Broj 51. Godina II. 16. rujna 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

U obrani interesa odSavudrije do Molunta

RazgovorKontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

U odnosu na fiskalnu 2005.,Azerbajdæan Êe u 2006. godi-ni na obranu potroπiti dvo -

stru ko viπe novaca: 480 milijuna eu -ra. Tako je najavio predsjednik dr æa -ve Ilham Alijev, istiËuÊi da zemlja ob -navlja svoje vojne potencijale. “Ne pri -ja telj mora znati da je naπa vojska uvijek sposobna vratiti teritorij oru æa -nom silom”, dodao je Alijev. Kada kaæe “teritorij”, Alijev misli na regiju Na -gorno Karabah, koja je joπ od rata 1988.-1994. pod kontrolom Arme na -ca. Ipak, predsjednik je izrazio nadu da je “mirno rjeπenje moguÊe”.

M inistar obrane SiCG Prvoslav DaviniÊ (naslici desno) proπlog je tjedna objavio da sepo vla Ëi s funkcije, nakon πto je optuæen da

su sklop ljeni ugovori s dobavljaËima vojne opremetije kom njegovog ministrovanja previsoki i nezakoniti.

OdluËio se na taj Ëin unatoË tome πto tvrdi da su sve optuæbe na raËunnjega i suradnika neo snovane, te da se trebaju raspraviti u Odboru za ob -ranu i sigurnost dræavnog parlamenta. UnatoË ostavci, DaviniÊ svojufunkciju formalno i dalje obavlja do donoπenja odluke o imenovanju novogministra. Kako tvrdi BBC, gotovo svi politiËari u Srbiji pozitivno su se izjas-nili o odluci, uz njezina razliËita tumaËenja.

2

LONDON

D eveta izvidniËka eskadrila ameriËkog ratnog zrakoplovstvaizravno sudjeluje u utvrivanju svih posljedica nastalih djelovanjemuragana Katrina na jugu SAD-a. Naime, zrakoplovi ove eskadrile

tipa U2 neprestano lete iznad kriznog podruËja, a u njima su i specija -lizirani snimatelji (ukupno njih 22) koji ga fotografiraju. Fotografije senakon slijetanja πalju u 9. obavjeπtajni odred, koji ih obrauje i umnoæava,te potom πalje u arhivu dostupnu federalnim i dræavnim agencijama kojesudjeluju u saniranju Katrininog nedjela. Do utorka je fotografirano oko130 000 kvadratnih milja, jer objektivi kamera koje rabe fotografi moguobuhvatiti velika podruËja. Iako postoje i drugi naËini (pomoÊu satelita),fotografije iz zrakoplova U-2 vjerojatno su najpogodnije i najpreciznije.

T rojica Ëlanova britanskog202. odreda za traganje i spa -πavanje bit Êe odlikovani Zra -

koplovnim kriæem. Sva trojica Ëla -novi su helikopterskih posada. VojnikNick Petch je u oæujku ove godine uScarborough North Bayu pomoÊuhelikopterskog vitla uporno poku-πavao izvuÊi trojicu ljudi koje je nosi-lo uzburkano more. Na æalost, dvoji-ca, koji su bili izvuËeni iz vode, napo sljetku nisu preæivjeli zbog zadobi -ve nih ozljeda, a treÊi nikada nije pronaen. Zrakoplovni poruËnik JohnBessford Sheldon i narednik Neil Stuart Finch bit Êe nagraeni za heroj -stvo koje su pokazali u rujnu 2004. kada su spaπavali oca i sina, dvojicupenjaËa na stijenama otoka Skye.

S udeÊi po na -vo dima ru -skog pos lov -

nog dnevnika Vedo -mosti, kineska voj -ska Êe potpisatiugo vor o kupovini38 rus kih zrakoplo-va. Vrijednost tran -sakcije koja se od -no si na transportnezra ko plove Iljuπin-76 i leteÊe tankere Iljuπin-78 iznosit Êe oko 1,2 milijardeeura. Potvrda dogovora dospjela je u novine dan nakon sastanka u graduSoËiju. Na sastanku su sudjelovali ruski predsjednik Vladimir Putin, mini -star obrane Sergej Ivanov te njegov kineski kolega Cao Gangchuan. Na -kon sastanka, Putin je izjavio da su “rusko-kineski odnosi dosegnuli naj -viπu razinu u povijesti zajedniËke suradnje”.

Umirovljeni filipinski general Jacinto Ligot (naslici), nekadaπnji vojni revizor, optuæen je zakorupciju, utaju svote od 2,4 milijuna dolara.

U optuænici je negativne uloge dobilo i πest Ëlanovanjegove obitelji. InaËe, u travnju proπle godine je op -

tuæen i uhiÊen njegov nasljednik na toj poziciji, general Carlos Garcia, apriprema se i optuænica protiv bivπeg naËelnika glavnog stoæera, gene -rala Lisandra Abadie. Istrage su posljedica obeÊanja predsjednice GlorieArroyo, koja je zapoËela s reformama vojske nakon πto se 2003. suoËi-la s prosvjedima 300-injak niæih Ëasnika i vojnika koji su optuæili svoje nad -re ene za krau velikih svota novaca.

Dvostruka potroπnja

16. rujna 2005.

U2 protiv Katrine

MANILA

BEALE AIR FORCE BASE

LENKARAN

OroËena ostavka

BEOGRAD

Pripremio D. VLAHOVIΔ

Generalna korupcija

Kinezi kupuju ruske zrakoplove

MOSKVA

SVIJET

Trojica hrabrih

Umreæeno ratovanje

Nasl jed nik vi π es tol jet ne tra di cije, Re pu bli kan ska gar danije sa mo dio sluæbe nog pro to ko la koj eg Fran cu ska po -ka zuje pri li kom vi so kih dræav nih pos je ta i ve li kih sluæ -be nih ce re mo nij ala. Taj poz na ti dio Na cio nal ne æan dar -me rije (Gen dar me rie Na tio na le) ima i svoje ope ra tiv nedij elo ve za iz vr π en je ri zi Ë nih za da Êa πto je man je poz -na to Ëak i fran cu skoj jav no sti. To su ta koz va ni PIGN -Pe lo tons d´ In ter ven tion de la Gar de Re pu bli ca i ne

SljedeÊe godine bi trebao bitizavrπen minolovac, a RTOP“Dmitar Zvonimir” opremljen uskladu s izvornim projektom. No,veÊ sada vidimo da bi i na “Dmit -ru Zvonimiru” ali i na “PetruKreπimiru IV” trebalo zamijenitiglavne pogonske strojeve

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinar: Leida ParlovFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Kada se na sveËanosti zatvaranja pojavilahrvatska zastava i iza nje na trg uparadirao

tim umornih ali odvaænih vojnika, na sveËanojtribini svi su ustali, zapljeskali i spontano

povikali: “Croatia, Croatia!” Toga je trenutkabilo veliËanstveno biti Hrvat

S t r a n a 4

S t r a n a 2 0

Mnoge su vojske diljem svijeta u tranziciji.Orijentiraju se s teπkih oklopno-mehaniziranih

snaga na lake i pokretne snage pogodne za izazove novoga doba. Tu promjenu prati isto tako

duboka promjena u ratnoj doktrini koja Êe zanekoliko godina danaπnje poimanje borbe

dramatiËno promijeniti

S t r a n a 2 1

S t r a n a 1 2

Kontraadmiral ZdravkoKardum, zapovjednikHrvatske ratne mornarice

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

PIGN - interventna komponenta francuskeRepublikanske garde

Drugo sudjelovanje hrvatskog tima na manifestacijskoj hodnji“Four days of the Yser” u Kraljevini Belgiji

Uzi ma ju Êi u ob zir ko li ko se iz pro ra Ëun -skih sredsta va iz dva ja za OS, te ko li koje od to ga na mi je nje no HRM-u, mo -

der ni za ci ja na πe mor na ri ce ide dos ta spo ro.Iz grad nja ili kup nja no vih bro do va te opre -ma nje pos to je Êih sus ta vi ma, od palj be nihdo po gon skih, uv je to va na je nov Ëa nim mo -guÊ nos ti ma. Ia ko se svi od go vor ni sla æuka ko je ula ga nje nuæ no, ka da Êe mo mo Êire Êi da smo dos ti gli æe lje ni stu panj raz vo jaovi sit Êe, da kle, o br zi ni i ko li Ëi ni sredsta vako ja Êe se u HRM ula ga ti. A kak va je spo -sob nost HRM-a da nas i u ko jem prav cu ÊeiÊi nje zin du go roË ni raz voj uo Ëi 14. ob ljet -ni ce HRM-a go vo ri nje zin za pov jed nik,kon tra ad mi ral Zdrav ko Kar dum.

Pred na ma je Ëe tr na es ta obljetnica pos to -ja nja HRM-a. Ka ko bis te oci je ni li sna gu ispo sob nost HRM-a da nas?

»etr na est go di na ni je ve li ko raz dob lje, alini je ni ti krat ko, no mno go je bit ni je da jepro π lo de set go di na od zavr πet ka ra ta. Hr -vat ska rat na mor na ri ca, je kao i cje lo kup neoruæ a ne sna ge, joπ uvi jek u tran zi ci ji ipret vor bi iz mor na ri ce us tro je ne u skla du sna Ëe li ma bi vπe mor na ri ce u mor na ri cu ko -ja bi u ci je los ti tre ba la zaπ ti ti hr vat ski Ja -dran. Pro jek ti se spo ro raz vi ja ju, a glav nipro blem je no vac. No, ona je u ovom tre -nut ku na ra zi ni re al nih pri jet nji, ko je ni su

ve li ke, i upra vo smo u fa zi re de fi ni ra njanje zi nih du go roË nih za da Êa za ko je Êe seos po sob lja va ti.

U iz ra di je stu di ja du go roË nog raz vo jaHRM-a. U ko joj je ona fa zi i ko je su nje -zi ne odred ni ce te u ko jem bi pr a vcu, pre -ma Va πem miπ l je nju, tre bao iÊi dalj njiraz voj HRM-a?

Smjer ni ce raz vo ja su krat ko sa æ e te u Stra -te gij skom pre gle du obra ne, gdje su na ve de -ne spo sob nos ti ko je bi tre ba la raz vi ja ti Hr -vat ska rat na mor na ri ca. Naπ je cilj stvo ri tiHr vat sku rat nu mor na ri cu ko ja Êe mo Êi zaπ -ti ti ti in te re se Re pu bli ke Hr vat ske u mi ru i ura tu, i to u unu tar njim mor skim vo da ma, te -ri to ri jal nom mo ru i gos po dar skom po ja su,od nos no eko lo π ko-ribo lov nom po ja su. To jepo svjet skim kla si fi ka ci ja ma ma la rat namor na ri ca spo sob na bra ni ti in te re se svo jedræ a ve, bez pre ten zi ja pre ma sus je di ma.

HRM se da nas sve vi πe us mje ra va ka ci -vil no-vojnim za da Êa ma, pri je sve ga mis -lim na us pos ta vu obal ne straæe. ©to je usve zi s tim uËi nje no u HRM-u i ko li ko steza tu za da Êu veÊ sa da pri prem lje ni?

Ov dje bis mo tre ba li raz jas ni ti poj mo veobal na straæa i za da Êe obal ne straæe. Obal -na straæa je na Ëin or ga ni zi ra nja odre e nihsna ga za zaπ ti tu in te re sa dræ a ve na mo ru.

RAZGOVOR

416. rujna 2005.

Naπ je cilj stvo ri ti Hr vat -

sku rat nu mor na ri cu ko ja

Êe mo Êi zaπ ti ti ti in te re se

RH u mi ru i u ra tu, i to u

unu tar njim mor skim vo -

da ma, te ri to ri jal nom mo -

ru i gos po dar skom, od -

nos no eko lo π ko-ribo lov -

nom po ja su. To je po

svjet skim kla si fi ka ci ja ma

ma la rat na mor na ri ca

spo sob na bra ni ti in te re se

svo je dræ a ve, bez pre ten -

zi ja pre ma sus je di ma

k o n t r a a d m i r a lZ d r a v k o K a r d u m

• na RTOP-u “Petar Kreπimir IV” i

“Dmitar Zvonimir” nuæne zamjene

pogonskih strojeva

• za potrebe obalne straæe

predvieno devet brodova

• devet radarskih postaja pokriva

cijeli Jadran

• nepostojanje specijaliziranog

brodogradiliπta za remont brodova

HRM-a stvara velike probleme

zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

Vesna PINTARIΔ

snimio Æeljko STIPANOVIΔ

U obrani interesa od Savudrije do MoluntaSl je de Êe go di ne bi tre bao bi ti zavr πen mi no lo vac, a RTOP “Dmi tar Zvo ni mir” oprem -

ljen u skla du s iz vor nim pro jek tom. No, veÊ sa da vi di mo da bi i na “Dmi tru Zvo ni mi -

ru” ali i na “Pe tru Kre πi mi ru IV.” tre ba lo za mi je ni ti glav ne po gon ske stro je ve. Ok vir -

na ci je na tak vih mo to ra kre Êe se oko pet mi li ju na eu ra po se tu, da kle za tri mo to ra

ko ja se na la ze u to pov nja Ëi tre ba lo bi nam iz me u dva na est i tri na est mi li ju na eu ra

To je neg dje obal na straæa, drug dje gra niË -na pos troj ba, ili je to mor na ri ca bez ikak -vih na tru ha obal ne straæe. Tre ba raz li ko va -ti dva poj ma, jed no je obal na straæa kao or -ga ni za ci ja, a dru go je zaπ ti ta in te re sa Re -pu bli ke Hr vat ske na mo ru, πto Êe ra di tiobal na straæa, ali i mno gi dru gi sub jek ti.Mi smo sa da u zavr π noj fa zi za kon skog de -fi ni ra nja obal ne straæe i nje zi nih za da Êa usus ta vu zaπ ti te in te re sa Re pu bli ke Hr vat -ske na mo ru. I da lje Êe HRM πti ti ti in te resdræ a ve na mo ru jer Êe ra dars ke pos ta je os -ta ti u nje zi nu sas ta vu, ali Êe se one ra bi ti iza po tre be obal ne straæe, kao nje zin sas -tav ni dio, te za po tre be po li ci je i luË ke ka -pe ta ni je ko ji ne Êe bi ti u sas ta vu obal nestraæe. Za kon Êe odre di ti tko je glav ni au -to ri tet na mo ru i tko svi me uprav lja. Glav niau to ri tet je sva ka ko HRM, a u mi ru to unje zi no ime ra di obal na straæa, kao nje zinsas tav ni dio. Da kle HRM Êe se sas to ja ti odkla siË nih po mor skih sna ga ko je Êe bi ti us -tro je ne u flo ti lu, a dru gi Êe nje zin dio bi tiobal na straæa, u ko joj Êe bi ti is klju Ëi vo bro -do vi na mi je nje ni za dje lo va nje u mi ru, pri -mje ri ce u zaπ ti ti eko lo gi je, ri bar stva, nad -zo ra tan ke ra, ba last nih vo da, bor be pro tivte ro riz ma, kri jum Ëa re nja lju di, dro ge i sl....

De vet bro do va za po tre be obal ne straæeU slu Ëa ju mo gu Êe ugro ze ka ko Êe dje lo -va ti flo ti la HRM-a i obal na straæa i je liu ovom tre nut ku obal na straæa u or ga ni -za cij skom i teh niË kom smis lu sprem naza pre u zi ma nje za da Êa?

Ako bi u mi ru tre ba la po moÊ obal nojstraæi, os ta li di je lo vi HRM-a bi se ukl ju Ëi lii po mo gli joj. Is to ta ko, obal na straæa Êe seiz gra i va ti ta ko da Êe se go to vo sva ko nje -zi no plo vi lo u mo gu Êem su ko bu mo Êi vr lola ko pre nami je ni ti u pra vi bor be ni brod. Tozna Ëi da Êe se una pri jed pred vid je ti kon -struk cij ski za hva ti ko ji Êe na jed no sta van ijef tin na Ëin brod obal ne straæe mo Êi pret -vo ri ti u bor be ni brod. Mi smo sprem ni zaobal nu straæu i Ëim se do ne se za kon, zaosam da na, mi je moæ e mo us tro ji ti. Moæesa mo do Êi do sit ni jih iz mje na, pri je sve gau za pov jed niπt vu obal ne straæe, jer ovis noo to me ko li ko Êe nam za kon da ti ovlas ti,moæ e mo ima ti vi πe ili ma nje prav ni ka. Os -ta lo je sve ure e no (us troj be na mjes ta, brojlju di, ras po red, naj po god ni ji bro do vi...). Uovom tre nut ku pred vi a mo de vet bro do vaza po tre be obal ne straæe: Ëe ti ri op hod nabro da, ve li ki re mor ker - brod za spa πa va nje“Faust Vran ËiÊ”, brod “An dri ja Mo ho ro vi -ËiÊ”, ko ji moæe ne sme ta no plo vi ti vanj skimmo rem, dva re mor ke ra ko ji bi mo gli po ma -ga ti ka da su u pi ta nju jah te i ma nji bro do vi

te je dan brod-vo do no sac ko ji bi na πe oto kemo gao op skrb lji va ti vo dom. Svi ti bro do vi,pre ma na πem vi e nju, bi li bi ras po re e ni udvi je po mor ske ba ze. Ve Êi dio bio bi smjeπ -ten u Spli tu, u lu ci “Lo ra”, a pok ri va li bipros tor od Du gog oto ka do Rta oπt ro, adru gi dio bro do va bio bi smjeπ ten u Var ga -lo ri i pok ri va li bi pros tor od Sa vu dri je doDu gog oto ka.

U ko joj su fa zi Ëe ti ri ra dars ka sus ta va Pe -re grin, te ka da se oËe ku je nji ho vo po ve zi -va nje i stav lja nje u pot pu nu ope ra tiv nuupo ra bu?

Ima mo de vet ra dars kih pos ta ja, s tim dana Ëe ti ri ra dars ke pos ta je mo gu bi ti ko mer -ci jal ni ra da ri, ali i ra da ri Pe re grin is klju Ëi vovojne iz ved be. Za sa da oni na Mlje tu, Las -to vu, Vi su i Du gom oto ku ima ju i ko mer ci -jal ne i vojne ra da re, a po lo æa ji na Mo lun tu,Æi r ju, Lo πi nju, Bri ju ni ma i Sa vu dri ji ima juis klju Ëi vo ko mer ci jal ne ra da re. Od to gaima mo je dan pok ret ni ra dar Pe re grin ko jimoæe bi ti na ne kom priv re me nom po lo æa jui imat Êe mo joπ je dan pok ret ni ko mer ci jal nira dar ko ji Êe bi ti nak nad no ras po re en.Tre nu taË no su u pu noj funk ci ji pos ta je naVi su i Las to vu, a u zavr π noj su fa zi uvo e -nja pos ta je na Mlje tu i Du gom oto ku. Svesu pos ta je po ve za ne ra dio ve zom, ali ni sujoπ sve po ve za ne da mo gu da va ti sli ku ure al nom vre me nu. Ako ne bu de ve Êih pro -ble ma, oËe ku je mo da bis mo do kra ja 2006.go di ne sa svih pos ta ja mo gli da va ti sli ku ure al nom vre me nu. U ovom tre -nut ku ima mo pok ri ven ci je li Ja -dran, ali ne ki di je lo vi ne πa lju sli -ku u re al nom vre me nu.

