Dalmacija 1848/49.

DRÆAVNI ARHIV U ZADRU

Naslovnica:

Litografija

Dalmatinskih

gradova, kat. br.1

K A T A L O G I Z L O Æ B E

Dalmacija1848/49.

DRÆAVNI ARHIV U ZADRUZadar, prosinac 1999.

Nakladnik:DRÆAVNI ARHIV U ZADRU

Za nakladnika:Slavko Raæov, prof.

Naklada:500

GrafiËki dizajn:Welltrade d.o.o. Zadar, autori izloæbe

GrafiËki priprema:Grafikart d.o.o. Zadar

Tisak:Welltrade d.o.o. Zadar

Organizator i nositelj projekta:DRÆAVNI ARHIV U ZADRU,sva prava pridræana, izloæba odræanau Izloæbenoj dvorani Arhiva i Znanstveneknjiænice; R. BoπkoviÊa b.b., prosinac 1999.

Dalmacija 1848/49.

Za izdavaËa:Slavko RaæovUrednik:Denis MartinoviÊUredniπtvo kataloga:Denis MartinoviÊSuzana MartinoviÊAnkica BaπiÊAutor uvodnog teksta:Stijepo ObadAutori kataloπkih jedinica:Denis MartinoviÊSuzana MartinoviÊAnkica BaπiÊIzbor izloæaka:Denis MartinoviÊSuzana MartinoviÊAnkica BaπiÊFotografi:Æeljko MariËiÊIvan MimicaRestauratorski i konzervatorski radovi:Volga NemariÊTehniËki postav izloæbe:Josip PerkoviÊGalerija “Laurana” - Zadarautori

CIP- Katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjiænica u ZadruUDK 949.75-3

DALMACIJA 1848-49. : katalog izloæbe / urednikkataloga i autor izloæbe Denis MartinoviÊ ; autoruvodnog teksta Stijepo Obad ; fotografi Æeljko MariËiÊ,Ivan Mimica / .-Zadar : Dræavni arhiv, 1999. -50 str. ; 31 cm

Izloæba je odræana u Izloæbenoj dvorani Znanstveneknjiænice u Zadru, prosinac 1999. - O godini 1848. i 1849. uDalmaciji : str. 4-20. - Bibliografija : str. 36. - Kazalo.

1. MartinoviÊ, Denis

DAZd

PREDGOVOR

Povodom stopedesete obljetnice revolucionarne 1848/49.

godine u Europi i hrvatskim zemljama, napose u Dalmaciji, Dræavni

arhiv u Zadru u suradnji s dræavnim arhivima u Dubrovniku, Splitu i

Hrvatskim dræavnim arhivom u Zagrebu, te Muzejem grada Trogira i

Arheoloπkim muzejem u Splitu, priredio je izloæbu dokumenata o

vaænijim zbivanjima u Kraljevini Dalmaciji, koja se je prostirala od

Raba i Karlobaga na sjeveru do PaπtroviÊa na jugu. Izloæen je grb i

karta Dalmacije, arhivski i tiskani dokumenti, oglasi i proglasi,

odluke, zahvale, leci, zapisi, dnevnici, prigodne pjesme i davorije,

portreti istaknutih liËnosti, vedute i litografije gradova, narodne noπn-

je te novine i knjige. Na kraju je pregled vaænijih rasprava i Ëlanaka

koji se odnose na narodno preporodno gibanje u Dalmaciji 1848/49.

Ovu izloæbu priredili su djelatnici Dræavnog arhiva u Zadru.

Denis MartinoviÊ je prikupio arhivsko i drugo gradivo, izradio kon-

cepciju prema veliËini izloæbenoga prostora Znanstvene knjiænice te

zajedno sa Ankicom BaπiÊ i Suzanom MartinoviÊ postavio izloæbu.

Idejni zaËetnik izloæbe je dr. Stijepo Obad, koji je napisao uvodni

tekst o 1848/49. u Dalmaciji u kontekstu hrvatske i europske Ëetrde-

setiosme.

Ovim putem zahvaljujemo Znanstvenoj knjiænici u Zadru na

ustupljenom prostoru te svim spomenutim arhivskim i drugim

ustanovama, njihovim ravnateljima i djelatnicima, koji su pomogli u

sakupljanju gradiva te Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na

financijskoj potpori.

Slavko Raæov

Dalmacija 1848/49.

SADRÆAJ

5 Predgovor(Slavko Raæov)

6 Dalmacija u preporodnom ozraËju 1848/49. godine(Stijepo Obad)

19 Katalog

20 Dalmacija i Austrijsko carstvo

24 Dalmacija i ban JelaËiÊ

29 Zadar

34 ©ibenik

36 Trogir

37 Split

39 Dubrovnik

41 Razni prilozi

44 Posudioci kataloπkih izloæaka

44 Izvori

46 Literatura

47 Kazalo osobnih imena i zemljopisnih pojmova

50 Kratice

DAZd

str.

Dalmacija 1848/49.

7

poduzetnosti domaÊih ljudi.Nedostatak æitarica, manufak-turne i kolonijalne robe pod-miruje se uvozom. Do godine1848. proces modernizacije unaËinu rada i æivljenja, osobitona selu jedva se zamjeÊuje.Proizvodnja u gradu i selu jetradicionalna, nema viπka radate se viπe uvozilo nego izvozilo,tako da je Dalmacija stalno bilau negativnoj trgovaËkoj bilanci.

U druπtvenom pogledutakokoer je zaostajala. U dese-tljeÊima prije 1848. ustrojava seaustrijska vlast i u njoj oligarhi-jski sloj koji ima politiËku vlasti gospodarsku moÊ. Na selu æivekoloni i kmetovi, a u gradu sitnipuk, osobito u rubnim dijelovi-ma zvanim varoπima u poda-niËkome odnosu. Meu njimaizrasta graanski meusloj, po-slovno i intelektualno graan-stvo u nastajanju. Austrijske vla-sti oslanjaju se na vladajuÊi sloj,stranoga i domaÊeg porijekla,koji uglavnom æive od dræavnih

plaÊa, daÊe i tlake kolona i kme-tova.

Kao i u drugim zemljamaCarstva i u Dalmaciji je uoËi1848. dominirala birokracija,policija i vojska. To je doba kru-toga Metternichova apsolutiz-ma, kada se je viπenacionalnaaustrijska dræavna zajednicabranila od zapadnih slobodoum-nih utjecaja, primjerice, pokretakarbonara, Napuljske, GrËke iSrpanjske revolucije u Fran-cuskoj i Mazzinijeve “MladeItalije”. U takvom politiËkomokruæju dalmatinska inteligenci-ja, osobito ona od pera, pratikulturna, znanstvena i umjetniË-ka dostignuÊa europskog zapa-da, napose knjiæevne pravce, πtose je odrazilo u knjiæevnomstvaralaπtvu na talijanskomjeziku. Preko osobnih, rodbin-skih i trgovaËkih veza, pisama,novina i knjiga, osobito studena-ta, dalmatinsko graanstvo kul-turno je okrenuto premaApeninima jer je tiskana rijeË u

Godine 1848/49. ubrajaju semeu najznaËajnije godine dal-matinskog devetnaestoga stolje-Êa, ne toliko po ostvarenjima ko-liko nagovjeπtajima onoga πto Êese dogoditi kroz proces inte-gracije, dezintegracije i demo-kratizacije u dalmatinskom dru-πtvu za ustavnoga æivota u dru-goj polovici devetnaestoga sto-ljeÊa, kako u njegovu gradskomtako i u seoskom dijelu.

Dalmacija, jedna od trijuhrvatskih zemalja, doπla je usastav austrijske dræavne zaje-dnice, po drugi put, nakon slomaNapoleonove Francuske (1813.)i skupa sa Istrom naπla se uzapadnom dijelu austrijskogcarstva, u tzv. Cislajtaniji, asjeverne hrvatske zemlje civilnaHrvatska i Slavonija pripale suistoËnoj polovici Monarhije,Translajtaniji, dok je vojna gra-nica izravno potËinjena BeËu.

Kraljevina Dalmacija s gla-vnim gradom Zadrom prostiralase od Raba i Karlobaga nasjeveru do sredine PaπtroviÊa,odnosno SpiËa na jugu. Ova kra-jnja juæna pokrajina CarstvadoËekala je godinu 1848. gospo-darski i druπtveno nerazvijena,upravno i politiËki odvojena odhrvatskih zemalja na sjeveru, satalijanskim sluæbenim jezikom uupravi, πkolstvu i sudstvu. UoËigodine 1848. Dalmacija se ubra-jala meu najzaostalije zemljeHabsburπke monarhije s kolo-natskim, kmetskim i njima sli-Ënim odnosima u primorju iotocima te slobodnim seljacimau Zagori, koji su postupnopostali plijen lihvara uslijednedostatka novËanih zavoda.Ono πto se je postiglo u skrom-nu gospodarskom razvoju,napose u oæivljavanju pomorst-va, najviπe je zahvaliti

DAZd

6

Kat. br. 2 Grb Kraljevine DalmacijeKat. br. 3 Karta Kraljevine Dalmacije

DALMACIJA U PREPORODNOM OZRA»JU1848/49. GODINE

Dalmacija 1848/49.

9

izmeu ostaloga trebaju osigu-rati mir. Dalmatinska vlada jeobznanila da Êe pokrajina dobitisvoj sabor te se pristupilo izradinacrta.

Objavljeni Ustav od 25.travnja 1848. poticao je ostvari-vanje najavljenih sloboda. Meusvim dalmatinskim gradovimaprednjaËi Dubrovnik u kojemuse pokreÊu prve novine uDalmaciji 1848. pod naslovom“Rimembranze della settimana”,potom “L’ Avvenire”, obje natalijanskom jeziku, ali u slaven-skom a poneki Ëlanci i uhrvatskom duhu. Do toga jedoπlo, jer je tadaπnje dalmatin-sko graanstvo, osobito inte-ligencija bolje poznavala talijan-ski nego hrvatski knjiæevnijezik. Zadar takoer dobivanove novine. Pored “Gazzette diZara” i “Zore dalmatinske”tiskaju se “Staffetta” i “LaDalmazia costituzionale”, oveposljednje viπe nezavisne sËlancima razliËitih pogleda nabuduÊnost Austrije i Dalmacije.

Uz novine otvaraju se i Ëita-onice, primjerice, Ilirska Ëitaon-ica u Zadru, otvorena joπ godine1807. kao Druxba od sctenja iponovo pokrenuta godine 1847.a Ëija su pravila prihvaÊena sli-jedeÊe godine. Osnovano je joπnekoliko udruga, na primjer,Domoljubi u KorËuli, MilaDalmatinska u Hvaru, Slavja-nska Ëitaonica u Kotoru teKanjoπ u Budvi. Zadrani po-kreÊu Druπtvo Slavinska Lipa uDalmaciji. To je bilo prvohrvatsko druπtvo u Dalmaciji,koje zbog oteæanih politiËkihprilika nije moglo djelovati.

Uz spomenute i druge inicija-tive hrvatski preporoditelji uDalmaciji zauzeli su se okorijeπavanja triju problema kojisu usporavali bræi i cjelokupnirazvitak Dalmacije: prvo, sje-dinjenje Dalmacije s banskomHrvatskom; drugo, uvoenjehrvatskog jezika u urede, πkole,

Dalmaciji, osobito na hrvatskomjeziku oskudna, kao i kulturnadogaanja. Samo gornji oli-garhijski sloj zalazio je u casina,gdje se je zabavljalo, razgova-ralo i pratilo politiËka i kulturnazbivanja, ponajviπe na drugojstrani Jadrana.

Sredinom tridesetih godinakod dijela dalmatinske inteli-gencije dolazi do kulturnogazakokreta, koja se okreÊe Zagre-bu i Hrvatskoj, gdje se javljapreporodno gibanje pod ilirskimimenom. Preko zajedniËkoga je-zika i pravopisa postupno dolazido meusobnoga pribliæavanjaDalmatinaca s banovinskimHrvatima. Taj proces ubuduÊevodi hrvatskoj nacionalnoj inte-graciji. Meusobno povezivanjezamjetno je osobito poslije pos-jete Ljudevita Gaja i AntunaMaæuraniÊa Dalmaciji (1841.),kada su upoznali znatan brojkulturnih djelatnika, osobitoonih od pera, s kojima se ubu-duÊe dopisuju, napose sdubrovaËkim kulturnim krugom.Njihov dolazak u Dalmacijudogodio se u pravi Ëas, kada seËinilo da Êe dalmatinsko imeprevladati hrvatsko, a koje je tektrebalo probuditi u graanstvu.Nekoliko godina poslije dolazido pokretanja “Zore dalma-tinske” (1844.) i pojave dr. AnteKuzmaniÊa, jednog od njezinihnajistaknutijih urednika, kojiponajviπe u Dalmaciji radi nanacionalnom osvjeπÊivanju ikulturnoj integraciji Dalmacije sostalom Hrvatskom.

Petnaestak godina kulturnogadjelovanja odrazit Êe se u poli-

tiËkom zaokretu 1848. u Dalma-ciji. Revolucionarni val iz Fran-cuske proπirio se i na drugezemlje srednje i juæne Europe,prema tomu i na hrvatske kra-jeve. Poslije gospodarske krize ifinancijskog sloma doπlo je donezadovoljstva naroda u Hab-sburπkoj monarhiji i svrgavanjaomrznutoga kneza Metternichaa s njim i ukidanja birokratskogai policijskog sustava. Sredinomoæujka 1848. najavljen je prije-laz iz apsolutistiËkoga naustavni æivot. Car Ferdinandnajavio je narodima Carstva slo-bode, koje se oËituju u sloboditiska, pojavi druπtava i Ëitaoni-ca, narodnih straæa, Ustava iizboru zastupnika u zajedniËkiparlament u BeËu. Ubrzo suVlada za Dalmaciju i njezingraanski i vojni zapovjednikAugust Turszky obznaniliizborni zakon o formiranju prveustavotvorne skupπtine. Naja-vljene slobode oduπevljeno supozdravljene u svim gradovimai gradiÊima Kraljevine Dalma-cije, osobito u Zadru, ©ibeniku,Trogiru, Splitu, Makarskoj,Dubrovniku, Herceg Novom iKotoru, gdje se klicalo caruFerdinandu, Papi Piu IX, Ustavui zahvaljivalo Bogu na datimslobodama.

