. Iznimno, ute boje su:

zabrana parkiranja

trake za kretanje javnog gradskog prijevoza putnika

parking mjesto za vozila invalidnih osoba

autobusna i taxi stajalita, biciklistike i pjeake staze

naprave za smirivanje prometa (leei policajci)

privremene oznake na kolniku


39/85


Rubne crte oznaavaju granice voznog dijela kolnika, dok razdjelna crta u ovomsluaju dijelikolnik nadvije kolnike odnosno prometne trake (ako je razdjelna crtapuna ne smije se prelaziti preko nje, a ako je isprekidana smije se prelazit preko nje).

Dvostruka puna sredinja crta ima isto znaenje kao i jednostruka, samo sepostavlja tamo gdje ima vie prometnih traka, tako suprotni smjerovi budu touoljiviji i tamo gdje se posebno eli naglasiti opasnost od prelaska preko pune crte.

Dvostruka isprekidana crta - prometne trake kojima se odvija izmjenini promet (ujednom ili drugomsmjeruregulira se prometnim semaforom koji se postavlja iznadprometne trake)

Dvostruka kombinirana crta slui za razdvajanje prometnih traka na mjestimana kojima su uvjeti preglednosti takvi da doputaju pretjecanje samo u jednomsmjeru kretanja.


40/85


Prestrojavanje na dva blia raskrija - prvo krianje smo duni ii pravo, dok nadrugom trebamo skrenuti lijevo ili desno

Kose strelice (usmjeravanje prometa) nam daju do znanja da dolazi do kraja trakekojom se kreemo, te bi se trebalo pravodobno prestrojit u traku na koje strelicepokazuju.

Najava zavretka pretjecanja.

Autobusno stajalite - nalazi se na kolniku i oznaava mjesto gdje se autobusprivremeno zaustavljaradi ukrcaja i iskrcaja putnika. U navedenoj situaciji bus nesmijemo obilaziti bez obzira na sredinju isprekidanu crtu, nego duno smo ekatiiza njega dok se opet ne ukljui u promet.


41/85


Traka za vozila javnog prijevozanamjenjena je iskljuivo kretanju vozila javnoggradskog prijevoza(taxi vozila, gradski autobusi,tramvaji...)

Naprave za smirivanje prometaleei policajci

Prometna oprema ceste

Oznaavanje ruba kolnika.

tapovi za snijegoznaavaju u zimskim uvjetima rub kolnika i naznauju pruanje ceste ilicestovne graevine.

Zapreka na cesti (nalazi se ispred vozaa, kako i pokazuju strelice na ploi).

Zavoj na cesti.


42/85


Oprema za oznaavanje vrha prometnog otoka.

Ploe za obiljeavanje mjesta izvoenja radova na cesti ili osteenja kolnika.

Branik za oznaavanje zapreka za svjetlosnim znakom.

Ploe za oznaavanje bonog smanjenja profila ceste(postavljaju se na suenju kolnika ipoetku pojedinih cestovnih objekata).


43/85


PROMETNA SVJETLA

SEMAFORI

Raspored prometnih svjetala;

a.) ( odozgo prema dolje ) crveno,

uto, zeleno

b.) ( slijeva udesno ) crveno lijevo,

uto u sredini, zeleno desno

Znaenje prometnih svjetala

Crveno svjetlozabrana prolaska.

Crveno i uto upaljeno istodobno zabrana prolaska, skori prestanak zabrane,priprema za kretanje.

Zeleno svjetlo - Slobodan prolazak .

- voza ne smije ui u raskrije iako je upaljeno zeleno svjetlo ako se zboggustoe prometa mora zaustaviti u raskriju ili na pjeakom prijelazu.

Zeleno treptavo svjetloskori prestanak slobodnog prolaska kroz raskrije.


44/85


uto svjetlo samostalnou pravilu zabrana prolaska, osim ako se voza nalazi natolikoj udaljenosti od semafora da se ne moe na siguran nain zaustaviti.

uto treptavo svjetlo ( iskljuen semafor ) - voziti uz povean oprez.

Dopunska zelena strelica slobodan prolazak u smjeru zelene strelice, uzproputanje svih vozila I pjeaka koja se kreu cestom na koju se ukljuuje.

Svjetlosni znak na prijelazu preko eljeznike prugeizmjenino paljenje dvajucrvenih svjetala

pribliavanja vlaka (najava, naizmjenino paljenje crvenih svjetlosnih signala) polubranik ili branik je u zatvorenom poloaju zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika

Svjetlosnom znaku (pribliavanje vlaka) moe biti pridodan i ureaj za davanjezvunih znakova


45/85


Znakovi koji daju ovlatene osobe (policajac)

Zanakovi prometnog Policajac ili drugih ovlatenih osoba u prometu:

Policajca okrenut leima, odnosno prsima;

zabrana prolaska za sve sudionike u prometu koji nailaze iz smjera u kojemusu okrenuta lea odnosno prsa policijskog slubenika

ovaj znak odgovara znaenju crvenog svjetla na semaforu

Policajac okrenut bonim stranama tijela; slobodan prolazak za vozila koja nailaze s bonih strana policajca odgovara zelenom svjetlu na semaforu