Ka ko bis te oci je ni li tre nu taË nosta nje teh ni ke, te na ko jim sepro jek ti ma opre ma nja ra di uHRM-u?

Teh ni ka ko jom ras po la æe Hr vat -ska rat na mor na ri ca, po gla vi tonje zi ne po mor ske sna ge, Ëi nebro do vi sta ri ot pri li ke dva de se takgo di na i niπ ta no vo ni je pro jek ti -ra no. Upra vo ovih da na ot vo re nesu po nu de Bro dar skog in sti tu ta uko ji ma se traæi iz ra da pro jek ta zadva te melj na ti pa bro da. Je dan bibio vi πe nam jen ski brod, iz me uπes to i osam sto to na de plas ma na,ko ji bi bez ogra ni Ëe nja mo gaoplo vi ti Ja dra nom, a gra dio bi se ubor be noj i u ina Ëi ci iz van obal -nog op hod nog bro da ko ji bi nad -zi rao pros tor iz me u tri de set i Ëe -tr de set mil ja od na πe oba le. Dru -

RAZGOVOR

16. rujna 2005.5

Ne ma mo pra vo mor na -

riË ko bro do gra di li π te ko je

bi ra di lo re mon te na na -

πim bro do vi ma i bi lo za

to spe ci ja li zi ra no. Na πi

bro do vi idu na re mont u

bro do gra di li π te ko je je

oda bra no na te me lju

jav nog nat je Ëa ja. Tak va

si tua ci ja nam uve li ke

ote æa va rad. No, u no -

vom us tro ju pla ni ra mo

da ve Êi dio ra do va pre -

uz me mo bo ljom or ga ni -

za ci jom i kva li tet ni jom

po pu nom na πih lo gis tiË -

kih pos troj bi

RAZGOVOR

616. rujna 2005.

gi brod je ma nji, oko tri de se tak me ta -ra i sto ti njak to na de plas ma na. Nji -me bis mo pri je sve ga pok ri va li te ri to -ri jal no mo re i unu tar nje vo de. Tajbrod bi pok ri vao vanj ske oto ke i dje -lo vao bi te æ iπ no na kon ot kri va nja ci -lja i do ja ve s ra dars ke pos ta je, a ve Êibi svo jom na zoË noπ Êu tre bao ot klo ni -ti po ku πa je ugro æa va nja na πih in te re -sa na mo ru. Grad nja ma njeg bro dabi, ako bu de no va ca, tre ba la za po Ëe tiveÊ idu Êe, a si gur no 2007. go di ne,jer to ni je slo æen brod i ne Êe ima timno go oruæ ja, ia ko bi imao pred vi e -na mjes ta za ugrad nju bor be nog na o -ruæ a nja u slu Ëa ju ra ta. Dru gi je slo -æe ni ji i za nje ga Êe tre ba ti vi πe vre -me na te tre ba mo pri Ëe ka ti stu di juko ja bi po ka za la je li bo lje uze ti veÊraz vi je ni brod neg dje va ni, pri la go di -ti ga na πim po tre ba ma i gra di ti ga una πem bro do gra di li π tu ili Êe se raz vi -ja ti brod na veÊ pos to je Êim li ni ja mana Bro dar skom in sti tu tu, a to bi on dabio u pot pu nos ti naπ brod. Taj bi sebrod ra dio u dvi je ina Ëi ce, u pr voj bibio ma nje na o ruæ an i sluæ io bi za iz -vanobal nu op hod nju, a u dru goj bibio pot pu no bor be no oprem ljen zapro tu pod mor niË ku, povr πin sku i pro -tuz raË nu bor bu.

Nuæ na za mje na po gon skih mo to rana to pov nja Ëa ma

Ove je go di ne RTOP-12 “Dmi tarZvo ni mir” tre bao bi ti oprem ljen

svim elek tro niË kim i palj be nimsus ta vi ma i stav ljen u pu nu ope ra -tiv nu upo ra bu. Je su li ti pos lo vipri ve de ni kra ju?

Sve to kas ni i oËi to je da Êe “Dmi tarZvo ni mir” obo ri ti svjet ske re kor deko li ko se du go ra di. No, nor mal no jeda se sa zavr πet kom ra ta, ka da ne maiz rav ne rat ne opas nos ti, sve us po ra -va. Uzi ma ju Êi u ob zir pro ra Ëun skino vac ko ji je odo bren za oruæ a nesna ge, pa ta ko i za mor na ri cu, sveide dos ta spo ro. Ka ko sa da stva ri sto -je sl je de Êe go di ne bi tre bao bi ti zavr -πen mi no lo vac, a RTOP “Dmi tar Zvo -ni mir” oprem ljen u skla du s iz vor -nim pro jek tom. No, veÊ sa da vi di moda bi i na “Dmi tru Zvo ni mi ru” ali ina “Pe tru Kre πi mi ru IV” tre ba lo za -mi je ni ti glav ne po gon ske stro je ve. Utom slu Ëa ju ima li bis mo bro do ve ko jibi bez pro ble ma mo gli dje lo va ti u na -πem mo ru, a uko li ko za tre ba i na di -je lu Me di te ra na, jer upra vo tak vibro do vi πti te Gi bral tar ski tjes nac,nad zi ru plo vid bu bro do va, vo de ih,πti te i Ëu va ju od mo gu Êih te ro ris tiË -kih na pa da. No, sve se vr ti oko nov -ca. Ipak i u tim okol nos ti ma mi mak -si mal no obu Ëa va mo na πe po sa de.Neπ to smo ma nje na mo ru, upra vozbog ogra ni Ëe nih re sur sa tih mo to ra iËeπ Êih kva ro va, ne go πto bi tre ba li bi -ti. Nai me, mo to ri na sta ri joj to pov nja -Ëi, pri mje ri ce “©ibe nik”, po uz da ni jisu od mo to ra na no vi jim to pov nja Ëa -ma. Pr vot na na mje na tih bro do va bi -la je da neg dje, sak ri ve ni uz oba lu,iz la ze i lan si ra ju ra ke te i od mah sevra Êa ju na pr vo bit ni po lo æaj. Da kle,brod is klju Ëi vo za rat nu za da Êu. Misa da tre ba mo bro do ve ko ji Êe nad zi -ra ti mo re i osi gu ra va ti ga, os lo bo di tiga i za tu ri zam, i za plov nost, i sveos ta lo. Ta bit no druk Ëi ja dok tri na za -hti je va i druk Ëi je po gon sko sta nje jertre ba mo bro do ve ko ji mo gu bo ra vi tina mo ru vi πe da na. Oni to, dok se nepro mi je ne mo to ri, ne mo gu.

Je li raz log to me πto po gon ski mo -to ri do sa da ni su za mi je nje ni is klju -Ëi vo fi nan cij ske pri ro de?

Ti je kom pro πle go di ne na prav lje naje stu di ja u Bro dar skom in sti tu tu ore mo to ri za ci ji tih bro do va ko ja je ne -dvo smis le no po ka za la da tre ba iÊi ure mo to ri za ci ju. Vi πe nit ko u mor na ri -ci, Glav nom sto æe ru ili Mi nis tar stvuobra ne ne dvo ji o to me da je to po -

treb no na pra vi ti, je di no je ogra ni Ëe -nje no vac. Ka da se do ne se od lu ka okup nji tih mo to ra i ako bis mo seopre di je li li za one naj kva li tet ni je, rokis po ru ke je iz me u 12 i 14 mje se cijer se tak vi mo to ri ra de po na ru dæ bi.Uko li ko bi se do ni je la od lu ka ove go -di ne, a idu Êe go di ne osi gu ra la fi nan -cij ska sredstva, mi bis mo 2007. go di -ne mo gli po Ëe ti ob no vu jed ne ili Ëakob je to pov nja Ëe. Ok vir na ci je na tak -vih mo to ra kre Êe se oko pet mi li ju naeu ra po se tu, da kle tri mo to ra ko ja sena la ze u to pov nja Ëi. Pre ma to me tre -ba lo bi nam iz me u dva na est i tri na -est mi li ju na eu ra za mo to re i po prat -ne ra do ve ko ji pra te de mon taæu sta -rih i ugrad nju no vih mo to ra.

Spo me nu li ste da se pos to je Êi mo to -ri Ëes to kva re. Kak ve su mo guÊ nos tire mon ta bro do va, ima te li ugo vor sne kim od bro do gra di li π ta gdje bi seoni odræ a va li?

Ne ma mo pra vo mor na riË ko bro do -gra di li π te ko je bi ra di lo re mon te nana πim bro do vi ma i bi lo za to spe ci ja -li zi ra no te sto ga u to me ima mo dos tapro ble ma. Na πi bro do vi idu na re -mont u bro do gra di li π te ko je je oda -bra no na te me lju jav nog nat je Ëa ja.Ta ko re mont ne ka da do bi je bro do gra -di li π te u ©ibe ni ku, a ne ka da u Kra lje -vi ci. To nam stva ra ve li ke pro ble mejer se Ëes to do go di da se tek na konoda bi ra bro do gra di li π ta i do las ka bro -da na re mont na bav lja ju di je lo vi ko jeje po treb no za mi je ni ti, a to pro duæ a vavri je me re mon ta. Bi lo je raz go vo ra iz -me u MORH-a i Re mont nog bro do -gra di li π ta u ©ibe ni ku da ono zad ræika pa ci te te za re mont odre e nih sus -ta va HRM-a, po naj pri je mo to ra, ali itop niË kog oruæ ja. No, na πa bro do gra -di li π ta ima ju i vlas ti tih pro ble ma i dabi se pot pi sao traj ni ugo vor o re mon -tu opet je po tre ban no vac. Bro do gra -di li π ti ma se Ëes to do go di da ne ma juno va ca za na ba vu ne kog di je la. Sdru ge stra ne, HRM bi mo ra la una pri -jed pla ni ra ti po prav ke, ali mi ne mo -æe mo pla ni ra ti ka da Êe se neπ to nabro du pok va ri ti. Tak va si tua ci ja namuve li ke ote æa va rad. No, u no vom us -tro ju pla ni ra mo da ve Êi dio ra do vapre uz me mo bo ljom or ga ni za ci jom ikva li tet ni jom po pu nom na πih lo gis tiË -kih pos troj bi. Nai me pla ni ra mo us tro -ji ti sat ni ju od osam de se tak pri pad ni -ka ko ji bi se ba vi li is klju Ëi vo odræ a va -

RAZGOVOR

716. rujna 2005.

njem bro do va. No, ve li ki re mon ti ida lje bi se ra di li u ci vil nim bro do gra -di li π ti ma.

Za do volj ni po pu nom no vih ka dro vaPri je dvi je go di ne za po Ëe lo se sa

cil ja nim πko lo va njem no vih ka dro vaza po tre be HRM-a pro jektom KA -DET, a od ove go di ne i prijemomvojni ka. Ka kav je in te res mla dih lju dii ko li ko ste za do voljni oda zi vom?

Pri mi li smo oko πez de se tak mor na -ra na ugo vor na zavr π nu spe ci ja lis tiË -ku obu ku u tra ja nju od de vet tje da na.Na kon zavr πe ne obu ke oni se ras po -re u ju na bro do ve i glav ni su namiz vor za po pu nu do Ëas niË kog ka dra,a ne ki od njih i za po pu nu Ëas niË kogka dra. Nai me, ako je net ko od njih ume uv re me nu zavr πio fa kul tet ili vi -πu πko lu, on se na kon dvi je go di nesluæ be moæe kan di di ra ti za »as niË kuπko lu i bi ti Ëas nik. Os ta li mor na ri,ko ji ima ju zavr πe nu sred nju πko lu,na kon dvi je go di ne sluæ be mo gu sekan di di ra ti za Do Ëas niË ku πko lu ipos ta ti do Ëas ni ci.

»as ni ke pla ni ra mo po pu nja va ti nadva na Ëi na. Je dan na Ëin je pri ma njeka de ta ko ji Êe nam u naj bo ljem slu -Ëa ju do Êi tek za tri go di ne, πto je du -go raz dob lje. Sa da Ëas niË ka mjes topo pu nja va mo mla di Êi ma sa zavr πe -nim fa kul te tom nau ti ke, elek tro ni ke istro jar stva. Tre nu taË no u Ëas niË kimπko la ma ima mo ne ko li ko pri Ëuv nihËas ni ka ko ji ima ju ma nje od 35 go di -na. Idu Êe go di ne pla ni ra mo pri mi tijoπ dva de se tak mla di Êa i dje vo ja kako ji su zavr πi li na ma po treb ne fa kul -tet ske smje ro ve. Pro blem je sa mo uto me πto oni ima ju pre vi πe go di na zapre u zi ma nje pr vih duæ nos ti. Nai me,ako ta kav ka dar u sus tav pri mi mo stri de set go di na, on ni je rav no pra vans ko le ga ma ko ji se pri ma ju s re ci mo22 go di ne, i to se kas ni je os je ti u na -pre do va nju. Ipak za do vo ljan sam sbro jem kan di da ta ko ji se pri jav lju juna na πe nat je Ëa je, no pro blem je πtone ra do od la ze iz Spli ta. Di je lom je toza to πto sus tav joπ ni je na naj bo lji na -Ëin ri je πio dod je lu sluæ be nih sta no va,ali i izos ta nak sti mu la ci je ako, pri -mje ri ce, od la zi na otok. Dru gi pro -blem ko ji bih is tak nuo jest taj da na πika de ti una pri jed ne zna ju u ko jem Êero du i stru ci zavr πi ti. U mor na ri ci naspri je sve ga za ni ma ju stu di ji nau ti ke,stro jar stva i elek tro ni ke, s ne kim spe -

ci ja li za ci ja ma unu tar to ga. Uz to ka -de ti mo ra ju zna ti da ako su upi sa lipri mje ri ce eko no mi ju u Spli tu, to nezna Ëi da Êe na sluæ bi bi ti baπ u Spli -tu. Moæ da i ho Êe, ali tak vih tre ba moja ko ma lo. Oni ko ji Êe zavr πi ti u mor -na ri ci mo ra ju zna ti da je nji hov pros -tor sluæ be od Sa vu dri je do Mo lun ta,ukl ju Ëu ju Êi i ne ke oto ke.

Ko ji su pla no vi i ak tiv nos ti na po -dru Ëju me u na rod ne vojne su rad njei vojnih vjeæ bi u idu Êem raz dob ljupred HRM-om?

Ima mo mno go me u na rod nih kon ta -ka ta, od po Ëet ka go di ne do sa da oko78 raz nih me u na rod nih ak tiv nos ti,od vjeæ bi, sas ta na ka, do go vo ra, pre go -vo ra, do pos je ta raz nih bro do va. Op -Êe ni to mis lim da mor na ri ca ima naj vi -πe ak tiv nos ti unu tar oruæ a nih sna ga,jer je mo re uvi jek bi lo am bi jent na ko -jem je su rad nja bi la na vi so koj ra zi ni.Uplov lje nje bro da u ne ku lu ku uvi jekse sma tra pri ja telj skim Ëi nom i za tosmo mi moæ da po god ni ji za ko mu ni -ka ci je ne go dru gi. Osim to ga, mi nemo ra mo iÊi iz van Hr vat ske ili Ja dra nada bis mo ima li me u na rod nu su rad -nju. U sva kod nev noj smo ko mu ni ka ci -ji s NA TO-om upra vo za to jer smo namo ru, gdje Êe, ka da svi bu du u eu -rop skoj za jed ni ci, bi ti nje zi na me - u na rod na gra ni ca. Dru gim ri -je Ëi ma, Ja dran sko mo re Êe bi time u na rod na gra ni ca Eu rop -ske uni je. U stal nim smo kon -tak ti ma sa 6. flo tom i ide -mo pre ma no -

vom sus ta vu raz mje ne in for ma ci ja sjed nim vir tu al nim sre diπ tem u Ri mu,ali i sa za pov jed nim sre diπ tem NA -TO-a u Na pu lju. Pri go dom pos je taHr vat skoj za pov jed nik Juæ nog kri laNA TO-a ot vo re no je re kao da bi nasvo lio vid je ti vi πe uk lju Ëe ne u me u -na rod ne mi si je, po gla vi to u NA TOmi si ji u Sred ozem nom mo ru. Da kle,mno go su ra u je mo ali Êe su rad nja bi -ti kva li tet ni ja ka da na πi bro do vi bu duu sta nju ra di ti sve ono πto mo gu NA -TO bro do vi i ka da stig nu no vi bro do -vi ko je oËe ku je mo idu Êih go di na.

Ove Êe go di ne ob ljet ni ca HRM-a bi -ti obi lje æe na u Pu li. Moæ e te li namre Êi ko ji je raz log?

Mo ji su rad ni ci i ja mis li mo da je iz -la zak iz Spli ta i od la zak u ne ka ve Êaæu pa nij ska sre diπ ta ko rak vi πe ka to -me da Hr vat ska rat na mor na ri ca do -is ta bu de Hr vat ska rat na mor na ri ca iu tom ma ni fest nom obli ku. Na ma ni -je pro blem oti Êi u ne ki dru gi grad, uovom slu Ëa ju u Pu lu, i na pu tu ta moi na zad odræ a ti ne ko li ko vjeæ bi iujed no se obu Ëa va ti. Do sa da smodvi je ob ljet ni ce obi lje æ i li iz van Spli ta,i to jed ne go di ne u ©ibe ni ku, a jed ne

u Za dru. Ovo je tre Êi put da ide -mo iz van Spli ta. Zaπ to smo

se od lu Ëi li za Pu lu, a nepri mje ri ce za Ri je ku iliDu brov nik? Ove go di nesmo se od lu Ëi li za Pu lujer je πez de se ta ob ljet ni -

ca zavr π te ka II. svj. ra ta ipo vrat ka Is tre ma ti ci zem -

lji. Da kle, Is tra, Za dar i hr -vat ski oto ci vra Êe ni su Hr -vat skoj na kon zavr πet kara ta, a bu du Êi da smo uZa dru veÊ bi li, od lu Ëi lismo se za Is tru i Pu lu.Joπ u pro lje Êe smo do go -vo ri li tu pro sla vu.

16. rujna 2005.

B it ka na Kr bav skom po lju zbi la se 9.ruj na 1493. pod no Ud bi ne. Turs kuvoj sku, ko ja se vra Êa la s pljaË kaπ -

kog po ho da po Kranj skoj, pred vo dio jeJa kub-pa πa, a hr vat sku voj sku, u ko joj jesud je lo va la ve Êi na ta daπ njeg hr vat skogplem stva, ban Eme rik De ren Ëin. U bit cije u jed nom da nu po gi nu lo oko 10 ti su Êabra ni te lja, a mno gi su za rob lje ni. Stra ho -vit po raz u Kr bav skoj bit ci stvo rio je u Hr -vat skoj ti je kom idu Êih sto lje Êa uv je re nje ovaæ nos ti us pos ta ve dræ a ve za obra nu vlas -ti te slo bo de i sa mos voj nos ti. Upra vo smjes ta Kr bav ske bit ke is to ga da tu ma, 512go di na pos li je, hr vat ski su ho do Ëas ni ciza po Ëe li kri æ ni put ko ji ih je vo dio dopros to ra za iz grad nju bu du Êe crk ve hr vat -skih mu Ëe ni ka u Ud bi ni.