Poslije vala oduπevljenja javi-la se stara mrænja izmeu vlasni-ka zemlje s jedne, kolona i kme-tova s druge strane, te gradskogapuka prema omrznutim Ëino-vnicima i nositeljima vlasti.Viπe vlasti pozivaju na red i mir,poπtivanje zakona i propisa,osnivanje narodnih straæa, koje

DAZd

8

Kat. br. 4 Portret cara Ferdinanda I(V) (1793-1875.)

Kat. br. 7 Johann August vonTurszky (1778-1856.), civilni ivojni guverner Dalmacije

Dalmacija 1848/49.

11

lamentu u BeËu. Odgovori dal-matinskih opÊina uglavnom su uskladu sa slovom i duhomUstava. Do sjedinjenja hrvatskihzemalja nije moglo doÊi, jer bito poremetilo ravnoteæu izmeuBeËa i Peπte. Po nagovoru aus-trijskih vlasti dalmatinske opÊi-ne nisu poslale svoje pred-stavnike u hrvatski sabor na raz-govore o sjedinjenju, sa savje-tom da se to pitanje raspravi udalmatinskom saboru ili pak ubeËkom parlamentu.

Nasuprot procesu integracijejavlja se i dezintegracijski pro-ces, koji se oËituje u zahtjevudijela graanstva koji zagovaraautonomiju Dalmacije i pri-

kriveno sjedinjenje s obnov-ljenom MletaËkom republikom.To je otueni dio graanstva,talijanskog i hrvatskoga pori-jekla, koji dobrim dijelom imadobru gospodarsku osnovicu ivlast te se plaπe da Êe sjedinje-njem Dalmacije s Hrvatskomsve to izgubiti. Malobrojnimpristaπama sjedinjenja Dalma-cije s MletaËkom republikom uBoki kotorskoj i Dubrovnikuzaprijetio je Petar PetroviÊNjegoπ da Êe se s njima obra-Ëunati Crnogorci ukoliko i daljebudu solidarni s MleËanima.Bokeljima i DubrovËanima Nje-goπ savjetuje da ostanu vjernihrvatskom banu Josipu JelaËiÊu.

sudove; treÊe, razrijeπenje ze-mljiπnih odnosa.

Inicijativa za sjedinjenjemdolazi s hrvatskoga sjevera, odstrane gradova, æupanija i poje-dinaca. Pozivi su poslani grad-skim poglavarstvima i opÊin-skim upravama, koje su dobrimdijelom i za ustavna æivotaostale u rukama birokracijeodane starom reæimu. Odgovorisu razliËito intonirani. Boko-kotorske opÊine, dubrovaËka ikonavoska opÊina sa sjediπtem uCavtatu, uglavnom odgovarajupovoljno, uz neke ograde.OpÊine Dalmatinske zagoreuglavnom prihvaÊaju sjedinje-nje, a one u primorju i na otoci-

ma ponajviπe ne odbijaju sjedi-njenje, ali ga prihvaÊaju sogradama, a splitska odbacuje.VeÊi broj opÊina je suzdræan,pozivaju se na Ustav koji imgarantira slobode. Drugi spom-inju zategnute odnose izmeuHrvatske i Ugarske te su voljnipriÊi razgovorima o sjedinjenjukada se ti odnosi razrijeπe.

Da su dalmatinske opÊinepozitivno odgovorile na poziveza sjedinjenje, sigurno do njegane bi doπlo, jer u travanjskomustavu izmeu ostaloga stoji daje Dalmacija nedjeljivi dio aus-trijskog carstva te se svakapromjena unutar Monarhijemora raspraviti u dræavnom par-

DAZd

10

Kat. br. 17 Portret cara Franje Josipa I (1830-1916.) iz 1848. Kat. br. 19 Krunidbeni portret cara Franje Josipa I

Dalmacija 1848/49.

13

ma jedino preostalo da se samiotkupljuju.

Aktivnost hrvatskih prepo-roditelja u Dalmaciji oËituje se uviπe akcija unutar Dalmacije iprema vani. To se lijepo vidikroz njihove Ëlanke u novinama,napose u “Zori dalmatinskoj” izpera Ante KuzmaniÊa, StipanaIviËeviÊa, Boæidara PetranoviÊa,Antuna i Ivana Augusta Kazna-ËiÊa, Andrije StaziÊa i drugih.Dalmatinski rodoljubi iz razli-Ëitih mjesta pokrajine soli-darizirali su se s predstavnicimaslavenskih zemalja na Slaven-skom kongresu u Pragu. Dalma-tinski zastupnici Stipan IviËeviÊi Boæidar PetranoviÊ zaloæili suse u beËkom parlamentu za uvo-enje hrvatskoga jezika kaopredmeta u tri dalmatinske gim-nazije; zadarsku, splitsku idubrovaËku (1849.) s dodatkomdvije godine filozofije, tako da

je ranija πestogodiπnja gimnazijaprerasla u osmogodiπnju s pola-ganjem mature, po prvi put go-dine 1850. Zastupnici su traæiliotvaranje UËiteljske πkole i bo-goslovije za glagoljaπe, ali Mini-starstvo nije niπta poduzelo. Istose dogodilo i s molbom splitsko-ga biskupa Pinija, koji je traæiootvaranje sjemeniπta i bogo-slovije u Splitu. Otvoren je jedi-no privatni pravni studij u Za-dru, za studente iz Dalmacijekoji su se zbog nemira u sve-uËiliπnim gradovima u Italijivratili kuÊama. Smirivanjem pri-lika studij se ugasio.

Poslije odricanja cara Ferdi-nanda, na austrijsko prijestoljeje doπao njegov neÊak FranjoJosip I, 2. prosinca 1848. Neko-liko dana poslije Car je imeno-vao Josipa JelaËiÊa, bana Hrvat-ske i Slavonije za upraviteljaDalmacije, πto je u Dalmaciji s

Drugi problem kojega supokuπali rijeπiti hrvatski pre-poroditelji u Dalmaciji je traæe-nje od austrijskih vlasti da jezikveÊinskoga naroda u Dalmacijibude ravnopravan s jezikommanjine i da se uvede u dræavneurede i πkole na sve tri razineobrazovanja; osnovne πkole,gimnazije i bogoslovije. Rije-πavanje ovog pitanja austrijskevlasti su odugovlaËile i parcijal-no rijeπavale. Drugo, u Dalma-ciji tada nije bilo kadrova koji sutoliko poznavali hrvatski jezikda bi se s njim mogli posluæiti utrima vrstama spomenutih dræa-vnih ustanova. Dalmatinski za-stupnici u beËkom parlamentuBoæidar PetranoviÊ i StipanIviËeviÊ predloæili su da se usvakoj æupi i parohiji otvoreosnovne πkole, dva seminara zauËitelje gdje Êe se osposobiti zanastavu, jer tada u Dalmacijinije bilo uËiteljske πkole. Pristu-pilo se otvaranju osnovnih πkolau kojima su uËitelji bili æupnici iparosi, ali ne po svim æupama iparohijama.

TreÊe kljuËno pitanje je razri-jeπenje kolonatskih i kmetskihodnosa u viπestoljetnom traja-nju. Kroz proljeÊe i ljeto 1848.seljaci otkazuju daÊu i tlakuvlasnicima zemlje, osobito udubrovaËkom kraju i Boki ko-torskoj, πto Êe dovesti do sud-skih parnica i pobuna seljaka uÆupi ili Grblju u Boki kotorskoji Konavlima. U Boki je spor sgraanskim vlastima, osobitookruænim poglavarom Eduar-dom Grietzom u Kotoru, prera-stao u ustanak, u kojemu su

intervenirale i vojne snage te jebilo mrtvih i ranjenih na objestrane. Ustanici su uspjeli poti-snuti austrijsku vojsku i osno-vati svoju narodnu vlast i sud.Pridoπla austrijska vojska s ko-pna i mora napala je ustanike iprisilila na pomirenje. Seljacimasu smanjene daÊe, okruæni po-glavar u Kotoru je smijenjen, aumjesto njega dolazi GabrielIvaËiÊ.

Otpor u Konavlima usmjerenje prema vlasnicima zemlje, vla-steli u Dubrovniku, koji su se snjima sporili i nagovorili sugraanske vlasti da ih skupa svojskom prisile na posluπnost.Crnogorci ih potiËu na otporaustrijskim vlastima. Vlasti suse plaπile moguÊega upadaCrnogoraca u Konavle kao πto jebilo godine 1806., kada su palili,pljaËkali i ubijali te su nekolikostotina Konavljana poslali daËuvaju jugoistoËnu granicu. Doupada nije doπlo.

Nemira je bilo i u drugim kra-jevima Dalmacije, na otoku Oli-bu, Pagu, Mljetu i donjoj Nere-tvi. Graanske vlasti i vlasnicizemlje nisu bili skloni razrije-πenju zemljiπnih odnosa. Pokra-jinski upravitelj August Turszkyupozorio je kolone i kmetove napoπtivanje zateËenih odnosa iprava vlasniπtva. Nasilno uki-danje daÊe i tlake vodilo jeosiromaπenju zemljiπnih vlasni-ka i pokrajinske blagajne. Vladaza Dalmaciju je obznanila da jecar Ferdinand ukinuo kmetstvo9. rujna 1848. Meutim ta odlu-ka se ne odnosi na kolonatskeodnose u Dalmaciji pa je seljaci-

DAZd

12

Kat. br. 37 Veduta Zadra iz 1840.

nezadovoljstvo naroda unutarMonarhije, te nestabilnost dræa-ve, prisilili su cara Franju Josipai njegov krug da nametnu novioktroirani ustav od 4. oæujka1849., a time i novi politiËki za-okret s kojim se postepeno gaseslobode koje je nudio ustav od25.travnja 1848. godine.

Tijekom godine 1849. u svimzemljama Monarhije, pa i u Dal-maciji zavodi se centralistiËkoaopsolutistiËko ureenje, u koje-mu ponovo dominira birokra-cija, policija i vojska. S novimpolitiËkim ozraËjem postupno segase nade u moguÊnost sjedi-njenja Dalmacije sa sjevernimhrvatskim zemljama. Neki dal-matinski listovi, “Zora dalma-tinska” i “La Dalmazia costituzi-onale” u Zadru i “L’ Avvenire” uDubrovniku prestaju izlaziti, a“Gazzetta di Zara” slijedeÊegodine. Umjesto njih u Zadru sepojavljuju novine “Smotriteljdalmatinski”, “Glasnik dalma-tinski” i “L’ Osservatore dalma-

to”, a u Dubrovniku se javljaprvi knjiæevni Ëasopis “Cvietnarodnog knjiæevstva”. Godine1849. u Zadru poËinje izlazitisluæbeni list “List zakonah i di-lopisah za krunovinu dalmatin-sku”, tiskan na hrvatskom, tali-janskom i njemaËkom jeziku.

S oktroiranim ustavom poli-tiËki i kulturni æivot postupnozamire. Poslije dugih raspravaizmeu zadarskog i zagrebaËko-ga jeziËnog kruga, Ante Kuzma-niÊ prihvaÊa novi pravopis ali idalje zagovara i provodi πtokav-sku ikavicu. Tijekom godine1849. ulazi u rasprave sa ©piromPopoviÊem iz ©ibenika, koji setuæi na Antu KuzmaniÊa, koji jeu “Glasniku dalmatinskom”uveo ikavicu, koja vrijea Srbe.KuzmaniÊ to shvaÊa kao izravninapad na hrvatski jezik i ime.Rasprava se proπirila na πiri krugpa se pod jeziËnim i vjerskim ra-zmiricama kriju hrvatsko-srpskesuprotnosti, koje Êe u drugojpolovici stoljeÊa dobiti politiËko

Dalmacija 1848/49.

15

oduπevljenjem pozdravljeno odstrane opÊina, æupa, parohija ipojedinaca s nadom da je tonagovjeπtaj buduÊega stvarnogsjedinjenja. Taj Ëin austrijskogcara uznemirio je protivnikesjedinjenja. Na njihovu molbuodgovorio je ministar unutarnjihposlova Franz Stadion, da Kra-ljevina Dalmacija i dalje ostajezasebna krunovina Carstva.

U godini 1848. javila se uDalmaciji meugradska nesno-πljivost, koja se oËitovala u pre-raspodjeli pokrajinskih ustano-va. Splitska autonomaπka opÊin-ska uprava, traæila je da Splitbude glavni grad Dalmacije sodgovarajuÊim tijelima vlasti uzobrazloæenje da se nalazi u sre-diπtu Dalmacije i da ima boljegospodarske uvjete nego Zadar.©ibenska opÊinska uprava traæi-la je takoer da ima neke pokra-

jinske ustanove. Splitska i za-darska opÊina stajale su na sta-noviπtu, da se kvarnerski otociprikljuËe Dalmaciji, na πto su svipristali, ali je austrijski vrh toodbio kao i preseljenje pokrajin-skih ustanova u Split i ©ibenik.

Nemiri u zemljama Habsbur-πke monarhije, koji su imali ra-zliËite razine doveli su do kon-trarevolucionarnih intervencija,osobito u Maarskoj, sjevernojItaliji i BeËu, dok su manja ne-zadovoljstva stiπavana od stranegraanskih vlasti. Najnezado-voljniji u Kraljevini Dalmacijibili su Grbljani, koji su se tuæilina prevelike daÊe te je ministarFranz Stadion zamolio bana Je-laËiÊa da se obrati Petru Petro-viÊu Njegoπu kako bi on utjecaona Grbljane za mirno razrije-πenje problema u Grblju. Velikigubici zbog ratnih intervencija,

DAZd

14

Kat. br. 22 Josip barun JelaËiÊ (1801-1859.)