46/85


Desna ruka podignuta okomito uvis,s dlanom okrenutim prema licu; obvezno zaustavljanje za sva vozila, osim za ona vozila koja se u trenutku kad

je ovaj znak pokazan, ne mogu vie na siguran nain zaustaviti pratiti znak policijskog slubenika odgovara utom svjetlu na semaforu

Desna ruka vodoravno predruena; zabrana prolaska za sve sudionike u prometu iji smjer kretanja sijee smjer

ispruene ruke policijskog slubenika

Zabrana prolaska svim vozilima koji sijeku smijer ispruene ruke - nama jeslobodan prolazak u svim smjerovima dok ispruena ruka policajca zabranjujeprolazak vozilima iz suprotnog smjera


47/85


Znaci za ubrzavanje i usporavnje koje daje prometni policajac;

Lagano mahanje rukom goredolje policiskog slubenika; smanjenjebrzine za vozilo prema kojemu se daje znak

Kruno kretanje rukom policiskog slubenika; ubrzanje kretanja za vozilo uijem smjeru se daje znak rukom

Ispruena ruka sa otvorenim dlanom polic.slubenika ; obvezno zaustavljanje za vozaa kojemu se daje znak

Znaci vidaljke prometnog policajca(ili ostali ovlatenih osoba u prometu); Jedan zviduk zvidaljkom polic.slubenika; poziv sudion.u prometu da

obrate pozornost na polic.slubenika Vie uzastopnih kratkih zviduka; upozorenje da je odreeni sudionik u

prometu postupio protivno zahtjevu Policijskog slubenika


48/85


VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA

Glavni sastavni dijelovi motornog vozila

motor

prijenosni mehanizam karoserija (objedinjuje sve ureaje i djelove vozila u cjelinu) ureaj za upravljanje ureaj za zaustavljanje elektrini i drugi ureaji na vozilu

Motor

izvor je snage, koja se preko prijenosnog mehanizma prenosi na pogonskekotae.

najei su motori s unutarnjim sagorjevanjem (otto i diesel motori)

sastoji se od:

ureaja za podmazivanjeo (smanjuje troenje pokretnih dijelova motora i pomae pri odvodu

topline)

ureaja za hlaenjeo (osigurava i odrava radnu temperaturu vozila)

ureaja za napajanje gorivomo (dovodi gorivo od spremnika do motora)

elektrinih ureajao (akumulator, alternator,svjeice i osugurai)o (osiguravaju struju za ukljuivanje motora u rad, rad motora i napajanje

ostalih potroaa tijekom vonje)

ureaja za odvod ispunih plinovao (odvodi ispune plinove iz motora u okoli)o katalizatordio ispunog sustava koji titi od zagaivanja okolia (filter)

Prijenosni mehanizam (Transmisija)

Da bi se motorno vozilo pokrenulo s mjesta, potrebno je proizvedenu snagu motora

prenijeti na pogonske kotae vozila.To se postie preko prijenosnog mehanizma koji se sastoji od ovih glavnih dijelova:

spojka

mjenja brzina diferencijal poluosovine s kotaima


49/85


Spojka - slui kao veza izmeu motora i mjenjaa, prenosi snagu od motora dokotaa.

spojka omoguuje:

uz nonu konicu, sigurno ukljuivanje motora u rad mekani polazak s mjesta

mijenjanje stupnjeva prijenosa

zaustavljanje bez iskljuenja motora

Mjenja - prekosustava zupanikapretvara broj okretaja motora u snagu kojukoristepogonski kotai.

1.stupanj prijenosa: velika snaga, male brzine kretanja

5. ili 6. stupanj prijenosa: mala snaga, ali velike brzine kretanja

mjenja omoguuje:

polazak s mjesta

vonju unaprijed i unatrag vonju po uzbrdici i nizbrdici vonju razliitim brzinama kretanja koenje motorom itd...

Diferencijal - izjednaava broj okretaja pogonskih kotaa u zavoju.


50/85


Svjetla na vozilu se dijele na:

ureaji za osvjetljavanje ceste ureaji za oznaavanje vozila ureaji za davanje svjetlosnih znakova (komunikaciju)

Ureaji za osvjetljavanje ceste (omoguavaju bolju vidljivost):

duga svjetla (min. 100 m)

kratka svjetla (40 - 80 m)

prednja svjetla za maglu (max. 35 m)

svjetla za vonju unatrag (bijele boje, aktiviraju se ubacivanjem

mjenjaa u rikverc poloaj)

U pravilu za osvjetljavanje ceste koristimo duga svjetla, dok se kratka svjetla koristeu slijedeim situacijama:

prilikom mimoilaenja kad vozimo iza drugog vozila

u tunelu

danju (u zimskom periodu raunanja vremena)

u naselju gdje su ceste adekvatno osvjetljene (gdje nisu koristimo duga

svjetla) kad je magla (u kombinaciji s maglenkama ako ih imamo)

kad prolazimo pokraj kolone ili povorke pjeaka i kad je nepregledno i ne znamo hoe li netko naii iz suprotnog smjera


