augustovi, titov i trajanovi slavoluci, seminar

8/9/2019 Augustovi, Titov i Trajanovi Slavoluci, seminar

1/44

Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

Augustovi, Titov i Trajanovi slavoluci

Seminar iz kolegija Antička arheologija Apeninskog poluotoka

Mentor: dr. sc. Igor orzi! Izradio: "atroslav #paniček

$ Zadru% &. studenog '(&&. godine

&. $"O)*******************************.+


2/44

'. A$,$S-O"I S A"O $/I**********************..0'.&. Augustov slavoluk u Aosti*********************...0'.'. Augustov slavoluk u 1anu**********************2'.+. Augustov slavoluk u 3iminiju*******************...&&'.4. Augustovi slavoluci u 3imu********************...&'

+. -I-O" S A"O $5*************************&64. -3A7A8O"I S A"O $/I**********************.'64.&. -rajanov slavoluk u

Anconi*********************'64.'. -rajanov slavoluk u

eneventu*******************...'94.+. -rajanovi slavoluci u M ridi% #panjolska i -imgadu%

Al;ir********...+4


3/44

Slavoluk% a nazivamo ga još i trijum?alnim lukom pose@na je vrsta arhitektonskog elementakoji nam je naj@olje poznat iz antičkog 3ima. Slavoluci su podizani u čast vojskovo ama koji

su po@ijedili u @itci te ostvarili pravo na trijum? &

. Sada @i valjalo re!i nešto o trijum?u. -rijum? je prvenstveno civilna% javna mani?estacija kojase prire uje po@jedničkoj vojsci% odnosno po@jedničkom vojskovo i koji je postigao oso@itiuspjeh u @itci ili je uspješno okončao rat koji je vodio 3im. $ repu@likanskoj je tradiciji samoSenat imao ovlasti odo@riti trijum?. 8a taj svečani dan vojskovo a @i nosioregaliae 2 koje suga prikazale gotovo kao @o;anstvo ili kralja. ,eneral @i zatim u kočiji prošao kroz slavoluk iulice 3ima zajedno sa svojom nenaoru;anom vojskom i ratnim plijenom. Zatim @i vojskovo a

u 7upiterovom hramu na 5apitoliju prinio ;rtvu i sim@ole svoje po@jede @ogovima. 8akontoga je stekao pravo na do;ivotnu tituluvir triumphalis BCčovjek od trijum?aDE% kasnije poznatiju kaotrijumfator . Ipak% kako ne @ih suviše odlutao u temu trijum?a% vratit !u se naslavoluke.

Fremda su nam najpoznatiji oni rimski% daleko je od istine da je to izvorno rimski element.5onstrukcije monumentalnog ulaza poznate su nam iz mnogo starijih civilizacija poputGetita% Asiraca% a@ilonaca ili Mikenjana. Freteče rimskih slavoluka koristili su i =truščani% aradi se o @ogato dekoriranim ulazima u njihove gradove. Očuvani primjeri etruščanskihlukova još se uvijek mogu vidjeti u Ferugiji i "olterri.

Sl. &.: Primjer etruščanskog luka u Perugiji, središnja Italija

1 -rijum? H lat.triumphus % civilna ceremonija i religijski o@red u antičkom 3imu% koji se odr;ava učast vojnoga zapovjednika koji je postigao značajan vojni uspjeh% ili tradicionalno% koji je uspješnookončao rat

2 3egalia Blat.E H sim@oli mo!i koje nosi pojedinac ili vladar u oso@ito svečanim prigodama Bdanasnpr. kraljica s krunom na glaviE

3


4/44

Sl. '.: Primjer etruščanskogluka u Volterri, Toskana, Italija

)va su pak glavna elementa slavoluka% luk s kru;nim vrhom i kvadratna enta@latura koja jedugo @ila u upotre@i u ,rčkoj. Ipak% ,rci su relativno malo koristili lukove i to prete;no ugradnji gro@nica i vodoopskr@nog sustava% ali su zato često koristili enta@lature u svojimhramovima. =nta@lature su @ile vrlo va;ne u izgradnji hramova z@og toga što su @ile nosivielement krova hrama.

