analiza trŽiŠta rada Županije posavske sa...

Ovaj projekat finansira Evropska unija

ANALIZA TRŽIŠTA RADA ŽUPANIJE POSAVSKE

SA PREPORUKAMA ZA UNAPRIJEĐENJE

UPISNE POLITIKE

1

Partnerstvo za upošljavanje u Posavini / Podrška lokalnim partnerstvima za upošljavanje u Bosni i Hercegovini

ANALIZA TRŽIŠTA RADA ŽUPANIJE POSAVSKE

SA PREPORUKAMA ZA UNAPRIJEĐENJE

UPISNE POLITIKE

2

Analiza tržišta rada Županije Posavske sa preporukama za unaprijeđenje upisne politike

Projekat:„Partnerstvo za upošljavanje u Posavini“

Nositelj projekta:Udruženje za razvoj NERDA

Izvor financiranja:Europska unija

Program:"Podrška lokalnim partnerstvima za upošljavanje u Bosni i Hercegovini“ je projekt koji finansira Europska unija sa 4 miliona eura a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) u cilju osnaživanja održivih, partnerski vođenih okvira tržišta rada koji povećavaju mogućnosti pristupa prekvalifikaciji i dokvalifikaciji nezaposlenih te formalnom zapošljavanju u skladu sa potrebama na lokalnom nivou.

Autor publikacije:Sanja Tošić

Prikupljanje podataka i lektoriranje/uređenje dokumenta:Andrijana DujmenovićAmra JaganjacMarinko Topić

Tiraž:500 primjeraka

Godina izdavanja:srpanj/juli 2018.

Ova publikacija je izrađena uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj ove publikacije predstavlja isključivu odgovornost Udruženja za razvoj NERDA i ni u kome slučaju ne predstavlja stajališta Europske unije.

3


SADRŽAJ

UVOD 5

CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 7

SAŽETAK 8

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽUPANIJE POSAVSKE 11Prirodna i zemljopisna obilježja 11Stupanj razvijenosti 11Stanovništvo 12

PONUDA RADNE SNAGE NA TRŽIŠTU RADA 13Stopa uposlenosti 13Stopa neuposlenosti 13Neuposlene osobe po dobi i spolu 14Neuposlene osobe prema razini obrazovanja 15Suficitarna zanimanja prema razini obrazovanja i spolu 16

OBRAZOVANJE I UPISNE POLITIKE U SREDNJE ŠKOLE 17

GOSPODARSTVO I KAPACITETI ZA UPOŠLJAVANJE 19

REZULTATI ISTRAŽIVANJA 23Trendovi poslovanja 23Potreba za upošljavanjem prema broju i područijima djelatnosti 23Potrebe za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju 24Nedostatak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja 25Nedostatak specifičnih vještina 26Preporuke za unapređenje upisnih politika 28

ZAKLJUČCI I PREPORUKE 29

PRILOZI 33PRILOG I – Popis tabela i slika 33PRILOG II – Bibliografija 34

4


5


UVOD

Analiza tržišta rada sa preporukama za unapređenje upisnih politika na području Županije Posavske je izrađena u sklopu projekta „Partnerstvo za upošljavanje u Posavini“, kojeg sufinancira Europska unija u okviru Programa „Podrška lokalnim partnerstvima za upošljavanje u Bosni i Hercegovini“, kojeg provodi Međunarodna organizacija rada (eng. International Labour Organization – ILO).

Opći cilj projekta: Doprinos razvoju tržišta rada u BiH.

Specifični cilj projekta: Podrška upošljavanju kroz osnaživanje mehanizma kontinuiranog dijaloga između partnera na projektu i stručno osposobljavanje radne snage

Trajanje projekta: 14 mjeseci.

Voditelj projekta: Udruženje za razvoj NERDA

Partneri u provedbi projekta: Općina Orašje, Služba za upošljavanje Županije Posavske, Srednja strukovna škola Orašje i poduzeća: NEXUS BH d.o.o., SKELE KOMERC d.o.o. i PRIMA VIP d.o.o.

Očekivani rezultati projekta:

• Najmanje 30 novootvorenih radnih mjesta u 3 poduzeća u

Orašju;

• Najmanje 40 neuposlenih osoba osposobljeno za rad na poslovima mesara (30 osoba), stolara (5 osoba) i CNC operatera (5 osoba);

• Osnažen funkcionalan mehanizam partnerstva za upošljavanje u općini Orašje;

• Unaprijeđeni kapaciteti Srednje strukovne škole u Orašju za izvođenje obuke putem nabavke opreme;

• Izrađena Analiza tržišta rada na prostoru Županije Posavske sa preporukama za unapređenje upisne politike;

• Unaprijeđeni kapaciteti i znanja članova Lokalnog partnerstva za upošljavanje kroz studijsku posjetu;

• Provedena promotivna kampanja projekta.

6


7


CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Glavni cilj ovog istraživanja je izrada analize potreba tržišta rada u Županiji Posavskoj (ŽP) sa preporukama za unapređenje upisne politike i kvaliteta obrazovnih programa u srednjim školama i drugih programa za stručno osposobljavanje.

Istraživanje u svojoj osnovici ima participaciju, te je provedeno u bliskoj suradnji sa Projektnim timom, dok su sve ključne zainteresirane strane, uključujući predstavnike obrazovnih institucija, gospodarskog sektora, službe za upošljavanje, nevladinih udruga, neuposlenih i marginaliziranih skupina aktivno sudjelovale u istraživanju tokom čitavog procesa: od dijagnosticiranja problema do izbora preporuka za unaprijeđenje upisnih politika. Analiza tržišta rada je provedena kroz sekundarno i primarno prikupljanje podataka. Sekundarno prikupljanje podataka, koje se provodilo u suradnji sa projektnim timom, obuhvatilo je razvojne strategije Županije Posavske, podatke iz škola i službe za upošljavanje, statistička izvješća i preglede na razini Federacije BiH, kao i stručne analize i istraživanja, čiji je popis dat u prilogu ove Analize.

Primarno istraživanje je obuhvatilo:

• Anketno istraživanje među poslodavcima, u kojem su sudjelovala 33 poslovna subjekta:

Odabir ključnih poslodavaca i prikupljanje podataka među poslodavcima je obavio projektni tim. Anketno ispitivanje među poslodavcima vršeno je putem upitnika, koji je pripremljen od strane spoljne stručne suradnice i projektnog tima, a koji je obuhvatio pitanja zatvorenog i otvorenog tipa, podijeljena u dvije tematske cjeline, sa ciljem sticanja informacija o potrebama za upošljavanjem i problemima koje poslodavci imaju u pronalaženju radne snage, i njihovi uzročnici, te kako bi se definirale preporuke za unaprijeđenje upisnih politika i obrazovnih programa. Uzorkovanje poduzeća nije rađeno, već su u istraživanju učestvovala samo ona poduzeća koja su odgovorila na anketni uputnik, te rezultati ankete ne oslikavaju sektor gospodarstva Županije Posavske, što je jedno od glavnih ograničenja ovog istraživanja. Međutim, rezultati anketiranja poduzeća su potvrđeni tijekom istraživanja.

• Dvije fokusirane grupne diskusije sa 27 sudionika:

U fokusiranim grupnim diskusijama su, osim poslodavaca, sudjelovali predstavnici svih ključnih zainteresiranih strana sa područja Županije Posavske: županijskih ministarstava, općina, službi za upošljavanje, škola, centara za socijalni rad, nevladinih udruga, te neuposleni. Glavni cilj fokusiranih grupnih diskusija je bio istražiti specifične uzroke neusklađenosti upisnih politika i potreba tržišta rada, identificiranih u anketnom istraživanju, te od samih ključnih aktera na području Županije Posavske, prikupiti preporuke za prevazilaženje ključnih problema

• Validacijska radionica sa 32 sudionika:

Glavni cilj validacijske radionice je bio provjera rezultata istraživanja sa ključnim akterima iz Županije Posavske, kao i prikupljanje dodatnih preporuka kroz mini anketu i diskusiju.

Dodatno istraživanje je obuhvatilo i mini anketno istraživanje među 15 neuposlenih osoba, kao i

polustruktuirane intervjue i konzultacije sa projektnim timom i drugim značajnim akterima.

8


SAŽETAK

Neusklađenost upisnih politika i obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada, koja predstavlja dugogodišnji problem u Bosni i Hercegovini, potvrđena i ovim istraživanjem, predstavlja prijetnju za razvoj ljudskog potencijala, te prijetnju za cjelokupan gospodarski razvoj Županije Posavske.

• Ključne posljedice neusklađenosti upisnih politika i potreba tržišta rada.

Na temelju istraživanja se zaključuje da su tri ključne posljedice neusklađenosti upisnih politika i obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada:

• Neusklađenost ponude i potražnje kako u pogledu broja izvršitelja, tako i u pogledu zanimanja/kvalifikacija;

• Neusklađenost u smislu znanja i vještina radne snage/kvalititete profesionalne osposobljenosti i aktualnih potreba na tržištu rada;

• Nedostatak kvalificirane radne snage uslijed migracija radno sposobnog, kvalificiranog stanovništva i nedovoljna iskorištenost/razvoj ljudskih potencijala - radne snage koja ostaje živjeti na teritoriji Županije Posavske.

• Potrebe za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju.