Kat. br. 26 Proglas bana JelaËiÊa o njegovom imenovanju za civilnog ivojnog guvernera Dalmacije

Dalmacija 1848/49.

17

obiljeæje.Nakon loπeg iskustva s Tali-

janima 1848. i 1849. godine uLombardiji, Veneciji, Dalmacijii Istri, Austrija se okreÊeHrvatima u Dalmaciji i Istri.Godine 1849. provodi se voja-Ëenje u Dalmaciji za pjeπadiju imornaricu, koje se ne odnosi naDubrovËane i Bokelje.

Od iste godine s nepovjere-njem se gleda na sve one koji suse istakli u javnom æivotu 1848.,te su mnogi doπli na popis sum-njivih osoba, koje se prati slije-deÊih godina, napose za neo-apsolutizma.

Smirivanjem politiËkih prili-ka dolazi do postupnog oæivlja-vanja pomorske i karavansketrgovine s gravitacionim zale-em, osobito poslije ukidanjakontumacije zbog pojave kolere.Ponovo se raspravlja o unapre-enju poljodjelstva, stoËarstva,zanatstva, brodarstva, prometa igospodarstva uopÊe. Za potrebe

brodarstva otvaraju se pomorskeπkole u Dubrovniku, Splitu,Zadru i Kotoru, buduÊi da tada-πnje brodarstvo nije imalo πko-lovanoga kadra.

PolitiËki zaokret vodio je pro-mjeni zakonodavstva te se jepristupilo raspravama kako upra-vno i sudski preurediti Dalma-ciju, πto je konaËno i dovrπenoza neoapsolutizma pedesetihgodina.

*Nakon sloma Metternichova

apsolutizma u svim zemljamaMonarhije, napose hrvatskimzemljama, osobito u Dalmaciji,davanjem ustavnih sloboda go-dine 1848/49., otvoren je procesintegracije, dezintegracije i de-mokratizacije javnoga æivota. UDalmaciji su se iskristaliziraletri politiËke struje: aneksionis-tiËka, autonomistiËka i legit-imistiËka. Do sjedinjenja Dal-macije s banskom Hrvatskom

DAZd

16

Kat. br. 23 J. JelaËiÊ BuæimskiKat. br. 27 Ban Josip JelaËiÊ(1801-1859.)

Kat. br. 25 Tiskani proglas “Zahtjevanje naroda” od 13. oæujka 1848.

Dalmacija 1848/49.

nije moglo doÊi, jer je to prijeËioUstav. AutonomistiËku Dalma-ciju zagovarali su italo-dalmati islavo-dalmati u okviru Austrije,ali je bilo i onih koji su zagova-rali sjedinjenje Dalmacije sobnovljenom MletaËkom repub-likom. Legitimisti su bili za po-stojeÊe stanje, a pristajanje da seDalmacija sjedini s banskomHrvatskom i MletaËkom repu-blikom proglasili su protu-dræavnim Ëinom. Drugo vaænopitanje dalmatinske 1848/49. jerazrijeπenje zemljiπnih odnosa,koje se nije moglo rijeπiti, jer uzakonu o ukidanju podloæniπtva,nema rijeËi o kolonatstvu koje jedominantno u Dalmaciji. TreÊevaæno pitanje, uvoenje hrvat-skog jezika u urede, πkole isudove je djelomiËno rjeπeno.Hrvatski se uvodi kao predmet utri dalmatinske gimnazije, za-darsku, splitsku, dubrovaËku i uzadarsku bogosloviju, a o hrvat-

skom jeziku u osnovnim πkola-ma, upravi i sudstvu raspravljatiÊe se kasnije.

Proces demokratizacije javno-ga æivota oËituje se kroz pojavunovina u Dubrovniku i Zadru,druπtava, Ëitaonica, narodnihstraæa, slobodu izbora opÊinskihvijeÊa i zastupnika u beËki parla-ment. Hrvatska politiËka i nacio-nalna svijest, u graanstvu Dal-macije tek u skromnom nasta-janju, porasla je u narodno-pre-porodnom gibanju.

Stijepo Obad

DAZd

18

Kat. br. 41 Pravilnik o djelovanjuNacionalne garde u gradu Zadru

Kat. br. 42 Frane conte Borelli,knez Vranski (1810-1884.)

K a t a l o g

Dalmacija i Austrijsko carstvo

Dalmacija i ban JelaËiÊ

Zadar

©ibenik

Trogir

Split

Dubrovnik

Razni prilozi

na, u desnoj ruci oslanjajuÊi se nakonzolu dræi pero, a lijevom rukompridræava opasanu sablju. Na lijevojstrani grudiju dva odlikovanja. Upozadini grad Zadar opasan zidina-ma. Guverner Dalmacije od 1842.do 1848. g.Ispod portreta tekst: Trieste. Lit.Linassi e C0, Ritter von TurszkyCivil und Militer Gouverneur inDalmatien.Litografija kredom, papir, list 1,prema crteæu F. Hruschke, 1847. g.,vel. 60,5 x 44 cm, tiskano u Trstu,tiskara Linassi.Vlasnik: DAZdSig. GrafiËka zbirka, br. ©a 16

Kat. br. 8Proglas Vlade za Dalmaciju oizboru poslanika za sabor u BeËuTiskani proglas od 27. oæujka 1848.kojim se donosi odredba o izboruzastupnika za carevinski Sabor uBeËu. U potpisu proglasa civilni ivojni guverner za Dalmaciju IvanAugust barun Turszky i Vlahobarun GetaldiÊ, vladin savjetnik.Tisak na papiru, list 1, jezik talijan-sko-hrvatski, vel. 48,5 x 38,5 cm,tiskano u Zadru 11. travnja 1848.,tiskara braÊe Battara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., br. 254 f1

Kat. br. 9Proglas C.K. Vlade za Dalmaciju

kojim se proglaπava UstavCarevine Austrije od 25. travnja1848.Tiskani proglas Vlade za Dalmacijuod 1. svibnja 1848. kojim seproglaπava Ustav izglasan u BeËu25. travnja 1848. g. Ustav sadræi 52toËke u sedam kategorija.Tiskano na papiru, listova 4, jeziktalijansko-hrvatski, vel. 46,5 x 31,8cm, tiskano u vladinoj tiskari,Zadar.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., sveæ. 73, br. 64

Kat. br. 10Proglas C.K. Vlade za Dalmacijuo izbornom zakonu za formiranjeprve ustavotvorne Skupπtine od30. svibnja 1848.Tiskani proglas Vlade za Dalmacijuo izbornom zakonu CarevineAustrije. Pravilnik o izbornomzakonu sadræi 63 toËke i u prilogudonosi broj zastupnika koji se bira-ju po pokrajinama prema brojuæitelja. Dalmacija te godine ima405,854 tisuÊa æitelja pa joj pripada11 zastupniËkih mjesta i 3 zastupni-ka za Senat.Tiskani proglas, papir, jezik talijan-sko-hrvatski, listova 7, vel. 47 x 31cm, tiskano u Zadru, 5. lipnja 1848.,vladina tiskara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., sveæ. 22,

br. 1789

Dalmacija 1848/49.

21

Kataloπki broj 1Tiskana litografija veduta grado-va DalmacijeS lijeva na desno: Trg predhramom, Peristil - Split; crkva Sv.Vlaha u Dubrovniku; ©ibenik;Trogir; slapovi na Cetini; katedralau ©ibeniku; veduta Splita; Omiπ;Kotor; Dubrovnik; Cavtat; pogledna Zadar; Herceg Novi; Makarska;veduta Budve; Hvar; rimski akva-dukt kod Solina; trg pred Kneæevimdvorom u Dubrovniku; Vis; Kopne-na vrata u Zadru; stolna crkva uZadru; Narodni trg u Zadru; sla-povi na rijeci Krki; katedrala Sv.Tripuna u Kotoru; kapela na Ve-lebitu.Tiskana litografija iz 1846., papir,litograf X. Sandmann, tiskara J.Rauh, veliËina: 53 x 67,5 cm.Vlasnik: Dræavni arhiv u ZadruSignatura: GrafiËka zbirka

Kat. br. 2Grb Kraljevine DalmacijeKolorirani crteæ grba KraljevineDalmacije. U modrom πtitu, trileopardove okrunjene, zlatne glave2:1. ©tit je uokviren baroknom kar-tuπom, sve nadvisuje zlatno-bisernakruna. ©tit i kartuπu okruæujevijenac u bojama iz πtita.Otisnuto na listu br. X, iz knjigeHuga Gerarda Ströhla,Oesterreichisch-Ungarische WAP-PENROLLE, BeË, 1895.

Vlasnik: DAZdSig. Biblioteka Arhiva, Miscel-lanea, sig. IV. D. 15

Kat. br. 3Karta Kraljevine DalmacijePregledni list iz Special-karte desKoenigreiches Dalmatien. List br.15 1/2 prikazuje upravnu podjelupokrajine na okruge.IzdavaË: K.K. Militaerisch-Geogra-fischen Institute in Wien; BeË1861-1870., papir na platnu, vel.28,5 x 40,5 cm.Vlasnik: DAZdSig. Fond geografskih i topograf-skih karata Dalmacije i drugihoblasti, inv. br. 58

Kat. br. 4Portret cara Ferdinanda I (V)(1793-1875.)Muπkarac srednjih godina, prikazando pojasa, u bijelom vojniËkomkaputu. Oko vrata orden Zlatnogruna s lentom preko desnog ramena.Na lijevoj strani grudiju niz odliko-vanja. Austrijski car i kraljDalmacije od 1835. do 1848. g.Tiskana litografija, prema crteæukredom Fr. Leybolda, vel. 41 x 32cm.Vlasnik: Arheoloπki muzej SplitSig. GrafiËka zbirka portreta, br. 47

Kat. br. 5Proglas (peËatnica) Ferdinanda Io slobodi tiska i konstituiranjuNacionalne garde (straæe) od 15.oæujka 1848. g.Austrijski car i kralj Ferdinand Idonosi odredbu o slobodi tiska,formiranju Nacionalne garde ugradovima i najavu o skorom do -noπenju Ustava.Tiskani dvojeziËni proglas, talijan-sko-hrvatski jezik, list 1, vel. 45 x33,5 cm, izdano u BeËu 15. oæujka1848., pretisak kod tiskare braÊeBattara, Zadar.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., sveæanj 22, br.254 a1

Kat. br. 6Proglas C.K. Vlade za Dalmacijui guvernera Augusta Turszkog od24. oæujka 1848. g.Oglaπenje br. 6802/1279 C.K.Vlade za Dalmaciju o uvoenjuUstava donesenog na dan 15. oæuj-ka 1848. u BeËu. U potpisu vojni icivilni guverner Dalmacije, vitezTurszky.Tiskani oglas, list 1, jezik talijan-sko-hrvatski, vel. 45,5 x 36 cm,tiskano u Zadru, tiskara braÊeBattara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., br. 254 b1

Kat. br. 7Johann August von Turszky(1778-1856.), civilni i vojni gu ver -ner DalmacijeStariji muπkarac u austrijskoj ge ne -ralskoj uniformi, prikazan do ko lje -

DAZd

20

Kat. br. 45 OtoËani zadarskog otoËja

DAL M A C I J A I A U S T R I J S K O C A R S T V O

jansko-hrvatski, vel. 38,5 x 25 cm.Tiskano u Zadru 24. listopada1848., tiskara braÊe Battara.Vlasnik: DAZdSig. Miscellanea, sveæ. 151, pozici-ja 24

Kat. br. 14Proglas cara Ferdinanda I izOlmütza o revolucionarnim zbi-vanjima u BeËu u mjeseculistopadu 1848.Tiskani proglas austrijskog carapuËanstvu o zbivanjima u glavnomgradu i o imenovanju generalaWindischgrätza glavnim zapovjed-nikom vojnih snaga.Tiskani proglas na papiru, list 1,jezik talijansko-hrvatski, vel. 61,6 x47 cm, tiskano u Zadru 28. listopa-da 1848., vladina tiskara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., sveæ 22, br.1798

Kat. br. 15Proglas guvernera TurszkogDalmatincima o abdikaciji caraFerdinanda ITiskani proglas civilnog i vojnogguvernera Dalmacije A. barunaTurszkog kojim obznanjuje puku daje car Ferdinand I odluËio abdici-rati.Tiskani proglas, papir, list 1, jeziktalijansko-hrvatski, vel. 51 x 39,5cm, tiskano u Zadru 6. prosinca1848., tiskara braÊe Battara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., sveæ. 22, br.1801

Kat. br. 16Oznanjenje C.K. Vlade zaDalmaciju o odluci cara Ferdi -nanda I da ga na prijestolju nasli-jedi neÊak, nadvojvoda FranjoJosipTiskani proglas Vlade za Dalmacijui guvernerovog zamjenika grofaStrasolda o odluci cara Ferdinanda Iod 2. prosinca, iz Olmütza, da gazamjeni nadvojvoda Franjo Josip,koji je odluËio uzeti naslov carFranjo Josip I. Odluku potpisuju carFerdinand I, nadvojvoda FranjoKarlo i ministar knez F. Schw -arzbenberg.Tiskani plakat, papir, list 1, jeziktalijansko-hrvatski, vel. 61 x 39 cm,

tiskano u Zadru 8. prosinca 1948.,vladina tiskara.Vlasnik: ZKZdSig. Oglasi, god. 1848.

Kat. br. 17Portret cara Franje Josipa I(1830-1916.) iz 1848.Poprsje mladog muπkarca u vojnojuniformi, prikazan do pojasa, sprekriæenim rukama na prsimaizmeu kojih dræi paradnu sablju.Tiskana litografija prema crteæu R.Brendamoura, tiskano u BeËu 1898.g., list 1, jezik njemaËki, izdavaËSchall und Brund.Vlasnik:AM SplitSig. GrafiËka zbirka portreta

Kat. br. 18Oznanjenje Vlade za Dalmaciju ostupanju na prijestolje caraFranje Josipa I od 9. prosinca1848.Proglas graanima Dalmacijeguvernerovog zamjenika grofaStrasolda, da je car i kralj FranjoJosip I, stupio na prijestolje 2. pros-i nca. Proglas je donesen u Olmützu.Tiskano oznanjenje od 9. prosinca,list 1, jezik talijansko-hrvatski, vel.51,5 x 39,5 cm, tiskano u Zadru,vladina tiskara.Vlasnik: ZKZdSig. Oglasi, god. 1848.