3imljani su grčki model izgradnje CdoradiliD te su upotrije@ili luk s kru;nim vrhom ienta@laturu stvorivši jedinstvenu slo@odno stoje!u gra evinu koju poznajemo kao slavoluk.Stupovi su do@ili posve dekorativnu svrhu na vanjskom dijelu luka% a enta@latura je%oslo@odivši se uloge potpornja krova% postala mjestom na kojem su graditelji mogli prenijetireligiozne i civilne poruke.

4


5/44

Frvi poznati slavoluci koje su 3imljani izgradili% datiraju se u vrijeme 3epu@like B


6/44

Sl. 4.: )etalj relje*a sa ročelja,Tiberijev slavoluk, Orange,!rancuska, cca. 25. g.

Od '. st. pr. 5r.% počinju se% oso@ito u sjevernoj A?rici% javljati kvadratni slavoluci koji su segradili na raskri;jima% a @ili su otvoreni na sve četiri strane. Za vrijeme cara -rajana B20. H&&9. g.E gradnja slavoluka u 3imu i Italiji opada% dok u provincijama tempo izgradnje ne jenjava sve do '. i +. st. Slavoluci su se u provincijama često gradili u čast posjetima careva.

Flinije Stariji nam daje uvid u pogled samih 3imljana na slavoluke. On smatra kako jenjihova svrha @ila podizanje prikazane oso@e Bnajčeš!i u o@liku statue u kvadrigiE nanadzemaljsku razinu. Osim toga% slavoluk je promatraču tre@ao prenijeti i niz propagandnih poruka.

6


7/44


8/44

A$,$S-O"I S A"O $/I

)anas nam je poznato pet Augustovih slavoluka i to u Aosti% 1anu% 3iminiju% 3imu i Susi.

Augustov slavoluk u Aosti

Aosta je grad na samom sjeverozapadu Apeninskog poluotoka% utalijanskim Alpama. 8alazi se &&( km sjeverozapadno oddanašnjeg -orina.

)o '


9/44

8a visokoj @azi stoje polustupovi s korintskim kapitelima.>etiri su stupa s prednje i stra;nje strane% a po tri na @očnimstranama. -ra@eacija% sa trigli?ima i metopama tipična jedorska. 7u;na strana slavoluka o@novljena je &2&'. g.% kao ivanjska ?asada. Slavoluk je visok '< m.

Sl. 0.: )etalj korintskogka itela, +ugustovslavoluk, +osta, Italija

Augustov slavoluk u Fanu

,rad 1ano nalazi se u talijanskoj pokrajini Marche &' km jugoistočno od Fesara% na mjestugdje "ia 1laminia se;e do7adranskog mora. -a cesta% "ia1laminia% sagra ena je ''(. g. pr.5r.% a sagradio ju je konzul ,aius 1laminius i vodi od 3ima prema 3iminiju. Slu;ila je za

transport vojske u sjeverne dijelove rimskog svijeta. ,rad je u antici @io poznat pod nazivom

9


10/44

Fanum Fortunae . 1ortunae dolazi od hrama @o;ici 1ortuni kojoj je podignut hram. ,rad se po prvi put spominje 42. g. pr. 5r. za vrijeme 7ulija /ezara.

'. g. n. e. August je na ulazu u 1ano dao podi!i slavoluk kao dio projekta modernizacije jedne

od strateški najva;nijih carskih cesta. Slavoluk označava dolazak "ia 1laminije na o@ale7adrana.