51/85


Ureaji za oznaavanje vozila:

pozicijska svjetla (po dva sprijeda (bijele boje) i straga (crvene boje)

stranje svjetlo za maglu (crvene boje)

svjetla stranje registarske ploice (bijele boje) katadiopteri (reflektirajua stakla crvene boje - na motornom vozilu mogu biti

svih oblika osim trokuta - rezervirano za prikljuna vozila)

Ureaji za davanje svjetlosnih znakova: stop-svjetla (crvene su boje, na osobnom vozilu min. dva, na stranjoj strani,

aktiviraju se pritiskanjem papuice konice) pokazivai smjera (ute boje)

svi pokazivai smjera

Lampice na kontrolnoj ploi

Lampica za ulje - fali ulja, te postoje problemi sa podmazivanjem motora. Treba se

manualno uvjeriti koliko ima ulja u motoru, a to emo napraviti tako da emozaustaviti vozilo na ravnoj povrini, pustiti da motor radi u mjestu par minuti (stavitiemo mjenja u neutralan poloaj ler). Nakon par minuti kad se ulje slegne, gasimomotor, te emo uz pomo ipke izmjeriti stvarnu koliinu ulja u motoru. Napomena:

ako fali ulja nikako ne voziti, ak ni do servisa.

Lampica za temperaturu - ako se upali ova lampica tijekom vonje, to znai da jemotor prokuhao i da se obavezno moramo iskljuiti iz prometa. Ugasiti motor,

priekati da se ohladi, te provjeriti tekuinu u sustavu za hlaenje.


52/85


Lampica za akumulator - akumulator je u kvaru ili se ispraznio. Prva

pretpostavka je da jeproblem u klinastom remenu, poto on pokree alternator

koji je zasluan za punjenje akumulatora. Ako nije problem u remenu trebalo bi

potraiti pomo na broj 1987.

U ovim situacijama bitno je da se odmah na odgovarajuem mjestu iskljuimoiz prometa (skroz uz desni rub kolnika ili ako smo u mogunosti izvan kolnika),

ukljuimo sve pokazivae smjera te na dovoljnoj udaljenosti postavimo

sigurnosni trokut prije poduzimanja ikakvih drugih radnji.

Podignuta runa konica.

ABS (anti blokirajui sistem) izvan funkcije (lampica moe biti i ute boje).

Greka u radu motora.


53/85


Predgrijavanje dizelskog motora.

Rezerva goriva - ostalo je otprilike jos 4-5 litara goriva. Na prvoj benzinskoj stanici

natoitiigorivo - nije dobro za motor voziti na rezervi.

Sigurnosni pojas - netko od putnika u vozilu nije vezan.

Ureaji za zaustavljanje

radna (nona) konica

izvedena je tako da omoguava vozau zaustavljanje vozila na siguran,

brz i uinkovit nain, bez obzira na brzinu kretanja, optereenje i nagib

ceste. parkirna (runa) konica

moe biti izvedena kao manualna i automatska

koristi se pri:

osiguranju od pokretanja parkiranog vozila s mjesta

pokretanju vozila na velikim uzdunim nagibima


54/85


GUME

su djelovi kotaa preko kojih se na cestu prenose sile pri vonji i koenju.

Takoer primaju i ublaavaju udare koji nastaju zbog neravnina na cesti.

Dobro prianjanje i odvodnja vode ispod guma osiguravaju udobnost isigurnost vonje.Dubina profila guma po gaznoj povrini ne smije biti manji od

1.6 mm.

tlak u gumama mora biti prema propisanim uputama proizvoaa te je

najee zabiljeen na poklopcu spremnika goriva. Manji ili vei tlak od

propisanog uvjetuje slabije prianjanje guma i bre zagrijavanje.

gume na istoj osovini moraju biti jednake po svim aspektima.

Normalnu vidljivost iz vozila omoguavaju:

vjetrobran i prozorska stakla

brisa vjetrobrana pera vjetrobrana ureaj za provjetravanje i grijanje vozaka ogledala

Zakonski vozilo mora imati minimalno dva vozaka ogledala (unutarnje ivanjsko s vozaeve strane), dok ih veina ima 3 (i vanjsko ogledalo sdesne strane).

Unutarnje ogledalo pokazuje situaciju iza vozila, dok vanjska pokazujusituaciju pored vozila.