Iz grad nja crk ve hr vat skih mu Ëe ni ka uUd bi ni pok re nu ta je iz Gos piÊ ko-senj skebis ku pi je a ima upo ri π te u po zi vu pa peIva na Pa vla II. kr π Êan skom svi je tu da po -pi πe svo je mu Ëe ni ke, ka ko bi se to kaodra goc je no bla go pre ni je lo pre ko pra gati suÊ lje Êa i idu Êim na raπ ta ji ma sluæ i lokao uz or, te u Ëi nje ni ci da su hr vat skibra ni te lji kod Ud bi ne u to li kom bro ju pa -li za slo bo du i da im ni je oda na jav na za -hval nost na ro da te da se Ud bi na na la zi uzemljo pis nom sre diπ tu Hr vats ke. Pok ro -vi telj stvo nad iz grad njom crk ve pre u ze lisu Hr vat ski sa bor i Hr vat ska bis kup ska

kon fe ren ci ja, a sa gra dit Êe se na mjes tuna ka daπ nje crk ve sv. Ni ko le po ru πe ne uII. svj. ra tu. Ka men te me ljac je iz te me ljasta re kr bav ske ka te dra le, a bla go slo vioga je pa pa Ivan Pa vao II. ti je kom svogpos je ta Ri je ci 2003. go di ne.

U na zoË nos ti broj nih bis ku pa i sve Êe ni -ka te vi so kih vojnih i ci vil nih duæ nos ni ka ine ko li ko ti su Êa ho do Ëas ni ka kon ce le bri ra -no eu ha ris tij sko slav lje pred vo dio je za -gre baË ki kar di nal Jo sip Bo za niÊ. U pri -god noj ho mi li ji kar di nal Bo za niÊ je is tak -nuo ka ko Êe: “Crk va hr vat skih mu Ëe ni ka,grad nju ko je za po Ëi nje mo, bi ti na ne ki na -Ëin na πa dra goc je na vjer niË ka i na rod naπkri nja u ko joj Êe mo Ëu va ti spo men na ne -proc je nji vo bla go vje re, do bro te, pra ved -nos ti, hra bros ti, ve li ko du π nos ti i od vaæ -nos ti πto su re si le mnoπt vo muæ e va i æe nako ji su svo jim zau zi ma njem πi ri li do bro tu ilju bav na ovim na πim hr vat skim pros to ri -ma. Ne ka ova crk va bu de sim bol na πegza jed niπt va sa svi ma s ko ji ma æi vi mo i di -je li mo za jed niË ki pros tor”, re kao je poz -vav πi na oËu va nje lju ba vi, mi ra i prav de.“Ne Êe mo se odre Êi ide ala sa mo za to πtone ki mis le da je pro π lo nji ho vo vri je me”,is tak nuo je Bo za niÊ, do dav πi ka ko na πado mo vi na i svi jet va pe za lju di ma ko ji Êesli je di ti svo je ide ale. Bo za niÊ je oci je nioka ko su i na πi mu Ëe ni ci svo jim idea li maugra di li se be u na πu bu duÊ nost.

Æelj ko STI PA NO VIΔ

MORH

U Re mont nom za vo du oruæ a nihsna ga u Za gre bu 8. ruj na pro ve -de na je zavr π na, dru ga fa za uniπ -ta va nja pre os ta lih ko ma da au to -mat skih pu πa ka.

U pr voj fa zi, pri je toË no tri mje -se ca, uniπ te no je 500 ko ma da au -to mat skih pu πa ka ka li bra 7,62 mmAK (vi πe pro iz vo a Ëa i mo de la).Na ve de ni pro jekt pod na zi vom“Sta ro za no vo” pok re nut je usklo pu ini ci ja ti ve Uje di nje nih na -ro da pro tiv ne kon tro li ra nog πi re -nja oruæ ja, te ini ci ja ti ve re no mi ra -nog nje maË kog pro iz vo a Ëavojnog oruæ ja “Hec kler & Koch”.U ovoj je fa zi u sklo pu Pro gra mauniπ te no ukup no 500 pri mje ra kapje πaË kog na o ruæ a nja, a is to dob noje u sklo pu MORH-ova pla nauniπ te no joπ 600.

Kao i pr va, i ova je fa za ima la“jav ni” ka rak ter, jer su joj osimdje lat ni ka Za vo da na zo Ëi li pred -stav ni ci MORH-a - po moÊ nik mi -nis tra obra ne za ma te ri jal ne re sur -se Ivo Ba ËiÊ, te OS RH - (glav ni in -spek tor OS RH ge ne ral boj nik Jo -zo Mi li Êe viÊ i za pov jed nik ZzL-abri ga dir Pa vao Krpan, Ve le pos lan -stva SR Nje maË ke u RH, tvrt ke“Hec kler & Koch”, MUP-a i Mi -nis tar stva pra vo su a, kao i pred-stav ni ci me di ja. Ina Ëe, Hr vat skaje, uz In do ne zi ju, dru ga zem lja usvi je tu u ko joj se pro vo di taj pro -gram. Us ko ro Êe bi ti pro ve den i uËla ni ci NA TO-a Es to ni ji.D. VLA HO VIΔ

Uniπ te ne pre os ta le au to mat ske pu π ke

V I J E S T I

8

U Ud bi ni po lo æen ka men te me ljac za crk vu hr vat skih mu Ëe ni ka

No va crk va bit Êe sim bol za jed niπt va

snim

io Æ

eljko S

TIP

AN

OV

IΔ

snim

io Æ

eljko S

TIP

AN

OV

IΔ

U ka bul skoj zraË noj lu ci sr daË nosu nas do Ëe ka li pri pad ni ci V.hr vat skog kon tin ge nta. U krat -

kom raz go vo ru s nji ma, dok smo is to -va ra li na πe stva ri a oni uto va ra li svo -je u zra ko plov, shva ti li smo da nasËe ka no vo po zi tiv no is kust vo sud je lo -va nja u mi rov noj mi si ji. Na kon prov -je re u zraË noj lu ci kre nu li smo uCamp Wa re hou se. Oko trans por tana πih stva ri i opre me po mo gli sunam pri pad ni ci nje maË kih oruæ a nihsna ga. Pu tem od zraË ne lu ke KAI A-edo Cam pa Wa re hou se pri kup lja li smopr ve doj mo ve kroz us ke pro zo reoklop nih vo zi la ko ja su ju ri la ces ta -ma Ka bu la di æ uÊi obla ke pra πi ne.

Do Ëek pret hod ni ce uhr vat skom kam pu

U ovom je kon tin gen tu πest pri pad -ni ka ko ji su veÊ sud je lo va li u mi rov -noj mi si ji ISAF, ta ko da je upoz na va -nje Ka bu la i nje go ve oko li ce bi lo la -kπe. Ia ko smo du go vre me na slu πa lipri Ëe i gle da li fo to gra fi je o mi si ji,Ka bu lu, nje go vim lju di ma i obi Ëa ji -ma, pro la ze Êi ces ta ma ra zo re no gagra da pos ta je mo svje do ci ma du ge iteπ ke pro π los ti ko ja is to dob no ras tu -æu je, ali i po bu u je div lje nje pre matom na ro du ko ji se no si sa svim ne -

da Êa ma i ve li kim si ro maπt vom. Na kon tri de se to mi nut ne vo æ nje u

oklop nim vo zi li ma na plus 40 stup -nje va sti æ e mo u kamp Wa re hou segdje me u mnoπt vom zas ta va ko je sevi jo re u kam po vi ma po je di nih na ci jatraæ i mo onu jed nu, na ma oso bi todra gu. Ula zi mo u naπ kamp. Tu nasje do Ëe ka la pret hod ni ca ko ja je tuveÊ tje dan da na te nas upoz na je smjes tom na ko jem Êe mo bi ti idu Êihmje se ci. ©es ti hr vat ski kon tin gentsas to ji se od 54 pri pad ni ka, za raz li -ku od do sa daπ njih kon tin ge na ta ko jisu bro ja li 50 pri pad ni ka. Raz li ka ovo -ga kon tin gen ta u od no su na sve pri -jaπ nje jest da u mi si ji pr vi put sud je -lu je i hr vat ski me di cin ski tim.

Duæ nost za pov jed ni ka VI. hr vat skogkon tin gen ta ob na πa boj nik Ivan Ho -dak iz Upra ve vojne po li ci je, ko ji je umi rov noj mi si ji pre u zeo duæ nost za -mje ni ka za pov jed ni ka sat ni je mul ti na -cio nal ne vojne po li ci je MN MP COYu KMNB-u za jed no s nje maË kim boj -ni kom Ul fom Lub bers ted tom. Nji ho vaje za da Êa sav je to va nje za pov jed ni kaMN MP COY-a u svim po dru Ëji mave za ni ma za an gaæ i ra nje vojne po li ci -je, kao i mo gu Êoj pro ble ma ti ci ve za -noj za Ru les of En ga ge ment (Pra vi laupo ra be oruæ a nih sna ga) i nad leæ no -

stima vojne po li ci je u mi rov -nim mi si ja ma.

Naj zas tup lje ni ji hr vat skivojni po li caj ci

Uz veÊ poz na ti tim zaobav jeπ taj no dje lo va nje i na -cio nal ni tim za pot po ru, duæ -nost ope ra tiv nog Ëas ni ka uG3 od je lu ka bul ske mul ti na -cio nal ne bri ga de KMNB-aob na πa sat nik Ni ki ca Le miÊ,dok je Ëas nik za ve zu s ka -bul skom grad skom po li ci jom(Ka bul Ci ty Po li ce, KCP) boj -nik Ma to ©imi ËiÊ. Na cio nal -

ni kri mi na lis tiË ki od jel pred vo en jenat po ruË ni kom An tom Cic va ri Êem.Kri mi na lis tiË ki od jel odræ a va re do vi tekon tak te s ka bul skom grad skom po li -ci jom (KCP) s ko jom us ko su ra u je tepro vo di za da Êe pre ma po zi vu. U sas -ta vu MN MP COY-a pos to ji i mjes tocri me re a de ra, ko je tre nu taË no ob na -πa nad na red ni ca Ni na Kr niÊ i Ëi ja jeza da Êa vo e nje i aæ u ri ra nje svih iz -vjeπ Êa ko ja do la ze do vojne po li ci je au ve zi su s pro met nim i dru gim pre -kr πa ji ma. Osim to ga u sklo pu Ope ra -tiv no-plan skog od sje ka unu tar MNMP COY-a duæ nost do Ëas ni ka za pla -ni ra nje ob na πa nad na red nik Mi chaelFa nu ko. U sklo pu K-9 od je la hr vat skikon tin gent sud je lu je s tri vo di Ëa sasluæ be nim psi ma, ko ji su ujed no i je -di na tri sluæ be na psa u tom od je lu.Po di je lje ni su u tri gru pe: psi za de -tek ci ju dro ga, psi za de tek ci ju eks -plo zi va i zaπ tit no - tra gaË ki psi vo di Ëiiz la ze na za da Êe ta ko er pre ma po -tre bi, ali sa mo uz odo bre nje za pov -jed ni ka kon tin gen ta.

Osim to ga u sas ta vu kon tin gen tasud je lu je i vod vojne po li ci je ko ji sesas to ji od 40 pri pad ni ka me u ko ji -ma su i tri æe ne ko jim za po vi je da po -ruË nik To mi slav Ka su mo viÊ. S ob zi -rom na to da je ri jeË o me u na rod nojmi rov noj mi si ji i hr vat ski je vod voj -ne pol ici je po di je ljen u Ëe ti ri mu lti -na cio nal na vo da unu tar sat ni je vojnepo li ci je (MN MP COY) u sklo pu ko jesud je lu ju joπ i pri pad ni ci vojnih po li -ci ja Ita li je, Nje maË ke, Ru munj ske,Dan ske i Bu gar ske. Sva ki od Ëe ti rivo da sas to ji se od naj ma nje jed nogpri pad ni ka na ve de nih na ci ja. Uku -pan broj vojnih po li ca ja ca unu tar Ëe -ti ri vo da je 95, me u ko ji ma su naj -zas tup lje ni ji hr vat ski vojni po li caj ci,njih ukup no 30, za tim 21 pri pad nikru munj ske vojne poli ci je, 20 ta li jan -ske, 11 nje maË ke i 2 pri pad ni ka dan -ske vojne po li ci je.

9

©es ti hr vat ski ko ntin gent sti gao je 24. ko lo vo za u Ka -

bul gdje Êe idu Êih πest mje se ci pro vo di ti vojno-po li cij -

ske za da Êe unu tar sat ni je me u na rod ne vojne po li ci je

(MN MP COY), u sklo pu mi rov ne mi si je ISAF VI II

16. rujna 2005.

No vi lju di, sta re za da Êe

Iz Af ga nis ta na To mi slav KA SU MO VIΔ

©ESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII

Utovar stvari i opreme

B u e nje na kon dje lo miË no pros -pa va ne no Êi moæe se ov dje uBhim be ru opi sa ti kao bu e nje

iz koπ ma ra i po vra tak u ne baπ li je pustvar nost, jer tem pe ra tu ra od 30-akstup nje va u se dam uju tro i vla æ nostzra ka od „mi li jun“ pos to us pije va juubi ti vo l ju i naj ve Êim ra do ho li Ëa ri ma.Is pi ja ju Êi pr vu ju tar nju ka vu na te ra -si, u pred vor ju pos ta je, raz miπ l jamka ko da nas pre æ iv je ti sa πto ma nje

mu ke i zno ja, raz miπ l ja ju Êi us put oza da Êa ma ko je su da nas pos tav lje nepred tim i shva Êam da je da nas Ëe -tvr tak, moj sret ni dan, dan ka da samsluæ bu ju Êi Ëas nik. O da, od mah sambo lje vo lje, os mi jeh mi se po la ko vra -Êa na li ce, πto se ne moæe re Êi zamog pri ja te lja »ula ra ko ji upra vo iz -la zi iz so be i spre ma u pos jet jed nojpos troj bi u po dru Ëju od go vor nos ti, aiz po gle da mu se moæe pro Ëi ta ti: „Esta ri, bla go te bi, ti da nas os ta jeπ upos ta ji“, ali bez ob zi ra na spo me nu teuv je te, za da Êa Êe bi ti iz vr πe na nanaj bo lji mo gu Êi na Ëin, u to moæ e mo

bi ti si gur ni ka da je »ular u pi ta nju.Ali tak vi su svi hr vat ski pro ma tra Ëi uovoj mi si ji, jed no stav no iz vrs ni, a kadtre ba naj bo lji ...

Car stvo zmi ja i bi vo laPred ve Ëer se eki pa po nov no okup lja

u pu nom bro ju u pred vor ju pos ta jepo pu lar no naz va nim „Bhim be rianpub“, ia ko mu u ovim tre nu ci ma bo ljepris ta je na ziv sau na. Iz mje nju ju se

uo bi Ëa je ni dnev niraz go vo ri i raz miπ -lja o ve Ëe ri ko ja je ida nas ne iz bje æ na iubo ji ta kom bi na ci jaËa pa ti ja i da la, ina -Ëe lo kal nih spe ci ja -li te ta pri la go e nihna ma ta ko da ni suni upo la lju ti ka kose ina Ëe pri pre ma -ju. Da nas je timpos je tio juæ ni diopo dru Ëja pra te Êi ri -je ku Na la. U tomdi je lu ona no si saso bom mno geopas nos ti, kao πtosu min ska polja ko -ja se no πe na vo domna kon mon sun skih

ki πa ne kon tro li ra no prem jeπ ta ju ni -zvod no iza zi va ju Êi mno ge pro ble me iogra ni Ëe nja svi ma ko ji æi ve i ra de ubli zi ni. Ali za to je taj dio poz nat kaocar stvo u ko jem ne sme ta no æi ve mno -ge vrs te æi vo ti nja od ko jih su naju pe -Ëat lji vi je mno ge vrs te zmi ja, ko bri, apo go to vo pi to na du gih i do 5 me ta rako jih se zbog nji ho ve ve li Ëi ne i sna gepri bo ja va ju svi lo kal ci i vojni ci, mako li ko πut je li o to me. Dru ga ve li Ëan -stve na æi vo ti nja je div lji bi vol ko ji jeoso bi to ne pred vi div. Ka da se kre Êeno Êu stva ra ve li ku i zbu nju ju Êu bu kututnje Êi po dru Ëjem kao te ret ni vlak, o

Ëe mu Da nac pri Ëa s ve li kim poπ to va -njem, jer je ne dav no na jed nom odnoÊ nih mo tre nja do æ i vio bli ski sus rets tom æi vo ti njom.

Ne ka taj na ve zaPri Ëa se u mi si ji da ima ne ka taj na

ve za iz me u hr vat skih Ëas ni ka i lo -kal nih za pos le ni ka, ka ko vojni ka ta -ko i ci vi la, jer u sva kom raz go vo ru ilioba vlja nu bi lo ko je za da Êe oni na πeËas ni ke oso bi to sim pa ti zi ra ju i poπ tu -ju. Za nas Êe se uvi jek sve na pra vi tibez mno go raz go vo ra i sa smjeπ komna li cu, bi li mi u tom tre nut ku mes -sing of fi ce ri ili vo di te lji pos ta ja, a vo -za Ëi, ka da do bi ju za da Êu vo ziti Hr -va te, sret ni su kao da su do bi li natom bo li i to ot vo re no po ka zu ju. Sje -Êam se jed ne pri go de ka da je naπ se -nior dri ver ni Ëim izaz van re kao Na -gli Êu ka ko je on u ovom tre nut kunaj sret ni ji Ëov jek na svi je tu jer su muπef pos ta je i mes sing of fi cer Hr va ti.Stvar no ne znam kak va je to taj nave za, ali znam ka ko je nas ta la i za tohva la svim na πim Ëas ni ci ma ko ji susvo jim ra dom i po na πa njem u ovojmi si ji zav ri je di li ovak vu paæ nju i poπ -to va nje lo kal nog sta nov niπt va na ob -je stra ne cr te raz dva ja nja.

Ne ki kaæu da je ova mi si ja la ga na ibez opas na, ali evo ne ko li ko po da ta kako ji Êe po mo Êi u bo ljem ra zu mi je va -nju sve ga πto se ov dje do gaa. Napri mjer, go vo re Êi sa mo o zad njih ne -ko li ko tje da na, spo me nut Êu bom buko ja je eks plo di ra la u Sri na ga ru, gra -du u ko jem je tre nu taË no za pov jed -niπt vo mi si je, i to sto ti njak me ta ra odsa me zgra de, ne ko li ko lju di je po gi -nu lo, a ve Êi broj ih je ra njen, na za -pov jed niπt vu su po pu ca la stak la ipao je do bar broj lus te ra sa stro pa, ane ki zi do vi su na pu kli... Za to, hr vat -ski pro ma tra Ëi, sret no i u sva komslu Ëa ju oprez no ...

1016. rujna 2005.

Iz Pa kis ta na Zlat ko SU DIΔ

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Pri Ëa se u mi si ji da ima ne ka taj na ve za iz me u hr vat -

skih Ëas ni ka i lo kal nih za pos le ni ka, ka ko vojni ka ta ko i

ci vi la, jer u sva kom raz go vo ru ili oba vlja nju bi lo ko je

za da Êe oni na πe Ëas ni ke oso bi to sim pa ti zi ra ju i poπ tu ju. Za nas Êe se uvi jek sve na -

pra vi ti bez mno go raz go vo ra i sa smjeπ kom na li cu, a vo za Ëi kad do bi ju za da Êu vo ziti

Hr va te, sret ni su kao da su do bi li na tom bo li...