Kat. br. 19Krunidbeni portret cara FranjeJosipa ILitografija kredom prikazujeportret mladog Ëovjeka u naravnojveliËini, ogrnutog hermelinom, nagrudima i oko vrata orden redaZlatnog runa. Desno od cara knjiga,æezlo i carska kruna cara Rudolfa II.U pozadini historicistiËki hram i trgs konjanikom.Litografija tiskana na kartonu, vel.64 x 47 cm, autor nepoznat, vjero-jatno iz 1849. g. Vlasnik: DAZdSig. GrafiËka zbirka, br. ©a 4

Kat. br. 20Odluka cara Franje Josipa I odonoπenju dræavnog Ustava od4. oæujka 1849. Tiskani dræavni Ustav CarevineAustrije donesen 4. oæujka 1849. uOlmützu. Ustav sadræi 16 zakon-

Dalmacija 1848/49.

23

Kat. br. 11Proglas cara Ferdinanda IDalmatincima od 6. lipnja 1848.Tiskani proglas austrijskog caraFerdinanda I kojim obznanjujevjernim Dalmatincima da je done-sen Ustav i da Êe uskoro bitiustanovljen dræavni sabor u BeËu. Tiskani proglas, papir, jezik talijan-sko-hrvatski, list 1, vel. 60,5 x 47cm, tiskano u Zadru, tiskara braÊeBattara. Vlasnik: Znanstvena knjiænicaZadarSig. Oglasi, god. 1848.

Kat. br. 12Oznanjenje br. 2358 Vlade zaDalmaciju od 15. listopada 1848.Tiskani proglas C.K. Vlade za

Dalmaciju kojim car Ferdinand Iukida kmetsku podloænost, donesen9. rujna 1848. u BeËu. Zakon sadræi11 toËaka. Tiskani proglas na papiru, jezik tali -jansko-hrvatski, vel. 63 x 46,5 cm,tiskano u Zadru 15. listopada 1848.,vladina tiskara.Vlasnik: DAZdSig.©tampe, 1848., br. 1797 1/2

Kat. br. 13Proglas cara Ferdinanda I, od 15.listopada 1848., u OlmützuCarev proglas o odlasku iz BeËazbog nemira, te upute podanicima smolbom da ostanu mirni, te da se onuzda u njih i njihovu odanostnjemu. Tiskano na papiru, list 1, jezik tali-

DAZd

22

Kat

. br.

38

Ved

uta

Zad

ra, p

olov

ica

19. s

t.

25

Dalmacija 1848/49.

skih odredbi u 123 Ëlana. U potpisuFranjo Josip I, Schwarzenberg,Stadion, Krauss, Bach, Cordon,Bruch, Thinnfeld i Kulmer.Ustav tiskan, papir, listova 7 (5 i 2priloga), jezik hrvatski, vel. 45,5 x28,5 cm, tiskano u BeËu, tiskaranepoznata.Vlasnik: DAZdSig. Presidijalni spisi Namjesniπtva,sveæ. 338, kat. I/1 5, br. spisa 535

Kat. br. 21 Pokrajinski Ustav za KraljevinuDalmacijuPretisak rukom pisanog ustava zaKraljevinu Dalmaciju, koji sadræi45 Ëlanaka.Tiskano na papiru, pisano rukom,jezik talijanski, listova 10, vel. 38,5x 24,1 cm.Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 338, kat. I/1 5,sveænjiÊ 2, br. 1333

DALMACIJA I BAN JELA»I∆

Kat. br. 22Josip barun JelaËiÊ (1801-1859.)JelaËiÊ prikazan na propinjuÊemkonju, u modroj ugarskoj dolami ibijelim vojniËkim hlaËama. Udesnoj ruci dræi isukanu savinutusablju, na glavi francuska ËasniËkakapa sa zelenom perjanicom. U

pozadini vojnici u pokretu na bojiπ-tu. Kolorirana litografija iz 1848.Ispod litografije tekst lijevo: Josipbaron JelaËiÊ ban kraljevinahHrvatske, Slavonie i Dalmacie, adesno: Joseph Freiherr von JelaËiÊBanus von Croatien, Slavonien undDalmatien. Kolorirana litografija, na kartonu,vel. 58,7 x 43,7 cm, crtao Jos.Fleiche, litograf J. Rauh, tiskano uBeËu, tiskara T.L. Neumann.Vlasnik: HDA Sig. GrafiËka zbirka, inv. br. 302

Kat. br. 23J. JelaËiÊ BuæimskiMuπkarac srednjih godina uugarskoj sveËanoj ËasniËkoj odori,na konju. U lijevoj ruci isukanaparadna sablja okrenuta prema tlu,na glavi crni husarski kalpak s per-janicom. Lijevo od bana dvasereæana na konjima. U pozadinipanorama nekog grada. Ispod crteæatekst Jellachic Ban von Kroatien.Kolorirana litografija, na kartonu,crtao C. Lanzedelli, vel. 33,6 x 21,7cm, tiskano u BeËu, restaurirano.Vlasnik: HDASig. GrafiËka zbirka, inv. br. 318

Kat. br. 24Hrvatski sereæan iz godine 1848.Hrvatski narednik s ugarskog ratiπ-ta u crveno-modroj odori, s preba -

DAZd

24

Kat. br. 48 Tiskano pismo Skupπtine æupanije Varaædinske upuÊenoDalmatincima od 2. svibnja 1848.

Kat. br. 46 Pogled na Zadar s morske strane

Kat. br. 54 Veduta grada Obrovca

Kat. br. 56 Panorama Knina, polovica 19. st.

Kat. br. 26Proglas bana JelaËiÊa o njegovomimenovanju za civilnog i vojnogguvernera DalmacijeTiskani proglas od 10. prosinca1848. kojim Josip JelaËiÊ obznanju-je da ga je car Franjo Josip I ime no -vao civilnim i vojnim guverneromDalmacije. U potpisu: JelaËiÊ,F.M.L. ban i gubernator.Tisak na papiru, jezik talijansko-hrvatski, list 1, vel. 57 x 45 cm,tiskano u BeËu, tiskara nepoznata.Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 338, kat. I/1 2, br.264

Kat. br. 27Ban Josip JelaËiÊ (1801-1859.)Kolorirani crteæ otisnut na papiru,muπkarac srednjih godina prikazando struka, u modroj ugarskoj ratnojuniformi, ogrnut bijelom kabani-com, oko vrata orden MarijeTerezije, a na grudima s lijevestrane Kriæ za zasluge Franje JosipaI. Ispod crteæa tekst: F.M.L. JosefFreiherr von JelaËiÊ Statthalter vonDalmatien. Portret je vjerojatno na -stao prema predloπku slike austrij -skog slikara Josefa Kriehubera oko1849. godine.Kolorirani otisak na kartonu, vel.59 x 43 cm.Vlasnik: DAZdSig. Zbirka fotografija, S br. 8

Kat. br. 28Zahvala bana JelaËiÊa upuÊenadalmatinskom puku i knezuStrasoldu, iz PeπteTiskane zahvalnice guvernera ibana Josipa JelaËiÊa upuÊeneDalmatincima i njegovom zam-jeniku u Dalmaciji knezu Strasoldu,na upuÊenim Ëestitkama prigodomimenovanja za namjesnika Kra -ljevine Dalmacije. Pisma su upu -Êena 8. i 14. veljaËe 1849. iz Peπte.Tisak na papiru, jezik talijansko-hrvatski, list 1, vel. 44,5 x 30 cm. Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 338, kat. I/1 2, br.264

Kat. br. 29Prigodna pjesma Antuna Kaz -naËiÊa posveÊena banu JelaËiÊuTiskana pjesma A SUA ECCEL-LENZA GIUSEPPE BARONE

JELACICH - CANZONE u slavucivilnog i vojnog guvernera Dal -macije i bana Hrvatske i Slavonije.Tiskana prigodnica, jezik talijanski,listova 5, vel. 22,5 x 14,5 cm,tiskano u BeËu, 1849., tiskara PadriMechitaristi.Vlasnik: ZKZdSig. Misc. C 7505

Kat. br. 30Antun dr. KaznaËiÊ (1784-1874.),odvjetnik, ilirac i pjesnikPoprsje starijeg muπkarca u crnomkaputu i bijeloj koπulji s podve -zanom crnom maπnom. Na lijevomreveru kaputa orden na vrpci.Tiskano u Ëasopisu “Slovinac” br.14 od 16. studenog 1878.Tiskano na novinskom papiru, vel.14 x 11,3 cm. Dubrovnik, 1878.,tiskara D. Pretnera.Vlasnik: DAZd Sig. Novine, br. 170/1

Kat. br. 31Pismo odliËnih ObrovËana od 21.travnja upuÊeno banu JelaËiÊu Ugledni graani Obrovca i Kra -jiπnici Ëestitaju generalu JelaËiÊuimenovanje za bana, jer kakonavode, on je tu Ëast zasluæio kaojedan od najodliËnijih ljudi u naπimkrajevima. Potpisani se raduju sko-rom vienju sa banom prilikom nje-govog dolaska u Dalmaciju. Radujuse i ujedinjenju sa svojom braÊomna slavu, sreÊu i diku TrojedneKraljevine. U potpisu redom:Stojan Simich, Petar RaduloviÊ,Antun Filippi, J. Kiril Æeæelj,administrator, J. MilanoviÊ, tajnikopÊine, Nicola Tremoli, poglavar iFrane Simonelli. Pismo je zapri -mlje no u banskom stoæeru 29.travnja 1848.Pismo pisano rukom, jezik hrvatski,listova 2, vel. 27,2 x 21,3 cm.Vlasnik: HDASig. Banska pisma, kut. 1, br.61/1848

Kat. br. 32Pismo vrliËkog æupnika fra AnteMazzalina banu JelaËiÊu od 26.travnja 1848.VrliËki æupnik fra Mazzalin upismu banu JelaËiÊu izraæavaËuenje πto su neki naπi Dalmatinciu BeËu protestirali protiv ujedinje -

Dalmacija 1848/49.

27

Ëenom crvenom suknenom kabani-com. Na glavi kiÊena crvena kapa srojtama, oko pasa πiroki pojas sdvije kubure i kratkim maËem, nanogama koæni opanci. U pozadinirijeËni pejzaæ. Iznad crteæa tekst:Skizzen von Wien im October 1848.,a ispod Ein Seressaner. Tiskani kolorirani crteæ autoraGoebela, papir, litograf J. Rauh,vel. 33,7 x 25 cm, tiskano u BeËu,restaurirano.Vlasnik: HDASig. GrafiËka zbirka - vojnici, inv.br. 1284

Kat. br. 25Tiskani proglas “Zahtjevanjenaroda” od 13. oæujka 1848.Proglas kojeg su sastavili pred-stavnici naroda KraljevineDalmacije, Hrvatske i Slavonije uZagrebu 13. oæujka. Predstavnicinaroda zahtjevaju u 30 toËaka poli-tiËku, vojnu, gospodarsku i kultur-nu autonomiju unutar Austrijskogcarstva.Tiskani letak, papir, jezik hrvatski,list 1, vel. 44 x 29,6 cm. Tiskano uZagrebu, tiskara dr. Ljudevita Gaja.Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 328, kat. I/1 11, br. 680

DAZd

26

Kat. br. 62 Letak protiv naËelnika opÊine Trogir Josipa Nutrizia, iz 1848. g.

Kat. br. 65 Trogir polovicom 19 st.

Kat. br. 36OpÊina Split Josipu JelaËiÊu od19. veljaËe 1849.Pismo vijeÊnika opÊine Split sazahtjevom za reorganizacijomupravnog ustrojstva Dalmacije nanaËin da ban svoga zamjenikapostavi u Split, te da tako Splitpostane glavni grad pokrajine,usprkos “egoistiËnim teænjamaZadrana”. U potpisu naËelnikOpÊine Dudan i vijeÊnici: G. BaËiÊ,G. Ambrosini, G. degli Alberti, V.NikoliÊ, G. Nanni, G. de BenËiÊ.Pismo pisano rukom, papir, tinta,jezik talijanski, listova 8, vel. 35,7 x22 cm.Vlasnik: HDASig. Banska pisma, kut. 4. sv.CLIV, omot 4, br. 157

Z A D A R

Kat. br. 37Veduta Zadra iz 1840. Kolorirana tiskana litografija gradaZadra, pogled sa sjeverne strane,bedemi, stara gradska luka. U poza-dini morski kanal i otok Ugljan. Uprednjem planu vegetacija i seljaciu obavljanju svojih svakodnevnihposlova. Ispod crteæa tekst ZARA(Dalmatien). Litografija iz knjige F.

Pettera, Kraljevina Dalmacija, BeË,1841. Kromolitografija je nastalaprema crteæu J. Alta, litograf R.Lang. Tisak na papiru, prilog 1, vel. 28,4x 21,5 cm.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka AM Split, inv. br.43 f 3

Kat. br. 38Veduta Zadra, polovica 19. st.Tiskana litografija kredom gradaZadra, prikazanog s mora, u prvomplanu parabrod na uzburkanommoru, gradske zidine, unutar njihzvonici i kuÊe. Ispod crteæa natpisZara. Litografija prema crteæu Th.Endera. Tiskano u tiskari Black &Armstrong, litograf J. Sands.Tisak na papiru, list 1, vel. 16 x 25cm.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - gradovi

Kat. br. 39Proglas o Ëlanovima prve jediniceNacionalne garde (Narodnestraæe) grada Zadra od 16. lipnja1848.Tiskani proglas graanima Zadra oustrojstvu prve jedinice Nacionalnegarde, koja broji 140 Ëlanova.Nacionalna garda ustanovljena je

Dalmacija 1848/49.