55/85


Naslon za glavu

smanjuje rizik od ozljede glave i vrata pri naletu drugog vozila (udar odstraga)

sprjeava trzaj glave unatrag i ozljede ili lom vratnog kraljeka

Obavezna oprema vozila:

kutija prve pomoi sigurnosni trokut

reflektirajui prsluk rezerve arulja rezervna guma ili pribor za krpanje gume

u zimskim uvjetima treba koristiti zimsku opremu(zimske m+s gume na svim

kotaima ililjetne gume min. profila 4 mm sa lancima za snijeg na pogonskim

kotaima)

Vua neispravnog vozila

Vozilom se smiju vui samo vozila koja imaju vie od 2 kotaa. Pomou ueta (koji mora biti 3-5 m duljine) ili krute veze (rude). Ne smiju se

vui vozila na kojima je neispravan ureaj za upravljanje ili ureaj zazaustavljanje. Prilikom vue oba vozila moraju imati postavljen sigurnosni

trokut, ispravno vozilo s prednje strane, dok neispravno sa stranje strane. U neispravnom vozilu se ne smije prevoziti osobe!

Na autocesti smije se vui neispravno vozilo samo ako se kvar dogod io

na samoj autocesti i to krajnjom desnom trakom (ne zaustavnom trakom)

i to samo do prvog izlaza.


56/85


Vua prikljunih vozila

na obinim cestama (cesta u naselju i vangradska cesta) dozvoljena je vuadva prikljuna vozila za prijevoz tereta ili jednog za prijevoz osoba (kampprikolica), dok na autocesti, brzoj cesti i cesti za motorna vozila u oba sluajasmijemo vui samo po jedno prikljuno vozilo.

pri vui prikljunog vozila, produljuje se put koenja i put pretjecanja

Prijevoz tereta vozilima Voza vozila smije opteretiti vozilo samo do njegove nosivosti (najvea

koliina tereta koje vozilo moe podnijeti, a da pri tome ne gubi na svojim

voznim sposobnostima), koja je upisana u prometnu dozvolu vozila, odnosno

iznosi onoliko koliko je propisao proizvoa vozila.

Teret na osobnom automobilu ne smije premaiti najudaljeniju toku naprednjoj strani vozila vie od jedan metar. Ako teret na vozilu premauje vie

od jednog metra najudaljeniju toku na stranjoj strani vozila, najizboenijatoka tereta mora biti oznaena crvenom tkaninom, a nou u uvjetimasmanjene vidljivosti svjetlom i reflektirajuom tvari crvene boje.

Prijevoz opasnih tvari

Obiljeavanje vozila koja prevoze opasne tvari:

kvadratnom ploom naranaste boje s crnim obrubom na prednjoj i

stranjoj strani motornog vozila.


57/85


Prijevoz osoba vozilom

Na prednjem sjedalu osobnog automobila ne smije se prevoziti osoba

manja od 150 centimetara, a svi manji od 150 centimetara moraju sjediti na

stranjem sjedalu.

Vozila koja organizirano prevoze djecu (autobusi, kombi vozila), oznaavaju se

posebnimznakovima.

Registracija vozila i redovni tehniki pregledi

Vozila smiju sudjelovati u prometu jedino ako su registrirana.


58/85


Uvjeti registracije:

tehnia ispravnost vozila (utvruje se tehniim pregledom vozila)

obavezno osiguranje

Novom vozilu redovni tehniki pregled vrijedi 24 mjeseca, dok vozilima starijim od

dvije godine tehniki vrijedi 12 mjeseci.

Registracijom dobijamo:

prometnu dozvolu (produuje se svako godinu dana) registarske ploice

Vlasnik vozila kojem je prolo vie od 15 dana od isteka vaenja prometne

dozvole duan je odjaviti vozilo, vratiti prometnu dozvolu i registarske ploice upolicijsku postaju u kojoj se vodi evidencija tog vozila.

Ekonomina vonja (Eko-vonja)

podrazumjeva:

minimalnu potronju goriva dulji vijek trajanja vozila

istiji okoli uteda novca

naela eko-vonje:

predviati prometnu situaciju ne ubrzavati i izbjegavati esta i nagla koenja odravati propisani tlak zraka u gumama ne voziti nepotreban teret u vozilu

izbjegavati zagrijavanje motora prije polaska

pri duljem ekanju iskljuiti motor vonja u optimalnom broju okretaja motora koritenje dodatne ureaje i opremu u automobilu (pokaziva broja

okretaja, putno raunalo, tempomat, ekonometar, ograniiva brzine...) redovito i ispravno odravanje vozila...


59/85


VONJA U NASELJU

Bitna obiljeja vonje u gradu:1. sloenost gradske mree prometnica2. velik broj razliitih sudionika prometa3. velik broj prometnih znakova

4. razliita struktura vozila5. ogranien broj parkiralinih mjesta6. este i brze promjene prometnih situacija7. guve i zastoji u prometu8. velika koliina ispunih plinova iz vozila

Najvea doputena brzina 50 km/h ( osim ako prom.znakom nije drukijeodreeno )

Vonja zelenim valom ( vie uzastopnih raskrija ureenih semaforima gdje susemafori podeeni na taj nain da ako se voza kree odreenom brzinom, na veiniraskrija e biti upaljeno zeleno svjetlo )

U naselju terba voditi rauna; brzini prometnog toka

oznakama na kolniku

vozilima u usporednim kolonama

Kruni tok prometa; propustiti vozila ako s lijeve strane, ako nailaze

kada se iskljuujemo, desni pokaziva smjera

Vonja u usporednim kolonama; voziti brzinom kojom se kree kolona na potrebnom razmaku izmeu vozila opasnosti od nalijetanje na vozilo ispred

opasnost iznenadno mijenjanje prometne trake

Razmak izmeu vozila, voza je duan drati potreban razmak kad se kree izadrugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost prometa.