Sl. &(.: +ugustovslavoluk, !ano, Italija

Izgra en je od @ijelog kamena koji se vadio u rudniku 1urlo ,orge udaljenom 4( km u

unutrašnjosti. Iako su slavoluk ?lankirala dva kru;na tornja% samo je jedan pre;ivio. ,lavni jeluk visok šest metara% a sa svake su strane dva manja. 8a ?rizu je uklesan natpis gdje stoji da je slavoluk dovršen &(. g. -o znači da je gra en 0 godina. $ 4. st. hram je nakratko @io posve!en 5onstantinu "elikom te je na vrh slavoluka dodan portik sa sedam lukova. Fortik jeuglavnom uništen u &


11/44

Augustov slavoluk u Riminiju

Iako luk na mulvijskom mostu nije sačuvan% onaj u 3iminiju je pre;ivio kao dio gradskihzidina. 8alazi se na mjestu gdje je cesta "ia 1laminia postala decumanus rimskog Ariminuma.

uk u 3iminiju iz '9. g. pr. 5r. tipičan je augustovski luk koji ima polustupove i za@atni okvir te jednostruki prolaz. Sličan jeokvir korišten ikasnije u Fartskomslavoluku na1orumu 3omanumuu 3imu.

Sl. &&.: +ugustovslavoluk, imini, Italija

11


12/44

8a luku u 3iminiju nalaze se četiri relje?a s kru;nim okvirima Btondi E. 8a spandrilima nemani @o;ica "iktorija koje su prisutne na Fartskom slavoluku. -a četiri tonda prikazuju 7upitera% 8eptuna% Apolona i 3omu% a nalaze se u @lizini korintskih kapitela.

Augustovi slavoluci u Rimu

12


13/44

Augustov slavoluk u 3imu trijum?alni je slavoluk Augusta i nalazi se na 1orum 3omanumu."eliča OktavijanovuNAugustovu po@jedu nad 5leopatrom "II. i Markom Antonijem u @itcikod Akcija% a posve!en je '2. g. pr. 5r. Slavoluk se nalazio izme u hrama 5astora i FolluJa i/ezarova hrama% u @lizini "estina hrama.

Sl. &'.: Plan !orum omanuma, im, oko- . g. n. e.

)odanas je sačuvano vrlo

malo ostataka te se onjegovu izgledu zna samo sa prikaza na novcu. Imao je tri prolaza te je kao takav @io prvi u

13


14/44

3imu. Fo uzoru na njega sagra en je slavoluk Septimija Severa% a kasnije 5onstantinovslavoluk. &


15/44

cesti koja vodi prema Alpama i ,aliji. $ antici se Susa zvala Segusio. -amo je August 2. g. pr.5r. dao podi!i slavoluk u čast potpisivanju mirovnog sporazuma sa Marcusom Iulliusom/ottiusom. /ottius je @io sin i nasljednik kralja &4 plemena koji su vladali u tzv. 5otijskimAlpama. $ sporazumu ga se poziva da se odrekne kraljevstva i da postane rimskimgra aninom te da kao magistratnastavi vladati narodom kojim jedo tada vladao. Slavoluk u Susio@ilje;ava uspješno uvo enje FaJAuguste u sjeverozapadnoj Italiji.O tome nam August svjedoči usvome djelu Res Gestae . Sl. &4.: +ugustov slavoluk u %usi, Italija, /. g. r. 0r.

COmnium provinciarum populi Romani quibus finitimae fuerunt

gentes quae non parerent imperio nostro fines auxi. Gallias et Hispanias provincias itemGermaniam qua includit Oceanus a Gadibus ad ostium !lbis fluminis pacavi. !lpes a

regione ea quae proxima est Hadriano mari ad "uscum pacificavi nulli genti bello per

iniuriam inlato. D

C$mirio sam provincije ,aliju% Gispaniju i ,ermaniju% vezane oceanom od ,adesa B/adizaEdo vrata =l@e. $mirio sam i Alpe% od regije koja le;i naj@li;e 7adranu pa sve do -oskanskogmora i to @ez vo enja nepravednog rata sa ijednim plemenom.D

CSlavoluk u Susi naj@olje je očuvan od svih Augustovih slavoluka u Italiji% a mo;da je i jedanod naj@oljih jer sa;ima strogost i klasične proporcije augustovskog dizajna arhitekture.0D

)ekoracija slavoluka te njegov luk podsje!aju na slavoluk u 3iminiju% ali ovaj nema pedimenta niti skulptura na spandrilima. Skulptorski se ?riz nalazi sa sve četiri strane

8 1red S. 5leiner% A GistorK o? 3oman Art% =nhanced =dition% Lads orth /engage earning% oston%$SA% '(&(.% 24 H 2<

15


16/44

slavoluka% a prikazuje potpisivanje sporazuma i suovetauriliju #. Augusta% koji je prikazan usredini% mo;e se prepoznati ne samo po njegovom polo;aju nego i po ?rizuri. Frikaz ;ivotinjau suovetauriliji je neprirodan.