Guæva na ulicama Bhimbera

elBhim ber - pos ta ja zva na ho tel

N a kon du go go diπ njih su ko ba1991. na kon pot pi si va nja mi -rov nih ugo vo ra 1 i 2, te for mi -

ra nja mi rov ne mi si je Uje di nje nih na -ro da MI NUR SO pri vi dan mir je za -vla dao pros to rom Za pad ne Sa ha re.Od ta da pa do da nas rat nih su ko bane ma, a ob je stra ne, i Ma ro kan skakra ljev ska voj ska sa svo jim po li tiË -kim vod stvom i bor ci Fron te Po li sa riosa svo jom vla dom u Ra bou niu, uz po -moÊ me u na rod ne za jed ni ce, ali imno gih stra nih po li ti Ëa ra, traæe rje -πe nje su ko ba.

Tri de set go di na za toËeniπtva»es to se za bo ravlja ka ko iza su ko ba

sve za ra Êe ne stra ne si gur no ima ju irat nih za rob lje ni ka (POW). Ne ri jet kose nji ho ve sud bi ne ko ris te u raz no -vrs nim igri ca ma pri pre go va ra nju izau zi ma nju bol jih po zi ci ja. Meuna -rod noj za jed ni ci je teπ ko ut vr di titoËan broj za rob lje ni ka, jer po ne kadne ma ju pris tu pa sva kom sa bir nomsre diπ tu ili zat vo ru, te se s nji ho vombroj kom naj Ëeπ Êe kal ku li ra. Pri je ot -pri li ke dva tjed na, toË ni je 18. ko lo vo -za, doπ lo je do bit nog po ma ka a od -lu Ëu ju Êi ko rak na pra vi la je vla daSAD R-a i pred sjed nik SAD R-a. Po -Ëet kom ko lo vo za pred sjed nik Ab de la -ziz bo ra vio je u nesluæbenom pos je tu©pa njol skoj. Ta da su ino zem ne no -

vins ke agen ci je ob ja vi le ka ko sespre ma puπ ta nje na slo bo du ma ro -kan skih vojni ka ko ji su bi li za to Ëe niu rat nom su ko bu iz me u Kra lje vi neMa ro ko i Fron te Po li sa rio, te sprem -nost po li tiË kog vod stva FPOL da touËi ni u do gled no vri je me. Na rav no, ster mi nom ot puπ ta nja za rob lje ni ka seπpe ku li ra lo. I naπ upit upu Êen Ëas ni -ku za ve zu FPOL-a u Ra bou niu os taoje bez jas nog od go vo ra. “Bit Êe puπ -te ni, ali ne zna mo toË no ka da”, bi loje sve πto smo us pje li saz na ti.

Puπta nje na slo bo duPot pu nu i toË nu in for ma ci ju vojni

pro ma tra Ëi MI NUR SO-a u ure duËas ni ka za ve zu u Tind ou fu do bi li suve Ëer pri je puπ ta nja, da kle 17. ko lo -vo za. Na rav no, na πa pro fe sio nal naza da Êa ali i zna ti æe lja vo di la nas je uRa bou ni ka ko bis mo pri sust vo vali os -lo ba a nju za rob lje ni ka. U Ra bou niu,u ko jem je tre nu taË no sje diπ te vla deSAD R-a, ti je kom no Êi i ra no uju tropris ti glo je mnoπt vo ino zem nih no vi -na ra i re por ter skih eki pa, ali i ne kiod po li tiËara, te predstav ni ci ne vla di -nih or ga ni za ci ja. Ka ko bi sve bi lo name dij skoj ra zi ni, pred sjed nik SAD R-aAb de la ziz ob ja vio je puπ ta nje na slo -bo du ukup no Ëe ti ris to ti ne i Ëe ti ri rat -na za rob lje ni ka, pri pad ni ka ma ro -kan ske voj ske. Svi su za rob lje ni u su -

ko bi ma iz me u 1975. i 1991., do os -ni va nja mi si je MI NUR SO. U go vo rupo li tiË kog vod stva SAD R-a is tak nu toje ka ko je to znak do bre vo lje Sa ha -raw skih lju di, ali je is tak nut i zah tjevda ma ro kan ska stra na pres ta ne s na -sil jem u gra do vi ma La ay ou ne, Dak -hla i Sma ra pre ma Sa ha ra wi ma ko jita mo æi ve. Oso bi ta za hva la upu Êe naje ame riË kom se na to ru Ri char du Lu -ga ru ko ji je bio i osob no na zo Ëan iko ji je bio je dan od ini ci ja to ra tak vogzavr πet ka pat nji rat nih za rob lje ni ka.

Svi sa da veÊ biv πi za rob lje ni ci od je -ve ni u odo re ukr ca li su se u au to bu sete za pu ti li pre ma zraË noj lu ci gdje suih Ëe ka li dva put niË ka te dva trans -port na zrakoplova ko ji ma su us ko robi li pre ve ze ni u Ma ro ko, gdje Êe sepr vi put, ne ki i na kon tri de set go di -na za to Ëe niπt va, sres ti s obi te lji ma.

Na πa za da Êa je bi la na zo Ëi ti os lo -ba a nju te iz vijes ti ti o bro ju os lo bo -e nih. Sva ki od nas je na kon πto suza rob lje ni ci bi li os lo bo e ni os je tioza do volj stvo jer smo na zo Ëi li moæ daod lu Ëu ju Êem ko ra ku za bu duÊnostovih pros to ra i jer smo bi li svje do cine Ëeg dob rog i ple me ni tog. Sli je de Êilo gi ku, sa da je na re du Kra lje vi naMa ro ko od ko je se oËe ku je da uËi niba rem pri bli æan ko rak na pri jed kako naË nom rje πe nju su ko ba u po dru -Ëju zva nom Za pad na Sa ha ra.

16. rujna 2005.11

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

Oslobaanje zarobljenika

Bivπi za rob lje ni ci s dva

put niËka te dva trans port na

zrakoplova pre ve ze ni su u Ma ro ko,

gdje Êe se pr vi put, ne ki i na kon tri de set

go di na za toËeniπtva, sres ti s obi te lji ma...

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

HRVATSKI VOJNICI U BELGIJI

Drugo sudjelovanje hrvatskog tima na manifestacijskoj hodnji“Four days of the Yser” u Kraljevini Belgiji

Ka da se na sve Ëa nos ti zat va ra nja po ja vi la hr vat ska zas ta va i iza nje na trg upa ra di rao tim

um or nih ali od vaæ nih vojni ka, na sve Ëa noj tri bi ni svi su us ta li, zap ljes ka li i spon ta no po vi ka -

li: “Cro a tia, Cro a tia!” To ga je tre nut ka bi lo ve li Ëan stve no bi ti Hr vat

K a da je u trav nju sti -gla no mi na ci ja zasud je lo va nje na ma -

ni fes ta cij skoj hod nji u Bel -gi ji, uËi ni lo mi se pri mam -lji vo i iza zov no. Zaπ to ne?Uvi jek sam vo lio iza zo ve ido ka zi va nja. A ka da samsa svo jom na mje rom upoz -nao svo ju obi telj, kÊe ri ni suima le niπ ta pro tiv, ali je su -pru ga za miπ l je no za kli ma lagla vom: 4 x 32 km? Je si lisi gu ran da Êeπ to mo Êi iz -dræ a ti? Ne maπ vi πe 20 go -di na. U re du, ne mam 20,ali ni sam ni za sta ro æe lje -zo, po mis lio sam ma lo pov -ri je en. Uos ta lom, πto ti æe -no znaπ ko li ko ja mo gu!?

Da nas, ne ko li ko da na na -kon po vrat ka u Hr vat -

sku, mo je me no gejoπ uvi jek pod -

sje Êa ju nane za bo -

rav nu avan tu ru. Ne volj komo ram priz na ti: mo ja æe naje to shva ti la mno go oz bilj -ni je. I bi la je u pra vu: bi loje vr lo teπ ko.

„Four days of the Yser”tra di cio nal na je hod nja uBel gi ji (za pad na Flan dri -ja), u or ga ni za ci ji Mi nis -tar stva obra ne Kra lje vi neBel gi je i ot vo re nog je ti pa:mo gu sud je lo va ti vojni ci ici vi li, su klad no no mi na ci -ja ma. Nu di se ne ko li koara næ ma na: 4 x 32 km, 4 x16 km, te raz li Ëi te kom bi -na ci je. Za pos tig nu te re -zul ta te do bi va ju se i raz li -Ëi ta priz na nja. Na rav no,ono naj te æe no si naj vred -ni je. Hr vat ski tim bio jepri jav ljen na to naj te æe.Uos ta lom - jes mo liili nis mo vojni ci?

Pri jav lje ni zanaj te æu dio ni cu

Na kon pri mlje ne za po vi -je di u srp nju i dos tav lje -nog po pi sa kan di da ta po -Ëe le su sveo buh vat ne pri -pre me. Odre en sam zavo di te lja, jer imam naj vi πiËin, a i neπ to ma lo bo ljepri Ëam en gles ki. Pro u Ëiosam po pis su dio ni ka. Naj -vi πe sam, na rav no, gle daoJMBG i mo lio Bo ga da nebu dem naj sta ri ji. I ni sambio. Ima li smo i jed nu pri -pad ni cu lje pπeg spo la.Ma lo sam se ut je πio, a on -da prio nuo na po sao. Onajte le fon ski, na rav no. Ka kose bli æ i lo vri je me po las kate le fo ni rao sam sve vi πe isve Ëeπ Êe. Uvi jek neπ to no -vo, do dat no, br zo sre di,

zo vi, or ga ni zi raj,

tr Ëi: odo re, obu Êa, zas ta va,hra na, do ku men ti, pri je -voz, oso be za kon takt...Sve sam ured no pi sao, bi -lje æ io i kri æao. Dan pri jepo las ka bio sam uv je renda je sve na prav lje no, anoÊ uo Ëi po las ka ni sam(na rav no) oka sklo pio. Ne -ma ve ze, spa vat Êu u au to -bu su, da lek je put... Ka dasmo na po kon svi bi li u au -to bu su, iz mo li li smo je danza jed niË ki „OËe naπ“ zasre tan put, bo ra vak i po -vra tak.

Bel gi ja je vr lo sliË na Sla -vo ni ji. Rav na je ko’ tep si ja.I ta mo s bun de ve vi diπ sveoko se be. Sa mo πto je ma love Êa. Ima ju mno go sto ke, ito kak ve: kra ve i ko nji suna bil da ni kao πvar ce ne ge -ri. I svi (ne vje ro jat no) va nipa su tra vu. Ces te bez ru -

pa, bes pri je kor no oz na -

Marijan AUGUSTINOVIΔ

16. rujna 2005.

Hrvatski vojnici na 130 kmdugoj Ëetverodnevnoj hodnji

12

Ëe ne, ure e ne i os vi jet lje ne. Ku Êe zi -da ne od sit ne ope ke, ali ne o æ bu ka ne(ni su ima li za æbu ku?!). Po pod ne, ka -da rad no vri je me zavr πi, uli ce, tr go vii te re ni svih vrs ta prov ri ju od sil nogsvi je ta. Sje di se, je de, pi je, igra i tro -πi. Niπ ta im ni je sku po. Mi raz gle da -va mo i pre ra Ëu na va mo: ovo je skup -lje ne go kod nas, ovo je ja ko skup -lje... Jef ti ni jeg ne go πto je kod nas -ne ma.

Osob lje u na πem baz nom lo go ru iz -nim no je sr daË no i lju baz no. Uglav -nom poz na ju Hr vat sku i Hr va te. Ne -ki su bi li kon cem de ve de se tih u Ba -ra nji (BEL BAT). Kaæu da je Sla vo ni jali je pa kao i nji ho va Flan dri ja. Li je pada, ali ova ko ured na i plod na si gur noni je. Ov dje ne ma ne o bra e ne zem lje,a sve za sa e no ab nor mal no us pi je va.»ov jek se za pi ta kak va je to zem lja iπto to oni zna ju i mo gu - a mi ne.

»eti ri da na po 32 kmNa sve Ëa nos ti ot va ra nja (dan pri je

po Ëet ka Ëe tve rod nev nih hod nji) pri -vu kli smo po zor nost Ëi nje ni com πtosmo doπ li iz da le ke Hr vat ske. Ni ka konis mo mo gli “ko pi ra ti” nji ho ve pa -rad ne kret nje (sve neπ to kom pli ci ra -no, za vr Êu ru ke i no ge), pa smo os ta -li pri na πem, jed no stav nom. Poz dra viru kom su is ti, tu ni je bi lo po gre π ke.Naπ vojni izas la nik nas je do Ëe kaopri do las ku i smjeπ ta ju, ali sa da ni jeov dje. Ima rad nih ob ve za u Bru xel le -su. A ka da je dru gi dan nji hov mi nis -tar obra ne puc njem oz na Ëio start, na -ga rio sam po sta zi. Sa da Êe do Êi Ëasis ti ne, po mis lim, baπ da vi dim ko li komo jih 45 joπ vri je di i ko li ko mo ja æe -na (ni)je u pra vu.

Bi lo je za nim lji vo: ma sa vojni ka ici vi la sli je va se u is tu sta zu. Raz dvo -ji la se na kon ne ko li ko ki lo me ta ra(jed ni na 16, a dru gi na 32 km), da bise opet sas ta li. Mi, na o ruæ a ni raz li Ëi -tim sit ni ca ma, vojnim oz na ka ma irek lam nim ma te ri ja li ma, “lo vi mo” nasta zi ho do Ëas ni ke i lju baz no di je li mo.Zauzvrat pri ma mo to pao znak za hva -le.Pra ti mo ta bli ce s pri je e nom ki lo -me traæ om i gle da mo na sat: 5 km za52 min, 10 km za sat i 50. Joπ 20 km,joπ 7 km ... Jed na prov je ra, dru gaprov je ra (oËi ta va ju naπ bar-kod kao utr go vi ni na sa la mi). Os vje æe nja uzsta zu (vo da, mli je ko, so ko vi) ta ma ni -mo u ho du. Pr va po moÊ? (Ko me totre ba). Na po kon cilj. Po vra tak u au to -bus ko ji nas vra Êa u baz ni ta bor.

©aljem SMS ku Êi: odra pio 32, joπ sa -mo 3 x to li ko.

U baz nom ta bo ru ras pre ma nje i sa -gle da va nje sta nja. Sa stra hom ski -dam Ëa ra pe jer ne znam kak ve su mino ge. Ne vje ro jat no - sa mo dva æu lja.Do ma Êin je osi gu rao tim me di cin skihteh ni Ëa ra ko ji zna ju sa æu lje vi ma. Tuje i li jeË nik, ma ser. Na kon zbri nja va -nja - tu πi ra nje, ve Ëe ra, ve Ëer nja πet -nji ca pa bel gij sko pi vo. On da spa va -nje, dru gi dan dru gih 32 km.

Dru gi dan po Ëi nje kao i pr vi, ali seno ge bræe um ara ju. Ipak, svi bez ve -Êih pro ble ma sti æ e mo do kra ja iokup lja mo se u ba zi. Saz na jem da je -dan naπ ni je star tao (ne ko li ko da napri je po las ka oz li je dio je no gu). OK,os ta lih 29 je odra di lo 100%. Ti je komras pre ma nja do la zi do pr ve kri ze mo -ra la... »ujem: „Ja su tra ne Êu iÊi...“,„Ni ja, na pra vit Êu je dan dan pau -ze...!“ “Ja sam na gra ni ci.” Sva a juse no ge (kaæu sta ni ma lo) i gla va(mo raπ da lje). Vid jet Êu uju tro. Uju -tro no ge la ga no uko Ëe ne i bol -ne. Ti je kom raz gi ba va nja i za -gri ja va nja de fi ni tiv na od lu -ka: ne idem i ne Êu bi ti je di -ni (s ob zi rom na raz go vorod si noÊ). A na kon do ruË ka- iz ne na e nje. Svi se pa ki ra -ju i spre ma ju: hra na, vo da,dvo je Ëa ra pa, pri te æu se Ëiz -me... Pa, gdje su oni od si noÊ ko jine idu??? I πto sa da s mo jim os tan -kom? Niπ ta!

Na po kon ciljTre Êi dan la kπi je za to πto star ta mo

iz na πeg mjes ta - ba ze. Start i cilj sutu, na tr gu. Na po Ëet ku ma lo bo lego lje ni ce, ali sam sas vim si gu ran daÊe za ne ko li ko ki lo me ta ra pro Êi. Ipro πle su: vi πe ne bo le go lje ni ce, sa -da bo le zglo bo vi. Ali vo lja je ja ka.Mno go te ku Êi ne, ja bu ka, bresk va.Sen dvi Ëe ni ne di ram (ni ju Ëe raπ njeni sam po jeo). Pri kra ju ho da mo za -jed no ja - i (je di ni) sta ri ji ko le ga. Pri -Ëa mo o au to mo bi li ma, ka ko smo ihku pi li/pro da li. Bo dri mo se. Na po koncilj. U ba zu sti æe SMS pod rπ ka obi te -lji: Iz dræi joπ tih 32!

Za zad nji dan ne ma dvoj be: ide mosvih nas 29 (onaj bo les ni po nov none Êe iÊi, ali Êe ima ti po lo vi Ëan us -pjeh: pr vi i tre Êi dan je odra dio. Zad -nji dan je i sve Ëa nost zat va ra nja. Bi tiÊe ta mo i naπ VIZ. Gle dam plan.Start u 08,30, a ce re mo ni ja zat va ra -

nja u 15,30. OK, sti æ e mo! Osim to ga,bel gij ska do Ëas ni ca za kon takt rek laje da je sta za “neπ to kra Êa” (26-28km). To je sat ma nje! Ali, na po las kuneπ to ni je u re du! Po la zi mo au to bu -som za Iper (start/cilj zad nje eta pe)tek u 08,40. Star ta mo na kon 40 minvo æ nje, u 09,20, i to kao zad nji. Po -Ëet no ra zo Ëa ra nje ne sta je pred po no -som i ina tom. Us pjet Êe mo! I na kon100 km u no ga ma, pri je Êi Êe mo tih26-28 km za ma nje od 6 sa ti i sti Êi nasve Ëa nost zat va ra nja. Na bol se vi πe ine os vr Êe mo. Gra bi mo sta zom i pres -ti æ e mo one ko ji su star ta li pri jenas.Kraj oz na ke 25 km sli ka mo se zaus po me nu. To je zad nja oz na ka, a ciljje tu neg dje, ma loda lje. Æu ri -mo

da lje. 20 je do 3, joπ 50 mi nu ta dosve Ëa nos ti zat va ra nja. Us pjet Êe mo.Pri mam po ru ku na πeg vojnog izas la -ni ka: “Na tr gu sam, gdje ste vi?” Od -go va ram: „Joπ 1-2 km, vi di mo se”.Ula zi mo u pred gra e Ipera, oËe ku -jem iza sva kog za vo ja lju de u na ran -Ëas tom ko ji oËi ta va ju ula zak u cilj.Ali, na kon ne ko li ko uli Ëi ca opet smou po lju. A zvo nik ve li ke crk ve u Iperuvi di se da le ko, 5-6 km. Sta za ni je kra -Êa, po nav ljam bi jes no u se bi. Ne Êusti Êi na sve Ëa nost, ni ja ni ti ne ko li ci -na ko ja je is pred... Pra tim na ran Ëas tepu to ka ze ko ji upor no kri vu da ju i vo -de k cil ju, ali puæ ev ski po la ko. I on dana po kon cilj. Od mah iza lju di u na -ran Ëas tom je na πa bel gij ska do Ëas ni -ca. Da je mi me da lje, za me ne i zaone ko ji su joπ na sta zi. „Ha na lo ra,sta za ni je bi la kra Êa!“, kaæ em s gor Ëi -nom u gla su. „Ali us pje li ste“, bio jeod go vor. Una toË sve mu, po lo vi ca na -πeg ti ma sti gla je na vri je me.