Ovisi o: brzini vonje stanju kolnika

optereenju vozila psihofizikim sposobnostima vozaa vrsti i stanju konica i guma

U normalnim atmosferskim uvjetima izvan naselja se koristi razmak od dvijesekunde, a prilikom kie koristi se minimalni razmak od 3 sekunde, a moe bitii dvostruko vei od normalnin atmosf. uvjeta (4 sekunde).


60/85


VONJA IZVAN NASELJA

Obiljeja vonje izvan naselja : vonja u kolonama i brojna pretjecanja vonja veim brzinama

uestale promjene dionica cesta

OPASNOSTI priliko vonje izvan naselja; neprilagoena brzina vonje uvjetima na cesti rizina vonja otrim i nepreglednim zavojima esto mokar i sklizak kolnik mogui odroni kamenja vonja na premalom razmaku razliita struktura vozila na pojedinim dionicama mogunost pojave divljai na cesti

u vrijeme turistike sezone, vrlo velik broj vozila, i vozai kojima se uri

Najvea doputena brzina vonje jest 90 km/h, osim na autocesti i brzoj cesti.

RAZMAK

Potreban razmak (brzina, vrsta ceste, stanje kolnika, psihofizike sposobnostivozaa) metoda dvije sekunde ( suh kolnik, iskusan voza,odmoran ) metoda tri sekunde ( mladi neiskusni vozai, magla, mokar i sklizak kolnik )

vie od tri sekunde ( zimski uvjeti, ispred vozilo koje prevozi opasne tvari ) metoda pola brzine ( npr, pri 80 km/hrazmak min 40 metara ) mokar kolnikrazmak dvostruko vei nego na suhom kolniku

Opasnosti premalog razmaka; prekasno uoavanje stop svjetla na vozilu ispred mogunost nalijetanja na vozilo ispred smanjena preglednost ispred vozila ( vozila s nadgraem-kamioni )

Kolone vozila1. u blizini velikih gradova

2. na uzbrdicama i gdje se izvode radovi na cesti

3. tijekom turistike sezone, godinjih odmora, blagdana4. u sluaju prometne nesree

Voza koji se kree brzinom manjom od najvee doputene na cesti, pa se zbog togaiza njega stvori kolona,duan je na prvom pogodnom mjestu se iskljuiti iz prometa


61/85


Put pretjecanja

Put kojeg vozilo prijee od trenutka zapoinjanja pretjecanja pa do povratka u svojudesnu prometnu traku

Ovisi o; brzini vozila kojeg se pretjee brzini vozila koje obavlja pretjecanje

razlici brzina oba vozila

duljini vozila koje se pretjee

OPASNOSTI pogrena procjena duljine preglednosti pogrena procjena prostora za povratak nakon pretjecanja ( teretna vozila

ispred )

oteana procjena brzine i duljine puta pretjecanja premali boni razmak oteana procjena udaljenosti i brzine vozila iz suprotnog smjera vozila s nadgraem, i duga vozila ( smanjena preglednost, poveava se put

pretjecanja )

Ako je voza zapoeo pretjecanje, a iznenada se pojavilo vozilo iz suprotnogsmjera, odustati od daljnjeg pretjecanja

vratiti se iza vozila koje je zapoeo pretjecati

VONJA ZAVOJIMA prilagoditi brzinu prema polumjeru zavoja i poprenom nagibu kolnika vrsti i stanju kolnika

do poetka zavoja usporiti od polovice zavoja postupno ubrzavati

u pravilu, u niem stupnju prijenosa ( u nioj brzini ) izbjegavati koenje u zavoju u lijevom zavoju blie sredinjoj crti, a u desnom zavoju blie desnom rubu

kolnika

VONJA NIZBRDICAMA

U pravilu voziti u niem stupnju prijenosa koenje motorom mogue opasnosti produljen put koenja pregrijavanje konica (na dugotrajnim opasnim nizbrdicama)

OPASNOSTIpregrijavanje motora (u pravilu na dugotrajnim uzbrdicama)


62/85


VONJA U POSEBNIM UVJETIMA

Vonja po magli

opasnosti:

smanjena vidljivost

pogrena procjena razmaka (prema vozilu ispred i prilikom mimoilaenja) slabo prianjanje guma zbog mokrog i vlanog kolnika

kako voziti:

treba koristiti odgovarajua svjetla

voziti sredinom prometne trake

pratiti oznake na kolniku

izbjegavati nagle radnje

drati potreban razmak

Vonja po mokrom kolniku i kii:

opasnosti:

prve kie (veoma klizak kolnik zbog mijeanja vode s ostacima ulja islinih otpadnih tvari na kolniku s vodom)

smanjena vidljivosti

loije se vide oznake na kolniku vodenog klina (aquaplaning) - u tim uvjetima pod kotaima se stvara sloj

vode koji pri veim brzinama podie kota, gume vie ne prianjaju po

kolniku, ve skijaju po vodi.

smanjeno prianjanje guma na kolnik (put koenja produava se za dvaputa).