Poslodavci su iskazali najveću potrebu za radnom snagom tehničkih zanimanja sa SSS, KV i VKV stručnom spremom, što predstavlja 79% od ukupnog broja traženih zanimanja. Najtraženiji su KV i VKV radnici u proizvodnim i uslužnim djelatnostima (87%) i trgovci (11%), među kojima su najtraženija zanimanja plastičara, stolara, kuhara i konobara. U značajno manjem udjelu, anketirani poslodavci su iskazali potrebu za visookobrazovanom radnom snagom (9%), u kojoj su najtraženiji djelatnici u IT industriji, a najzastupljenija zanimanja softverski inženjeri, programeri i specijalisti za obradu podataka, ali su iskazali potrebu i za inženjerima poljoprivred, građevine, geodezije, ekonomistima i stručnjacima za marketing.

• Nedostatak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja.

Unatoč potražnji za radnom snagom, 82% anketiranih poslodavaca ima poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja, najviše na radnim mjestima strojara, i među njima najviše stolara, bravara i srodnih zanimanja, kojima nedostaje poznavanje rada na CNC strojevima. Ključni uzrok nedostatka kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja su migracije radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, u inozemstvo, koje, prema nezvaničnim procjenama, iznose čak 50% radno sposobnog stanovništva. Smanjenje ponude kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja je upravo posljedica mogućnosti upošljavanja u inozemstvu. Pored migracija radno sposobnog stanovništva, najznačajniji uzroci su i nepostojanje programa obrazovanja u školama, kao i programa prekvalifikacije/dokvalifikacije za pojedina zanimanja.

• Nedostatak specifičnih vještina među kvalificiranom radnom snagom.

Glavni uzrok nedostatka odogovarajuće radne snage,za KV i VKV zanimanja,je nedostatak specičnih vještina. Osim vještina za rad na specifičnim strojevima, za ova zanimanja najviše nedostaje poznavanje rada na računalu, odnosno u programima za upravljanje strojevima, kao i odgovarajuće poznavanje stranih jezika. Nedostatak vještina, unatoč odgovarajućim kvalifikacijama, pokazuje da obrazovni programi u Županiji Posavskoj ne osiguravaju onu vrstu znanja i vještine koju traže poslodavci.

Glavni uzroci su: neprilagođenost obrazovnih programa suvremenom tržištu rada, odnosno razvoju i unapređivanju znanja i vještina u skladu sa promjenama; nezadovoljavajuća i neadekvatna praksa; zastarjelost opreme i neusklađivanje prakse sa suvremenim potrebama tržišta rada.

9


• Ključni uzroci neusklađenosti upisnih politika i potreba tržišta rada.

Ključni uzroci neusklađenosti upisnih politika, sa stajališta uloge ključnih institucija i obrazovnog sektora i njihove suradnje su: neadekvatna razmjena informacija između poslodavaca i ključnih institucija i obrazovnog sektora; neusklađenost između aktuelnih potreba poslodavaca i mogućnosti za intervenciju obrazovnog sustava; nedovoljna iskorištenost postojećih mehanizama za razmjenu informacija i suradnju; i nedovoljna iskorištenost i razvoj ljudskih potencijala među radnim stanovništvo koje živi u Županiji Posavskoj, naročito osoba koje pripada marginaliziranim ii teško upošljivim skupinama stanovništva.

• Preporuke za unapređenje upisne politike prema potrebama tržišta rada.

Na temelju participatornog istraživanja sa svim zainteresiranim stranama u Županiji Posavskoj, za unapređenje upisne politike i obrazovnih programa prema potrebama tržišta rada, izdvojene su i prihvaćene slijedeće preporuke:

PREPORUKA 1: Unaprijediti upisne politike prema potrebama tržišta rada

1.1. Raditi redovite procjene potreba poslodavaca, predviđanja potreba za radnom snagom na županijskoj razini i preporuke za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni i period

1.2. U suradnji sa nadležnim institucijama uvesti smjerove za nedostajuća tehnička zanimanja u srednjim školama u Županiji Posavskoj

1.3. Animirati roditelje i učenike osnovnih škola za upis na obrazovne programe za deficitarna zanimanja

1.4. Vršiti procjenu učenika prije kraja osnovne škole

1.5. Uvesti programe prekvalifikacije i dokvalifikacije prema aktualnim potrebama tržišta rada i planiranja na kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj razini

PREPORUKA 2: Unaprijediti nastavni plan i program obuka

2.1. Razvijati plan i program obrazovanjatemeljen na ishodima učenja za svako zanimanje

2.2 Razvijati dualni program obrazovanja, uključujući teoriju i praksu prema suvremenim promjenama na tržitu rada

2.3. Uključiti periodične procjene ishoda učenja

2.4. Uvrstiti učenje stranih jezika i rada na računalu, prema potrebama specifičnih zanimanja

2.5. Razviti i unaprijediti postojeće programe obuke za razvoj poduzetništva i samoupošljavanja, prilagođene skupinama stanovništva i djelatnosti

2.6. Razviti i redovito organizirati obuke za trenere stručnog osoblja i predavača

PREPORUKA 3: Osigurati pristup odgovarajućem obrazovanju i obukama teško upošljivim kategorijama stanovništva i marginaliziranim skupinama

3.1. Razviti plan suradnje u cilju informiranja stanovništva o dostupnim obukama

3.2. Organizirati konzultacije sa potencijalnim sudionicima obuka u cilju određivanja vremena i mjesta održavanja obuka, i prepreka koje imaju da bi sudjelovali u obukama

3.3. Pružiti potporu potencijalnim sudionicima, prema potrebama, u osiguravanju prijevoza, čuvanju djece, njezi zavisnih članova obitelji i dr.

3.4. Prilagoditi program i metode obuke sudionicima

3.5. Razviti programe obuke za upošljavanje u i razvoj socijalnog poduzetništva

10


11


OSNOVNA OBILJEŽJA ŽUPANIJE POSAVSKE

• Prirodna i zemljopisna obilježja

Županija Posavska je jedna od deset županija/kantona Federacije Bosne i Hercegovine (BiH). Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i na zapadu, istoku i sjeveru se graniči sa Republikom Hrvatskom. Sastoji se od tri općine: Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak. Orašje je glavni grad Županije Posavske, i u njemu je sjedište izvršne vlasti Županije. Sjedište zakonodavne vlasti je u Domaljevcu-Šamcu, dok je u Odžaku sjedište sudske vlasti.

Županija Posavska je „Kapija BiH“, kako je zovu zbog veoma povoljnog geoprometnog položaja, jer je smještena na granici sa Hrvatskom i Europskom unijom, te u blizini riječnih luka u Brčkom i Bosanskom Šamcu. Zemljište Županije je većim dijelom ravničarsko, prosječne nadmorske visine oko 80 m, koje samo jednim dijelom na teritorije Općine Odžak, prelazi u brdsko-planinsko zemljište, prosječne nadmorske visine od 200 m.

• Stupanj razvijenosti

Prema socio-ekonomskim pokazateljima razvijenosti, koje obrađuje Federalni zavod za programiranje razvoja, Županija Posavska ima indeks razvijenosti 64,8 i zauzima deveto, pretposljednje mjesto u Federaciji BiH. Indeks razvijenosti se izračunava na temelju sljedećih pokazatelja: stope uposlenosti stanovništva, stope neuposlenosti stanovništva, broja učenika osnovnih i srednjih škola na 1.000 stanovnika, procjene bruto domaćeg proizvoda (BDP) po općinama po glavi stanovnika i odsutno stanovništva u odnosu na popis iz 1991. godine. Tabela 1 pokazuje značajne razlike u indeksu razvijenosti između tri općine Županije Posavske. Najviši indeks razvijenosti (81,9) ima Općina Orašje, i zauzima 47. mjesto u Federaciji BiH, što je svrstava u 50 najrazvijenih općina. Općina Odžak, sa indeksom razvijenosti od 57, 0, zauzima 66. mjesto u Federaciji BiH, što je svrstava u red nedovoljno razvijenih općina, dok Općina Domaljevac-Šamac zauzima ima indeks razvijenosti 32,8 što je svrstava u izrazito nerazvijene općine.

Tabela 1: Stupanj razvijenosti Županije Posavske i općina

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

Sto

pa

upo

slen

ost

14,0

17,8

22,9

19,7

Sto

pa

neup

osl

eno

sti

44,0

47,1

43,8

45,1

35

75

98

81

BD

P p

o g

lavi

stan

ovn

ika

37

46

78

60

-50,1

-35,0

-25,1

-33,2

Sto

pa

upo

slen

ost

46,5

58,9

75,9

65,3

Sto

pa

neup

osl

eno

sti

98,6

91,4

99,0

95,9

29,3

62,0

80,6

66,9

BD

P p

o g

lavi

stan

ovn

ika

37,1

46,0

78,5

59,9

-47,8

26,7

75,7

35,7

Ind

eks

razv

ijeno

sti

32,8

57,0

81,9

64,8

Ran

g

32,8

57,0

81,9

64,8

Podaci za Federaciju BiH

12


• Stanovništvo

Prema socio-ekonomskim pokazateljima po općinama za 2017. godinu Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ukupan broj stanovnika u Županiji Posavskoj iznosi 42.044, što je čini drugom najmalobrojnijom županijom/kantonom u Federaciji BiH. Ukupan broj stanovnika se smanjio za 33,2% od 1991. godine do 2017. godine, dok se u periodu od 2013. do 2017. godine smanjio za 3,6%.