29

nja s Hrvatskom i Slavonijom.Stoga moli bana da se zauzme kodcara kako bi doπlo do ujedinjenjaTrojedne Kraljevine. U potpisu fraAnte Mazzalin, parok; desno odpotpisa peËat æupnog ureda Vrlike.Pismo pisano rukom, papir, jezikhrvatski, listova 2, vel. 29,6 x 20cm.Vlasnik: HDASig. Banska pisma, kut. 1, omot 3,br. 119/1

Kat. br. 33Pismo æupnika splitske ZagoreupuÊeno banu JelaËiÊu 30. tra -vnja 1848.U pismu JelaËiÊu æupnici MuÊaDonjeg i Gornjeg, Prugova, Konj -skog i Klisa traæe od bana da se kodcara zauzme za sjedinjenje, te seograuju od miπljenja nekih “ino-talijanaca i polu-Dalmatinaca” kojise protive ideji o sjedinjenju. U pot-pisu don Mate Glavina, don AnteMatkoviÊ, don Ivan BuliÊ, donMarko TadiÊ i don Paval BritviÊBatina (lijevo od potpisa peËatiæupnih ureda).Pismo na papiru, pisano rukom,tinta, jezik hrvatski, listova 2, vel.29,6 x 20,8 cm.Vlasnik: HDASig. Banska pisma, kut. 1, sveæ.

CLI, omot 3, br. 119

Kat. br. 34Pismo Boæidara PetranoviÊabanu JelaËiÊu od 19. veljaËe 1849.Rodoljubno pismo poslanika opÊineKnin dr. Boæidara PetranoviÊa ukojem piπe banu kako Talijani uDalmaciji æele uguπiti probuenislavenski duh i teænje za ujedinjen-jem. U pismu dalje navodi da jepotrebno zaposliti javne sluæbenike,koji govore i piπu hrvatski, te molibana da pomogne rad MaticeDalmatinske. U potpisu dr. BoæidarPetranoviÊ, poslanik saborski.Pismo pisano rukom, tinta, jezikhrvatski, lista 2, vel. 27,8 x 21,4 cm.Vlasnik: HDASig. Banska pisma, kut. 2, br. 80/81

Kat. br. 35Boæidar PetranoviÊ (1809-1874.),odvjetnik, sudac i zastupnik uDalmatinskom SaboruPoprsje starijeg muπkarca u crnomkaputu i bijeloj koπulji. Oko ovrat-nika na vrpci podvezan orden. Tiskana reprodukcija crteæa nepoz-natog autora, iz novina “Slovinac”,Dubrovnik, 1875. Vlasnik: HDASig. GrafiËka zbirka, inv. br. 2559

DAZd

28

Kat. br. 68 Splitska luka iz 1847.Kat. br. 67 Split - Æeljezna vrata, izlaz iz Dioklecijanove palaËe

Tiskani pravilnik, papir, jezik tali-janski, listova 13, vel. 19,5 x 13,5cm, tiskano u Zadru, tiskara braÊeBattara.Vlasnik: DAZdSig. Biblioteka, br. M 2466

Kat. br. 42 Frane conte Borelli, knez Vranski(1810-1884.)Litografija zapovjednika Naci -onalne garde u Zadru, prikazujepoprsje muπkarca srednjih godina,u crnom kaputu s podvezanomcrnom maπnom oko vrata. Ispodcrteæa tekst: Frane od BorellahWranski knez, viËnik Cesarovinegod. 1860. Lijevo od teksta: zadokaz harnosti, Dalmatinci nasta -njeni u BeËu. Tiskana litografija kredom, papir,list 1, vel. 61,5 x 44 cm, tiskano uBeËu, 1860.Vlasnik: DAZdSig. GrafiËka zbirka, br. ©a 18

Kat. br. 43Proglas Dalmatincima sapozivom da izaberu svoje pred-stavnike za Slavensku skupπtinuu PraguTiskani poziv Dalmatincima daizaberu svoje predstavnike zaSlavensku skupπtinu naroda, koja setreba odræati 31. svibnja 1848.Slijedi popis odliËnika koji suizabrani po gradovima i kotarima zanavedenu Skupπtinu.

Tiskani poziv, papir, jezik hrvatski,list 1, vel. 38,5 x 25 cm, tiskano uZadru 21. svibnja 1848., tiskarabraÊe Battara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, sveæ. 73, br. 73

Kat. br. 44Trg ispred kolone u Zadru, iz1840.Tiskana litografija, u prvom planurimski stup, u pozadini trg sKapetanovom kulom i pet bunara.Na trgu prizori iz svakodnevnogæivota graana. Ispod crteæa tekst:La piazza della colonna in Zara.Desno: V. Poiret, lijevo: Trieste lit.Linassi e C0. List iz AlbumPittoresco Della Dalmazia Vin -cenza Poireta, prvi dio. Tiskana litografija, papir, list 1, vel.31 x 24 cm, tiskano u Trstu, tiskaraLinassi e C0, pretisak u Zadru,tiskara braÊe Battara, 1840.Vlasnik: ZKZdSig. br. 15192 C

Kat. br. 45OtoËani zadarskog otoËjaNarodna noπnja otoËana zadarskogarhipelaga (muπka i æenska). Upozadini zadarski kanal s otokomUgljanom i tvravom Sv. Mihovila.Ispod crteæa tekst: Scogliani delcanal di Zara. Desno V. Poiret.Lijevo Trieste lit. Linassi e C0. Listiz albuma ........(vidi kat. br. 35)Tiskana litografija kredom, papir,

Dalmacija 1848/49.

31

Odredbom br. 8692 - 863 guverneraDalmacije baruna Turszkog od 19.travnja 1848. Ispod popisa gardista,komandant garde F. de Borelli, adesno gradski sluæbenik Giorgioconte Dede Mittrovych. Tiskani proglas na papiru, jezik tal-ijanski, list 1, vel. 53 x 40 cm,tiskano u Zadru, tiskara Demarchi-Rougier.Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 329, kat. II/8 11, br.1666

Kat. br. 40Letak s pozivom na sastanakNacionalne garde u Zadru od 16.lipnja 1848.Tiskani letak kojim se pozivaju

gardisti na sastanak, koji Êe seodræati 18. lipnja u gradskoj loæi.Ispod teksta u potpisu komadantgarde grada Zadra F. de Borelli,desno gradski sluæbenik G. conteDede Mittrovych.Tiskani letak, papir, jezik talijanski,list 1, vel. 22 x 16,8 cm, tiskano uZadru.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1848., br. 254 π 1

Kat. br. 41Pravilnik o djelovanju Naci -onalne garde u gradu Zadru Tiskana knjiæica o odredbama ipravilima djelovanja Nacionalnegarde izdana dekretom br. 7457-717 od 6. travnja 1848.

DAZd

30

Kat. br. 44 Trg ispred kolone u Zadru, iz 1840.

Kat. br. 59 Panorama ©ibenika polovicom 19. st.

rnera baruna Turszkog o ukidanjudesetine (haraËenja) za godinu1849. Ova odredba donosi se poodluci o ukidanju kmetstva.Tiskani proglas, papir, jezik talijan-sko-hrvatski, vel. 50,5 x 39 cm,tiskano u Zadru, vladina tiskara.Vlasnik: MG TrogirSig. Fond Garagnin-Fanfogna,πtampe 5/V

Kat. br. 52Vladin proglas o prisilnomnovaËenju u DalmacijiOznanjenje C.K. Vlade za Dal -maciju o prisilnom novaËenju upokrajini prema odredbi br. 11743-1800. U potpisu Strasoldo.Tiskani proglas, papir, jezik talijan-sko-hrvatski, list 1, vel. 37 x 26,2cm, tiskano u Zadru, 2. lipnja 1849.,vladina tiskara.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1849., sveæ. 2 b, br.252 e

Kat. br. 53Zahvalnica Poglavarstva gradaZadra Mihovilu conte StrasolduPoglavarstvo grada zahvaljuje se nasluæbovanju conte Strasoldu uDalmaciji i Ëestita mu na imeno-vanju za vladinog savjetnika. Uzzahvalnicu Poglavarstvo je dalotiskati i prigodnu pjesmu.Proglas na papiru, jezik talijanski,list 1, vel. 58,5 x 44 cm, tiskano u

Zadru, 1. studenog 1849., tiskarabraÊe Battara.Vlasnik: MG Trogir Sig. Fond Garagnin-Fanfogna,πtampe 5/VI

Kat. br. 54Veduta grada ObrovcaBakrorez s prikazom grada na rijeciZrmanji. U prvom planu cestakojom se dolazi od Velebita premaZadru, obala uz rijeku s brodovimana jedra i zgrade na obali. Iznadgrada bedemi koji okruæuju grad iostaci srednjovjekovne utvrde.Ispod bakroreza tekst: Obrovazzoan der Strasse von Monte Velebichnach Zara. Tiskani bakrorez, izknjige J. Högelmüllera, Erinn -erungen an Dalmatien, BeË,oko1845.Tiskano na kartonu, crtao J.Högelmüller, list 1, vel. 47,5 x 31cm, litograf V. Sandmann, tiskanou BeËu, tiskara L. T. Neumann.Vlasnik: HDASig. GrafiËka zbirka - gradovi, inv.br. 1502

Kat. br. 55Pismo opÊine Obrovac od 22.svibnja 1848. upuÊeno Vara -ædinskoj æupaniji Pismo vijeÊnika opÊine Obrovac,naslovljeno na Varaædinsku æupani-ju u kojem vijeÊnici piπu s odu -πevlje njem o skoraπnjem “sudru -

Dalmacija 1848/49.

33

list 1, vel. 32,5 x 24 cm, tiskano uZadru, tiskara braÊe Battara, 1840.Vlasnik: ZKZdSig. 15192 C

Kat. br. 46Pogled na Zadar s morske straneLitografija grada Zadra sa sjevernestrane, grad obzidan bedemom, lije-vo gradska luka s jedrenjacima. Uprvom planu desno trabakul namirnom moru. Ispod slike tekst Lacitta di Zara. Iz knjige V. Poireta:Album .... (vidi kat. br. 35)Tiskana litografija kredom, papir,list 1, vel. 23,4 x 32,5 cm, tiskano uTrstu, tiskara Linassi e C0 , pretisaktiskara braÊe Battara, Zadar, 1840.Vlasnik: ZKZdSig. C 15192

Kat. br. 47Pismo Velikog vijeÊa gradaZagreba upuÊeno PoglavarstvuZadra od 21. oæujka 1848. g.Pismo, pisano rukom, upuÊenograanima Zadra od Velikog vijeÊaslobodnoga grada Zagreba spozivom za konaËnim ujedinjenjemsvih krajeva Hrvatske u jedinstvenuTrojednu Kraljevinu s jednimjezikom i zajedniËkim kraljem,Ferdinandom I. VijeÊnici VelikogvijeÊa obavjeπtavaju graane Zadrada Êe moliti dobrostivog cara da dotog ujedinjenja doe πto prije. Upotpisu, desno, sudac i starjeπineslobodnog i kraljevskog gradaZagreba, u ime njih potpisan jeHenrik OstoiÊ, podbiljeænik; pisanou Zagrebu 21. oæujka 1848. g.Pismo na papiru, pisano rukom,tinta, jezik hrvatski, listova 2, vel.39,5 x 25 cm. Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 328, kat. I/1 11, br.878, 879

Kat. br. 48Tiskano pismo Skupπtine æupani-je Varaædinske upuÊeno Dal ma -tincima od 2. svibnja 1848. Pretisak pisma ÆupanijeVaraædinske pisano Dalmatincima igraanima Zadra s pozivom zaujedinjenje Dalmacije sa svojommaticom Hrvatskom i Slavonijom.Skupπtina Æupanije zahtjeva da se ujedinstvenoj dræavi uvede hrvatskijezik, sloboda govora i πtampe,

formira Nacionalna garda, traæi seravnopravnost vjere, sloboda trgo -vine itd. te da se za bana TrojedneKrajevine imenuje barun JosipJelaËiÊ. Pisano u Varaædinu 2. i 3.svibnja 1848. U potpisu Skupπtinaæupanije Varaædinske.Pretisak pisma, jezik hrvatski, lista2, vel. 40 x 25 cm, tiskano uZagrebu, tiskara dr. Ljudevita Gaja.Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 335, kat. X/2 1, br.1399

Kat. br. 49Tiskani proglas podrπke uglednihgraana Zadra sveÊeniku Vale n -tinu Liccaru glede njegovog pro -tjerivanja iz grada Ugledni graani Zadra upuÊujuprotestnu notu guverneru i Vladipokrajine zbog krπenja odredbizakona o slobodi tiska. Navedenaodredba nije se dosljedno provela usluËaju sveÊenika V. Liccara, pora-di njegovog Ëlanka “La Costi -tuzione e la Chiesa” (“Ustav icrkva”) objavljenog u dnevnomtisku. Peticiju je potpisalo osamde-setdvoje uglednih graana, a javn -osti je objavu o peticiji uputioVincenzo Duplancich. Oznanjenjeje dato u Zadru 19. svibnja 1848. Tiskani proglas na papiru, jezik tali -janski, list 1, vel. 41 x 27,5 cm,tiskano u Zadru, tiskara nepoznata.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka plakata, god. 1848.

Kat. br. 50Cosimo (Kuzma) de BenjaPosedarski (1818-1885.)Zapovjednik Nacionalne garde iopÊinski sluæbenik, kasnije naËelnikopÊine Zadar. Profil starijeg,proÊelavog muπkarca s bradom, ukockastom prsluku i crnom kaputu.Jedan je od potpisnika peticije zadon V. Liccara.Preslik dagerotipije, vel. 14,8 x10,4 cm, fotograf FrancescoScattola, fotografirano polovicom19. stoljeÊa u Zadru.Vlasnik: ZKZdSig. Zbirka fotografija, inv. br.384

Kat. br. 51Proglas C.K. Vlade za Dalmacijuod 10. studenog 1848.Proglas C.K. Vlade i njenog guve -

DAZd

32

Kat. br. 24 Hrvatski sereæan izgodine 1848.