63/85


kako voziti:

poveati pozornost smanjiti brzinu

izbjegavati nagle radnje (koenja i okrete upravljaem)

poveati razmak (otprilike duplo dui nego u normalnim uvjetima)

vodeni klin ovisi o:

brzini vonje, koliini vode na kolniku,

dubini profila guma.

Vodeni klin emo prepoznati po tome to se upravlja prelagano okree, popojaanom zvukumotora i vlastitom osjeaju, jer emo dobiti dojam kao da

vozilo poinje lebdjeti. U takvoj situaciji je najpametnije pritisnuti papuicuspojke i opustiti papuicu gasa, tako da se brzina polako spusti, te kota opetpoinjeprianjati na kolnik.

Vodeni udar je kada vozilom prijeemo preko vee koliine vode, lokve i sl.

(prelaenje vozilom preko kolotraga), te dolazi do zanoenja vozila - sjei ih

pod otrim kutom i vrsto drati upravlja.)

Vonja po snijegu i poledici

opasnosti: klizav kolnik

smanjeno prianjanje guma na kolnik

produen put koenja (ak osam do deset puta) lako dolazi do zanoenjavozila smanjena vidljivost (snijeg)

kako voziti: ne izvoditi nagle radnje (naglo okretanje upravljaa, koenje,

putanje papuice spojke, dodavanje gasa)

ako doe do zanoenja: pritisnuti spojku (kotai koji se okreu bez koenja ili pogonske snage

imaju najbolje prianjanje)

opustiti gas

upravlja okretati u smjeru zanoenja


64/85


Vonja nou

opasnosti:

naprezanje oiju i bre umaranje vozaa

smanjena vidljivost (tee uoavanje pjeaka, biciklista i zaustavljenih vozilakoja nisu osvijetljena)

zasljepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera i od vozila iza

(zasljepljenost se poveava kad je cesta mokra) pogrena procjena brzine i razmaka (pogrene odluke prilikom pretjecanja,

obilaenja i mimoilaenja)

kako voziti: voziti blie sredinjoj razdjelnoj crti, izbjegavati vonju uz desnu rubnu

crtu kolnika

pratiti smjerokazne stupie pokraj ceste i prometne znakove

prilikom mimoilaenja usmjeriti pogled prema rubu kolnika prilagoditi brzinu, poveati oprez i predviati potencijalne opasnosti

Prilagodba na svjetlost i tamu iznimno je vana u nonoj vonji.

POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE

Prometna nesrea je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je

sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osobaozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te

prometne nesree, ili je izazvana materijalna teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktorili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova upokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnuprepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajemdrugoj osobi nije prouzroena teta,

Najei uzroci prometnih nesrea; nedostatno vozako iskustvo neprilagoena brzina vonje nepotivanje prometnih propisa

neodgovorno ponaanje vonja pod utjecajem alkohola i droga


65/85


Voza koji naie na prometnu nesreu u kojoj ima ozlijeenih osoba, duanje: na potrebnom razmaku zaustaviti vozilo, ukljuiti sve pokazivae smjera pomoi nastradalima u nesrei poduzeti sve mjere da se otklone nove opsnosti

obavijestiti policiju

na zahtjev ovlatene osobe prevesti ozlijeenu osobu do najblie zdravstveneustanove

Sudionik u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ivot ili je ozlijeenduan je : ostati na mjestu nesree, s time da se moe samoprivremeno udaljiti ( radi

pruanja prve pomoi, radi obavjeivanja policije, i ako mu je samompotrebna lijenika pomo )

poduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti ( oznaitimjesto nesree, ukloniti dijelove vozila sa kolnika )

saekati ovlatene osobe za obavljanje oevida vozai sudionici prometne nesree ne smiju uzimati alkoholna pia, opojne

droge i lijekove koji se ne smiju uzimati prije ili za vrijeme vonje

Vozai sudionici prometne nesree u kojoj je nastala manja materijalna tetana vozilima duni su : ako je to mogue, odmah ukloniti vozila s kolnika omoguiti nesmetano odvijanje prometa popuniti i potpisati Europsko izvjee o nesrei ili na drugi nain razmijeniti

osobne podatke


66/85


PROMETNA PRAVILA ZA ODREIVANJE PREDNOSTI

PROLASKA NA RASKRIJU

Ponaanje prilikom pribliavati raskriju; poveanim oprezom kako bi pravodobno uoili prometne znakove kako bi sigurno proli raskrijem