Županija Posavska sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 129,5 stanovnika po km2, ima za 45,7 stanovnika više od prosječne gustoće naseljenosti u Federaciji BiH, te spada u red gusto naseljenih županija/kantona. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti po općinama su prikazani u Tabeli 2.

Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, od 2013. do 2016. godine u Županiji Posavskoj se nastavlja tendencija negativnog prirodnog priraštaja (broj živorođenih je manji od broja umrlih). Međutim, ovi podaci se moraju uzeti sa zadrškom, zbog toga što rodilje odlaze u porodilišta u drugim sredinama, te se svi novorođeni ne upisuju u knjige rođenih na teritoriji Županije. U Županiji Posavskoj se nastavlja i trend negativnih migracija (više odseljenog nego doseljenog stanovništva). U 2017. godini ukupni saldo migracija u Županiji Posavskoj, koji obuhvaća i migracije unutar BiH, iznosi – 31 , dok se u inozemstvo iselilo 58 stanovnika.

U Županiji Posavskoj u 2017. godini, prema podacima Federalnog zavoda za statisku, najveći udio od 71,9% od ukupnog stanovništva Županije Posavske, čini radno sposobno stanovništvo od 15 do 64 godine starosti. Stanovništvo starije dobi, od 65 i više godina čini 12,8%, a mladi do 14 godina čine 15,4% ukupnog stanovništva Županije.

Tabela 2: Gustoća naseljenosti po općinama

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja Socio-ekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

6

14

14

34

44,4

158,4

121,8

324,6

4.620

18.202

19.222

42.044

104,1

114,9

157,8

129,5

Broj naselj. mjesta

Gustina naseljenosti

13


PONUDA RADNE SNAGE NA TRŽIŠTU RADA

• Stopa uposlenosti

Stopa uposlenosti u Županiji Posavskoj u u 2017. godini, u odnosu na procjene ukupnog broja stanovnika iste godine, iznosi 14,1%, što je za 16,1% manje nego u Federaciji BiH. Prema procjeni stope uposlenosti baziranoj na radno sposobnom stanovništvu (definiranom kao stanovništvo od 15 do 64 godina starosti), stopa uposlenosti u Županiji Posavskoj iznosi 19,7%. Stopa uposlenosti radno aktivnog stanovništva, tj. ukupnog broja uposlenih i neuposlenih osoba registriranih na tržištu rada, iznosi 35, 9%. Stopa uposlenosti u općinama značajno se razlikuje i najviša je u općini Orašje, zatim u općini Odžak, i najniža u općini Domaljevac-Šamac. (Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja)

Stopa uposlenosti stanovništva u Županiji Posavskoj i u općinama, kao i broj i stope radno sposobnog stanovništva i radno aktivnog stanovništva su prikazani u Tabeli 3.

Tabela 3: Stopa uposlenosti stanovništva u ŽP u 2017. godini

1) Ukupna uposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća uposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji. Broj uposlenih u odbrani ( 8.000) nije razvrstan po općinama i županijama/kantonima. 2) Stupanj uposlenosti se izračunava tako da se broj uposlenih podijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 100. 3) Stupanju poslenosti se izračunava tako da se broj uposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100. 4) Stupanj uposlenosti se izračunava tako što se broj uposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj: uposleni + neuposleni) i pomnoži sa 100. Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja. Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

• Stopa neuposlenosti

Prema registriranim podacima po županijama/kantonima FBiH, broj neuposlenih osoba u Županiji Posavskoj u periodu od 2012. do 2017. godine se kontinuirano smanjivao. Ukupan broj od 5.602 neuposlenih osoba u 2012. godini, u 2015. godini je smanjen na 5.465 osoba, da bi u 2016. godini zabilježio nagli pad na 5.070 neuposlenih oosoba. U 2017. godini, kao što je prikazano u Tabeli 4, broj neuposlenih osoba u Županiji Posavskoj iznosi 4.905 osoba. Stopa neuposlenog stanovništva u Županiji Posavskoj u 2017. godini od 16,2% u odnosu na radno sposobno stanovništvo i 45,1% u odnosu na radno aktivno stanovništvo nije se značajno promijenila u odnosu na 2016. godinu kada je iznosila 16,6% radno sposobnog i 45,1% radno aktivnog stanovništva. Stope neuposlenosti u odnosu na radno sposobno i radno aktivno stanovništvo u Županiji Posavskoj i općinama su prikazani u Tabeli 4.

4.620

18.202

19.222

42.044

3.347

12.985

13.937

30.269

72,44

71,33

72,50

71,99

470

2.308

3.192

5.907

839

4.361

5.675

10.875

25,1

33,6

40,7

35,9

Stopa uposlenosti u %u odnosu na:

10,2

12,7

16,6

14,1

14,0

17,8

22,9

19,7

25,1

33,6

40,7

35,9

Broj uposlenih

Ø 2017

BrojStopa

aktivnostiu %

Broj %

14


Tabela 4: Stanovništvo i stopa neuposlenosti u ŽP u 2017. godini

1) Ukupna uposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća usposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama2) Stopa neuposlenosti izračunava se tako da se broj neuposlenih podijeli s brojem radno sposobnog stanovništva (starosti od 15 do 65 godina) i pomnoži sa 100.3) Stopa neuposlenosti izračunava se tako što se broj neuposlenih podijeli s brojem aktivnog stanovništva (radnom snagom, tj. uposleni + neuposleni) i pomnoži sa 100. Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja. Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

• Neuposlene osobe po dobi i spolu

U Županiji Posavskoj u 2018. godini, najviše je registriranih neuposlenih (744 osobe) u starosnoj dobi od 50 i više godina, zatim od 45 do 49 godina (634 osobe), i od 55 do 59 godina (611 osoba), odnosno u dobnim skupinama koje inače spadaju u teško upošljivu kategoriju stanovništva. Najviši postotak registriranih neuposlenih žena, 65%, je u starosnoj dobi od 35 do 39 godina. Slika 1 pokazuje broj registriranih neuposlenih osoba po starosnoj dobi i spolu.

Slika 1: Neuposlene osobe po dobi i spolu

Izvor: Federalni zavod za upošljavanje, Bilten 04/2018, obrada autorski tim

3.347

12.985

13.937

30.269

369

2.053

2.484

4.905

470

2.308

3.192

5.970

839

4.361

5.675

10.875

Stopa neuposlenosti 2u % u odnosu na:

radno sposobno st.

radnoaktivno st.

11,02

15,

17,8

16,2

44,0

47,1

43,8

45,1

Broj neuposlenih

Brojuposlenih1

165

469432

338363

467

634

744

611

398

15 - 19godina

20 - 24godina

25 - 29godina

30 - 34godina

35 - 39godina

40 - 44godina

45 - 49godina

50 - 54godina

55 - 59godina

60 - 64godina

53% 54% 54% 65% 52% 47% 48% 38% 35%

15


• Neuposlene osobe prema razini obrazovanja

Promatrajući broj registriranih neuposlenih osoba prema razini obrazovanja, najveći broj neuposlenih osoba u Županiji Posavskoj je iz skupine nekvalificiranih i polukvalificiranih osoba (1.838 osoba), zatim 1.408 osoba sa VKV i KV stručnom spremom, 1.100 osoba sa SSS, dok je broj neuposlenih sa najvišom razinom obrazovanja od 275 osoba, ubjedljivo najniži. Ovim se nastavlja višegodišnji trend da je najveći broj registriranih neuposlenih osoba u Županiji Posavskoj među registriranim neuposlenim sa NKV, KV i SSS, a najmanji broj sa VSS, VSŠ, VKV i NSS. Najveći udio neuposlenih žena je među neuposlenim osobama sa srednjim stručnim obrazovanjem (61%), dok je najniži među osobama koje posjeduju KV obrazovanje (41%). Pored polukvalificiranih osoba, gdje je udio neuposlenih žena 59%, upravo među stanovništvom sa visokom i višom stručnom spremom, udio registriranih neuposlenih žena u Županiji Posavskoj iznosi 58% za obje skupine. Broj registriranih neuposlenih osoba prema razini obrazovanja i spolu je prikazan na Slici 2.

Slika 2: Neuposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu Izvor: Federalni zavod za upošljavanje, Bilten 04/18,obrada autorski tim

VSS SSS NSS VKV KV PKV NKV

155120

1.100

0 5

1.403

352

1.486

58% 58%

61%

41%

59%

42%

16


Tabela 5: Neuposlene osobe na evidenciji – najzastupljenija zanimanja prema razini obrazovanja u 2017. godini

Izvor: Federalni zavod za upošljavanje. Bilten 04/18. travanj/april 2018. godine

• Suficitarna zanimanja prema razini obrazovanja i spolu

U Županiji Posavskoj, prema podacima Federalnog zavoda za upošljavanje od travnja 2018. godine,najzastupljenije zanimanje među registriranim neuposlenim osobama sa visokom stručnom spremom su ekonomisti (52 osobe) i pravnici (28 osobe), što zajedno čini više od 50% ukupno neuposlenih osoba. Ista zanimanja su najzastupljenija na evidenciji neuposlenih osoba višeg stručnog obrazovanja, ali u znatno manjem broju. Komercijalisti (149 osoba) i ekonomisti (120) su najbrojniji u skupini neregistriranih uposlenih sa srednjom stručnom spremom. Među registriranim osobama sa KV i VKV stručnom spremom, najbrojnija su zanimanja prodavača (264) i bravara (201). Najbrojnija zanimanja među registriranim neuposlenim stanovništvom prema razini obrazovanja i spolu su prikazana u Tabeli 5.