Sl. &


17/44

-I-O" S A"O $5

-itov slavoluk nije podigao -it% ve! )omicijan% njegov mla i @rat 0'. g. n. e. pa @ismo gastoga mogli nazvati slavolukom $a -ita% a ne -itovim slavolukom. -itov je slavoluk danas jedan od najpoznatijih slavoluka i @io je uzor mnogim kasnijim% oso@ito onim podignutimnakon &6. st. 7edan od takvih je i Slavoluk po@jede u Farizu podignut &0+6. g. Slavoluk jesmješten na istaknutoj uzvisini% "elijskom @rdu koje je maleni prijevoj izme u Falatina i=sPuilina% jugoistočno od 1oruma. Slavoluk je širine &+.


18/44


19/44

Sl. &2.:Titov slavoluk, Via %acra, im, Italija, oko -. g.

Apoteoza je na -itovu slavoluku prikazana u sredini svoda koji nadvisuje prolaz% a izvedena jeu o@liku malenog relje?nog panela. Ovdje je -it prikazan na krilima orla koji leti u ne@o. $Fuli nema prikaza cara% ve! je tamo prikazan orao koji nosi zmiju.

19


20/44

Sl. '(.: %lavoluk %ergijevaca, Pula, 3rvatska,oko - . ' 2 . g. n. e.

Sl. '&.: %vod rola1a Titovaslavoluka, rika1 a oteo1e,Titov slavoluk, Via %acra, im, Italija, oko -. g.

20


21/44

Sl. ''.: %vod rola1a Titova slavoluka, rika1 a oteo1e, Titov slavoluk, Via %acra, im, Italija, oko -. g.

8a -itovu su slavoluku prikazane još dvije vrlo va;ne stvari. -o su jeruzalemski plijen i -itov

trijum?. Frikaz jeruzalemskog plijena nalazi se unutar prolaza slavoluka% a prikazuje rimskevojnike koji nose ratni plijen Tidova% uključuju!i i sedmerokraku svetu menoru&& iz jeruzalemskog hrama. $natoč ošte!enju relje?a% dojam gi@anja ?igura vrlo je realističan.Farada se kre!e od lijeve pozadine prema centru i zatim nestaje iza koso smještenog luka nadesnoj strani. )omicijanovi su se skulptori odlučili za du@oki relje? koji stvara @olji dojamdu@ine te @olje dočarava gi@anje draperije H nešto ve! vi eno u ?lavijevskim statuama. 8ekeod glava na relje?u su slomljene jer su stajale slo@odno na relje?u% dok su neke sačuvane.

11 Menora H sedmerokraki ili osmerokraki svije!njak koji je @io jedan od glavnih o@jekata u šatoruza vremena lutanja Ge@reja po pustinji koja je trajala mnogo godina% i kasnije% u Gramu u 7eruzalemu

21


22/44

Sl. '+.: 4eru1alemski lijen, anel u rola1u, Titov slavoluk, Via %acra, im, oko -. g.,mramor, visina 2 m

22


23/44

Sl. '4.: 4eru1alemski lijen, anel u rola1u, Titov slavoluk, Via %acra, im, oko -. g.,mramor, visina 2 m

Sl. '


24/44

prvi je poznati primjer pokazan na javnom mjestu gdje se nalaze @ogovi i smrtnici ume uso@noj interakciji u doga aju koji se z@io za ;ivota prikazane oso@e.&


25/44

Sl. '9.: Titov trijum*, anel u rola1u, Titov slavoluk, Via %acra, im, oko -. g., mramor,visina 2 m

25


26/44

-3A7A8O"I S A"O $/I

)anas znamo za četiri -rajanova slavoluka. $Anconi i eneventu u Italiji% u M ridi u#panjolskoj i u -imgadu u Al;iru.