16. rujna 2005.13

HRVATSKI VOJNICI U BELGIJI

16. rujna 2005.

U del niË koj vojar ni “Dr go malj” boj naza spe ci jal na dje lo va nja obi lje æ i la je pe -tu ob ljet ni cu svog pos to ja nja, a pri god -noj su sve Ëa nos ti uz predstav ni ke MO iOS RH-a te um irovlje ne i bi vπe pri pad -ni ke boj ne na zo Ëi li i predstav ni ci lo kal -ne vlas ti i Crk ve.

“Po no san sam πto sam za pov jed nikove pos troj be i πto za po vi je dam ovimlju di ma. Od go vor no tvr dim da ova pos -troj ba moæe pro ves ti sve za da Êe ko je sepred nju pos ta ve”, re kao je u pri god nomgo vo ru za pov jed nik boj ne pu kov nik Ni -ko la Æu pa niÊ, do dav πi da je ta pos troj baHKoV-a na kon re or ga ni za ci je i po pu neljud skim i ma te ri jal nim re sur si ma joπspo sob ni ja za pro ved bu bu du Êih za da Êa.

Go vo re Êi o ni zu spe ci ja lis tiË kih obu kako je pro vo de, pu kov nik Æu pa niÊ je re -kao da je obu ka ori jen ti ra na na kom pa -ti bil nost s dru gim pos troj ba ma Ëla ni ca -ma NA TO-a, te je po se bi ce is tak nuo ka -

ko se iz obraz ba pro vo di kon ti nui ra nokroz pos to je Êi oblik πko lo va nja Ëas ni ka ido Ëas ni ka, na me u na rod noj ra zi ni, tekroz me u na rod nu vojnu su rad nju.

Ti je kom pro tek lih pet go di na pri pad ni -ci pos troj be sud je lo va li su na ve li kombro ju tak tiË kih i po kaz nih vjeæ bi s pri -pad ni ci ma dru gih pos troj bi OS RH-a,kao i na broj nim vojnim me u na rod nimnat je ca nji ma, a ost va ru ju i iz nim no do -bru me u na rod nu vojnu su rad nju s pri -pad ni ci ma OS Ita li je, Aus tri je, Slo ve ni -je, Slo vaË ke, Nje maË ke, Polj ske, Ma ke -do ni je, Ve li ke Bri ta ni je i dr. Pu kov nikÆu pa niÊ je is tak nuo i to da je od ove go -di ne boj na za spe ci jal na dje lo va nja uk -lju Ëe na u tra ga nje i spa πa va nje na kop -nu i mo ru, te je po se bi ce is tak nuo da jeus tro jen i vod za pro ved bu part ner skihcil je va za sud je lo va nje u me u na rod nimvojnim ope ra ci ja ma.

L.P.

OSRH

Boj na za spe ci jal na dje lo va nja obi lje æ i la pe tu ob ljet ni cu

U ve li koj dvo ra ni »as niË kog do maHVU-a, 8. ruj na je odræa na sve Ëa nostpo vo dom zavr πet ka iz obraz be po laz ni -ka »as niË ke πko le.

To ga je da na se dam de set i dvo je po -laz ni ka te melj ne iz obraz be, kan di da taza Ëas ni ke HKoV-a, te kan di da ta zaËas ni ke HRZ-a i PZO-a, i sluæ be no pri -mi lo di plo me i priz na nja za us pje πanzavr πe tak πko lo va nja. Sve Ëa nos ti su na -zo Ëi li vi so ki vojni duæ nos ni ci, me unji ma po moÊ nik mi nis tra za ljud ske re -sur se Æelj ko Gor πiÊ, za mje nik na Ëel ni -ka GSOS-a RH, ge ne ral pu kov nikSlav ko Ba riÊ, za mje nik za pov jed ni kaHKoV-a ge ne ral pu kov nik Mla denKru ljac, za mje nik za pov jed ni ka HRZ-ai PZO-a bri gad ni ge ne ral Dar ko Ru ka -vi na, za pov jed nik ZIO-a bri ga dir Mar -jan Biπ kiÊ i dru gi.

No vim se Ëas ni ci ma obra tio bri gad nige ne ral Ru ka vi na Ëes ti ta ju Êi im nazavr πe noj obu ci i po æe ljev πi us pje πannas ta vak vojne ka ri je re. I ge ne ral pu -kov nik Mla den Kru ljac po æe lio je no -vim pri pad ni ci ma oruæ a nih sna ga dalj -nji na pre dak, uz stal no usavr πa va njevojnih zna nja i vjeπ ti na. O po zi vu ko jisu po laz ni ci iza bra li ge ne ral pu kov nikSlav ko Ba riÊ je re kao: “Ovo je Ëas tan

po ziv, pun iza zo va. Upra vo vi ste oniko ji Êe uz Ëas ni ke os ta lih ze ma lja bi ti usus ta vu NA TO-a, u sus ta vu de mo krat -skih teæ nji. Sto ga je ne op hod no da ovobu de tek pr vi ko rak u va πem dalj njemusavr πa va nju, te da u svo joj bu duÊ nos tipos ta ne te oni ko ji Êe pro mi ca ti hr vat -ske Ëas ni ke i hr vat sku dræ a vu, kao iovaj Ëas tan po ziv, nje gov ko deks i eti -ku.“ Na kon πto je Ëes tit ke po laz ni ci maupu tio i po moÊ nik mi nis tra Æelj ko Gor -πiÊ, do di je lje na su i po seb na priz na njanaj bo lji ma me u po laz ni ci ma.

A.DE»AK

V I J E S T I

Aus trij sko vojno izas lan stvo, pred vo e no

za mje ni kom aus trij skog rat nog zra ko plov -

stva bri gad nim ge ne ra lom Günthe rom

Schie fer tom, pos je ti lo je po Ëet kom ruj na

vojar nu “Ze mu nik” gdje su im do ma Êi ni

bi li za mje nik za pov jed ni ka HRZ-a i PZO-a

bri gad ni ge ne ral Dar ko Ru ka vi na i za pov -

jed ni ci ze mu niË kih pos troj bi bri ga di ri Ivan

Gu li πi ja i Ne ven ko »er var.

Trod nev ni pos jet je pro te kao u pri ja telj -

skom oz raË ju s ob zi rom na vi πe go diπ nju

su rad nju dva ju zra ko plov sta va, a ko ja Êe,

ka ko je is tak nu to, u bu duÊ nos ti bi ti joπ in -

ten ziv ni ja. Oso bi to za ni ma nje gos ti su po -

ka za li za le taË ki pro gram pi lo ta 93. zb te

su i osob no upoz na li pi lo te iz vo a Ëe na

zra ko plo vu PC-9 i he li kop te ru BELL-206

B sat ni ka Ne na da Has ne ka i sat ni ka Bo ri -

sa Pa ni Êa.

M.K.

Predstavnici austrijskog ratnogzrakoplovstva u Zemuniku

U Sre diπ tu za me u na rod ne vojne ope ra -

ci je u Ra kit ju 5. ruj na po Ëeo je 6. me u -

na rod ni te Ëaj za vojne pro ma tra Ëe UN-a

UN MOC-6. Na te Ëa ju sud je lu je 25 Ëas ni -

ka. Uz Ëas ni ke iz OS RH na te Ëa ju je i 11

stra nih po laz ni ka, i to po dvo ji ca iz Etio pi -

je, Je me na, Ruan de i Sr bi je i Cr ne Go re te

po je dan Ëas nik iz Do mi ni kan ske Re pu bli -

ke, El Sal va do ra i Gva ja ne. U pro ved bi te -

Ëa ja po moÊ in struk to ri ma iz Sre diπ ta MVO

pruæ a ju i je dan Ëas nik iz Urug va ja i GrË ke

te 5 Ëas ni ka iz OS RH.

Te Ëaj se sas to ji od teo ret skog i prak tiË -

nog di je la. U teo ret skom di je lu, ko ji tra je

dva tjed na, bu du Êi vojni pro ma tra Ëi upoz -

nat Êe se s prav nim i psi ho lo π kim as pek -

ti ma mi rov nih ope ra ci ja, ko mu ni ka ci ja ma

i ra dio-pro ce du ra ma, ori jen ta ci ji i na vi ga -

ci ji, ci vil no-voj nim od no si ma i teh ni ka ma

pre go va ra nja, da bi se πto bo lje pri pre mi li

za za da Êe u ne koj od UN mi si ja.Dru gi dio

te Ëa ja Êe se pro ves ti na vojnom po li go nu

“Du gi Dol” Ko ra na od 19. do 23. ruj na.

M.».

14

Meunarodni teËaj za vojne promatraËe

Zavr πe tak iz obraz be po laz ni ka »as niË ke πko le

snim

io T

om

isla

v B

RAN

DT

16. rujna 2005.

OSRH

Sve Ëa no pri seg nuv πi na vjer nost do mo vi -ni, 129 mor na ra tre Êeg ovo go diπ njeg na -raπ ta ja sluæ be no je po Ëe lo sluæ i ti vojni roku HRM-u. Sve Ëa nost su pri seæ ni ci ma uve -li Ëa li u ime na Ëel ni ka GSOS-a RH izas la -nik ko mo dor Ivi ca To liÊ, za pov jed ni ci pos -troj bi HRM-a i vi so ki Ëas ni ci OS-a RH,Ëla no vi obi te lji, rod bi na i pri ja te lji, pred-stav ni ci gra da Spli ta, Split sko-dal ma tin -ske æupanije, Crk ve, MUP-a i me di ja.

Na zoË ni ma je do bro doπ li cu upu tio za -pov jed nik Sre diπ ta za od goj i obu ku mor -na ra HRM-a pu kov nik Ra de La siÊ, tompri go dom ka zav πi: “Ka da mor nar - voj nikpri seæe na vjer nost do mo vi ni, on da je tove li ki do ga aj - to je Ëin zre los ti! Vi stenas ljed ni ci onih ko ji su krv lju to pi li ovusve tu zem lju, ko ji su s pu π kom u ru ci, za -no som u du πi i is ti nom u sr cu bra ni li, Ëu -va li i stva ra li ovu zem lju. Za da Êa da bu -de te nas ljed ni ci naj bo ljih ne Êe vam bi ti

ni ma lo la ka! Ne sum njam u vas jer steiza bra li vojniË ki na Ëin sluæ e nja vojnog ro -ka. Iza bra li ste te æi na Ëin. Te æi, ali i Ëas ni -ji! Zbog to ga se i va ma i va πim ro di te lji maod sr ca za hval ju jem. Kao za pov jed nik odvas za hti je vam mak si mal no za la ga nje upro ved bi vojne obu ke, dis ci pli ni ra no i ko -rekt no iz vr πa va nje za po vi je di, da Ëu va tedos to jan stvo i ugled pri pad ni ka HRM-a iraz vi ja te me u ljud ske od no se te vo di tera Ëu na o za jed niπt vu u svo jim re do vi ma.”

Po tom se na zoË ni ma obra tio za pov jed -nik Flo te HRM-a ko mo dor Ivi ca To liÊ re -kav πi: “Æe lim vam mir ne, si gur ne i za -nim lji ve vojniË ke da ne, a od va πih za pov -jed ni ka oËe ku jem da vam ih i osi gu ra ju.Uz vojniË ku os po sob lje nost i oda nost do -mo vi ni vje ru jem da Êe te ov dje sklo pi tino va pri ja telj stva i vra ti ti se s po zi tiv nimis kust vi ma svo jim ku Êa ma.”

Z.G.

U Lo ri pri seg nuo 56. na raπ taj mor na ra

V I J E S T I

U pos je tu Spli tu i HRM-u poËetkom ruj -

na bo ra vio je brod rat ne mor na ri ce SAD-a

Kauffman (FFG-59). Pos jet je za po Ëeo na -

kon uplov lje nja bro da u Sje ver nu lu ku ko -

or di na cij skim sas tan kom na bro du RM

SAD-a iz me u predstav ni ka bro da i Ëas ni -

ka HRM-a, dje lat ni ka vojne po li ci je i

MUP-a, a sve je nas tav lje no usu gla πa va -

njem pri pre ma vojne vjeæ be “Pas sex”.

Ka pe ta na fre ga te Ken neth A. Krog ma na i

iz vr π nog Ëas ni ka ka pe ta na kor ve te Law -

ren ce M. Scha deg ga u Za pov jed niπt vu

Flo te HRM-a pri mio je ka pe tan boj nog

bro da Au gus tin BeniÊ upoz navπi goste s

us tro jem i ope ra tiv nim sna ga ma Flo te

HRM-a. Na dan is plov lje nja bro da pro ve -

de na je vojna vjeæ ba u πi rem split skom ak -

va to ri ju u ko joj je HRM sud je lo va lo s ra -

ket nom to pov nja Ëom “Dmi tar Zvo ni mir”.

Z. G.

USS Kauffman u Spli tu

U Do mu HV “Zrins ki” u Kar lov cu 6. ruj -

na odræa na je sluæ be na pri mo pre da ja duæ -

nos ti za pov jed ni ka 1. gbr. Bri ga dir To mo

Med ved je pre dao duæ nost za pov jed ni ka

bri ga di ru Dra gi Hor va tu. Pri mo pre da ji je

bio na zo Ëan za pov jed nik 5. kor pu sa

HKoV-a bri gad ni ge ne ral Jo sip Zvi ro tiÊ.

Bri ga dir Med ved od la zi na πko lo va nje u

Rat nu πko lu OS RH “ Ban Jo sip Je la ËiÊ”,

a bri ga dir Hor vat na no vu duæ nost do la zi

iz ©ko le obra ne i stra te gi je u NR Ki ni.

D.M.

15

Pri mo pre da ja duæ nos ti za pov jed ni ka 1. gbr

U Sre diπ tu za obu ku i dok tri nu lo gis ti keu Po æe gi, 10. ruj na je sve Ëa no pri seg nuopr vi na raπ taj Sre diπ ta. Tom pri go dom navjer nost do mo vi ni pri seg nu lo je 493vojni ka no va ka, a sve Ëa nom su Ëi nu na -zo Ëi li izas la nik na Ëel ni ka GSOS-a RHbri gad ni ge ne ral Zvon ko Pe ter nel, za pov -jed nik Za pov jed niπt va za lo gis ti ku bri ga -dir Pa vao Krpan, za pov jed nik Sre diπ ta zaobu ku i dok tri nu lo gis ti ke bri ga dir AlojzTo ma πe viÊ, predstav ni ci ci vil nih i vojnihvlas ti, te ro di te lji i rod bi na.

Bri gad ni ge ne ral Pe ter nel je no va ci mapo æe lio mno go us pje ha u svla da va njuobuË nih vojnih lek ci ja, te Ëes ti tao na sve -Ëa nom Ëi nu da va nja pri se ge. »es tit ka masu se pri druæ i li i os ta li uzva ni ci kao iokup lje ni gos ti. Da ka ko, one naj to pli jeiz rek li su ro di te lji, te rod bi na i pri ja te ljipr vog na raπ ta ja, ne skri va ju Êi ni su ze, nipo nos na mla du hr vat sku voj sku. Me uokup lje ni ma sus re li smo i na Ëel ni ka top -niπt va HKoV-a, bri ga di ra Mir ka ©tr ka,ko ji je sve Ëa nos ti na zo Ëio kao otac, s ob -zi rom na to da je me u 493 no va ka bio inje gov sin Ved ran. Na upit o doj mo vi masa sve Ëa nos ti, bri ga dir ©trk od go vo rio jeka ko je pri se ga sve Ëan Ëin, po se bi ce uz -me li se u ob zir ka ko se da nas ma li brojmla dih od lu Ëu je na sluæ e nje vojnog ro ka.“A u kon kret nom slu Ëa ju, si nov lje voj pri -se zi, po nos do seæe svoj vr hu nac.“, re kaoje bri ga dir Ëes ti ta ju Êi no vom vojnom Ëla -nu svo je obi te lji.

A.D.snim

io D

ubra

vko K

OV

A»

SveËana prisega u Poæegi

16. rujna 2005.

ZAJ ED NI » KI ra zvoj mo du lar nogko ta Ë nog vo zi la no ve gen era cije uko ji su kre nu li Nje ma Ë ka, Ni zoz em -ska i Ve li ka Bri ta ni ja na stavl ja se idal je. Ia ko ta kon sta ta ci ja zvuËi po -ma lo ne o biË no, rij eË je ipak o pre -ciz nom os li ka van ju stan ja u europ -skoj ob ram be noj in du stri ji. Pro gramzaj ed ni Ë kog ra zvo ja naz van jeMRAV (Mul ti Ro le Ar mou red Ve -hic le) pa prei me no van u Bo xer kre -nuo je pun op ti miz ma. No, prvi ve -li ki pro blem bi lo je po vla Ë en je Ve li -ke Bri ta nije sre di nom 2003. To jetri par tit nom pro gra mu, u koj em se itro πko vi ra zvo ja dij ele na tri dij ela,do nij elo prvu za pre ku ko ja je ipakprev la da na jer su dva pre o sta laËla na od luË ila na sta vi ti zaj ed ni Ë kira zvoj.

Iz pro gra ma se po vu kla bri tan skatvrtka Al vis (sad dio BAE Sy stemsLand Sy stems), a osta le u Krauss-Maf fei Weg mann i Rhein me tall

Lan dsy ste me izNje ma Ë ke te ni zo-z em ski Stork. No,pro ble mi i dal jepra te Bo xe ra. Nai -me, Ni zoz em ska je,upla π e na ve li kimtro πko vi ma ra zvo japot pu no no vog vo -zi la, od luË ila po -traæi ti i mo gu Êadru ga rjeπ en ja.

Ova bi go di na tre ba la bi ti od luË u-j uÊa jer Êe se do kraja go di ne zna tipla ni ra na cij ena se rij skog prim jer kaBo xe ra pa Êe se mo Êi iz ra Ë u na ti tro -πko vi u od no su na dru ge mo guÊeop cije. Uko li ko ni zoz em ska vla dazakl juËi ka ko je to pres ku po, mo glabi se po vu Êi iz pro gra ma i okre nu tise ne kom jef ti nij em rjeπ en ju. Pi ta -n je je ko li ko bi nakon tak vog ra zvo -ja do ga aja Nje ma Ë ka ima la sna ge iin te re sa na sta vi ti sa mo sta lan ra zvoj.

Me u rjeπ en jima ko ja se raz ma -traju je i mo guÊ nost in du strij ske su -radn je sa πvi car skom tvrtkomMowag i po kre tan je pro iz vodn jenjiho vog naj no vi jeg oklop nog vo zi laPi ranha IV u Ni zoz em skoj. Raz ma -tra se i mo guÊ nost da dio pre dvi e -nih za da Êa ni zoz em ske voj ske kojeje tre bao obavl ja ti Bo xer preuz meno vo bor be no vo zi lo pjeπ a π tvaCV9035 Mk III.