Uku

pno

Uku

pno

Uku

pno

Uku

pno

52

28

14

14

13

29

14

14

13

1

9

4

3

3

2

7

4

3

0

0

149

120

107

99

77

264

201

163

122

89

178

4

1

104

73

92

91

55

73

49

17


OBRAZOVANJE I UPISNE POLITIKE U SREDNJE ŠKOLE

Upisne politike u srednje škole, između ostalog, ovise od broja učenika i stanja u osnovnoškolskom obrazovanju. U školskoj 2017/2018. godini, ukupan broj upisanih učenika u osnovne škole iznosi 2.246. Prema podacima iz Strategije razvoja Županije Posavske za period 2016. – 2020. godine, broj upisanih učenika u osnovne škole na području Županije bilježi konstantan pad, te je u odnosu na školsku 2007/2008. godinu smanjen za 44,7%. U istom periodu je značajno smanjen i broj nastavnika sa 270 u školskoj 2007/2008. godini, na 226 u školskoj 2017/2018. godini. Odnos učenika i nastavnika (broj učenika na 1 nastavnika) koji u školskoj 2017/2018. godini iznosi 9,94 je povoljniji u odnosu na ranije godine. Broj učenika i nastavnika u školskoj 2017/2018. godini u odnosu na stanovništvo u Županiji je prikazan u Tabeli 6.

Tabela 6: Osnovnoškolsko obrazovanje u Županiji Posavskoj na početku 2017/2018. godine

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja. Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

U Županiji Posavskoj nastava se organizira u tri mješovite srednje škole, od kojih se dvije nalaze u Općini Orašje i jedna u Općini Odžak. U dvije srednje škole provodi se nastavni program gimnazije uz neke od strukovnih programa, dok se u jednoj srednjoj školi u Orašju provode samo strukovni programi. Opremljenost škola nastavnim učilima i pomagalima je zadovoljavajuća, ali se stručne/strukovne škole suočavaju sa nedostatkom suvremenih učila u skladu sa zahtjevima nastave. Sve srednje škole nemaju osiguran fizički pristup za učenike sa posebnim potrebama. Objektima u kojima su smještene škole je potrebna rekonstrukcija, adaptacija centralnog grijanja, kao i rekonstrukcija sportskih dvorana.

Prema predviđanjima Ministartstva prosvjete, znanosti i kulture Županije Posavke, broj učenika u srednjim školama u periodu 2015. do 2017. godina, nakon trenda povećanja u periodu od 2010. do 2013. godine, se smanjivao u prosjeku za 8%, što je posljedica negativnog trenda broja učenika u osnovnim školama u prethodnom periodu. Broj škola, učenika i nastavnika na početku školske 2017./2018. godine je prikazan u Tabeli 7.

Tabela 7: Srednjoškolsko obrazovanje u Županiji Posavskoj na početku 2017/2018. godine

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

Broj odjeljenja

11

52

78

141

Broj nastavnika

20

74

132

226

Broj odjeljenja

0

19

33

52

Broj nastavnika

0

45

65

110

18


Za analizu upisnih politika i potreba tržišta rada, bilo bi značajno usporediti podatke o broju učenika upisanih na pojedine smjerove za određena zanimanja sa podacima o suficitarnim zanimanjima prema razini obrazovanja (Tabela 5).

Sve osnovne i srednje škole u Županiji Posavskoj imaju ovlaštenja organizirati osnovno obrazovanje odraslih, unatoč činjenici da još uvijek nije usvojen Zakon o obrazovanju odraslih, na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu izvođenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih i Pravilnika o polaganju razrednih ispita u osnovnoj školi.

Ovlaštenja za obrazovanje i obuku odraslih imaju tehničke i stručne škole, škole za obrazovanje odraslih i ustanove za obrazovanje, smještaj i brigu lica sa poteškoćama u fizičkom i psihičkom razvoju. Obrazovanje odraslih se u Županiji Posavskoj provodi u Školskom centru fra Martina Nedića i Srednjoj strukovnoj školi u Orašju. Obuke se uglavnom vrše za zanimanja iz oblasti: strojarstva, elektrotehnike, saobraćaja, ugostiteljstva i turizma, ekonomije, administracije i trgovine, zdravstva i poljoprivrede.

19


GOSPODARSTVO I KAPACITETI ZA UPOŠLJAVANJE

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ukupan broj registriranih gospodarskih subjekata u Županiji Posavskoj na dan 31.12.2017. godine iznosio je 1.538, što predstavlja smanjenje od 1,4% u odnosu na 2016. godinu. Broj registriranih pravnih subjekata stagnira u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1.023, dok broj fizičkih osoba/obrtnika (515 u 2017. godini) nastavlja trend pada i za 3,9% je niži u odnosu na 2016. godinu. Broj gospodarskih subjekata na području Županije Posavske u 2017. godini je prikazan u Tabeli 8.

Tabela 8: Broj gospodarskih subjekata na području Županije Posavske u 2017. godini

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja.Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

U 2017. godini u Županiji Posavskoj, ostvaren je izvoz u ukupnom iznosu od 125 mil. KM, koji je zabilježio nagli skok od 18,4% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje izvoza u odnosu na prethodnu godinu bilježe sve tri općine: općina Domaljevac-Šamac za 33%, općina Odžak za 20% i općina Orašje za 14%. Županija Posavska sudjeluje u ukupnom izvozu FBiH sa 1,74%, što je za 0,14 viši udio u odnosu na prethodnu godinu.

U Županiji Posavskoj u 2017. godini ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od skoro 224 mil KM, što je za 20% više u odnosu na prethodnu godinu, i što predstavlja udio ukupnog uvoza FBiH od 1,8%. Trend povećanja uvoza se nastavlja u sve tri općine, pri čemu se najveća stopa rasta uvoza bilježi u Općini Orašje za 24,4%.

Ukupan bilans vanjskotrgovinsku razmjene Županije Posavske u 2017. godini je negativan, što ukazuje na veći uvoz od izvoza. U Županiji Posavskoj se i dalje bilježi trend veće stope izvoza od uvoza, te se nastavlja i trend smanjenja vanjskotrgovinskog deficita. Posmatrano prema područjima djelatnosti, prerađivačka industrija je najzastupljenija i u dijelu izvoza i uvoza. Industrije koje bilježe značajno povećanje izvoza su grane prerađivačke industrije: prerada drveta, osim namještaja, prerada voća i povrća; izvoz metalnih proizvoda i strojeva za obradu metala; električnih strojeva, aparata i uređaja.

4.620

18.202

19.222

42.044

149

620

769

1.538

122

404

497

1.023

74

327

425

826

27

216

272

515

32,3

34,1

40,0

36,6

BROJ GOSPODARSKIH SUBJEKATA

UKUPNOPravni

subjekti

20


Razvojni prioriteti Županije Posavske u oblasti gospodarstva su koncentrirani na razvoj industrije i industrijske proizvodnje, koja ima najveće izvozne potencijale i kapacitete za upošljavanje najvećeg broja djelatnika. Prema podacima Vlade Županije Posavske, ukupno 78, većinom malih i srednjih poduzeća iz industrijske proizvodnje, upošljava oko 1.000 djelatnika.

Najveći broj poduzeća na području Županije Posavske djeluje u prerađivačkoj industriji, u industrijskim granama prikazanim u popisu koji slijedi.

Izvor: Federalni zavod za progranje razvoja. Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće

Tabela 9: Vanjskotrgovinska razmjena u Županiji Posavskoj u 2017. godini

Industrijske grane u prerađivačkoj industriji u kojima djeluje najveći broj poduzeća

Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda Proizvodnja metala i metalnih proizvoda,

Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda, Proizvodnja strojeva i uređaja,

Proizvodnja proizvoda od drveta i pletarskih proizvoda Proizvodnja električne i optičke opreme,

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja prometnih proizvoda,

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa, Ostala prerađivačka industrija – reciklaža,

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.

Izvor: web portal Vlade Županije Posavske (Informaciju za web portal pripremilo Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Županije Posavske)

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje, u Županiji Posavskoj u 2016. godini je ostvaren rast fizičkog obima proizvodnje po stopi od 5,8%, što je za 2,2% više u odnosu na ostvaren rast u FBiH od 2,6%. U periodu od 2013.do 2016. godine, fizički obim industrijske proizvodnje u Županiji Posavskoj je zabilježio smanjenjenje po stopi od 33,3% u 2013. godini, da bi u 2014. godini zabilježio nagli skok rasta od 7,5%.

Najveći doprinos rastu industrijske proizvodnje u Županiji Posavskoj u 2016. godini imala je prerađivačka industrija, koja je ostvarila rast po stopi od 6,8%. Oblasti prerađivačke industrije koje su imale najvišu stopu rasta u 2016. godini su prikazane na Slici 3.

3.053.362

80.008.998

42.892.511

125.954.871

0,04

1,10

0,59

1,74

13.220.338

83.763.068

126.912.349

223.895.756

0,11

0,67

1,02

1,80

23,10

95,52

33,80

56,26

-10.166.976

-3.754.070

-84.019.839

-97.940.885

IZVOZ u KM

I-XII 2017

UVOZ U KM

I-XII 2017

Pokrivenost uvoza izvozom

u %

Bilans robne razmjene u KM

21


Slika 3: Pregled fizičkog obima proizvodnje na području ŽP u periodu 2013. – 2016.godine

Pojedine grane prerađivačke industrije na području Županije Posavske, prema analizi rađenoj od strane Ekonomskog Instituta u Sarajevu u 2015. godini, imaju potencijal da uposle veći broj djelatnika u odnosu na broj uposlenih u zemlji i predstavljaju komparativnu prednost Županije Posavske u odnosuna čitavu zemlju. Ekonomski Institut u Sarajevu je na temelju izračuna tzv. lokacijskog koeficijenta, izdvojio grane prerađivačke industrije koje imaju veću koncentraciju u istoj industrijskoj grani u Županiji Posavskoj u odnosu na čitavu zemlju. (Izvor: Ekonomski Institut u Sarajevu, Dijagnoza tržišta rada, 2015.)