Trajanov slavoluk u Anconi

-rajanov slavoluk u Anconi podignut je

početkom '. st. /aru je posve!en izme u &&4.i &&


27/44

Sl. '2.% +(.: Trajanov slavoluk, +ncona, Italija, mramor, očetak 2. st

Trajanov slavoluk u Beneventu

27


28/44

28


29/44

29


30/44

-rajanov slavoluk u eneventu podignut je u čast -rajanu na cesti "ia Appia na ulazu u gradBu do@a 3imljana zvao se eneventumE. ,radnja slavoluka trajala je oko četiri godine% od&&4. do &&0. Izgra en je od vapnenca u tehniciopus quadratum kod koje se kamenje istemase slagalo jedno na drugo u paralelnim smjerovima% često @ez upotre@e ;@uke. $arhitekturnom smislu gotovo je identičan rimskom -itovom slavoluku% ali z@og relje?nih panela koji prekrivaju o@je ?asade% sličan je 8eronovom slavoluku. Faneli su na slavolukurazdvojeni "iktorijama koje u@ijaju @ika.

30


31/44

Sl. +'.: Trajanov slavoluk u eneventu, Italija, oko --6. ' -- .

Ovaj slavoluk nije podignut radi -rajanova trijum?a% ve! radi isticanja njegovih postignu!a nasvim poljima. Iako je -rajan prikazan kako ulazi u 3im nakon uspješnog vojnog pohoda% s personi?ikacijom osvojene provincije% raniju tvrdnju potkrepljuju relje?i koji prikazuju -rajanakao graditelja nove luke u Ostiji% kao ponti?eJa maJimusa koji prinosi svečanu ;rtvu. Frikazan je i kao djelitelj novca siromašnim gra anima itd.

31


32/44

Sl. ++.:Trajanov rogram re7ranjivanja, relje* unutar rola1a slavoluka, Trajanovslavoluk, enevento, Italija, oko --6. ' -- ., mramor, visina 2.8/ m

3elje?i ga prikazuju kao zaštitnika i do@ročinitelja 3imskog /arstva. 3elje?i na spandrilimaslavoluka detaljnija su verzija od onih na -itovu slavoluku. 8a ?asadi koja je okrenuta premagradu spandrile ispunjavaju "iktorije% a na suprotnoj ?asadi nalaze se riječna @o;anstva. 8a

svakoj od ?asada nalaze se dva puttija%&

s raznim atri@utima. Oni su personi?ikacije godišnjihdo@a. Foruka koju nose spandrili -rajanova slavoluka glasi: C3im je po@jednik u svakomkutku svijeta i u svako godišnje do@a.&0D -ri relje?a krase prolaz slavoluka% kao i kod -itovaslavoluka. 8a svodu je relje?ni prikaz na kojem "iktorija kruni -rajana. )va horizontalna panela prikazuju prinošenje ;rtve prilikom otvorenja "ia -raiane i -rajanov novi program

17 putti H novoro enče s krilima za koje se vjeruje da utječe na ljudske ;ivote

18 1red S. 5leiner% A GistorK o? 3oman Art% =nhanced =dition% Lads orth /engage earning%oston% $SA% '(&(.% &66

32


33/44

prehranjivanja stanovništva. -aj je program omogu!avao siromašnoj djeci u Italiji da do@ijuhranu% a dr;ava je namaknula novac tako što ga je posu ivala u o@liku hipoteka na zemljište% aonda na njemu zara ivala. 8a relje?u je car prikazan u prisutnosti ;ena s krunama na glavamakoje su personi?ikacije talijanskih gradova dijeli novac djeci. Frema Fliniju Mla em&2% česta je pojava @ila da otac svoga sina nosi na ramenima u ovakvim prigodama. $pravo je jedan takavslučaj prikazan na relje?u.