M. PE TRO VIΔ

16

JED NA od no vo sti na mo skov skojzra ko plov noj iz loæbi bi lo je i Vim pe -lo vo pred stavl jan je no vih proj ek ti la

zra k -z rak, od no sno po bol jπ anei mo di fi ci rane inaË i ce po stoj e -Êih proj ek ti la. Ta ko je pred -stav l je na inaË i ca proj ek ti lasredn jeg do me ta R-77, s ak tiv -nim ra dar skim na vo en jem,ko ja je pri la go e na kao PZOsu stav, od no sno moæe se pri la -go di ti za in sta li ran je na mo tor -na vo zi la, u za to pre dvi e nomkon tej ne ru. Mi ni mal ni do metzahva ta je 1,2 km, mak si mal nido met je 12 km, a ras pon vi si -na na koj ima je proj ek til uË in -ko vit kreÊe se u ras po nu od200 m do 9000 m. Kon tej ner sproj ek ti lom je du ga Ë ak 3,8 m,a teæak je 217 kg.

Uz “ko pne nu” inaË i cu pro -j ek ti la R-77, Vim pel je naMAKS-u ob ja vio je ka ko ra dina po bol jπ an ju proj ek ti la zra k-

-z rak s in fracrve nim na vo en jemR-73. To je za pra vo prvo znat nijepo bol jπ an je tog proj ek ti la u zadn jih

dva des et go di na ot ka ko se na la zi uope ra tiv noj upo ra bi. Te meljne pro m -jene pro vo de se u smi slu prom je neana log nih su sta va s no vom di gi tal -nom elek tro ni kom, ugra dit Êe se no -va IC gla va za sa mo na vo en je (ia koje odre e no vrij eme bi lo na ga an jaka ko bi se mo gla ugra di ti no vo pro -j ek ti ra na ak tiv na ra dar ska gla va zasa mo na vo en je 9B-1103M-150, ko jaje te meljno pred loæe na za ugradn juna po bol jπ a ni proj ek til sredn jeg do -me ta R-77), uz po bol jπ an je al go ri ta -ma u softwa reu za upravl jan je le tomproj ek ti la. Uz to, znat na po zor nostda na je raz vi jan ju ob ram be nog su -sta va od pro tiv ni Ë kih elek tro ni Ë kihpro tum je ra. Pret po stavl ja se ka kopo stoj eÊi ra ket ni mo tor neÊe doæiv -je ti ne ke znat nije prom jene, od no -sno mo di fi ka cije, ia ko se pre dvi aka ko Êe no va inaË i ca proj ek ti la R-73ima ti do 25 % ve Êi do met, od no snodo 40 km.

I. SKEN DE RO VIΔ

Novi Vimpelovi projektili

Nastavlja se razvoj Boxera?

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Kra

uss

-Maf f

ei W

eg m

ann

1716. rujna 2005.

AME RI» KO mi ni star stvo ob ranesklo pi lo je s tvrtkom Trij icon, iz Wi -xo ma u sa vez noj dræa vi Michi gan,ugo vor vrij edan 660 mi lij una USD ois po ru ci na pred nih ciljni ka za ju ri π -ne puπ ke M16 i M4. Rij eË je o op ti -Ë kom ciljni ku Ri fle Com bat Op tics(RCO) ko ji je po seb no op ti mi zi ranza upo ra bu s puπ ka ma ti pa M16.

Prva se ri ja sa stoji se od 104 000ciljni ka. Cij ena ciljni ka iz no si 610USD po prim jer ku pa je vrij ed nostprve se rije ma lo vi πe od 63 mi lij unaUSD. Pret po stavl ja se ka ko bi mi ni -star stvo ob rane za pot rebe ame ri Ë kevoj ske mo glo na ba vi ti oko 800 000ciljni ka. Pre dvi a se ka ko Êe ugo vorpo kri ti na ba vu ciljni ka tij ekom idu -Êih pet go di na.

Ciljnik RCO spa da u obi telj ciljni -ka ACOG (Ad van ced Com bat Op ti -cal Gun sight). Za mi πl jen je i kon -strui ran ta ko da ko ris ni ku omo gu Êi

mak si mal no jed no stav no i pre ciz nocil jan je. Omo gu Êa va brz zahvat cil jau uv jet ima bli ske bor be ali i pre ciz -no pre poz na van je i cil jan je na uda-l je no sti ma do 800 me ta ra. Ciljnik ra -bi tehno lo giju dvoj ne ilu mi na cijeko nË a ni ce i to kom bi na ciju op ti Ë kogvlak na i tri cij skog sam oi lu mi ni raj u -Ê eg ele men ta. Tehno lo gi ja osvjetl ji -van ja ko nË a ni ce ciljni ka po mo Êu op -ti Ë kog vlak na na mij en je na je dje lo -van ju u uv jet ima dnev ne svjet lo sti.

Za noÊ no dje lo van je ra bi se tri cij -ski sam oi lu mi ni raj uÊi ele ment.Zahval ju Êi prim je ni tih tehno lo gi jaciljnik ne tre ba na paj ati elek triË nomen er gi jom. Ciljnik je du ga Ë ak14,7 cm i teæak 422 gra ma. Vo do-n epro pu san je i ima po ve Êan je od 4pu ta, a ob jek tiv je prom je ra 32 mm.Vid no pol je na 100 me ta ra udal je -no sti iz no si 7 stupnje va. Upo ra batak vih ciljni ka znat no po ve Êa va

pre ciz nost paljbe u od no su na upo -ra bu obi Ë nih meha ni Ë kih ciljni ka.Od lu ka ame ri Ë ke voj ske o na bav -l jan ju velikog bro ja ciljni ka znaËika ko Êe vje roj at no sva ki voj nik ko -j emu je te meljna spe cij al nost upo ra -ba ju ri π ne puπ ke do bi ti op ti Ë ki cilj -nik. To Êe, ia ko su tro πko vi na ba veznat ni, po ve Êa ti uË in ko vi tost ka kopoj edin ca, ta ko i cij elih po stroj bi.

M. PE TRO VIΔ

MI NI STAR STVO ob rane Ve li keBri ta nije ob ja vi lo je da je tvrtkaDML Group oda bra na za ugo vorka ko bi se mo der ni zi rao (4,5 inch)Mark 8 top ni Ë ki su stav ka li bra114 mm na svim bro do vi ma kral jev -ske rat ne mor na ri ce. Ugo vor ukl ju-Ë uje gen eral ni re mont te ve li ke mo -di fi ka cije ka ko bi se to po vi Mod 0

preu stroj ili na Mod 1 stan dard suna prij ee nim ka rak te ri sti ka ma kaoπto su si gur nost i po uz da nost priupo ra bi te sman je ni zahtje vi za odr -æa van jem.

Mo der ni za ci ja ukl juË uje zam je nuveÊ eg dij ela Mod 0 hi drau li Ë ke op -re me elek triË nom, s ob zi rom na toda je kod Mod 1 stan dar da raz vi je -

no na pred no elek triË no pal jen je iuna prij ee na je elek tro ni ka te Êebi ti ugra en Mod 1 elek tro ni Ë ki di-j ag no sti Ë ki pa ket.

Ugo vor ta ko er ukl juË uje vrlovaænu tehni Ë ku pot po ru u ser vi su iodræa van ju te inæen jer sku i lo gi sti Ë -ku pot po ru za sve no vo ob novl jene114 mm (4,5 inch) Mark 8 top ni Ë kesu sta ve ra di po sti zan ja πto bol jihrad nih ka rak te ri sti ka.

Tvrtka DML ima ve li ko is ku stvo, sob zi rom na to da su prije ne kogvre me na oba vi li re mont na Mod 0to po vi ma te su po sta vi li i pu sti li urad Mod 0 i Mod 1 to po ve.

M. PTIΔ GRÆELJ

Velika nabava optiËkih ciljnika

DML Group odabran za modernizaciju topa Mk 8

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

USM

C

RAT NI la bo ra to rij ma rin skog kor -pu sa (USMC) raz vi ja ek spe ri men -tal ni su stav ka ko bi se una prij edi laiden ti fi ka ci ja i praÊ en je ran je ni katij ekom iz vla Ë en ja s prve crte pre masre di π tu za me di cin sko zbrin ja va -n je. Su stav je naz van Tac MedCS(Tac ti cal Me di cal Co or di na tion Sy -stem). Te mel ji se na prim je ni ra dio -frek ven cij ske iden ti fi ka cij ske tehno -lo gije (RFID), dob ro poz na te iz ci -vil nog sek to ra, in du strije i trgo vi ne.

Cilj je su sta va ran je ni ku os igu ra tipot reb nu skrb u sva kom tre nu tku.To je oso bi to vaæno tij ekom trans -

por ta ran je ni ka, ka ko bi onstal no bio “vidljiv” a osobl jebol ni ce zna lo tko, ka da i skak vim ozlje da ma stiæe name di cin sku ob ra du.

Tac MedCS sa stoji se od Ëe -ti ri kom ponen te: na ru kvi ce sRFID Ëipom, ruË nog RFIDËi ta Ëa, lap top ra Ë u na la i sre -di πn jeg po dat kov nog ser ve ra.Ko mu ni ka ci ja iz me u RFIDËipa i Ëi ta Ëa obavl ja se nafrek ven ci ji od 13,56 MHz.

Na ru kvi cu ran je ni ku stavl ja te ren -ski bol ni Ë ar ko ji prvi pris ka Ëe u po -moÊ te na nju upi sujeprve po dat ke (osob nibroj voj ni ka, prio ri tet,vrij eme i vrstu rane, amo gu se upi sa ti i dru gipo da ci). Po da ci se za timkrip ti raju 128 bit nomko mer cij al nom en krip ci -jom te πal ju u sre di πn jipo dat kov ni ser ver pu -tem sa te lit skog ko mu ni -ka cij skog su sta va, tre nu -ta Ë no je to Iri di um.

Sva ki put ka da ran je nik pro ekroz me di cin ski tret man ili in sti tu -ciju, po da ci s RFID na ru kvi ce mo guse pro Ë i ta ti i po sla ti u sre di πn ji po -dat kov ni ser ver. Nakon sva ke me di -cin ske ob ra de po da ci o stan ju, dij a -g no zi, te ra pi ji i sliË no pu tem lap to -pa i sa te lit ske ve ze ta ko er se πal juu sre di πn ji ser ver. Lo ka ci ja ran je ni -ka se oË i ta va sva ki put ka da se oË i -ta RFID na ru kvi ca. Po da ci na na ru -kvi ci se ta ko er mo gu nak nad nodo pun ja va ti. Tac MedCS se tre nu ta -Ë no is pi tuje u te ren skim uv jet ima.

M. PE TRO VIΔ

TIJ EKOM ne dav no odræane zra ko -plov ne iz loæbe u Mos kvi (“MAKS2005”), ru ska tvrtka RSK MiG ob ja -vi la je ka ko je spre mna po nu di tisvoj no vi vi π e nam jen ski bor be ni avi -on MiG-35 in dij skom rat nom zra ko -plov stvu, koje u na red nom raz dobl jupla ni ra na ba vi ti 126 sred n jih vi π e -nam jen skih bor be nih avio na.

Ra di se o znat no po bol jπ anoj inaË i -ci bor be nog avio na MiG-29M, u ko -ji je ugra en no vi na pred ni ji ra dar(Tiho mi rov NI IP Bars-29, s faz -nim po ma kom elek tro ni Ë ke re-π et ke), no va avio ni ka, na pred -ni ji “fly-by-wi re” su stav uprav-l jan ja avio nom, no vo na o ruæa -n je, te vek to ri ra ni po ti sak. TainaË i ca je tij ekom svoje ra zvoj -no opi tne fa ze no si la oz na kuMiG-29OVT, ka da je upra vo ra -

zvoj i prim je na vek to ri ra nog po ti skapriv laË ila znat no vi πe po zor no sti ne -go dru ga po bol jπ an ja na avio nu.

Avion MiG-29OVT spa da u zadn jugen era ciju ra zvo ja “dva des et de vet -ke” (Iz de lie 9.15), ko ja je po Ë elasa svoj im ra zvoj em tij ekom 1991.go di ne. S ugradn jom vek to ri ra nogpo ti ska za po Ë e lo se po Ë et kom2003., a prvi prob ni let obavl jen jeu ko lo vo zu is te go di ne. Dos ad jeMiG-29OVT oba vio vi πe od 50

prob nih le to va, a svoju prvu jav nupromo ciju imao je na ovo go di πn jemMAKS-u, kad je i sluæbe no do biono vu tip sku oz na ku MiG-35. No vainaË i ca MiG-35 po stat Êe stan dardza idu Êu pro iz vodn ju “dve des et de -vet ki”, te Êe ta ko is tis nu ti s pro iz vo -dnih tra ka tre nu ta Ë ne inaË i ceMiG-29M1 i MiG-29M2. Po mi Ë nemlaz ni ce za mo tor sku sku pi nuRD-33OVT iz ra dio je pro iz vo aËmo to ra “Kli mov” iz Sankt Pe ter -

sbur ga, i nose oz na kuKLIVT (Kli mov Vec to ringThrust). Mlaz ni ce se mo -gu pom je ra ti u svimsmje ro vi ma, od no sno±15º po ver ti ka li i ±8ºpo ho ri zon ta li, tij ekomsvih reæi ma ra da mo to ra.

I. SKEN DE RO VIΔ

18

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

16. rujna 2005.

Rusija nudi Indiji MiG-35

ElektroniËko oznaËavanje ranjenika

WFL

WFL

19

DVI JE kor ve te klase As sad, kojesu iz gra ene u Ita li ji za Irak 80-ihgo di na pro π log stol je Êa, bit Êe pre -dane ira Ë koj rat noj mor na ri ci. Ia kodatum primo pre daje kor ve ta joπuvi jek nije odre en, Ita li ja je pri sta -la za po Ë e ti ob uku ira Ë ke po sa de ka -ko bi ot plo vi li bro dom u Irak.

Ob je kor ve te su dio spo ra zu ma zagradn ju πest bro do va pot pi sa nog iz -me u bi vπ eg ira Ë kog vo e Sa da maHus ei na i bro do gra di li π ta Fin can ti -e ri 1981. go di ne, no osta le su neis -po ruË ene. No, nakon πto je iz gra e -no svih πest bro do va, primo pre dajaira Ë koj mor na ri ci nije bi la mo gu Êazbog sank ci ja Uj edin je nih na ro da.

Prve Ëe ti ri kor ve te iz klase pro -dane su Ma le zi ji, dvi je 1995. i 1996.Pre o sta la dva bro da zbri nu ta su doda nas u bro do gra di li π tu Fin can ti e ri.Pre go vo ri iz me u no ve ira Ë ke vla dei Ita lije za po Ë eli su 2004. go di ne teje no vi spo ra zum po stig nut u dru -

gom kvar ta luove go di ne.

Ira Ë ka je vla -da po Ë et komgo di ne pot pi sa -la 15 mi lij unaUS do la ra vri-j e dan ugo vorza iz gradn juπest no vih op -hod nih bro do vaklase Al Ubo or,ko ji Êe se gra -di ti u Bag da du.Stu pan je usluæ bu prvog bro da iz klase oË e kujese u jes en ove go di ne dok Êe pos-l jedn ji brod bi ti is po ruË en u ko lo vo -zu 2006. Iz gradn ja ovih bro do va po -Ë ela je prije oslo bo en ja Ira ka, nono vim ugo vo rom o iz gradn ji do πloje i do prom je na na proj ek tu.

No vi ophod ni bro do vi dje lo vat Êeu ira Ë kim te ri to rij al nim vo da ma, s

na gla skom na ope ra cije pro tiv po-b un je ni ka te za π ti tu ira Ë kih naf tnihplat for mi.

No voiz gra e ni ophod ni bro do vipri druæit Êe se flo ti ira Ë ke mor na ri cekoj oj je po Ë et kom 2004. go di ne is po -ruË e no pet pa trol nih bro do va duæine28 me ta ra iz gra e nih u Taj va nu.

M. PTIΔ GRÆELJ

TIJ EKOM srpnja na ve li kom oku-pl jan ju ope ra te ra na he li ko pte ri maMi-8 i Mi-17, uglav nom pred stav ni -ka azij skih i af ri Ë kih ze mal ja, a po -tom i na ve li kom ae ro mi tin guMAKS 2005, ru ska tvrtka “Ka zan”pred sta vi la je svoj la ki na o ruæa ni iz -vid ni Ë ki he li ko pter An sat-2R.

Na he li ko pter, od no sno na don jidio nos ne sek cije, po stavl ja se GE -OS 521 elek tro op ti Ë ka tu re la, a za -sad jav no sti ni su do stup ni de tal ji osen zor skoj opre mi ko ja se unu tra

ugra uje. BoË no na tru -pu su dva “krat ka kri -la” sa Ëe ti ri podvjes neto Ëke, na ko ja su tij e -kom prez en ta ci ja po -stavl je na dva proj ek ti lazra k-z rak krat kog do -me ta s in fracrve nim na -vo en jem 9M39 Igla, tenos aË za 7 ne vo e nihra ke ta od 80 mm. BoË -no na des nu stra nu tru -pa po stavl je na je Kord

12,7 mm stroj ni ca. Za ob ra nu odpro tiv ni Ë kih proj ek ti la po stavl je nisu iz ba ci vaËi IC ma ma ca UV-26.Mak si mal na po let na teæi na he li ko -pte ra je 3500 kg, a he li ko pter po -gone dva Pratt&Whit ney PW207Kmo to ra jaË i ne 710 KS sva ki. Mak si -mal na brzi na koju An sat-2R moæepo sti Êi je 300 km/h, a mak si mal nido let he li ko pte ra je 650 km.

Ra zvoj An sa ta po Ë eo je joπ 1993., atij ekom 2001. na mo skov skom ae ro -mi tin gu „MAKS 2001“ jav no je pri -

ka za na prva drve na ma ke ta. Iz vor -no je za mi πl jen za ci vil nu upo ra bu,te je tij ekom 1999. po Ë ela nje go vapri la god ba za voj ne svrhe. Pret po -stavl ja se ka ko bi Ru si ja za pot rebesvoj ih oruæa nih sna ga mo gla do2015. na ba vi ti oko 100 he li ko pte raAn sat-2R.

I. SKEN DE RO VIΔ

16. rujna 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

IraËka mornarica dobiva korvete i nove ophodne brodove

Moskovska premijera Ansata 2R

VOJSKE SVIJETA

Prije ne go πto se de taljnije osvr -ne mo na or ga ni za ciju, za daÊe isu stav uv jeæba van ja PIG NA-a

moæda je um jes no po sve ti ti ma lo pro -sto ra na stan ku i ustroj stvu Re pu bli -kan ske gar de a po seb no nje noj naj -poz na ti joj kom ponen ti: kon ji Ë koj re -gi men ti, posl jedn joj kon ji Ë koj po stroj -bi u fran cu skim oruæa nim sna ga ma.

Po nos Na cio nal ne æan dar me rije(Gen dar me rie Na tio na le) oformljenu fran cu skoj Re pu bli kan skoj gar di,nasl jed nik je stol jet ne tra di cije i podza pov jed ni π tvom je vi so kog Ëa sni kako ji no si ti tu lu Gen eral Com man -dant la Gar de Re pu bli ca i ne.

Po dre e na Prvom po druËju Na cio -

nal ne æan dar me rije sa za pov jed ni π -tvom u Pa ri zu, Re pu bli kan ska gar daje je di na fran cu ska po stroj ba ko jaima re gi men tal nu struk tu ru.