„Lokacijski koeficijent pokazuje odnos između učešća određenog područja u uposlenosti neke industrije i učešća tog područja u ukupnoj uposlenosti. Dakle, lokacijski koeficijent za određenu regiju jednak je: % uposlenih u određenoj oblasti u datoj regiji/% ukupno uposlenih u zemlji. Npr. lokacijski koeficijent vrijednosti 1 u rudarstvu znači da je regija u rudarstvu specijalizirana kao i čitava zemlja. LQ vrijednosti 1,8 znači da regija ima veću koncentraciju u rudarstvu u odnosu na čitavu zemlju.“ (Izvor: Ekonomski Institut u Sarajevu, „Dijagnoza tržišta rada“, 2015.)

Relativna specijalizacija Županije Posavske (lokacijski koeficijent – LQ) Proizvodnja duhanskih proizvoda 9,6; Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 6,4; Poljoprivredni proizvodi, proizvodi lova i pripadajućih uslužnih djelatnosti 1,9; Prerada drveta i proizvoda od drveta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 1,9;

Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kofera, ručnih torbi, sedlarskih i saračkih proizvoda i obuće 1,8; Vađenje ostalih ruda kamena 1,6;

Predviđanja potrebe za radnom snagom, kao i procjena kapaciteta i potencijali određenih gospodarskih sektora za otvaranje radnih mjesta zahtijevaju kompleksnu ekonomsku analizu, međutim na temelju zvaničnih pokazatelja i analiza, prerađivačka industrija na području Županije Posavske ima značajne kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta u Županiji.

Vidjeti: Ekonomski Institut u Sarajevu, „Dijagnoza tržišta rada“, 2015.

PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA 126,8

PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA 117,7

115,1

112,4

109,4

20132012

20142013

20152014

20162015

67.7

107.5

101.5105.8

OBIMA PROIZVODNJE

22


23


REZULTATI ISTRAŽIVANJA

• Trendovi poslovanja

Od 33 anketirana poslodavca, ukupno 26 njih je odgovorilo na pitanje o obimu proizvodnje u 2018. godini u odnosu na prethodne godine. Prema odgovorima, rast u obimu proizvodnje u odnosu na prethodni period je imalo 14 poslodavaca, stagnaciju 9 poslodavaca, a smanjenje 3 anketirana poslodavca. Povećan broj uposlenika u 2018. godini, u odnosu na prethodni period bilježi 15 od 26 poslodavaca koji su odgovorili na pitanje, smanjenje broja uposlenih 6 , dok stagnaciju bilježi 5 poslodavaca. Od ukupno 14 poslodavaca koji bilježe porast proizvodnje, njih 8 planira povećanje broja uposlenih radnika. Samo jedan poslodavac je imao povećanje broja otpuštenih radnika u odnosu na prethodni period.

• Potreba za upošljavanjem prema broju i područijima djelatnosti

Potrebu za upošljavanjem su iskazali skoro svi anketirani poslodavci, osim jednog. Poslodavci koji su sudjelovali u anketnom istraživanju, planiraju uposliti ukupno 335 djelatnika u narednom periodu od 2 godine. Gledano prema veličini poslovnih subjekata, udio anketiranih poslodavaca koji planiraju nova upošljavanja povećava se sa njihovom veličinom. Promatrano u apsolutnim pokazateljima, anketirani poslodavci u narednom periodu od 2 godine u Županiji Posavskoj, planiraju uposliti najveći broj djelatnika u sektoru obrade plastike (22% od ukupnog planiranog zuapošljavanja), obrade drveta (19% od ukupnog planiranog upošljavanja) i u ugostiteljstvu (16% od ukupnog planiranog upošljavanja. Broj i struktura planiranog upošljavanja među anketiranim poslodavcima u naredne 2 godine prema područjima djelatnosti su prikazane na Slici 4.

Slika 4: Planirano upošljavanje- očekivani broj i struktura uposlenih među anketiranim poslodavcima

6 MJESECI

Anketirani poslodavciplaniraju da uposle

95 djelatnika

1 GODINU


104 djelatnika

2 GODINE


136 djelatnika

OBRADA PLASTIKE

74 od 335 djelatnika

OBRADA DRVETA


UGOSTITELJSTVO


22% 19% 16%

24


Poslodavci i drugi sudionici fokusiranih grupnih diskusija, su naglasili da gospodarski sektor u Županiji Posavskoj ima ograničene kapacitete u upošljavanju zbog ograničenog kapaciteta i rasta poduzeća, te se stoga njihova predviđanja o broju potrebnih uposlenika, uključujući i kratkoročna, moraju analizirati u skladu sa kapacitetima i potencijalima rasta pojedine djelatnosti i drugim čimbenicima. Veliki broj takozvanih „imitator trvtki“, odnosno tvrtki koje ne proizvode ništa, predstavlja nelojalnu konkurenciju, što utiče na kapacitete, odnosno broj radnih mjesta koja može kreirati gospodarski sektor u Županiji Posavskoj. Sudionici fokusiranih grupnih diskusija su značajan potecijal za kreiranje novih radnih mjesta prepoznali u samoupošljavanju i razvoju socijalnog poduzetništva.

• Potrebe za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju

Potrebe za upošljavanjem radnika u anketi poslodavaca se odnose na pojedina zanimanja za kojima će poslodavci, prema vlastitim procjenama, imati potrebu u naredne 2 godine. Anketiranim poslodavcima je ostavljena mogućnost da u anketi navedu odgovarajuće zanimanje, zajedno sa potrebnim kvalifikacijama, razinom obrazovanja i potrebnim iskustvom. Anketirani poslodavci su iskazali najveću potrebu za radnom snagom tehničkih zanimanja sa SSS, KV i VKV razinom obrazovanja/stručnom spremom (79% od ukupnog broja traženih zanimanja). Najtraženija zanimanja u okviru ove skupine su KV i VKV radnici u proizvodnim i uslužnim djelatnostima (87%), i trgovci (11%). Najtraženija zanimanja su plastičari, stolari, kuhari i konobari. U značajno manjem udjelu, anketirani poslodavci imaju potrebu za visokoobrazovanom radnom snagom (9%), i najmanje za nekvalificaranom radnom snagom (1%). Među visokoobrazovanom radnom snagom, najtraženiji su djelatnici u IT industriji, a najzastupljenija zanimanja za kojima postoji potražnja su: softeverski inženjeri, programeri i specijalisti za obradu podataka. Anketirani poslodavci su pokazali i tražnju za ostalim zanimanja sa visokom stručnom spremom (29% od ukupnog broja traženih zanimanja sa VSS), najviše za inženjerima poljoprivrede, građevine, geodezije i ekonomistima, a traženi su i stručnjaci za marketing. Iskazane potrebe poslodavaca za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju su prikazane na Slici 5.

Slika 5: Potrebe za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju

VKV, KV, SSS

79%VSS

9%PKV

1%

25


Rezultati ankete među poslodavcima, zbog ograničenja istraživanja, ne mogu oslikavati potražnju cjelokupnog gospodarskog sektora Županije Posavske. Međutim, svi sudionici fokusiranih grupnih diskusija, poslodavci i predstavnici obrazovnog sektora, ministarstava, Službe za upošljavanje i udruga su potvrdili najveću potražnju za zanimanjima KV i VKV stručne spreme.

• Nedostatak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja

Unatoč potražnji za radnom snagom, anketa među poslodavcima pokazuje da 82% poslodavaca ima poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja. Anektirani poslodavci se najviše suočavaju sa nedostatkom kvalificirane radne snage na radnim mjestima strojara, i među njima najviše stolara, bravara i srodnih zanimanja, kojima nedostaje poznavanje rada na CNC strojevima. Nedostatak kvalificirane radne snage za srodna radna mjesta kojima je potrebno poznavanje rada na CNC strojevima su potvrdili sudionici fokusiranih grupnih diskusija.

Ključi uzrok nedostatka kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja, prema stavovima svih sudionika u istraživanju, su migracije radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, u inozemstvo. Procjenjuje se da su migracije u inozemstvo puno više nego što to pokazuju zvanični podaci, i da je čak 50% radnog sposobnog stanovništva radi u inozemstvu. Smanjenje ponude kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja je upravo posljedica mogućnosti upošljavanja u inozemstvu.

• Drugi dominanti razlozi koji uzrokuju nedostatak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja su: nepostojanje programa obrazovanja u školama, i

• nepostojanje programa prekvalifikacije/dokvalifikacije za pojedina zanimanja (npr. stolar, geodetski tehničar).