Sl. +4.: 4u iter ru9a svoju munju Trajanu, Trajanov slavoluk, enevento, oko --6. ' -- .,mramor, visina 2.:/ m

19 FlinK the Uounger% 'aneg(ricus '6.&.

33


34/44

Frizor -rajana kojidijeli novac prvi je poznati prikazni;e klase nanekom slu;@enomrimskomspomeniku.3elje?i na atikuslavoluka u

eneventu predstavljajusvojevrstan pro@lem zanjegovu dataciju.3elje?i na ?asadiokrenutoj prema

gradu prikazuju -rajana kako ulazi u 3im% a pred vratima ga čekaju 7upiter i ostala @o;anstva.7upiter mu pru;a munju te mu daje vlast na zemlji% a on odlazi @rinuti se za ne@esa. 3elje? s

desne gradske strane i jedan na suprotnoj strani koja gleda izvan grada prikazuju @radatogmuškarca koji se nijednom dotad nije pojavljivao na @ilo kojem trajanskom relje?u ili novcu.3iječ je o Gadrijanu% a znamo da Gadrijana -rajan nije slu;@eno adoptirao do dana svojesmrti% ako i ikada. Sumnja u Gadrijanovu adoptaciju le;i u tome što je -rajan umro 0.kolovoza &&9. g. Gadrijanova je pak adoptacija o@javljena 2. kolovoza &&9. g.% a vijest o-rajanovoj smrti proširena je tek &&. kolovoza kako @i se činilo da je Gadrijan adoptiran dok je -rajan još uvijek @io ;iv. $natoč sumnjivim okolnostima% malo je tko sumnjao u

Gadrijanov legitimitet.

Stoga ve!ina stručnjaka smatra da je -rajanov slavoluk započet &&4.% ali ne i završen. 3elje?ina atiku su dodani kasnije% nakon što je Gadrijan postao carem.

34


35/44

35


36/44

Sl. +


37/44

"eliki trajanski ?riz

8ajpro@lematičniji relje?i koji prikazuju -rajana su ploče koje su izvorno @ile + metra visok i+( metara dug skulptorski ?riz koji je upravo z@og svojih dimenzija ostao upam!en pod

nazivom "eliki trajanski ?riz. Izvorno porijeklo tih ploča nije poznato% a nekoliko ih jeupotrije@ljeno u izradi 5onstantinova slavoluka iz ranog 4. stolje!a. Fostoje naznake da je ?rizneko! @io dijelom -rajanova 1oruma. 7edna od do@ro prihva!enih teza tvrdi da je "elikitrajanski ?riz krasio neiskopani Gram @o;anskog -rajana% a u tom @i slučaju relje?i @ili izranog Gadrijanova razdo@lja. Me utim% Gadrijan se na sačuvanim dijelovima nigdje ne prikazuje. -ema ?riza je jednaka onoj spiralnoj na -rajanovom stupu H rat protiv )ačana. Ipak%stil i kompozicija su sasvim drukčiji. 1igure na "elikom trajanskom ?rizu izra ene su u vrlo

visokom relje?u% a car je prikazan kako i sam sudjeluje u @or@i.

37


38/44

Sl. +6.:Trajan u borbi s )ačanima, dio Velikog trajanskog *ri1a, oko --;. ' -2 .,reu otrebljen kao anel Osloboditelja grada u središnjem rola1u 0onstantinovaslavoluka, im, 8-2. ' 8-5., mramor, visina 8 m

Frikaz na -rajanovu stupu je drukčiji jer prikazuje -rajana kako zapovijeda vojskom% ali nesudjeluje u @or@ama. 8adalje% akcije na ?rizu idu u sasvim suprotnim smjerovima te se činikao da ne pripadaju jedna drugoj. 8a jednom dijelu ?riza -rajan je prikazan kako korača sdesna na lijevo dok mu "iktorija stavlja vijenac oko glave% a odmah s desna rimska konjicalovi )ačane s lijeva na desno.