Re pu bli kan ska gar da or ga ni za cij skipri pa da ko pne noj vojs ci i sa stav l je naje od tri re gi men te koj ima su pri do -da ni lo gi sti Ë ki i zdra vstve ni od je li.Prva i dru ga re gi men ta su pjeπ a Ë ke(Re gi ment d´ In fan te re) a tre Êa jekon ja ni Ë ka (Re gi ment de Ca va le rie).

Za da Êa Re pu bli kan ske gar de jeos igu ran je si gur no sti i da van je po -Ë a sti in sti tu cij ama Re pu bli ke Fran -cu ske i vi so kim dræav nim duænos ni -ci ma. Me u tim Re pu bli kan ska gar -da nije je di no i iskljuË i vo na mij e -

n je na za pa ra du. Od lu kom Mi ni -star stva ob rane Gar da je na mij en je -na odræa van ju re da u glav no mefran cu skom gra du ali se is to ta ko, uslu Ë aju pot rebe, moæe upo ra bi ti kaobor be na po stroj ba na bi lo koj em di -j e lu na cio nal nog te ri to ri ja (naj ve Êidio voj ni ka, Ëa sni ka i do Ë a sni ka izsa sta va Gar de ima za vrπ e nu pa dob -ran sku i ko man do ob uku).

U po druËju tih za da Êa sva ka re gi -men ta ima svoju vla sti tu or ga ni za -ciju ko ja po π tuje i uvaæa va spe ci fiË -no sti mi si ja koje su joj pov je rene.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

16. rujna 2005.20

Nasl jed nik vi π es tol jet ne tra di cije,

Re pu bli kan ska gar da nije sa mo

dio sluæbe nog pro to ko la koj eg

Fran cu ska po ka zuje pri li kom

vi so kih dræav nih pos je ta i ve li kih

sluæbe nih ce re mo nij ala. Taj poz na ti

dio Na cio nal ne æan dar me rije

(Gen dar me rie Na tio na le) ima i

svoje ope ra tiv ne dij elo ve za iz vr -

π en je ri zi Ë nih za da Êa πto je man je

poz na to Ëak i fran cu skoj jav no sti.

To su ta koz va ni PIGN - Pe lo tons

d´ In ter ven tion de la Gar de

Re pu bli ca i ne

PIGN - interventna

komponenta francuske

Republikanske garde

Pripremio Igor SPICIJARIΔ

PIGN - interventna

komponenta francuske

Republikanske garde

VOJNA TEHNIKA

16. rujna 2005. 21

Uposl jedn jih pet na es tak go di navoj ske se suo Ë a vaju s prom je -na ma u rat noj vjeπ ti ni i po i ma -

n jem ra to van ja. Prom jene su to li kodu bo ke da ih ne ki sma traju naj vaæ -ni jom prom je nom u rat noj vjeπ ti niod Na po le o no va do ba. Ia ko je toma lo pret je ra na oc je na, sjet imo seda od Na po le o no vih ra to va trajekon ti nui ra ni na pre dak rat ne vjeπ ti nei voj ne tehno lo gije, ipak os taje Ëin je -ni ca ka ko je rij eË o vaænim pro m je -na ma s du go ro Ënim im pli ka cij ama.

Prom jene se ogle daju u po stup -nom prij ela zu s ra to van ja plat for -ma ma (bro do vi, ten ko vi, avio ni, he -li ko pte ri, top ni π tvo...) na um reæe nora to van je. Um reæe no ra to van je idal je ra Ë u na na plat for me, ustva ri

ne mo guÊe je bez njih, ali na gla sakje dan na dra ma tiË no po ve Êan jemo guÊ no sti dje lo van ja ek sten ziv -nom upo ra bom mo der nih in for ma ti -Ë kih i ko mu ni ka cij skih tehno lo gi ja.Po ve Êan je mo guÊ no sti znaËi ka koza npr. uni π ta van je odre e nog cil javi πe ne tre ba bit ni ca hau bi ca i ne -ko li ko to na strel ji va, ne go jed na ilidvi je hau bi ce te ne ko li ko pre ciz novo e nih proj ek ti la.

To u ko na Ë ni ci znaËi ka ko se dra -stiË no sman juje pot re ba za raz nimplat for ma ma jer Êe po stoj eÊe, za -hva l juj uÊi dje lo van ju u um reæe nomokruæen ju, ras po la ga ti s mno go vi -πe po da ta ka o pro tiv ni ku. Ti Êe po -da ci omo gu Êi ti udar i uni π ten je upra vom tre nu tku, s mi ni mal nim

sna ga ma i ærtva ma. Ideju um reæe nog ra to van ja naj la -

kπe je opi sa ti kao no vi naË in stra te -gij skog raz mi πl jan ja. Na gla sak je naflek si bil no sti, mno go ve Êoj no prije,koju Êe omo gu Êi ti spaj an je raz nihvoj nih fun k ci ja, kao πto je do no π e -n je od lu ka, in for ma cij skih su sta va ibor be nih su sta va u je din stve nu um -reæe nu or ga ni za ciju.

Um reæe no ra to van je je mo guÊezbog na pret ka u Ëe ti ri kljuË na teh -no lo πka po druË ja: sen zo ri ma, ob ra dipo da ta ka, ko mu ni ka cij skim su sta vi -ma te ko na Ë no pre ciz no vo e nomstrel ji vu.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Umreæeno ratovanjeMnoge su vojske diljem svijeta u tranziciji. Orijentiraju se s teπkih oklopno-mehaniziranih snaga na lake i pokretne

snage pogodne za izazove novoga doba. Tu promjenu prati isto tako duboka promjena u ratnoj doktrini koja Êe

za nekoliko godina danaπnje poimanje borbe dramatiËno promijeniti Igor SKENDEROVIΔ

Nort

hro

p G

rum

man

Ame ri Ë ka voj ska ima vrlo bo ga -to is ku stvo u upo ra bi krsta re -Êih proj ek ti la u naj raz li Ë i tij im

voj nim ope ra cij ama i in ter ven cij a -ma. Sre di nom se dam des et ih go di napro π log stol je Êa za pot rebe ame ri Ë kevoj ske raz vi je ni su krsta re Êi proj ek -ti li AGM-86 ALCM/CALCM i RGM-109 To mahawk. I dok su AGM-86ALCM/CALCM na mij eni li iskljuË i voza upo ra bu s bom bar de ra, To ma -hawk se mo gao lan si ra ti iz zra ka,kop na, s mor ske po vrπ i ne, pa Ëak iis pod nje. AGM-86 ALCM/CALCMu ope ra tiv nu je upo ra bu uπ ao 1982.,a To mahawk 1983. go di ne. Oba suin ten ziv no rabl je na u raz nim voj nimin ter ven cij ama i ra to vi ma, a rat nasu is ku stva po ka za la da je krsta re Êiproj ek til, ia ko pon ekad ne pre ci zan, ite ka ko uË in ko vi to oruæje. Svoju suvrij ed nost na ro Ë i to po ka za li tij ekomuni π ta van ja dob ro bran je nih cil je vaili pri iz nen ad nim uda ri ma na cil je -ve u du bi ni ne prij ateljskog te ri to ri ja.AGM-86 ALCM/CALCM nije iz -voæen dok je To mahawk pro dan Ve -li koj Bri ta ni ji.

Tij ekom ope ra tiv ne upo rabe oba

proj ek ti la uo Ë e ni su i ne ki ne do sta -ci. Je dan od njih je da su i AGM-86ALCM/CALCM i To mahawk pre ve -li ki da bi ih se lan si ra lo s man jihbor be nih avio na. Uz to oba proj ek ti -la u pri pre mi mi sije zahtij evajusloæe nu elek tro ni Ë ku opre mu. Ia kosu znat no jef ti ni ji od bor be nih avio -na njiho va re la tiv no vi so ka cij ena(To mahawk ko π ta vi πe od 1,5 mi li-j una do la ra po prim jer ku) u kom bi -na ci ji s ve li kim broj em lan si ran ja

(tij ekom NA TO uda ra na cil je ve uSrbi ji i Crnoj Go ri 1999. ame ri Ë ka jevoj ska lan si ra la oko 100 To ma haw -ka i 230 proj ek ti la AGM-86) uË i ni laje njiho vu upo ra bu pres ku pom. Uo -sta lom, i To mahawk i AGM-86ALCM/CALCM prvo bit no su bi lina mij en je ni nu kle ar nim uda ri ma pocil je vi ma u du bi ni Sov jet skog Sa ve -za, a ne za ma sov no uni π ta van je to -Ëka stih cil je va kla si Ë nim boj nimgla va ma. Uz to njiho va pre ciz nost iuË in ko vi tost nije bi la do voljna da biuni π ta va li ma le cil je ve kao πto sumo sto vi ili uko pa na za pov jed ni π tva,ko ji su se i dal je mo ra li uni π ta va tiuda ri ma iz avio na. Zbog to ga jeame ri Ë ka voj ska sre di nom de ve de-s et ih go di na pro π log stol je Êa ini ci -ra la ra zvoj man jeg krsta reÊ eg proj -ek ti la ko ji Êe zadræa ti uboj itost To -mahawka i proj ek ti la AGM-86ALCM/CALCM, i is to dob no ot klo ni -ti sve uo Ë ene ne do stat ke. Re zul tattih na po ra je krsta re Êi proj ek tilAGM-158 JASSM.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

22 16. rujna 2005.

KrstareÊi projektil AGM-158 JASSM

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

KrstareÊi projektil AGM-158 JASSM vrlo je moderno oruæje koje pruæa moguÊnost preciznih udara na ciljeve na

zemlji i moru s relativno sigurnih udaljenosti Domagoj MI»IΔ

Od sredn je ga vi je ka hrvat sko jekral jev stvo pre ma feu dal nompra vu u sluË aju opas no sti kao

po moÊ vla da ru za ob ra nu zeml je bi -lo ob vez no po di Êi voj sku. Ovis no oosob nom sta tu su u dru πtvu i ve li Ë i niimo vi ne, od no sno pos je da. Sta ri, sa -da veÊ ana kro ni, obi Ë aj po di zan jain su rek cije po tra jao je sve do XIX.stol je Êa ka da doæivl ja va svoj vrhu -nac. Rat ne 1809. go di ne u vrij emeNa po le on skih ra to va u Hrvat skoj jepo dig nu ta naj ve Êa in su rek cij skavoj ska do ta da. Ne sa mo da je bi lanaj ve Êa veÊ je bi la i naj bol je or ga ni -zi ra na. Po dig nu to je go to vo 20.000lju di, a naj ve Êi dio pri pre ma odra -dio je Sa bor i Kral je vin ska kon fe -ren ci ja na Ëe lu s ban skim nam jes ni -kom, za gre ba Ë kim bi sku pom Mak -si mi lij anom Vrhov com.

Joπ u lje to 1808., a on da vrlo in ten -ziv no od po Ë et ka 1809., u sij eËn juna sjed ni ci sa bo ra kral je vi ne po Ë e lose ras pravl ja ti o po di zan ju puË kogustan ka - In su rek cije. O In su rek ci jise ras pravl jalo i na Kral je vin skimkon fe ren cij ama koje su bi le os no -vane kao zam je na za Sa bor u sluË a -ju ra ta i iz van red nih pri li ka ka danije bi lo mo guÊe saz va ti Sa bor. Kra -l je vin ske kon fe ren cije su ima le po -seb nog taj ni ka, a na njima su sud je -

lo va li pred stav ni ci sta leæa i re do vaizab ra ni po po seb nom kljuËu ili po -naj vi πe sa mo oni ko ji su se na π li naoku pu, za tim za stup ni ci æu pa ni ja igra do va. Sa zi vao ih je i preds je daoban ili ban ski nam jes nik. Za Na po -le on skih ra to va 1809. odræa va le suse ËeπÊe i na njima su do no π ene od -lu ke o ob ra ni zeml je, a zakl juË ci subi li pu no vaæni kao i na Sabo ru.

In su rek ci jom je za po vi je dao hrvat -ski ban, a u sluË aju nje go va od su stvamij en jao ga je ka pe tan ili pot ka pe tankral jev stva. Na jed noj od slje de Êihsjed ni ca Sa bo ra za pot ka pe ta na jeizab ran gen eral Vin ko Kneæe viÊ, osv-je do Ë e ni voj nik i no si telj naj vi π egvoj nog od li ko van ja or de na re da Ma -rije Te re zije. On je na toj duæno stinas lij edio pod ma rπ a la Iva na Jel aË i Êako ji je 1805. ta ko er po dig nuo hrvat -sku in su rek cij sku voj sku. Na istojsjed ni ci na koj oj je izab ran no vi pot -ka pe tan ras pravl ja no je o po pi si maoso ba za in su rek cij ske ban de rije, ovjeæban ju usta ni ka, o od je Êi i je din -stve noj opre mi. Daljnje ras pra ve oIn su rek ci ji preuz eo je po se ban sa -bor ski od bor. Pred loæe no je da se po -dig ne 10.000 do 12.000 usta ni ka.

In su rek ci ja ili puË ki usta nak mo -gao je bi ti op Êi (In sur rec tio gen era -lis ili mas sa lis) i dje lo mi Ë an (In sur -

rec tio par ti cu la ris). Na dal je, raz li ko -va la se per so nal na, ban de rij al na ipor tal na in su rek ci ja (In sur rec tioper so na lis, ban de ria lis, por ta lis).Per so nal na in su rek ci ja od no si la sena ple miÊe (Tu ro poljce, Kal ni Ë ane,iz oko li ce Sv. Iva na Ze li ne i dru gi)ko ji su osob no mo ra li po Êi u rat uban skim ban de rij ima, a ban de rij al -na je u sluË aju ka da se po diæe ban -de rij koj eg su bi li ob vez ni da va tipre la ti i ve li kaπi. Ban de rij je bioodred voj ni ka pod jed nom za sta vom(ban de rium) i vod stvom feu dal noggos po da ra. Po di za li su ga vlas ni cive li kih iman ja, a Sa bor je odre i vaobroj voj ni ka poj edi nog ban de ri ja.Joπ od XV. stol je Êa bi lo je odre e noda po je dan ban de rij po diæu za gre -ba Ë ki bi skup, kap tol, vran ski prior ihrvat ski ban. Ban de rij ali sti crkve nihdo stoj an stve ni ka na zi va li su se pre -dij ali sti. Por tal na in su rek ci ja se sa -stoj ala od bro ja ob vez nih voj ni ka izsel ja Ë kih ku Êa (por ta). Vrstu in su -rek cije odre i vao je Sa bor, ko ji ju jei uzdræa vao unu tar gra ni ca kral je vi -ne. U sluË aju da in su rek cij ska voj -ska ra tuje iz van gra ni ca kral je vi ne,nje zi ne tro πko ve sno sio je kralj.

2316. rujna 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

VOJNA POVIJEST

Hrvatska insurekcija 1809. Vladimir BRNARDIΔ

UAuc kland smo slet je li u ned je -l ju, a to je dan ka da se zna ciæi vo ta u nje mu mo raju traæi ti

po mo Êu mi kro sko pa. Ot pri li ke kao iu obliænjem Gra zu su bo tom po sli-j epod ne: ne sa mo da je sve za tvo re -no, veÊ vla da i grob na ti πi na. Ho telSur rey Mo tor Inn smjeπ ten na krajugra da ugod no je iz ne na en je i zbogna das ve ukus ne hrane, ali i zbogbaz ena za ku pan je u sa mom pre -dvor ju.

Prva iz vi an ja po ka zuju da je rij eËo gra du u koj em se oku pi lo naj vi πePo li neæa na na svi je tu, ali u koj em jei iz nim no mno go res to ra na. Bje -losvjet skom ugo aju, ko ji na cij elomNo vom Ze lan du moæe te doæiv je titek u Auc klan du, pri do no si i nat pisRes to ran Dub rov nik u uli ci Do mi -nion Ro ad na brdo vi tom dij elu Mt.Ede na. Po zor nost priv laËi nat pisMa zu ran’s Wi nes (pre vo di mo si tokao Vi na ri ja Maæu ran); pro da va oni -

ca je, do duπe, za tvo re na, ali u njojipak net ko me te, pa hrab ro ula zi -mo: „Zar ne zna te da su ned jel jomu ovo do ba trgo vi ne za tvo rene, a iina Ëe je u ovo do ba pro daja al koho -la zab ran je na?“, do Ë e kuje nas nel ju -baz no pi tan je Ëov je ka ko ji je do togtre nu tka po spre mao iz me u po li cakrca tih bo ca ma vi na. Is pri Ë a va mose na en gle skom i na po min je mo dasmo htje li sa mo po gle da ti pro da va -oni cu jer nas je pri vu kao nat pisMaæu ran ko ji ima ve ze sa zeml jomiz koje do la zi mo. „Pa, oda kle stevi?“, slij edi pi tan je i dal je na os e-b u j nom, „ko lo nij al nom“ en gle skom.„Iz Hrvat ske, iz Za gre ba...“

„E, zdra vi bi li! Pa, πto od mah nekaæe te...?“ To je veÊ bi lo iz reË e no najuænja Ë kom hrvat skom:

„Zna te li vi da nas Hrva te ovdjena zi vaju oci ma vi na?“

Iz na π eg su go vor ni ka pro va li buji -ca po da ta ka o naπ im zeml ja ci ma.

Doma Êin je oso bi to po no san ka dago vo ri o Ba bichi ma, Fre da to vichi -ma, No bi li ma, Sel aci ma i Iviche -vichim.

Posl jedn ji Ma orVre men ski, No vi je Ze land je da na -

est sa ti is pred nas, vrlo bli zu prom -je ni da tu ma, a go di πn ja do ba u od -no su na na πa stoje na glav ce. ©to sepo vi je sti zeml je ti Ëe u njoj su stro goodij el je na dva raz dobl ja: ma or skapo vi jest i do ba europ skih dos el je ni -ka. U Ao te a rou, “zeml ju ve li kog bi-j elog obla ka”, ka ko su Ma o ri na zi -va li No vi Ze land, pra sta nov ni ci susti za li u ne ko li ko va lo va. Posl jedn jiËi stokr vni Ma or um ro je go di ne1933. Bu du Êi da ni su poz na va li pis -mo, le gen de su se s kol je na na ko -l je no pre no si le us me nom pre daj om,πto cje lo kup nom oce an skom po dru -Ëju daje do dat nu no tu eg zo ti Ë ne ro -man ti ke, a oso bi to on da ka da se

24 16. rujna 2005.