Sudionici istraživanja, uključujući i poslodavce, su kao jedan od najčešćih uzroka, naveli niske plaće i teške uvjete rada u pojedinim djelatnostima, kao što je u preradi duhana i poljoprivredi. Viša plaća i druge pogodnosti i većim centrima u zemlji i inozemstvu, su upravo razlog nedostatka visokobrazovane radne snage u Županiji Posavskoj. Poslodavci su zaključili da visokoobrazovanoj radnoj snazi ne mogu ponuditi plaće koje bi bile konkurentne vodećim tvrtkama u zemlji i inozemstvu, i svjesni su da moraju da ponude druge pogodnosti, na primjer sudjelovanje u povoljnom kreditiranju za nekretnine, organizirano čuvanje djece i dr. Niska mobilnost radne snage na teritoriji Županije Posavske je također navedena kao jedan od uzroka nedostatka kvalificirane radne snage.

Ključni uzroci nedostatka kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja su:

• migracije kvalificirane radne snage iz zanimanja koja su tražena u inozemstvu,

• nedostatak kandidata sa prikladnim obrazovanjem,

• nedostatak obrazovnog smjera i programa prekvalifikacije/dokvalifikacije.

Sudionici fokusiranih grupnih diskusija, uključujući i poslodavce, su se suglasili da aktualne potrebe poslodavaca ne mogu biti jedini i osnovni kriterij za uvođenje novih smjerova, odnosno zanimanja, i da je zbog brzih promjena potreba poslodavaca potrebno uvesti obrazovne programe kojima bi se obučavala radna snaga koja stiče kvalifikacije za srodna zanimanja (za porodicu zanimanja), kao što je na primjer CNC operater.

26


Slika 6: Pregled vještina za kojima su poslodavci iskazali najveći nedostatak

• Nedostatak specifičnih vještina

Anketirani poslodavci su kao glavni uzrok nedostatka kvalificirane radne snage za KV i VKV zanimanja navodili nedostatak vještina, dok su samo dva poslodavca navela nedostatak radnog iskustva. Za ova zanimanja, osim vještina za rad na specifičnim strojevima, najviše nedostaje poznavanje rada na računalima, odnosno u programima upravljanja strojevima, kao i odgovarajuće poznavanje stranih jezika. Prema rezultatima ankete, uzroci nedostatka kvalificirane radne snage za zanimanja sa VSS i VSŠ stručnom spremom leže u nedostatku radnog iskustva, te većina poslodavaca zahtijeva radno iskustvo od najmanje 2 godine. Poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju su naveli da je za ova radna mjesta, sukladno sa potrebama, neophodna višarazina poznavanja rada na računalu i poznavanje stranih jezika. Slika 6 pruža pregled vještina za kojima su poslodavci iskazali najveći nedostatak.

95% ODGOVORA

Usporedbom podataka o broju neuposlenih prema razini obrazovanja u Županiji Posavskoj u 2017. godini, i potrebom za kvalificiranom radnom snagom, kao i iskustvima poslodavaca o vještinama koje nedostaju kvalificiranoj radnoj snazi, zaključuje se da se u Županiji Posavskoj očitava dugogodišnja neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada u smislu nedostajućih vještina. Prema rezultatima ovog istraživanja, nerijetko nedostaju osnovne vještine, npr. vještina rada na specifičnim strojevima djelatnika KV i VKV stručne spreme. Nedostatak vještina, unatoč potrebnim kvalifikacijama pokazuje da obrazovni programi u Županiji Posavskoj ne osiguravaju vrstu znanja i vještina koju traže poslodavci.

27


Sudionici fokusiranih grupnih diskusija su se suglasili da su glavni uzroci:

• neprilagođenost obrazovnih programa suvremenom tržištu rada, odnosno razvoju i unapređivanju znanja i vještina u skladu sa promjenama;

• nezadovoljavajuća i neadekvatna praksa,

• zastarjelost opreme,

• neusklađivanje prakse sa suvremenim promjenama na tržištu rada.

Zaključci sudionika- ključni uzroci neusklađenosti upisnih politika i potreba tržišta rada sa stajališta uloge ključnih institucija i poslodavaca i njihove suradnje

Izvori: fokusirane grupne diskusije i validacijska radionica

Neadekvatna razmjena informacija između poslodavaca i ključnih institucija i obrazovnog sektora:

• Informacije o potrebama poslodavaca, uključujući analizu tržišta rada koja se provodi jednom godišnje od strane Federalnog zavoda za upošljavanje uključuje podatke i za razinu kantona/županija, su značajne za politike aktivnog upošljavanja. Međutim, dosadašnje analize ne sadrže specifične informacije za Županiju Posavsku, koje bi se mogle upotrijebiti za dugoročno planiranje promjena upisne politike.

• Anketiranje među poslodavcima nije zasnovano na relevatnom uzorku koji će oslikavati poslodavce u Županiji Posavskoj prema industrijskim sektorima, potencijalu rasta i kapacitetu otvaranja radnih mjesta/upošljavanja;

Neusklađenost između aktuelnih potreba poslodavaca i mogućnosti za intervenciju obrazovnog sustava:

• Potreba za specifičnim zanimanjima iskazana od strane poslodavaca je promjenljiva, dok je sustavu obrazovanja za intervenciju potreban duži vremenski period i sam ciklus obrazovanja traženog kadra traje 3 do 4 godine, u toku kojih mogu da se dogode značajne promjene na tržištu, koje mogu da utječu na to da prvobitno iskazana potreba poslodavaca nije više relevantna;

• Poslodavci nerijetko iskazuju potrebu za vrlo specifičnim radnim mjestom, dok upisne politike moraju odgovarati potrebama za zanimanjima/srodnim zanimanja;

Nedovoljna iskorištenost postojećih mehanizama za razmjenu informacija i suradnju

• Koordinacija Ministara obrazovanja na razini Federacije BiH, tijela koji čine svi Ministri obrazovanja sa županijske razine, te predstavlja jedan od mehanizama za razmjenu informacija i suradnju sa relevantnim institucijama na višim razinama vlasti;

• Postajanje zakonom propisanog, tripartitnog mehanizma/sustava koordinacije u oblasti obrazovanja, koji u stvarnosti ne funkcionira, budući da sustav obrazovanja ima svoja ograničenja kad je u pitanju upisna politika, a koja se tiču kako političkih usmjerenja, tako i realnih kapaciteta obrazovnih ustanova u pogledu nastavnog kadra;

• Lokalno partnerstvo za upošljavanje postoji, i sačinjeno je od relevatnih sudionika, međutim oni ne mogu samostalno da donose odluke van nadležnih institucija na višim razinama vlasti.

Nedovoljna iskorištenost i razvoj ljudskih potencijala među radnim stavnovništvom koje živi u Županiji Posavskoj

• Visoka stopa migracije radno sposobnog stanovništva, posebno mladih u inozemstvo, predstavlja značajan gubitak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja

• Visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva

Nedostatak aktivnih upisnih politika među radno sposobnim stanovništvom koje ostaje živjeti u Županiji Posavskoj, naročito osoba koje pripadaju marginaliziranim i teško upošljivim skupinama stanovništva

28


• Preporuke za unapređenje upisnih politika

Sudionici istraživanja su se suglasili u slijedećim preporukama za unapređenje upisnih politika i razvoj obuka i programa prekvalifikacije/dokvalifikacije:

• da je u obrazovanje, radi prevazilaženja nedostatka radne snage u smislu potrebnih kvalifikacija i vještina, potrebno uvesti promjene upisnih politika;

• prilagoditi nastavne planove i programe da budu temeljeni na ishodima učenja;

• uvesti dualno obrazovanje - obrazovanje zasnovano, pored teorijskog dijela na intenzivnom i kvalitetnom učenju kroz rad, u realnom radnom okruženju.

Svi poslodavci su spremni na suradnju sa srednjim strukovnim školama na teritoriji Županije Posavske u smislu suradnje na obavljanju prakse u njihovim pogonima.

Tabela daje pregled preporuka od strane poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju. Zaključne preporuke istraživanja su dane u sljedećem poglavlju ove Analize.

Preporuke poslodavaca za unapređenje upisne politike i obrazovnih programa Izvori: anketa među poslodavcima, fokusirane grupne diskusije i validacijska radionica

Uvesti smjerove u srednjim školama i programe prekvalifikacije za deficitarna zanimanja:

• Procjenu potrebnih smjerova vršiti na temelju relevantne analize i dugoročnog planiranja;

• Vršiti animiranje i motiviranje učenika i roditelja za upis na odgovarajuće smjerove u višim razredima osnovne škole

• Razviti i organizirati programe prekvalifikacije/dokvalifikacije

• Unaprijediti praktičnu nastavu:

• Razviti intenzivan program stručne prakse, prema potrebama suvremenog tržišta

• Uvesti dualno obrazovanje- nastavni program koji uključuje teoriju i intenzivan program prakse

• Unaprijediti razvoj vještina prema suvremenim potrebama tržišta rada:

• Vršiti procjenu rezultata obrazovanja u smislu razvoja znanja i kompentencija, naročito praktičnih vještina

• Konzultiratiposlodavce pri izradi plana i programa za specifičan program obuke.