Kat. br. 61 Sirota Marija, polovica19. st.

Dalmacija 1848/49.

35

æenju” sa Hrvatskom i Slavonijomu Trojednu Kraljevinu sa zaje -dniËkom vladom. U potpisu, sdesne strane, jedan ispod drugogPetar RaduloviÊ, Frane Simonelli itajnik MilanoviÊ. Pismo je pro -Ëitano 15. lipnja na sjednici MaleSkupπtine Varaædinske æupanije.Pismo pisano rukom, tinta,napapiru, listova 2, jezik hrvatski, vel.34,4 x 21 cm.Vlasnik: HDASig. Spisi Varaædinske æupanije,kut. 499, omot 8, br. 924

Kat. br. 56Panorama Knina, polovica 19. st.U prednjem planu rijeka Krka, uzobalu rijeke niz gradskih kuÊa iznadkojih se uzdiæe brdo Svetog Spasasa srednjovjekovnom utvrdom. Uprvom planu pleπu æena i muπkaracu narodnoj noπnji. Ispod panorametekst: Knin/ Kreis Zara. Iz knjige J.Högelmüllera, Erinnerungen anDalmatien, BeË, oko 1845.Tiskani bakrorez na kartonu, list 1,vel. 47,5 x 31 cm.Vlasnik: HDASig. GrafiËka zbirka - gradovi, inv.br. 1458

Kat. br. 57Pismo Kninske opÊine upuÊenoVaraædinskoj æupaniji dana 16.lipnja 1848.Rukom pisano pismo vijeÊnikaKninske opÊine, kao odgovorVaraædinskoj æupaniji br. 9282. od2. svibnja 1848. OpÊinski vijeÊnici,na poziv za ujedinjenjem, piπu soduπevljenjem i sreÊom. VijeÊniciprihvaÊaju ideju o ujedinjenju, inavode da je doπlo vrijeme danakon burne proπlosti Dalmacije,doe do ujedinjenja svih Hrvata uTrojednu Kraljevinu pod krunomaustrijskog cara. U potpisu u imeopÊine poglavar Stipan PetkoviÊ,Ivan ... , potajnik Nikolaj DundoviÊ.Tekst pisma proËitan je na glavnojskupπtini Varaædinske æupanije 18.srpnja 1848.Pismo pisano rukom, jezik hrvatski,listova 2, vel. 36,2 x 22,6 cm.Vlasnik: HDASig. Spisi Varaædinske æupanije,kut. 499, omot 10, br. 1043

© I B E N I K

Kat. br. 58Zapisi zapovjednika Nacionalnegarde grada ©ibenikaKronika dogaanja o djelovanjuNacionalne garde od 1. sijeËnja1849. do 22. oæujka 1850. Uvezana knjiga, ruËni uvez, papir,bez paginacije, jezik talijanski, vel.33 x 24 cm.Vlasnik: DAZd, Sabirni arhivskicentar ©ibenikSig. Kotarsko poglavarstvo opÊine©ibenik 1798-1945.

Kat. br. 59Panorama ©ibenika polovicom19. st.U prvom planu naoruæani vojnici spuπkama dugih cijevi. Oko njihvegetacija. U pozadini panoramagrada ©ibenika s gradskom lukom,kupolom katedrale Sv. Jakova,iznad grada na okolnim brdima trimletaËke utvrde, nasuprot gradamorski kanal sa πibenskim otocima.Ispod bakroreza tekst: Sebenico.Bakrorez prema crteæu F.Biermanna, bakrorezac J. Richter,list 1, vel. 25,8 x 35,9 cm, tiskano utiskari Loyda u Trstu, kupljeno uTrstu 1912.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - gradovi, inv.br. 3

Kat. br. 60Veduta ©ibenika, oko 1845.Pogled s mora na gradsku luku,Kneæev dvor, biskupsku palaËu, izapalaËe kupola crkve Sv. Jakova, nizgradskih kuÊa. Iznad grada na brdi-ma tri mletaËke utvrde. U prvomplanu jedri jedrenjak.Kolorirani crteæ prema bakrorezu F.Högelmüllera, litografirao Sand -mann, tiskara J. Rauh, BeË, 1845.,iz knjige J. Högelmüllera,Erinnerungen an Dalmatien.....,karton, vel. 30,5 x 46 cm.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka muzeja, inv. br. IV k21

Kat. br. 61Sirota Marija, polovica 19. st.Mlada VrliËanka stoji rukuprekriæenih na struku, odjevena uvaroπku noπnju grada ©ibenika,

DAZd

34

Kat. br. 76 Dubrovnik 1835. godine

Kat. br. 60 Veduta ©ibenika, oko 1845.

Kat. br. 69 Split - Peristil (Trg pred katedralom polovicom 19. st.)

Trogiru izmeu 24. oæujka i 24.kolovoza 1848. vezanih uz borbuautonomaπa i pristalica sjedinjenjaDalmacije s Hrvatskom i Slavo -nijom. Tekst na naslovnoj straniciMemorie (traurine) del 1848 diautore anonimo.RuËno uvezani rukopis, tinta, papir,listova 9, jezik talijanski, vel. 28,4 x20,1 cmVlasnik: MG TrogirSig. Stalni postav odjela za 19. st.

Kat. br. 65Trogir polovicom 19 st.Tiskana litografija vedute gradaTrogira, prikazanog s kopnenestrane. U prvom planu most kojipovezuje uski morski kopneni pojasi kanal s gradom opasanim zidina-ma. U pozadini planinski masiv.Ispod slike tekst: Trau in Dal -matien, iz knjige F. Pettera, Com -pendio geografico della Dalma z ia,Zadar, 1834. Litografija po crteæuA. Putha.Tiskana litografija, papir, list 1, vel.16 x 10 cm, tiskano u Carlsruheu,litografirao C. Frommel, tiskara W.Creuzbauer.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - gradovi, inv.br. 66

Kat. br. 66Kaπtelanke iz 1849.Crteæ olovkom triju Kaπtelanki unarodnoj noπnji. Na jednoj od trijudjevojaka autor crteæa je olovkomnapisao boju svakog pojedinog

dijela noπnje. Autor crteæa nepo -znat. Ispod crteæa tekst: Castellane1849. Crteæ olovkom na papiru, list 1, vel.32,8 x 28,5 cm, restaurirano.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - noπnje

S P L I T

Kat. br. 67Split - Æeljezna vrata, izlaz izDioklecijanove palaËeTiskana litografija kamenih vrata(zvana Æeljezna). U prednjem planuSpliÊani odjeveni po modi toga vre-mena. U pozadini zid palaËe s ma -njim vratima koja vode na sred-njovjekovni trg. Iznad crteæa tekst:Spalato, a ispod Porta Ferrea. Listiz knjige F. Carrare, Album delleantichita di Spalato, Padova, 1847.Tiskana litografija, papir, list 1, vel.25,7 x 20,4 cm, prema crteæu F.BrataniÊa, tiskano u Padovi, litografAgostini, tiskara Prosperini.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - gradovi

Kat. br. 68Splitska luka iz 1847.Litografija splitske luke sa zapadnestrane. U prednjem planu viπe ri -barskih brodica na jedra, a u poza-dini bedemi Dioklecijanove palaËe.Unutar palaËe krovovi kuÊa izvonik katedrale Sv. Duje. Slika izknjige F. Carrare, Album della anti-chita di Spalato, Padova, 1847.

Dalmacija 1848/49.

37

(crvena nabrana suknja, πarenaduga pregaËa, kaput od nabranogmodrog sukna), koraljni nakit okovrata sa zlatnim kriæem i broπem naprsima. Na uπima zlatne πibenskestarinske nauπnice. U kosi upletenacrvena vrpca. Oko lika vegetacija, upozadini planinski masiv. Ispod

slike tekst na talijanskom Lapovera Maria (Izgorjela jespaπavajuÊi djecu svoga gazde izobitelji Artico u ©ibeniku, kad sezapalio alkohol iz jedne posude.Njezin portret nastao je godinudana prije smrti, kad je pohodilaVrliku na sajmu Roæarica.Akvarel Petra ZeËeviÊa iz 1850.,vel. 22,5 x 17 cm. Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka ZeËeviÊevih crteæa

T R O G I R

Kat. br. 62Letak protiv naËelnika opÊineJosipa Nutrizia iz 1848. g.Poziv Trogiranima da se ujedineprotiv naËelnika J. Nutrizia koji jezagovarao autonomiju Dalmacijeu okviru Carevine Austrije, a pro-tiv sjedinjenja Dalmacije sHrvatskom i Slavonijom. Pisac

letka poziva se na zagovorSv. Ivana koji ih je oslobodiopretora pa ga mole da ih oslo-bodi i potesta (naËelnika).Pisac letka je nepoznatiTrogiranin.Letak pisan rukom, tinta,papir, jezik hrvatski, list 1,vel. 13,9 x 18,6 cm, restau -rirano.Vlasnik: Muzej grada TrogiraSig. Stalni postav odjela za19. st.

Kat. br. 63Pravilnik Nacionalne gardegrada TrogiraUvezani pravilnik Nacionalnegarde pisan rukom na 15stranica. Na naslovnoj stranicitekst: Guardia nazionale diTrau 1848.RuËno uvezani pravilnik,pisan rukom, listova 15, jeziktalijanski, vel. 20,4 x 14,3 cm. Vlasnik: MG Trogir

Sig. Knjiænica Garagnin - Fan -fogna, inv. br. 73

Kat. br. 64Zapisi o narodnom pokretu uTrogiru 1848.Nepoznati autor zapisa, u oblikuuspomena, vodi dnevnik o burnimdogaajima koji su se zbili u

DAZd

36

Kat. br. 70Sinjani oko polovice 19. st.

Kat. br. 97 Zora Dalmatinska

Kat. br. 71 Æena s BraËa

Kat. br. 74Pismo opÊine Split upuÊenoKriæevaËkoj æupaniji 11. svibnja1848.VijeÊnici grada Splita upuÊujuodgovor KriæevaËkoj æupaniji nanjihovo pismo za ujedinjenjem sHrvatskom i Slavonijom. U pismuse tumaËi kako je Dalmacija jakimvezama upuÊena na Italiju, Ve ne -ciju, odnosno nekadaπnju Repu -bliku Sv. Marka. Te veze i daljeostaju ukorijenjene u narodu koji jespreman ostati vjeran Austriji iCaru, a protiv je ujedinjenja sHrvatskom i Slavonijom. Pismo jenaslovljeno Dilettissimi fratelli(Najdraæa braÊo), a u potpisu jenaËelnik opÊine Dudan.

Pismo pisano rukom, tinta, papir,listova 2, jezik talijanski, vel. 35,5 x22 cm.Vlasnik: HDASig. KriæevaËka æupanija, Æupa -nijski spisi, kutija 427, sveæ. 14, br.649

Kat. br. 75Tiskano pismo Josipa Nanija oizboru glavnog grada DalmacijeTijekom 1848/49. vodile su serasprave u kojima su SpliÊani pred-lagali da pokrajinski Sabor zasjedau Splitu, odnosno da Split budesrediπte upravne, a Zadar vojnevlasti. U potpisu odvjetnik iz SplitaJ. Nani, 1. srpnja 1849.Tiskano pismo, na papiru, listova 2,jezik talijanski, vel. 22,2 x 14,6 cm.Vlasnik: DAZdSig. ©tampe, 1849., sveæ. 74, br. 17

D U B R O V N I K

Kat. br. 76Dubrovnik 1835. godineAkvarel A. BaraËa, pogled na starudubrovaËku luku i tvravu Sv.Ivana. U prvom planu na Laza -retima graani i seljaci izdubrovaËke okolice.Akvarel, papir, vel. 28,5 x 40 cm,restaurirano u Laboratoriju za kon -zervaciju i restauraciju ArhivaHrvatske Zagreb.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka akvarela A. BaraËa

Dalmacija 1848/49.

39

Tiskana litografija, papir, list 1, vel.25,7 x 20,4 cm. Prema crteæu F.BrataniÊa, tiskano u Padovi, litografAgostini, tiskara Prosperini.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - gradovi

Kat. br. 69Split - Peristil (Trg pred kate-dralom polovicom 19. st.)Akvarel A. BaraËa s ostacima rim-skog foruma i katedralom Sv. Duje,s lijeve strane. Ispred ulaza u kate-dralu procesija s biskupom, a uprvom planu graani i varoπaniSplita u narodnoj noπnji i odjeÊi izdoba bidermajera. Akvarel, list 1, vel. 18,5 x 24,4 cm,restaurirano u Laboratoriju za konz-ervaciju i restauraciju ArhivaHrvatske u Zagrebu.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka akvarela A. BaraËa

Kat. br. 70Sinjani oko polovice 19. st.Akvarel sinjskog alkara na konju ualkarskoj modroj odori, isprednjega alkarski momak, a lijevodvije mlade æene u noπnjama sin-jskog kraja. U pozadini vegetacija igrad Sinj s tvravom. Ispod sliketekst Vestito Signano. AkvarelAntuna BaraËa, oko 1850. Akvarel, list 1, vel. 32,4 x 21,1 cm,restaurirano u Laboratoriju za konz-ervaciju i restauraciju Arhiva

Hrvatske u Zagrebu.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka akvarela A. BaraËa

Kat. br. 71Æena s BraËaMlada æena u zelenoj nabranojhaljini s pregaËom modre boje, okovrata niz zlatnih kolajni. U desnojruci dræi lepezu, a na glavi nosislamnati πeπir. U pozadini medite -ranski pejzaæ. Ispod crteæa tekst:Donna della Brazza.Autor akvarelaFocosi, iz knjige F. Carrare, LaDalmazia descritta..., Zadar, 1846.Tiskani akvarel, papir, vel. 29 x20,5 cm, tiskano u Zadru, tiskarabraÊe Battara.Vlasnik: DAZdSig. Biblioteka I. F. 7. br. 676

Kat. br. 72Kronika Splitske gimnazije(1817-1868.)Uvezana kronika Splitske gimnazi-je, u kojoj upravitelji vode dnevniko zbivanjima oko gimnazije, Splita iEurope. Kronika se vodila od 1817.do 1868. g. Zbivanja u Europi,Dalmaciji i Splitu za godinu1848/49. zabiljeæena su na stranica-ma: 206 - 209. Na naslovnoj strani-ci tekst: Historia GymnasiiSpalatensis ab anno 1817/18 diannium 1868. RuËno uvezano, tvrde korice,pisano rukom, listova 273, jezik ta -li janski, vel. 34,9 x 24,5 cm. Vlasnik: Dræavni arhiv u SplituSig. Biblioteka, K br. 192

Kat. br. 73Program proslave od 25. oæujka1848., povodom donoπenjaUstava Pozivaju se graani Splita da sud-jeluju u proslavi koja Êe se upriliËi-ti na ulicama grada povodomdonoπenja Ustava. Graani se pozi-vaju na slavljenje sveËanih misa uæupnim crkvama. U potpisu ËelniciopÊine grada Splita: Nicolo dr.Cattani, Girolamo dr. Bajamonti iGiuseppe Gorisio.Tiskani proglas, papir, list 1, jeziktalijanski, vel. 59,5 x 44,5 cm,tiskano u Splitu, tiskara Oliveti eC0, restaurirano u restauratorskojradionici DAZd.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka plakata, god. 1848.