Sl. +9.:Viktorija kruni Trajana, dio Velikog trajanskog *ri1a, oko --;. ' -2 ., reu otrebljenkao !undator


39/44

Trajanovi slavoluci u Méridi, Španjolska i Timgadu, Alžir

-rajan u M ridi u #panjolskoj% tada Gispaniji% nije izgradio slavoluk ve! vrata u grad koja suizgledala poput slavoluka. uk je izgra en u &. stolje!u te je @io visok &4 metara% vrlo jednostavnog izgleda% a slu;io je kao jedan od ulaza u grad opasan @edemima. io je izgra enod granitnih tesanaca% a nalazio se na sjevernom ulazu u grad. -re@alo @i re!i da je car -rajanro en u Gispaniji% što ga je mo;da nagnalo da i tamo sagradi @arem ulaz koji !e izgledati poput slavoluka. Označavao je ulaz na gradski ?orum i nalazio se na kraju cestecardomaximus % a nakon izgradnje je @io prekriven mramorom.

Sl. +0.:Trajanov slavoluk u = >ridi, ? anjolska, -. st., granit, visina -6 m

39


40/44

-imgad ili kako su ga 3imljani zvali /olonia Marciana $lpia -raiana -hamugadi Bskra!eno-hamugadiE osnovao je iz ničega car -rajan oko &((. g. kao koloniju. 8alazi se +< km istočno

od al;irskog grada atne. Ostaci -imgada jedni su od naj@olje sačuvanih ostataka koji pokazuju rimsku plansku izgradnju grada% a &20'. g. uvršteni su na $8=S/OVov popissvjetske kulturne @aštine. $ početku je @io naseljen veteranima iz rata s Fartima. ,rad je @iosagra en da primi oko &< ((( stanovnika. Iako danas ne izgleda tako% prije gotovo dvatisu!lje!a% krajolik oko -imgada izgledao je sasvim drukčije. ilo je to plodno područje pogodno za poljoprivredu. 3azumljivo% me u ostacima grada vidljivi sudecumanus maximusi cardo maximus . Slavoluk je @io podignut upravo na zapadnoj stranicardo maximusa . io je

visok &' m. Izgra en je od pješčenjaka% korintskim redom stupova i s tri luka. 8ajve!i je @iosredišnji luk širok ++6 cm.

40


41/44

41


42/44

Sl. 4(.: Trajanov slavoluk u Timgadu, +l9ir, -. st., ješčenjak, visina -2 m

ZA"3#8= 3I7=>I

,radnjom slavoluka svaki od careva htio je pokazati što je učinio za /arstvo i za narod. Svaki je od njih ;elio pokazati svojevrstan nastavak tradicije i se@e kao sljed@enika te tradicije.Slavoluci su primjer grandioznosti i am@icije vladara i vremena u kojem su ;ivjeli i sim@ol sucareve najve!e po@jede i njegova trijum?a. Oni su ujedno i javni dokumenti koji nam dajuuvid u jedan trenutak u povijesti. -o smo na lijep način mogli vidjeti na jednom od relje?a-rajanova slavoluka u eneventu u kojem car dijeli novac siromašnima. Slavoluci su isvojevrstan podsjetnik sveprisutnosti vladara i dr;ave. >eš!e prikazuju stvarne doga aje negoalegorije i z@og toga su pose@no dragocjeni.

42


43/44

5O3I#-=8I IZ"O3I

&. 1red S. 5leiner% A GistorK o? 3oman Art% =nhanced =dition% Lads orth /engageearning% oston% $SA% '(&(.

'. L. MWller% ,. "ogel% Atlas arhitekture &% Op!i dio% Fovijest graditeljstva od

Mezopotamije do izanta% ,olden Marketing% Institut gra evinarstva Grvatske%Zagre@% &222.

+. en. ikipedia.org B'&. &&. '(&&E4. 1otogra?ije -itova slavoluka iz privatne kolekcije


44/44

&+. http:NNen. ikipedia.orgN ikiNMortarXBmasonrKE B'&. &&. '(&&E&4. http:NNen. ikipedia.orgN ikiNOpusXPuadratum B'&. &&. '(&&E&

augustovi, titov i trajanovi slavoluci, seminar

Documents