Svi sudionici istraživanja su spremni sudjelovati u konzultacijama, sudionici fokusiranih grupnih diskusija su spremni na suradnju na razvoju i unaprijeđenju obrazovnih programa. Neuposlene osobe, koje su sudjelovale u istraživanju, su uglavnom neobavještene o mogućnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije. Većina konzultiranihneuposlenih osoba, bez obzira na kvalifikacije i razinu obrazovanja, je spremna sudjelovati u ovim programima, ako bi bili unaprijed upoznati sa mogućnostima upošljavanja i uvjetima rada. Neuposlene osobe, posebno one koje imaju obveze u domaćinstvu i/ili obvezu njege zavisnih članova obitelji, ili žive u udaljenim, ruralnim dijelovima, su istakli da se suočavaju sa preprekama da sudjeluju u obrazovnim programima, kao što su nepostojanje prijevoza, neodgovarajuće vrijeme održavanja obuke i nemogućnost dužeg boravka van kuće zbog obveza. Neuposlene osobe su pokazale veoma nizak stupanj samopozdanja, te je većina njih odgovorila da možda neće razumjeti obuku ili da neće biti sposobni da usvoje znanja. Iz navedenih stavova neuposlenih osoba proizlazi da su, prilikom razvijanja planova obuka kao i njihovog planiranja, neophodne konzultacije sa specifičnim skupinama, kao potpora i suradnja među općinama Županije Posavske u smislu osiguravanja prijevoza i druge potpore koja je potrebna neuposlenim, posebno marginaliziranim skupinama, kako bi im se osigurala mogućnost sudjelovanja u programima obuka.

29


ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Prema rezultatima analize tržišta rada, koji su prihvaćeni i potvrđeni od strane ključnih dionika na validacijskoj radionici, upisne politike i obrazovni programi na teritoriji Županije Posavske nisu usklađeni sa potrebama tržišta rada. Neusklađenost upisnih politika sa potrebama tržišta rada predstavlja prijetnju za razvoj ljudskog potencijala, te prijetnju za cjelokupan gospodarski razvoj Županije Posavske. Tri ključne posljedice neusklađenosti upisnih politika i obrazovanih programa sa potrebama tržišta rada, i njima odgovarajuće preporuke su:

• Neusklađenost ponude i potražnje kako u pogledu broja izvršitelja, tako i u pogledu zanimanja/kvalifikacija;

Preporuka 1: Unaprijediti upisne politike prema potrebama tržišta rada

• Neusklađenost u smislu znanja i vještina radne snage/kvalititete profesionalne osposobljenosti i aktualnih potreba na tržištu rada;

Preporuka 2: Unaprijediti nastavni plan i program i program obuka/dokvalifikacije i prekvalifikacije

• Nedostatak kvalificirane radne snage uslijed migracija radno sposobnog, kvalificiranog stanovništva i nedovoljna iskorištenost/razvoj ljudskih potencijala - radne snage koja ostaje živjeti na teritoriji Županije Posavske.

Preporuka 3: Osigurati pristup odgovarajućim obukama teško upošljivim osobama i marginaliziranim skupinama stanovništva

Unapređenje upisnih politika i obrazovnih programa su ključna preporuka dosadašnjih istraživanja za rješavanje postojeće neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Analiza prepreka i preporuka sudionika, izdvojile su dva ključna preduvjeta za unaprijeđenje upisnih politika u Županiji Posavskoj.

Prvo, unaprijeđenje upisnih politika i programa obuke zahtijeva zajedničko djelovanje i suradnju značajnih dionika na lokalnojrazini, i njihovu suradnju sa relevantnim institucijama na županijskoj i entitetskoj razini (Vidjeti Zaključci sudionika, str. 25).

Drugo, unatoč visokoj stopi migracije kvalificirane radne snage, unaprijeđenje ponude radne snage i razvoj ljudskih potencijala bi se mogao riješiti razvojem ljudskih potencijala stanovništva koje ostaje živjeti na teritoriji Županije Posavske, teško upošljivih osoba i marginaliziranih skupina stanovništva.

Sa ciljem prikupljanja preporuka za inicijative koje imaju potencijal za provedbu u praksi, tijekom validacijske radionice, sudionici su dali svoje preporuke i promišljanja u vezi sa slijedećim pitanjima:

• Kako uspostaviti funkcionalnu razmjenu informacija i suradnju sa relevantnim institucijama na županijskoj i entitetskoj razini?

• Imate li neke preporuke za razvoj obuka i programa prekvalifikacije/dokvalifikacije? Ko bi sve trebao biti uključen u izradu takvih programa?

• Kako doći do marginaliziranih skupina, aktivirati ih i osigurati pristup odgovarajućim obukama?

Preporuke dobijene tokom validacijske radionice, kao i zaključci i preporuke istraživanja su potvrđeni i prihvaćeni kao relevantni od strane sudionika radionice. Specifične preporuke, u koje su uključene i odgovori na pitanja tokom validacijske radionice, zajedno sa mogućnostima za njihovu realizaciju, su slijedeće:

30


PREPORUKE ZA UNAPRIJEĐENJE UPISNE POLITIKE PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA

PREPORUKA 1: Unaprijediti upisne politike prema potrebama tržišta rada

1.1. Raditi redovite procjene potreba poslodavaca, predviđanja potreba za radnom snagom na županijskoj razini i preporuke za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni i period

• Iskoristiti sudjelovanjeSlužbe za upošljavanje Županije Posavske u analizi tržišta rada koja se provodi jednom godišnje od strane Federalnog zavoda za upošljavanje, te razviti metodologiju istraživanja i sprovesti ga na reprezentativnom uzorku koji bi oslikavao cjelokupnu populaciju poslodavaca u Županiji Posavskoj i provesti istraživanje koje bi sadržalo specifične informacije i predviđanja za Županiju Posavsku, te bi se moglo upotrijebiti za kratkoročno, srednjeročno i dugoročno planiranje, uključujući unapređenje upisnih politika.

• Unaprijediti funkcioniranje multisektorskog tijela na županijskoj razini, koje će biti nagažirano na pripremi analiza i informacija o stanju na tržištu rada, potrebama poslodavaca i neuposlenih osoba, te redovito dostavljati informacije nadležnim institucijama i donositeljima odluka na entitetskoj razini, a ujedno povezivati institucije na federalnoj i županijskojrazini.

• Uspostaviti funkcionalnu razmjenu informacija, i uvesti obvezu dostavljanja informacija od strane općina prema županijskoj i dalje, entitetskoj razini, kao i obvezu dostavljanja povratnih informacija sa preporukama i trendovima.

• Iskoristiti postojeće mehanizme, kao što je npr. Koordinacijsko tijelo Ministara obrazovanja na razini FBiH, gdje se vrši razmjena iskustava i mišljenja, koji mogu rezultirati dogovorima u okviru ciljeva koji se odnose na upisnu politiku.

1.2. U suradnji sa nadležnim institucijama uvesti smjerove za nedostajuća tehnička zanimanja u srednjim školama u Županiji Posavskoj

• Preduvjet zauvođenje nedostajućih tehničkih zanimanja su relevantne analize koje će osigurati da će tražena zanimanja biti potrebna i u dugoročnom periodu;

• Uvesti smjerove za srodna zanimanja/porodicu zanimanja;

• Razviti odgovarajuće programe prekvalifikacije/dokvalifikacije za postojeća zanimanja.

1.3. Animirati roditelje i učenike osnovnih škola za upis na obrazovne programe za deficitarna zanimanja

• Zagovarati dobiti od obrazovanja za deficitarna zanimanja i predočiti mogućnosti upošljavanja;

• Posebno animirati, ako to uvjeti u obrazovnim institucijama dozvoljavaju, roditelje djece sa poteškoćama u razvoju i iz marginaliziranih skupina stanovništva;

• Posebno animirati roditelje djevojčica i same djevojčice za upis na obrazovne programe za deficitarna zanimanja.

1.4. Vršiti procjenu učenika prije kraja osnovne škole

• Na temelju primjera dobre prakse iz Europske unije, npr. Njemačke, raditi procjenu potencijala učenika za upis na specifične obrazovne programe.

1.5. Uvesti programe prekvalifikacije i dokvalifikacije prema aktualnim potrebama tržišta rada i planiranja na kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj razini

• Posebno voditi računa o uvođenju programa prekvalifikacije/dokvalifikacije za zanimanja za koje nije moguće uvesti programe obuke u školama.

31


PREPORUKA 2: Unaprijediti nastavni plan i program obuka

2.1. Razvijati plan i program obrazovanjatemeljen na ishodima učenja za svako zanimanje

• Upotrijebiti postojeće planove i programe temeljene na ishodima učenja, kao i druge primjere dobre prakse kao model za razvijanje planova i programa za svako zanimanje.

• Iskoristiti zakonske mogućnosti, i aktivirati tripartitni mehanizam, koji ima obvezu sudjelovanja u obrazovnom procesu.

• U razvijanje plana i programa, pored nadležnih iz sektora obrazovanja, potrebno je uključiti poslodavce, službe za upošljavanje, stručnjake za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala, kao i stručnjake iz specifičnih oblasti.

• Uključiti redovite, periodične procjene ishoda učenja.

2.2 Razvijati dualni program obrazovanja, uključujući teoriju i praksu prema suvremenim promjenama na tržitu rada

• Razviti program dualnog obrazovanja, u suradnji sa poslodavcima, u kome će se kroz teorijsku nastavu i vježbe u školi, kao i učenje kroz rad kod poslodavca, sticati znanja i vještine koje su u skladu sa potrebama tržišta rada i ishodima učenja.

• U okviru specifičnog programa dualnog obrazovanja, pored ishoda učenja, potrebno je razviti obim i način učenja, uključujući znatno povećan obim učenja kroz rad kod poslodavaca.