Zato su raskrija opasna mjesta? na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila

vozai se esto pribliavaju neprilagoenim brzinama vozai esto ne potuju pravila proputanja vozila na raskrijima se najee dogaaju prometne nesree

Kaoko prepoznati raskrije? po prometnim znakovima po nailasku vozila iz poprenih smjerova

Voza koji se pribliava raskriju duan je; prilagoditi brzinu prometnim uvjetima

utvrditi nain upravljanja prometom na raskriju ( znakovi, semafori, policajac) na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem voza je duan zauzeti poloaj u

prometnoj traci kojom eli proi raskrijem

Redoslijed postupanja na raskriju


67/85


Da bi smo znali pravilno postupati na raskriju treba znati pravila prednosti

prolaska raskrijem, a prije svega hijerarhiju postupanja na raskriju:

1. Ovlatena osoba. Kada prometom upravlja ovlatena osoba iskljueni su svi

postavljeni prometni znakovi i prometna svjetla.

2. Prometna svjetla-semafor. Ako se prometom upravlja semaforima onda istiiskljuuju postavljene prometne znakove, osim ako je ukljueno uto t reptavosvjetlo.

3. Prometni znakovi. Postavljeni prometni znakovi iskljuuju primjenu prometnihpravila, osim u sluaju cesta iste vanosti.

4. Prometna pravila. Primjenjuju se na raskrijima cesta iste vanosti.

PRAVILA PROPUTANJA I PREDNOST PROLASKA

1. PRAVILO DESNE STRANE

Na raskriju cesta iste vanosti ili u susretu s drugim vozilom voza je duanpropustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

Primjenjuje se za vozila koja dolaze sa bonih strana.

U sluajevima kada se vozilima ne sijeku smjerovi kretanja vozila se mogu kretati

istovremeno.

2. PRAVILO PRI SKRETANJU VOZILA ULIJEVO - SUPROTAN SMJER


68/85


Voza vozila koji skree ulijevo duan je propustiti vozilo koje, dolazei iz suprotnogsmjera , zadrava smjer svog kretanja ili skree udesno, osim ako postavljenimprometnim znakom nije drukije odreeno.

U sluajevima kada se vozilima ne sijeku smjerovi kretanja vozila se mogu kretati

istovremeno.

3. PRAVILO PROPUTANJA VOZILA NA TRANICAMA

Iznimno od prvog i drugog pravila na raskriju ili pri susretu sa vozilom koje se kreepo tranicama, voza je duan propustiti to vozilo bez obzira s koje strane mu dolazi,osim ako postavljenim prometnim znakom nije drugaije odreeno. Dakle, pravilodesne strane i pravilo pri skretanju ulijevo ne odnosi se na vozilo na tranicama.

4. PRAVILO CESTE SA PREDNOU PROLASKA

Voza koji sa svojim vozilom ulazi na cestu koja je postavljenim prometnim znakomoznaena kao cesta s prednou prolaska duan je propustiti sva vozila koja sekreu tom cestom.


69/85


Ispred raskrija su postavljeni prometni znakovi, te prometni znakovi s dopunskimploama koji oznauju poloaj ceste s prednou prolaska.

5. PRAVILO UKLJUIVANJA U PROMET SA CESTE BEZ SUVREMENOGKOLNIKOG ZASTORA NA CESTU SA SUVREMENIM KOLNIKIM ZASTOROM

Voza vozila koji se kree cestom bez suvremenog kolnikog zastora i ulazi na cestusa suvremenim kolnikim zastorom, a koja nije oznaena propisanim prometnimznakom kao cesta s prednou prolaska, duan je propustiti sva vozila koja se kreutom cestom. U tom sluaju ne vrijedi pravilo desne strane.


70/85


6. PRAVILO BICIKLISTIKE TRAKE ILI STAZE

Voza koji pri skretanju presijeca biciklistiku traku ili stazu koja se prua uzdukolnika kojim se kree, duan je propustiti bicikle koji se kreu po biciklistikoj stazi u

istom ili suprotnom smjeru.

POLICAJAC

SEMAFOR

(vozila s upaljenim rotacijskim svjetlima)

ZNAKOVI

(vozila po tranicama)

PRAVILA

Tramvaj ne mora potivati pravila, dok vozila s rotacijom ne moraju potivati

pravila ni prometne znakove.

ablona rjeavanja krianja:

1. Odrediti kako se upravlja prometom na krianju

2. Odrediti tko je na cestama istih vanosti

3. Uz pomo pravila odrediti redoslijed prolaska na krianju


71/85


PRILOG PROMETNI ZNAKOVI

Znakovi opasnosti

Opasnost na cesti Raskrije cesta iste vanostiRaskrije sa sporednomcestom pod pravim kutom