Novi Zeland (sredina XIX. stoljeÊa)

Od ratnika do stoËaraVremenski, Novi je Zeland jedanaest sati ispred nas, vrlo blizu promjeni datuma, a godiπnja doba u odnosu na

naπa stoje naglavce. ©to se povijesti zemlje tiËe u njoj su strogo odijeljena dva razdoblja: maorska povijest i

doba europskih doseljenika

PODLISTAK

Maorski ustanakGodine 1840. Britanci su na Novi Zeland poslali kapetanaWilliama Hobsona (lijevo). Njegova je duænost bila da maorskepoglavice uvjeri kako je za njih najbolje da suverenitet nad no -vozelandskim podruËjem prepuste britanskoj kruni, oËekujuÊida Êe mu veliki posjedi zemlje biti prodani za otprilike dvijesje kire i pokoji sanduk svijeÊa za parcelu. Uz mnogo tradi-cionalne britanske pompe, Hobson se s poglavicama sastao uWaitangi, na mjestu koje je do danas ostalo poznato kaoTreaty House (KuÊa sporazuma), a datum odræavanja tog sas-tanka 6. veljaËe i danas se slavi kao roendan suvremenogNovog Zelanda. Sporazum je potpisalo 45 poglavica (boljereËeno, Hobson ga je potpisao u njihovo ime), a ubrzo je Ëak

pet stotina poglavica priznalo i prihvatilo britansku vlast.Kada su doseljenici neπto kasnije poËeli iskazivati æelju za kupnjom zemljiπta, a Maori im je odbili prodati - poËeli su su -kobi. RuπeÊi jarbol s britanskom zastavom na mjestu koje se danas naziva Russell, britanskoj se vlasti prvi odupro HoneHeke (desno), poglavica koji je i prvi potpisao sporazum. UnatoË britanskim pojaËanjima, isti je pothvat izveo joπ Ëetiriputa i napokon spalio gradiÊ Kororakea. Kada je britanski guverner njegovu glavu ucijenio na stotinu funta, Heke je vrlopribrano raspisao nagradu od stotinu funta za onog tko mu donese guvernerovu glavu. Sukobi su potrajali sve do sre-dine πezdesetih godina XIX. stoljeÊa, a onda su tadaπnja vojna tehnika i broj britanskih vojnika Maore zauvijek svele nadanaπnji oblik: zanimljiv i πarolik dio povijesti Pacifika i zemljoradniËko stanovniπtvo, osobito uspjeπno u uzgoju ovaca.

Jurica MILETIΔ

spo min je rat ni Ë ka Êud Ma o ra: broj -ni ple men ski su ko bi i raz ni za robl je -ni ci ko ji Ëes to za vrπ avaju kao robl je,a joπ ËeπÊe kao hra na na goz ba mapob jed ni ka. Imaj uÊi na umu da æi -vo tinjski svi jet na oto ci ma No vogZe lan da ni ka da nije bio oso bi to bo -gat, sva je pri li ka da su za robl je ni cibi li ko ri stan iz vor pro tei na.

Ne do sta tak pis ma Ma o ri su obil nona dom jeπ ta li iz gradn jom ka nua iz

rez ba re na drve ta i gradn jom drve -nih ko li ba - sa staj ali π ta, i obil nimte to vi ran jem muπ ka ra ca i æe na pod -jed na ko. Te to vaæa se da nas nemoæe vi πe nigdje vid je ti, pa Ëak nina tij eli ma po luob naæe nih ples aË i cakoje iz vo de ma or ske ples ove za ra -doz na le tu ri ste. Pres eli la se na ab -do mi nal ne dij elo ve tij ela, ple Êa i ru -ke europ skih ne doz re lih πipa ri ca,ne rij et ko upot pun je na za straπ uju -

Êim me tal nim do da ci ma u sklo pupo mo dnog pi er cin ga. Bo ga ti ples nipo kre ti po naj vi πe do Ë a ra vaju ves -lan je, a lij epe ma or ske nap je ve iz -vo de ne baπ ta ko lij epe pje vaË i ce,upot pun juj uÊi ih po vi ci ma „ha e re-mai“ u znak dob ro do πli ce ili „ha e ra -ra“ na ra stan ku.

Svjet lost krij es ni ca Na pu tu pre ma juænoj stra ni Sje -

ver nog oto ka prva stan ka je u gra -di Êu Ha mil to nu, naj veÊ em nas el juu unu traπn jo sti oto ka. Mjes to nijeoso bi to za niml ji vo, ali ob rok na ce -sti „fish and chips“ (ri ba s peË e nimkrum pi ri Êi ma) os tao je ne za bo rav naus po me na. U Ha mil ton ma lo tkosvra Êa: tek pon eki izuË a va telj re li -gi ja, jer ne da le ko je mor mon skosveu Ë i li π te s pri pa daj uÊim ko le -dæom.

Na ma or skom je zi ku „wai“ zna Ëuvo da, a „to mo“ ru pa. Naj po pu lar -nije mjes to u unu traπn jo sti Sje ver -nog oto ka zo ve se Wa i to mo, a po pu -lar nost ne du guje to li ko sta lak tit imai sta lag mit ima, ko li ko mi lij uni makrij es ni ca koje stva raju spe ci fi Ë anugo aj u po sve ma πn jem mra ku uko ji se uran ja Ëam cem jer su spil jeis pun jene vo dom.

2516. rujna 2005.

UTIHNULE BOJI©NICE

Spori nestanakEuropljani su za Novi Zeland doznali sredinom XVII. stoljeÊa kada su nizozemskom istraæivaËu Abelu van Tasmanu otoË -ni prastanovnici Maori zarobili neke Ëlanove posade i pojeli ih. Vjerojatno je taj kanibalistiËki Ëin stotinjak godina poslijeu mnogome pomogao kapetanu Jamesu Cooku koji je Novi Zeland proglasio posjedom britanske krune, jer Nizozemcinakon spomenute “gozbe” viπe nisu bili pretjerano zainteresirani za to podruËje.Prvi europski doseljenici bili su tek privremeni posjetitelji - lovci na tuljane i kitove, koji su te sisavce u rekordnom rokuistrijebili. Ne moæe se reÊi da su bili “cvijeÊe” europskog puËanstva - u to su podruËje odlazili slojevi stanovniπtva koji susa sobom nosili bolesti, prostituciju, pomamu za glavama maorskih poglavica i najstraπnije od svega - europsko vatrenooruæje. Upravo je ono najviπe pridonijelo tome da su se maorska plemena meusobno gotovo istrijebila.Kada je na Novi Zeland u prvoj godini vladavine britanske kraljice Viktorije stigao prvi misionar Samuel Marsden, stanjese polako smirivalo, sukobi su jenjavali, a kanibalizam je bio zaustavljen. Naæalost, duhovni æivot Maora bio je uniπten as njim je nestala i njihova kultura. UnatoË svim misionarskim nastojanjima, njihov se broj smanjivao iz godine u godinu.

»arobna svjetlost spilje Waitomo

Kultura

starosjedilaca:

maorske ple-

saËice

Kultura osvajaËa: zamak s igraliπtem za kriket

26

Nakane da postanemo bolji, pristojniji, da se ne ljutimoi ne svaamo, nakane da postimo, Ëitamo Sveto pismo,od riËemo se, siguran su pokazatelj da joπ nismo pravi krπ -Êani. KrπÊani nisu ljudi koji su bolji i sposobniji od drugih,krπÊani nisu ljudi koji manje grijeπe od drugih. Dovoljnoje pogledati apostole i njihove slabosti (svaa sv. Pavla sBarnabom ili sv. Petrom) pa da vidimo da bezgreπnost nepostoji. Zamka je pomisliti da biti svet znaËi poËeti patiti,odricati se, postiti, iÊi svaki dan na misu ka ko viπe nikadane bismo nikoga povrijedili niti gri je πili. Takva inicijativanosi u sebi klicu oholosti - ja Êu pobije di ti grijehe i svojeslabosti. Ispada da nam Isus ne treba i da je besmislenacijena koju je platio za naπe grijehe. Prvi korak je pribliæi-ti se Isusu. Apostoli su veliki jer su bili blizu Isusa, a nezato πto nisu grijeπili. Treba, dakle, upoznati Isusa. PoËetitemeljito Ëitati No vi zavjet.

16. rujna 1736. Umro Gabriel FahrenheitUËinkovitim mjerenjem temperature ljudi suse poËeli baviti u XVI. stoljeÊu, a prvu spra -vu za mjerenje temperature pod nazivomtermoskop izumio je veliki Galieleo Galilei.Taj izum, poslije nazvan termometrom, ili hr -vatski toplomjerom, sljedeÊih su 150 godinausavrπavali brojni znanstvenici. Najvaæ nijime u njima bio je njemaËki znanstvenik Ga -

briel Daniel Fahrenheit. Fahrenheit je bio trgovac koji se uslobodno vrijeme bavio istraæivanjima na polju prirodnihzna nosti te se prvi dosjetio i poËeo mjeriti temperatureæivom koja je pokazala bolja svojstva od alkohola koji se dotada rabio. Prema njegovoj termometarskoj skali voda sesmrzava na 32 stupnja a vrije na 212 stupnjeva. Osim toga,usavrπio je hidrometar, spravu za mjerenje vlaænosti zraka,te otkrio da se vreliπte vode mijenja s nadmorskom visinom.Zbog toga se vrijednosti za lediπte i vreliπte pojedinih ele-menata i spojeva izraæavaju pri uvjetima zraËnog pritiska narazini mora. Na posljetku, najveÊi doprinos toplomjeru kak -voga danas poznajemo napravio je πvedski fiziËar i as tro -nom Anders Celsius. Stupnjevi na njegovoj skali od nose seprema Fahrenheitima u omjeru pet napram devet pa tem-peratura Ëovjekova tijela umjesto nama poznatih 36 stup -njeva Celzija na Fahrenheitovoj skali pokazuje vrijednost od96 stupnjeva.

16. rujna 1810. PoËeo rat za neovisnost MeksikaKao poËetak meksiËkog rata za neovis-nost obiËno se navodi 16. rujna 1810.zbog toga πto je Miguel Hidalgo y Co s tillana taj dan u svom revolucio nar nom govorupozvao meksiËki narod na revoluciju.Tekst koji je proËitao u gradu Do loresdobio je ime “PlaË Doloresa”, a po zivao je

mek siËke Indijance i mjeπance na ustanak protiv tri sto go diπ -nje πpanjolske vladavine. Hidalgo se zalagao za iz jed na Ëa va -nje prava svih rasa te za novu, pravedniju raspodjelu zem ljiπ -ta. Na njegov poziv odazvale su se tisuÊe Mek si kanaca te jeuskoro okupio veliku seljaËku vojsku koja je kre nula na Mex -ico City traæeÊi svoja prava. Iako je Hidal gova vojska ubrzorazbijena a on poginuo, revolucionarno sje me bilo je posijanote su brojne seljaËke voe krenule da lje njegovim putem, te -æeÊi svrgavanju πpanjolske vlasti.

DUHOVNOST

16. rujna 2005.

Leon RIZMAUL

• japanski animirani film (119 min.)• distributer: Discovery film• scenarist i redatelj: Hayao Miyazaki

Posljednjih desetak godina na televiziji smovidjeli japanske crtiÊe razliËite kvalitete. Akoste u tom razdoblju imali malu djecu, sjetit Êete se da su Po ke -moni, Digimoni, Yo Gi Ohi i sliËni za vaπe malene neko vrije mebili srediπte svemira. S druge strane, vrhunske i kva litetne fil-move iz Japana rijetko smo imali prigodu vidjeti. Svaki japan -ski film koji se pojavio u hrvatskim kinima imao je status Ëuda,πto zbog rijetkosti, πto zbog kvalitete. U navedenom razdobljuboje Zemlje IzlazeÊeg Sunca najËeπÊe je branila japanska me -ga zvijezda Takeshi Kitano sa svojim borilaËkim filmovima. Ri -jet ka se prilika da se vidi vrhunski animirani film ukazala prijedvi je godine na zagrebaËkom Animafestu kada je prikazanaAvan tura male Shishiro, koji je oduπevio kritiku, ali i ostaviomno ge nezadovoljnike u publici. Ovaj je tjedan u Zagreb, toË -nije na Reviju azijskog filma u Broadway TkalËi, stigao crtiÊ Po -kretni dvorac i osvojio sve, osobito publiku. U fantastiËnoj ani-miranoj borbi s elementima ratne drame autor Hayao Miyazakistvorio je pravo remek-djelo. Rijetko imate prigodu vidjeti takointeligentan, suptilan i jednostavno lijep filmski uradak. U priËio osamnaestogodiπnjoj klobuËarki Sophie, koju zla vjeπticapre tvori u staricu, samo zato jer je zaljubljena u mladog Ëarob-njaka Howla, te njezinoj potrazi za izgubljenom mladosti naÊiÊete mnoπtvo humora, nostalgije i iskrenosti - ukratko reËenopra ve filmske svjeæine. Kada imate priliku biti na projekciji tak -vog filma, postaje vam jasno koliko je danaπnja (srednjostru-jaπka) kinematografija onemoguÊila samu sebe da u vama po -novno probudi (davno) uspavano dijete. Toplo se nadam da Êese ovaj film naÊi i u videodistribuciji kako bi ga mogli pogledatisvi zainteresirani diljem Hrvatske.

BIBLIOTEKA

Svoju prvu zbirkupjesama Vu ko var -ka Jozefina Ladaposvetila je djeci iunucima te nes -talom muæu i ocu,kao i stradalnici-ma Vukovara tesvim stradalnicima diljem Lijepe Naπe i svim ljudima dobrevolje, a sve tri zbirke inspirirane su najveÊim dijelom upravostradavanjima tijekom Domovinskog rata, kako u Vukovarutako i u cijeloj Hrvatskoj. U brojnim stihovima, kao i u samimna zivima knjiga, pjesnikinja izraæava Ëeænju i nostalgiju za iz -gub ljenim vremenom i prostorom, a osim pjesama s ratnom iporatnom tematikom te inspiriranih domoljubljem, ima i onih ukojima se izraæava socijalna osjetiljivost autorice, kao i njezinaljubav prema bliænjima te svijetu i æivotu uopÊe. Uz umjetniËkui literarnu vrijednost ovih zbirki, valja istaknuti i onu do ku men -tarnu, buduÊi da su u njima sadræana i autentiËna svjedoËanst-va o najdramatiËnijem razdoblju autoriËinog æivota i no vije hr -vatske povijesti - Domovinskom ratu. Sve tri zbirke izdala jeUd ruga umjetnika “Tin UjeviÊ” iz Zagreba, Ëiji je au to rica Ëlan.Posljednju je ilustrirala njezina πestogodiπnja unu ka, a premarijeËima glavnog i odgovornog urednika Ivana Pu ljiÊa “tu sigur -no nije kraj njezinim pjesmama i knjigama”.

Jozefina Lada: “Platane vukovarske” (Zagreb, 2000.), “Po æeravici

hodim” (Zagreb, 2004.), “Miris Dunava i treπanja” (Zagreb, 2005.)

Nikolina PETAN

Leon RIZMAUL

FILMOTEKA

Pokretni dvorac - Hauru no ugoku shiro

Upoznati Isusa

VREMEPLOV

Mirko ΔOSIΔ

16. rujna 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Katastrofalne po -slje dice Katrineu New Orleansu

joπ uvijek su vidljivena svakom koraku utom velikom ameriË -kog gra du, a TV po -staje i ostali mediji idalje s mjesta doga a -ja πalju straπne vijestio poginulima i unesre -

Êe nima. Kalvarija koju su najpoznatiji jazz grad na svijetu injegova okolica doæivjeli u proteklih desetak dana joπ uvi-jek je glavna tema sluæbene stranice ameriËkog Crvenogkriæa na www.redcross.org.Na tom siteu mogu se pronaÊi podaci i o drugim humanitar -nim i inim nevoljama Amerikanaca, vezanim ponajprije uzrazne vremenske nepogode u SAD-u, ali i o Ëinjenicama ipo moÊi ljudima sa svih strana svijeta kojima je zbog po tre -sa, vulkana, tsunamija i kojeËega drugoga potrebna po moÊ.Primjerice, jedan od glavnih poziva u pomoÊ odnosi se nadaljnje zbrinjavanje ærtava otprije Ëetiri godine, tj. napadana New York i Washington, a na linkovima smjeπtenima slijeve strane sitea i na vrhu stranice mogu se pronaÊi i vi -jesti, press room, pa Ëak i muzej posveÊen djelatnicima Cr -ve nog kriæa Ëije su uloge u ratovima i otklanjanju poslje di -ca raznih prirodnih katastrofa bile nemjerljive.

Ivan BELINEC

1. NATO je osnovan:A 1946. godineB 1949. godineC 1951. godine

2. Glavno NATO-ovo zapovjedniπtvo naMediteranu nalazi se u:A PalermuB NapuljuC Avianu

3. Kratica za provedbeni plan zaËlanstvo u NATO-u je:A ATCB SHAPEC MAP

4. Glavni tajnik NATO-a je:A Javier SolanaB Jaap de Hoop SchefferC Donald Rumsfeld

5. Zapovjednik vojnih postrojbi NATO-a uEuropi je:A general Thor GulbrandsenB general James JonesC zrakoplovni maröal Jock Stirrup

www.redcross.org

Me tal ne oz na ke ska pa bri tan skihvoj nih po stroj bi II.

svjet skog ra ta odu vi jeksu bi le po pu lar ni pred -me ti za skupl jan je, bezob zi ra na to koj em su ro -du voj ske pri pa da le. Uvi -jek za niml ji va sadræaja ipriv la Ë nih li kov nih rje -π en ja, πto su se te mel ji la

na dav nim he ral di Ë kim am ble mi ma, ne rij et ko su bi leiz ra ene od vi πe vrsta me ta la raz li Ë it ih bo ja, ta ko dasu Ëes to do iz raæaja do la zi le i sreb rno-zlat ne kom bi na -cije na crve nim ili lju bi Ë a stim pod lo ga ma.

Re gi men ta gro fo vi je Is toË nog Lan cashi rea, od no snoje dan nje zin dio, ima la je am blem(slika 1) u obli kusreb rnog lo vo ro vog li π Êa koje se pro te za lo od nat pi saEast Lan cashi re do kral jev ske krune na vrhu, a iz nadsfin ge u sre di π tu ko ja obil jeæa va po stroj bin pohod uEgi pat go di ne 1801. Iz nad nat pi sa u dru gom me ta luiz ve de na je i gla so vi taruæa Lan cashi rea.

Je dan odred la kepjeπ a Ë ke po stroj be Ox -fordshi rea i Buc king -hamshi rea (slika 2) la -ko je pre poz natl jiv popo π tan skom ro gu. Nabe ret ka ma se no si lama lo pro mij en je nainaË i ca man jih di men zi ja.

Jed na po stroj ba la kog pjeπ a π tva (Light In fan try) imarog na pod lo zi u obli ku kriæa sv. An drije (sve tac za π tit -nik ©kot ske), a u sre di ni je mo no gram po stroj be. Nat -pis As sa ye i slon evo ci raju us po mene na bit ku ko ja seodi gra la u In di ji 1803., a u koj oj je po stroj ba sud je lo -va la. Ina Ëe, oz na ka se no si na pod lo zi tar ta na Mac -ken zie, a am blem upot pun juje ka rak te ri stiË na ze le naper ja ni ca.

Po stroj ba poz na ta pod na zi vom The Ro y al Welch Fu -si li ers, od no sno poj edi ni nje zi ni dij elo vi, imaju am -blem u obli ku gra na te u sre di π tu koje je kru na prin caod Wa le sa. Na ziv The Ro y al Welch Fu si li ers za mij e-n jen je na zi vom Welsh Fu si li ers go di ne 1929.

Dio re gi men te Mont mountshi rea, ko ji pri pa da te ri to -rij al noj ob ra ni, do no si ve lπ kog zmaja, dok oz na ku uobli ku ljil ja no va cvi je ta no si re gi men ta The Manches -ter Re gi ment, u spo men na bit ke koje su tij ekomXVI II. stol je Êa vo di li pro tiv fran cu ske voj ske.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

b;2a

;3c;

4b;5

b

Britanske oznake

Ivan BELINEC