• Razviti opće kriterije, kao i uvjete za specifične obrazovne programe koje poslodavac mora ispuniti radi izvođenja učenja kroz rad. Opći kriteriji uključuju: poslodavac obavlja djelanost koja omogućava realizaciju sadržaja obrazovnog plana i programa; poslodavac raspolaže odgovarajućim prostorom, opremom i sredstvima za rad; poslodavac raspolaže potrebnim brojem instruktora; poslodavac osigurava mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; nad poslodavcem nije otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije.

2.3. Uključiti periodične procjene ishoda učenja

• U samom procesu razvijanja obrazovnih planova i programa, razviti periodičan plan procjena ishoda učenja i načine procjene, uključujući i ishode učenja teorijske nastave, praktične nastave i učenja kroz rad.

• Shodno rezultatima procjene ishoda učenja, vršiti neophodne izmjene i promovirati dobre prakse.

2.4. Uvrstiti učenje stranih jezika i rada na računalu, prema potrebama specifičnih zanimanja

2.5. Razviti i unaprijediti postojeće programe obuke za razvoj poduzetništva i samoupošljavanja, prilagođene skupinama stanovništva i djelatnosti

2.6. Razviti i redovito organizirati obukeza trenere stručnog osoblja i predavača

PREPORUKA 3: Osigurati pristup odgovarajućem obrazovanju i obukama teško

32


PREPORUKA 3: Osigurati pristup odgovarajućem obrazovanju i obukama teško upošljivim kategorijama stanovništva i marginaliziranim skupinama

3.1. Razviti plan suradnje u cilju informiranja stanovništva o dostupnim obukama

• Identificirati teško upošljive kategorije stanovništva i marginalizirane skupine koje mogu biti uključene u dostupne obrazovne programe i za određena zanimanja sukladno mogućnostima prilagođavanja uvjeta rada, strojeva i opreme njihovim potrebama.

• Razviti plan informiranja i dopiranja do određenih marginaliziranih skupina kroz suradnju relevantnih institucija, uključujući: službe za upošljavanje, centar za socijalni rad, te mjeste zajednice.

• Informacije o obrazovnim programima širiti putem medija i socijalnih medija.

3.2. Organizirati konzultacije sa potencijalnim sudionicima obuka u cilju određivanja vremena i mjesta održavanja obuka, i prepreka koje imaju da bi sudjelovali u obukama

• Konsultacije organizirati kroz multisektorsku suradnju ključnih aktera, uključujući i postojeće udruge marginaliziranih skupina;

3.3. Pružiti potporu potencijalnim sudionicima, prema potrebama, u osiguravanju prijevoza, čuvanju djece, njezi zavisnih članova obitelji i dr.

• Za pružanje adekvatne potpore potencijalnim sudionicima obrazovnih programa, neophodna je multisektorska i međuopćinska suradnja.

3.4. Prilagoditi program i metode obuke sudionicima

• Prilagođavanje programa i metoda obuka samim sudionicima, je neophodno za sve obrazovne programe, ali je naročito značajno za pripadnike marginaliziranih skupina, najbolje utemeljeno na interaktivnim metodama učenja.

• U razvijanju programa i metoda obuka, neophodno je sudjelovanje stručnih osoba koje rade sa i/ili zastupaju interese određenih skupina.

• Prilikom razvijanja programa praktičnog rada i/ili učenja kroz rad, neophodno je razmotriti prilagođenost uvjeta rada, kao i upotrebu strojeva i oruđa koje su prilagođene, ili njihovo prilagođavanje za rad, posebno osobama sa invaliditetom.

3.5. Razviti programe obuke za upošljavanje u i razvoj socijalnog poduzetništva

• U razvijanju programa obuke za socijalno poduzetništvo, pored multisektorske suradnje, neophodno je sudjelovanje i stručnih osoba koje bi sa pravne i ekonomske strane procijenili mogućnosti i potencijale za razvoj specifičnih djelatnosti u okviru socijalnog poduzetništva.

33


PRILOZI

PRILOG I – Popis tabela i slika

POPIS TABELA

Tabela 1: Stupanj razvijenosti Županije Posavske u 2017.godini 11

Tabela 2: Gustoća naseljenosti po općinama 12

Tabela 3: Stopa uposlenosti stanovništva u Županiji Posavskoj u 2017. godini 13

Tabela 4: Stanovništvo i stopa neuposlenosti u Županiji Posavskoj u 2017. godini 14

Tabela 5: Neuposlene osobe na evidenciji - najzastupljenija zanimanja prema razini obrazovanja u 2017. godini 16

Tabela 6: Osnovnoškolsko obrazovanje u Županiji Posavskoj na početku 2017/2018. godine 17

Tabela 7: Srednjoškolsko obrazovanje u Županiji Posavskoj na početku 2017/2018. godine 17

Tabela 8: Broj gospodarskih subjekata na području Županije Posavske u 2017. godini 19

Tabela 9: Vanjskotrgovinska razmjena u Županiji Posavskoj u 2017. godini 20

POPIS SLIKA

Slika 1: Neuposlene osobe po dobi i spolu 14

Slika 2: Neuposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu 15

Slika 3: Pregled fizičkog obima proizvodnje na području ŽP u periodu 2013. – 2016.godine 21

Slika 4: Planirano upošljavanje - očekivani broj i struktura uposlenih među anketiranim poslodavcima 23

Slika 5: Potrebe za upošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanju 24

Slika 6: Pregled vještina za kojima su poslodavci iskazali najveći nedostatak 26

34


PRILOG II – Bibliografija

• Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. Istraživanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini u cilju utvrđivanja usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada u 2012. godini. Sarajevo, lipanj/juni 2012. godine

• Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Županija Posavska. Strategija razvoja ŽUPANIJE POSAVKE za period 2016. – 2020. godina. studeni/novembar 2015.

• Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za zapošljavanje. Analiza potreba tržišta rada u Federacijii Bosne i Hercegovine 2016./2017. godine. Sarajevo, svibanj/maj 2017.godine

• Bosna i Hercegovina. Program ekonomskih reformi za 2018 – 2020. godinu (ERP BiH 2018 – 2020). Sarajevo, siječanj/januar 2018. godine

• Ekonomski Institut u Sarajevu Doc. dr Muamer Halilbašić, rukovodilac projekta i autor, Prof. dr Vjekoslav Domljan, Doc. dr Nermin Oruč, Mr. sc Merima Balavac, Mr. Nađa Kalamujić. Dijagnoza tržišta rada. Sarajevo, 2015. godine

• Federalni zavod za programiranje razvoja. Makroekonomski pokazatelji pokazatelji po kantonima FBiH 2016. Sarajevo, lipanj/juni 2017. godine

• Federalni zavod za progranje razvoja. Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017. Preliminarno izvješće. Sarajevo, lipanj/juni 2018. godine

• Federalni zavod za statistiku. KANTON POSAVSKI U BROJKAMA. Sarajevo, 2017. godine

• Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Analiza upisne politike u srednjoškolskom obrazovanju Federacije Bosne i Hercegovine s aspekta potreba tržišta rada. Mostar, studeni/novembar 2013. godine

• Hrvatski zavod za zapošljavanje. ANKETA POSLODAVACA 2017. Zagreb, listopad 2017.

• Općina Domaljevac – Šamac. INTEGRIRANA STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA OPĆINE DOMALJEVAC – ŠAMAC ZA RAZDOBLJE 2018 – 2027. Domaljevac, prosinac/decembar 2017. godine

• Općina Odžak. Rеvidirаnа strаtеgiја rаzvоја općine Odžak zа pеriоd 2016. – 2020.gоdinа. Odžak, januar/siječanj, 2017. godine

• Općina Orašje, Općinski razvojni tim. INTEGRIRANA STRATEGIJA LOKALNOG RAZVITKA OPĆINE ORAŠJE 2011. – 2020. Godina. Orašje, travanj/april 2011. godine

• Unija poslodavaca Crne Gore. Izvještaj Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Podgorica, lipanj/juni 2016. godine

• YEP/Youth Employment Project, Mr. Erol Mujanović, Mr. Zdenka Marija Kovač. Situaciona analiza službe za upošljavanje Županije Posavske. Orašje, listopad, 2017.

Web portali:

Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba

Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Županije Posavske, www.zupanijaposavska.ba

Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, www.fzzz.ba

http://www.fzs.ba

http://www.zupanijaposavska.ba

http://www.fzzz.ba

35


36


PROJEKAT PROVODI:

Udruženje za razvoj NERDAM. i Ž. Crnogorčevića 575000 Tuzla, BiHTel: +387 35 369 900Fax: +387 35 369 903Website: www.nerda.baE-mail: [email protected]

PARTNERI NA PROJEKTU:

Općina OrašjeTreća ulica br. 45 76270 Oraš[email protected]: +387 31 712 322Fax: +387 31 712 011http://www.orasje.ba

Služba za upošljavanje Županije PosavskeUlica III br. 5076270; OrašjeTel/Fax: +387 31 712 306Email: [email protected]

Srednja strukovna škola OrašjeJedanaesta ul., Orašje 76270Telefon: +387 31 712 131E-mail: [email protected]

NEXUS BiH d.o.o.Auto-cesta b.b.76270 OrašjeE-mail: [email protected]

PRIMA VIP d.o.o.Vikend put bb76270 Orašje, BiHE-mail: [email protected]

SKELE COMERC d.o.o.XXXVI br. 1572260 OrašjeE-mail: [email protected]

Ovaj projekat finansira Evropska unija kroz projekat „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini“ kojeg provodi Međunarodna organizacija rada (ILO)

analiza trŽiŠta rada Županije posavske sa...

Documents