Spajanje sporedne ceste pod

pravim kutom s lijeve strane


pravim kutom s desne strane


otrim kutom s lijeve strane


otrim kutom s desne straneZavoj ulijevo Zavoj udesno

Dvostruki zavoj ili vieuzastopnih zavoja od kojih je

prvi ulijevo

Dvostruki zavoj ili vieuzastopnih zavoja od kojih je

prvi udesno

Opasna nizbrdica

Opasna uzbrdica Suenje ceste Suenje ceste s desne strane

Suenje ceste s lijeve strane Neravan kolnik Neravan kolnik

Neravan kolnik Sklizak kolnikKamenje prti


72/85


Kamenje pada Nailazak na prometna svjetlaNailazak na prometna

svjetla

Radovi na cesti Promet u oba smjeraRaskrije s krunim tokom

prometa

Poledica Prevrtanje ili iskliznue vozila Kolona vozila

Neutvrena bankina Pjeaci na cesti Obiljeen pjeaki prelaz

Djeca na cesti Blizina zrakoplovne ceste Tunel (galerija)

Boni vjetar Opasnost od poara Biciklisti na cesti

Pokretni most Blizina obale Tramvajska pruga

ivotinje na cesti Divlja na cesti

Prijelaz ceste preko

eljeznike pruge sbranicima ili polubranicima


73/85


Prelaz ceste preko eljeznike

pruge bez branika ilipolubranika

Andrijin kri Andrijin kri

Pribliavanje prijelazu cestepreko eljeznike pruge sbranicima ili polubranicima

Pribliavanje prijelazu cestepreko eljeznike pruge bezbranika ili polubranika

Znakovi izriitih naredbi

Raskrije s cestom koja imaprednost prolaza

Obvezno zaustavljanje Zabrana prometa u oba smjera

Zabrana prometa u jednom

smjeru

Zabrana prometa za sva

motorna vozila osim za

motocikle bez prikolice i

mopede

Zabrana prometa za autobuse

Zabrana prometa za teretne

automobileZabrana prometa za cisterne

Zabrana prometa za vozila

koja prevoze eksploziv ili

neke lakozapaljive tvari


74/85


Zabrana prometa za vozilakoja prevoze opasne tvari

Zabrana prometa za svamotorna vozila koja vuku

prikljuno vozilo

Zabrana prometa za teretniautomobil koji vueprikljuno vozilo

Zabrana prometa za traktore Zabrana prometa za motocikle Zabrana prometa za mopede

Zabrana prometa za bicikleZabrana prometa za mopede i

bicikle

Zabrana prometa za zaprenavozila

Zabrana prometa za runakolica

Zabrana prometa za sva

motorna vozilaZabrana prometa za pjeake

Zabrana prometa za vozila ijaukupna irina prelaziodreenu irinu

Zabrana prometa za vozila ijaukupna visina prelazi odeenuvisinu


ija ukupna masa prelaziodreenu masu


koja prekorauju odreenoosovinsko optereenje

Zabrana prometa za vozila koja

prekorauju odreenu duinuNajmanja udaljenost izmeuvozila

Zabrana skretanja ulijevo Zabrana skretanja udesno

Zabrana polukrunogokretanja


75/85


Ogranienje brzine

Zabrana pretjecanja svih

motornih vozila osim

motocikla bez prikolice i

mopeda

Zabrana pretjecanja za teretneautomobile

Zabrana prolaska bezzaustavljanja - carina Zabrana prolaska bezzaustavljanja - policija Zabrana prolaska bezzaustavljanja - cestarina

Zabrana davanja zvunihznakova

Prednost prolaska za vozila iz

suprotnog smjera

Zabrana zaustavljanja i

parkiranja

Zabrana parkiranja Izmjenino parkiranje Izmjenino parkiranje

Zabranjeno fotografiranje Najmanja doputena brzina Zimska oprema

Biciklistika staza Pjeaka staza Pjeaka i biciklistika staza

Staza za jahae Obvezan smjer Obvezan smjer


76/85


Obvezan smjer Obvezan smjer Obvezan smjer

Obvezan smjer Doputeni smjerovi Doputeni smjerovi

Doputeni smjerovi Obvezno obilaenje s desnestrane

Obvezno obilaenje s lijevestrane

Doputeno obilaenje Kruni tok prometa

Znakovi obavijesti

Prednost prolaska prema

vozilima iz suprotnog smjeraObiljeen pjeaki prelaz

Obiljeen prijelazbiciklistike staze

Djeca na cestiPodzemni ili nadzemni pjeaki

prelaz

Cesta sa jednosmjernim

prometom

Cesta sa jednosmjernim

prometomCesta s prednou prolaska

Zavretak ceste s prednouprolaska


77/85


Izboina na cesti Prestanak zabrane pretjecanja svihmotornih vozila osim mopeda

Prestanak zabranepretjecanja za teretne

automobile

Prestanak ogranienja brzinePrestanak najmanje doputene

brzine

Prestanak zabrane davanja

zvunih signala

Prestanak svih zabranaPrestanak obvezne uporabe

zimske opremeZavretak bicikllistike staze

Zavretak pjeake staze Zavretak staze za jahaeZona u kojoj je ograniena

br

autoškola - skripta za učenje

Documents