DAZd

38

Kat. br. 81 Medo Orsat grof PuciÊ(1821-1882.)

Kat. br. 1 Herceg Novi

Kat. br. 1 Kotor (Katedrala Sv.Tripuna)

pisu u ime opÊinskog gradskogvijeÊa Nikola Gozze. Pismo jeproËitano na skupπtini 22. kolovoza1848. Tiskano pismo, papir, jezik hrvats-ki, listova 2, vel. 44,5 x 30 cm,tiskano u Dubrovniku, tiskaraMartecchini, restaurirano.Vlasnik: DA DubrovnikSig. Fond opÊine Dubrovnik, sveæ.1200-1600, br. 1530/1848.

Kat. br. 84Narodna pjesma iz 1849.posveÊena Carevini i austrijskomcaruPjesma tiskana u obliku letka 18.kolovoza 1849. u Dubrovniku,tiskara Martecchini.Letak, papir, jezik hrvatski, vel.29,5 x 26 cm Vlasnik: DAZdSig. PSN, sveæ. 338, kat. I/1 1, br.1155/618

Kat. br. 85Dnevnik (uspomene) Mate Nata -lija s ugarskog ratiπta 1848/49.Prijepis dnevnika kojeg je vodioDubrovËanin, austrijski Ëasnik,Matteo de Natali tijekom svog voje-vanja na ugarskom ratiπtu za vri-jeme revolucije 1848/49. Pripadaoje austrijskoj regimenti Aleksandar,u bataljonu kojim je zapovjedaomajor Koffler. Opisuje dogaanjaoko Sigeta, Debrecina, u regionuBukovina i ratovanje s Rusima1849. Prijepis dnevnika napisala je1881., kÊi M. Natalija, Mara.Dnevnik pisan rukom, ruËnouvezan, bez korica, jezik talijanski,45 stranica, vel. 34 x 21 cmVlasnik: DA DubrovnikSig. Rukopisna ostavπtina LujeVojnoviÊa, kut. 1, sv. 72, fascikl 5,br. 44

R A Z N I P R I L O Z I

Kat. br. 86Franjo Carrara (1812-1854.)Poprsje mladog muπkarca u crnomkaputu sa crnim prslukom i bijelomkoπuljom. F. Carrara, povjesniËar iarheolog, otkrio viπe znaËajnihlokaliteta u Saloni, autor knjige “LaDalmazia descritta” i brojnih drugihËlanaka i rasprava iz pro πlostiDalmacije.

Crteæ olovkom Petra ZeËeviÊa, nas-tao oko 1840., vel. 18,4 x 13,2 cm.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka umjetnina, inv. br. 34

Kat. br. 87Iskopine nekropole HortusMetrodor, iz 1848.Crteæ iskopina nekropole koja jepod nadzorom F. Carrare iskopana1848. na lokalitetu rimske Salone.Crteæ prikazuje dvojicu seljaka urazgovoru dok promatraju rimskesarkofage iskopane na lokalitetu.Oko nekropole vegetacija.Autor crteæa Franjo BrataniÊ, tabelaIV, slika 12, iz knjige F. Carrare“De scavi di Salona nel 1848.”Tiskani crteæ olovkom, papir, vel.28,3 x 40,9 cm, tiskano u BeËu,dræavna πtamparija, 1850.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka, navedena knjiga,IV k br. 32

Kat. br. 88Pozivnica Zadranima na dobro -tvornu opernu veËer Pozivaju se graani grada da pri -sustvuju operi G. Donizettia“Gemma di Vergy”. Prihod odulaznica namijenjen je siro ma -πnima. Opera Êe se odræati 19. pros-inca 1848.Tiskana pozivnica, papir, jezik tali-janski, vel. 29,5 x 22 cm, tiskano uZadru, tiskara nepoznata.Vlasnik: MG TrogirSig. Fond Garagnin-Fanfogna,πtampe 5/VI

Kat. br. 89Poziv na kazaliπnu predstavu uËast Dujma BaraËaPosebni poziv graanima Zadra, daprisustvuju kazaliπnoj drami“Madamigella de la faille” (Æivazakopana) u Ëast domoljuba DujmaBaraËa. Autori drame u 5 Ëinova sufrancuska gospoda R. Bourgeois iG. Lemoine. Kazaliπna predstava Êese odræati 1. rujna 1849. u amfi -teatru Campo Castello.Tiskani poziv, papir, jezik talijans-ki, vel. 29 x 20,1 cm, tiskano uZadru, tiskara braÊe Battara.Vlasnik: MG TrogirSig. Fond Garagnin-Fanfogna,πtampe 5/VIKat. br. 90

Dalmacija 1848/49.

41

Kat. br. 77Dubrovnik - trg ispred crkve Sv.VlahaBaraËev akvarel s prikazomsvakodnevnog æivota DubrovËana,u prvom planu proËelje crkve Sv.Vlaha, a u pozadini prvostolnicaMarijinog Uznesenja.Akvarel A. BaraËa, papir, vel. 22,2x 35,4 cm, restaurirano u Labo -ratoriju za konzervaciju i restau-raciju Arhiva Hrvatske Zagreb.Vlasnik: AM SplitSig. Zbirka akvarela A. BaraËa

Kat. br. 78Æena iz KonavalaMlada æena stoji odjevena u narod-nu noπnju iz Konavala. Bijela plat-nena haljina ukraπena konavoskimvezom na orukavlju i prsima. Iznadhaljine sukneni crni kaput bez ruka-va. Na glavi svezana bijela maramas ukrasom. U pozadini vegetacija.Ispod crteæa tekst: Donna di Canali.Iz knjige F. Carrare, La Dal -mazia...., Zadar, 1846.Tiskani kolorirani akvarel, papir,list 1, vel.30,5 x 22,5 cm, tiskano uZadru, tiskara braÊe Battara.Vlasnik: AM SplitSig. GrafiËka zbirka - noπnje, inv.br. 16

Kat. br. 79Poziv Æupanije ZagrebaËke opÊi-ni Dubrovnik od 22. svibnja 1848. “Mila jednokarvna bratjo Dal -matini!”ZagrebaËka æupanija pozivaDubrovËane da se odazovu pozivuza sjedinjenje Dalmacije s Hrva -tskom i Slavonijom. U pismu imjavljaju da Êe se u Zagrebu, 5. lipn-ja, sazvati Sabor te mole Dub -rovËane da poπalju svoje zastup-nike. Pismo sastavljeno u kancelar-iji velike Skupπtine slobodnog ikraljevskog grada Zagreba. Prim -ljeno u Dubrovniku 6. lipnja 1848.Tiskano pismo, jezik hrvatski, listo-va 2, vel. 40 x 24,9 cm, restauriranou restauratorskoj radionici Dræa -vnog arhiva u Zadru.Vlasnik: Dræavni arhiv uDubrovnikuSig. Fond opÊine Dubrovnik, sveæ.1201-1600, br. 1528/1848. g.

Kat. br. 80

Davorija (budnica) Mede OrsataPuciÊaBudnica tiskana u novinama“Rimembranze della settimana” br.9 od 27. svibnja 1848. poziva mladeIlirce na slogu i domoljublje. Jezik hrvatski, str. br. 79. navedenihnovina, uvezano, tiskano u Dubro -vniku, 1848., tiskara Martecchini.Vlasnik: AM SplitSig. Novine, inv. br. V d 39

Kat. br. 81Medo Orsat grof PuciÊ (1821-1882.)PolitiËar, ilirac, zastupao idejuujedinjenja Dalmaciju s Hrvatskomi Slavonijom. Fotografija starijegmuπkarca, s dugom bijelom bra -dom, u crnom sveËanom kaputu sbijelom koπuljom, oko vrata na vrp-cama dva ordena. Poprsje u oval-nom okviru.Fotografija, na kartonu, fotograf S.Mascarich, fotografirano u Dubro -vniku, vel. 16,2 x 10,8 cm.Vlasnik: DAZdSig. Zbirka fotografija, inv. br.49/O

Kat. br. 82Pismo opÊine Slano poslanoVaraædinskoj æupaniji 8. lipnja1848.Odgovor opÊine Slano Vara -ædinskoj æupaniji na poziv za sjed-injenjem u kojem vijeÊnici ne pris-taju na sjedinjenje i obrazlaæu daæele i dalje ostati autonomni podvladom Njegovog VeliËanstvaFerdinanda I. U potpisu potestariaslanska, potesta Nikola Lica. Pismoje proËitano na glavnoj skupπtiniVaraædinske æupanije 18. srpnja1848.Pismo pisano rukom, papir, jezikhrvatski, listova 2, vel. 33 x 22 cm.Vlasnik: HDASig. Spisi Varaædinske æupanije,kut. 499, omot 10, br. 1047

Kat. br. 83DubrovaËka opÊina pismom od20. srpnja 1848., odgovara Zagre -baËkoj æupaniji na poziv o sjed-injenjuDubrovËani u svome pismu obra-zlaæu vjernost caru Ferdinandu I, alipodræavaju sva nastojanja Hrvata iSlavonaca oko sjedinjenja. U pot-

DAZd

40

Kat. br. 99Gazzetta di ZaraIzlazila od 1833., jezik talijanski,tiskana u Zadru, tiskara braÊeBattara.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 58

Kat. br. 100SmotriteljDalmatinski/Osservatore DalmatoPrilog Gazzetti di Zara, izlazio uZadru od 1849., jezik talijanski ihrvatski, tiskan u Zadru, tiskaraDemarchi-Rougier.Vlasnik: DAZd

Sig. Novine, inv. br. 142

Kat. br. 101Glasnik DalmatinskiIzlazio od 1849., jezik hrvatski,tiskan u Zadru, tiskara Demarchi-Rougier.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 77.

Novine tiskane u Dubrovniku1848/49.

Kat. br. 102L` AvvenireIzlazile od 1848., jezik talijanski,tiskane u Dubrovniku, tiskaraMartecchini.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 6

Kat. br. 103Rimembranze della settimanaIzlazile od 1848., jezik talijanski ihrvatski, tiskane u Dubrovniku,tiskara Martecchini.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 160

Dalmacija 1848/49.

43

Poziv od 20. prosinca 1849. nadobrotvornu opernu predstavuGraani Zadra pozivaju se u kazal-iπte na opernu predstavu G.Donizettia “Lucia di Lamermoor”. Tiskani poziv, papir, jezik talijan -ski, vel. 47 x 35,5 cm, tiskano uZadru, tiskara braÊe Battara.Vlasnik: MG TrogirSig. Fond Garagnin-Fanfogna,πtampe 5/VI

Kat. br. 91–. AugustinoviÊ, Poziv Dalma -tincima... Zadar, 1848.Autor knjiæice, –uro AugustinoviÊ(1816-1870.), lijeËnik, filolog, Ëas-nik LiËke regimente, pozivaDalmatince da svoje trgovaËkoposlovanje vode na hrvatskomjeziku.Tiskana knjiæica, papir, jezikhrvatski, stranica 97, vel.16,4 x 9,8cm, tiskano u Zadru, 1848., tiskaraDemarchi-Rougier.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka, inv. br. 44 C 47

Kat. br. 92“Iskrice” Nikole Tommasea iz1848.Nikola Tommaseo, politiËar i publi-cist, u knjiæici “Iskrice” biljeæisvoja zapaæanja iz svakodnevnogæivota, povijest, kulturu i obiËajeDalmacije.Tiskana knjiæica, uvezana u tvrdekorice, papir, jezik hrvatski, strani-ca 74, vel. 14,5 x 10,6 cm, tiskano uZagrebu, 1848., tiskara dr. Lju de -vita Gaja.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka, 43 d 22

Kat. br. 93Nikola Tommaseo (1802-1874.)Poprsje starijeg muπkarca s dugombradom. Kolorirani crteæ olovkom, papir,crteæ uokviren okvirom od crnogkaπiranoga papira, u baroknoj ma -niri, vel. 9,3 x 12,6 cm. Vlasnik: ZKZd Sig. Fototeka, inv. br. 2169

Kat. br. 94Fonetski priruËnik za graanskeπkole iz 1847.Tiskana knjiæica na hrvatskom i ta -li janskom jeziku, koja obrauje

izgovor hrvatskih rijeËi prema tali-janskoj fonetici. Orginalni tekstnaslovne stranice: Libretto dei nomi...Tiskana uvezana knjiæica, bez kori-ca, 96 stranica, tiskano u Zadru,1847., tiskara Demarchi-Rougier.Vlasnik: AM SplitSig. Biblioteka, inv. br. 44 c 40

Kat. br. 95Zemljopis pokrajina Ilirskih odDragutina Seljana, I dioZemljopisna knjiga o Ilirskimpokrajinama, u kojoj su opisanigeografski, topografski i obiËajnipodaci Ilirskih pokrajina. PokrajinaDalmacija obraena je na stranica-ma 87 - 107. Uvezana knjiga, tvrde korice, papir,stranica 256, jezik hrvatski, vel.20,6 x 13,4 cm, tiskano u Zagrebu,1843., tiskara dr. Ljudevita Gaja.Vlasnik:AM SplitSig. Biblioteka, 43 e 51

Kat. br. 96Govor Pape Pia IX Papa Pio IX (1792-1878.), pravimimenom Giovanni Maria Mastai -Ferreti, u svom govoru od 20. trav -nja 1848. govori o revolucionarnimzbivanjima u Europi.Tiskani govor, papir, list 1, jeziktalijanski, vel. 43 x 29,5 cm, tiskanou Zadru, 1848., tiskara Demarchi-Rougier.Vlasnik: DAZdSig.©tampe, 1848., sveæ 22, br.1783

N o v i n e t i s k a n e u Z a d r u1848/49.

Kat. br. 97Zora DalmatinskaIzlazila od 1844., jezik hrvatski,tiskana u Zadru, tiskara braÊeBattara.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 209Kat. br. 98La Dalmazia constituzionaleIzlazila od 1848., jezik talijanski,tiskana u Zadru, tiskara Demarchi-Rougier.Vlasnik: DAZdSig. Novine, inv. br. 39

DAZd

42

Kat. br. 77 Dubrovnik - trg ispred crkve Sv. Vlaha

Kat. br. 78 Æena iz Konavala

Dræavni arhiv u DubrovnikuFond opÊine DubrvnikRukopisna ostavπtina Luje VojnoviÊaDræavni arhiv u SplituBiblioteka arhiva

Dræavni arhiv u Zadru Biblioteka arhivaGrafiËka zbirkaMiscellaneaNovinePresidijalni spisi Namjesniπtva©tampeZbirka fotografija

SABIRNI ARHIVSKI CENTAR ©IBENIKKotarsko poglavarstvo opÊine ©ibenik

Hrvatski dræavni arhivBanska pisamaGrafiËka zbirka GrafiËka zbirka - gradoviGrafiËka zbirka - vojniciKriæevaËka æupanija, æupanijski spisiSpisi Varaædinske æupanije

Muzej grada TrogiraFond Garagnin-FanfognaKnjiænica Garagnin-FanfognaStalni postav odjela za 19. st.

Znanstvena knjiænica u ZadruFototekaKnjigeMiscellaneaOglasi, 1848.

Dalmacija 1848/49.

45

POPIS POSUDIOCA IZLOÆAKA

Arheoloπki muzej SplitDræavni arhiv u DubrovnikuDræavni arhiv u SplituHrvatski dræavni arhivMuzej grada TrogiraZnanstvena knjiænica u Zadru

IZVORI

Arheoloπki muzej SplitBiblioteka muzejaGrafiËka zbirka - portretiGrafiËka zbirka - gradoviGrafiËka zbirka - noπnjeNovineZbirka akvarela A. BaraËaZbirka plakataZbirka umjetnina Zbirka ZeËeviÊevih crteæa

DAZd

44

Novinski tisak 1848. i 1849. godine

A

Agostini, litograf 37,38Alberti, G. degli 29Alt, J., slikar 29Ambrosini, G. 29Artico, πibenska obitelj 36AugustinoviÊ, –uro, filolog 42

B

Bach, Aleksandar, ministar 24BaËiÊ, G. 29Bajamonti, Girolamo, dr. 38BaraË, Antun, slikar 38,39,40BaraË, Dujmo 41Battara, braÊa 20,21,22,23,31,32,33,38,40,41,42,43BenËiÊ, G. de 29Benja, Cosimo de, Posedarski 32Biermann, F., slikar 34Black&Armstrong, tiskara 29Borelli Frano (Francesco) de,knez Vranski 18,30,31Bourgeouis, R., pisac 41BrataniÊ, Frane, slikar 37,38,41Bredamour, R. 23BritviÊ Batina, Paval, sveÊenik 28Bruch, Karl Ludwig, ministar 24BuliÊ, Ivan, sveÊenik 28

C

Carrara, Francesco, arheolog ipovjesniËar 37,38,40,41Cattani, Nicolo, dr. 38Cordon, Franz, ministar 24Creuzbauer, W., tiskara 37

D

Demarchi-Rougier, tiskara 30,42,43Donizetti, Gaetano, skladatelj 41, 42Dudan, Leonardo, naËelnik op Êi -ne Split 29,39DundoviÊ, Nikolaj 34Duplancich, Vincezo 32

E

Ender, Thomas, slikar 29

F

Ferdinand I (V), Habsburπki, car

i kralj 8,9,12,13,20,22,23,32,40Filippi, Antun 27Fleich, Josef, slikar 24Focosi, slikar 38Franjo Josip I, Habsburπki, car ikralj 10,11,13,15,24,27Franjo Karlo, Habsburπki, nad-vojvoda 23Frommel, C., litograf 37

G

Gaj, Ljudevit, ilirac 8,26,32,42Garagnin-Fanfogna, trogirskaobitelj 33,41GetaldiÊ, Vlaho, barun 21Glavina, Mate, sveÊenik 28Goebel, slikar 26Gorisio, Giuseppe 38Gozze, Nikola, gradski vijeÊnikopÊine Dubrovnik 41Grietz, Eduard, okruæni poglavar 12

H

Högelmüller, F., slikar 33,34Hruschka, F. 21

I

IvaËiÊ, Gabriel, poglavar uKotoru 12IviËeviÊ, Stipan, zastupnik uParlamentu 12,13

J

JelaËiÊ Buæimski, Josip, barun,b an 11,13,14,15,16,24,27,28,29,32

K

KaznaËiÊ, Antun, dr., publicist13, 27KaznaËiÊ, Ivan 13Koffler, major 41Krauss, Filip, ministar 24Kreiehuber, Josef 27Kulmer, Franjo, grof 24KuzmaniÊ. Ante 8,13,15

L

Lang, R., litograf 29Lanzedell, C., slikar 24Lemoine, G., pisac 41

Dalmacija 1848/49.

47

LITERATURA

1. ANTOLJAK Stjepan, 1848 godina i Zadar, Zadarska revija, br. 3-

4, Zadar, 1972.

2. ∆OSI∆ Stjepan, Dubrovnik nakon pada Republike (1808.-1848.),

Zavod za povijesne znanosti HAZ-u, Dubrovnik, 1999.

3. Hrvatski biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod,

Zagreb, 1983.

4. Hrvatski leksikon, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997.

5. Katalog izloæbe Godina 1848. u Hrvatskoj, Hrvatski povijesni

muzej, Zagreb, 1998.

6. KE»KEMET Duπko, Zbivanja u Splitu i u svijetu u kronici

Splitske gimnazije 1817-1868., 290 godina KlasiËne gimnazije u

Splitu 1700-1990., Split, 1990.

7. MARKUS Tomislav, Korespodencija bana JelaËiÊa i Banskog

vijeÊa 1848/50., Hrvatski institut za povijest Zagreb, Zagreb, 1998.

8. MIJATOVI∆ Anelko, Ban JelaËiÊ, Mladost, Zagreb, 1990.

9. More u slikarstvu XIX i XX stoljeÊa na tlu Jugoslavije, Narodni

muzej Zadar, Zadar, 1987.

10. OBAD Stijepo, Dalmacija revolucionarne 1848/49., IzdavaËki

centar Rijeka, Rijeka, 1987.

11. OBAD Stijepo, DubrovaËki zahtjevi revolucionarne godine

1848., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio druπtvene

znanosti, br. 8, Zadar, 1979.

12. OBAD Stijepo, ©ibenik oko godine 1848/49., Zadarska revija, br.

34, Zadar, 1977.

13. PETRICIOLI Ivo, Stari Zadar u slici i rijeËi, Narodni muzej

Zadar, Zadar, 1999.

DAZd

46

KAZALO OSOBNIH IMENA

A

Apenini 7Austrija 6,9,14,15,16,18,20,21,23,26,36,39

B

BeË 6,8,11,14,20,21,22,23,24,26,27,31,33,34,41Boka kotorska 11,12BraË 36,38Budva 9,20Bukovina 41

C

Cavtat 10,20Carlsruhe 37Cetina, rijeka 20

D

Dalmacija 6,7,8,9,11,12,13,14,15,16,18,20,21,24,26,27,28,29,30,32,33,34,36,37,38,39,40,42Dalmatinska zagora 6,10,28Debrecin 41Dubrovnik 8,9,11,12,15,16,18,20,27,28,35,39,40,41,43

E

Europa 8,38,42

F

Francuska 6,7,8

G

Grbalj 12,14

H

Herceg Novi 8,20,39Hrvatska (Kroatia, Croatia) 6,8,9,10,11,13,18,24,26,27,28,32,34,36,37,39,40Hvar 9,20

I

Istra 6,16Italija 13,14,39

J

Jadran 8

K

Karlobag 6Kaπtela 37Klis 28Knin 25,28,34Konavle 12,40,43Konjsko 28KorËula 9Kotor 8,9,12,16,20,39Kriæevci 39Krka, rijeka 20,34

L

Lombardija 16

M

Maarska (Ugarska) 10,14Makarska 8,20Mljet 12MuÊ Donji 28MuÊ Gornji 28

N

Neretva, rijeka 12

O

Obrovac 25,27,33Olib 12Olmütz 22,23Omiπ 20

P

Padova 37,38Pag 12PaπtroviÊi 6Peπta (Budimpeπta) 11,27Prag 13,31Prugovo 28

R

Rab 6

Dalmacija 1848/49.

49

Leybold, Fr. 20Lica, Nikola, naËelnik Slanog 40Liccaro, Valentin, sveÊenik 32Linassi, tiskara 21,31,32

M

Martecchini, tiskara 40,41,43Mascarich, S., fotograf 40MatkoviÊ, Ante, sveÊenik 28Mazzalin, Ante, franjevac 27,28Mazzini, Giuseppe, talijanskirevolucionar 7MaæuraniÊ, Antun 8Mechitaristi, tiskara 27Metternich, Felix Clement, knez7, 8,16MilanoviÊ, J., tajnik opÊine Knin27,34Mittrovych Dede, Giorgio, conte30

N

Nani, Josip 39Nanni, Giuseppe 29Napoleon I, francuski car 6Natali, Mara de 41Natali, Mate de, austrijski Ëasnik41Neumann, T.L., tiskara 24,33NikoliÊ, V. 29Nutrizio, Josip 26,36

O

Oliveti, tiskara 38OstoiÊ, Henrik, zagrebaËki pod-biljeænik 32

P

PetkoviÊ, Stipan 34PetranoviÊ, Boæidar, dr., politiËar12,13,28PetroviÊ Njegoπ, Petar, vladikacrnogorski 11,14Petter, Franz 29,37Pini, Antun Maria, splitskibiskup 13Pio IX, papa, pravim imenomGiovanni Maria Mastai-Ferreti8,42Poiret, Vincenzo, slikar 31,32PopoviÊ, ©piro 15Pretner, D. 27Prosperini, tiskara 37,38PuciÊ, Medo, grof 38,40Puth, A., slikar 37

R

RaduloviÊ, Petar 27,34Rauch, J., litograf 20,24,26,34Richter, J., bakrorezac 34

S

Sandmann, X, liotograf 20,33,34Sands, J., litograf 29Scattola, Francesco, fotograf 32Schall und Brund, izdavaË 23Schwarzenberg, Felix, knez23,24Seljan, Dragutin 42Simich, Stojan 27Simonelli, Frane 27,34Stadion, Franz, ministar 14,24StaziÊ, Andrija 13Strasoldo, Michele, conte, zam-jenik guvernera JelaËiÊa 23,27,33Ströhl, Hugo Gerard 20

T

TadiÊ, Marko, sveÊenik 28Thinnfeld, Ferdinand Josef,ministar 24Tommaseo, Nikola, pisac i poli-tiËar 42Tremoli, Nicola, poglavar 27Turszky, Johann August, guvern-er Dalmacije, barun8,9,12,20,21,23,30,33

V

VojnoviÊ, Lujo, pravnik 41

W

Windischgrätz, Alfred, general 23

Z

ZeËeviÊ, Petar, slikar 36,41

Æ

Æeæelj, Kiril J. 27

DAZd

48

KAZALO ZEMLJOPISNIH POJMOVA

S

Siget 41Sinj 38Slano 40Slavonija 6,13,24,26,27,28,32,34,36,37,39,40Solin 20,41SpiË 6Split 8,13,14,16,20,23,28,29,32,34,35,37,38,39,40,41,42

©

©ibenik 8,14,20,31,34,35,36

T

Trogir 8,20,26,33,36,37,41,42Trst 21,31,32,34

U

Ugljan 29,31

V

Varaædin 24,32,33,34,40Velebit 20,33Venecija 11,16,18,39Vis 20Vrlika 28,36

Z

Zadar 6,8,9,13,15,16,18,20,21,23,24,25,29,30,31,32,33,34,37,38,39,40,41,42,43Zagreb 8,26,32,38,39,40,42Zrmanja, rijeka 33

Æ

Æupa 12

DAZd

50

KRATICE

AM Split - Arheoloπki muzej SplitDA Dubrovnik - Dræavni arhiv u DubrovnikuDA Split - Dræavni arhiv u SplituDAZd - Dræavni arhiv u ZadruHDA - Hrvatski dræavni arhiv ZagrebMG Trogir - Muzej grada TrogiraZKZd - Znanstvena knjiænica u Zadru

Dalmacija 1848/49.

DRÆAVNI ARHIV U ZADRU

Naslovnica:

Litografija

Dalmatinskih

gradova, kat. br.1