analiza sliva rijeke save sažetak...6 analiza sliva rijeke save - sažetak 1. uvod nakon...

Analiza sliva rijeke SaveSažetak

Eksterna pomoć Evropske unije: “Podrška Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save

u izradi i implementaciji Plana upravljanja slivom rijeke Save”

Implementirala Međunarodna komisija za sliv rijeke Save

Financirala Evropska unija

Analiza sliva rijeke SaveSažetak

Decembar 2010.

Sažetak Analize sliva rijeke Save je pripremila i uredila Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC).

Izradu i objavljivanje Sažetka Analize sliva rijeke Save je financirala Evropska unija, u sklopu Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za projekt „Podrška Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u izradi i implementaciji Plana upravljanja slivom rijeke Save”, (Ref.: 22.020701/2009/547132/SUB/D1). Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost ISRBC i ni na koji način ne održava stavove Evropske unije.

Sažetak Analize sliva rijeke Save je dostupan na internet stranici ISRBC.

Međunarodna komisija za sliv rijeke SaveVladimira Nazora 61

Zagreb, HrvatskaTelefon: + 385 1 488 6960

Faks: + 385 1 488 6986E-mail: [email protected]

Web: http://www.savacommission.org

Izdavač: Međunarodna komisija za sliv rijeke SaveDizajn i štampa: ITG d.o.o. za izdavačku i grafičku djelatnost

4 Analiza sliva rijeke Save - Sažetak

Predgovor

U skladu s Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save (Okvirni sporazum), uspostavljanje održivog upravljanja vodama u slivu rijeke Save predstavlja jedan od glavnih ciljeva suradnje strana Okvirnog sporazuma. Izrada Plana upravljanja slivom rijeke Save, u skladu s Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije (EU WFD) i pod koordinacijom Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), svakako predstavlja ključnu aktivnost u ovoj oblasti.

Kao prvi korak u pravcu izrade Plana upravljanja slivom rijeke Save, u toku prethodnih godina je uložen značajan trud u finaliziranje Analize sliva rijeke Save, što je dodatno prepoznato na Drugom sastanku strana Okvirnog sporazuma (Beograd, 1. juna 2009. godine).

Analiza sliva rijeke Save sadrži karakterizaciju i procjenu vodnih resursa u slivu rijeke Save u skladu sa članom 5 EU WFD, uključujući dodatno razmatranje bitnih pitanja kao što su upravljanje poplavama i razvoj plovidbe u području sliva. U skladu s tim, ISRBC je usvojila analizu „kao dobru podlogu za daljnje aktivnosti na izradi Plana upravljanja slivom rijeke Save“.

Činjenica da su se strane Okvirnog sporazuma obvezale da će poštivati EU WFD, iako za neke od njih to nije pravno obvezujuće, kao i dobra suradnja strana Okvirnog sporazuma u izradi Analize sliva rijeke Save, rezultirale su pozitivnom percepcijom Evropske komisije, koja je donijela odluku da će osigurati podršku za preostale korake u izradi prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save, uključujući popunjavanje praznina koje su identificirane u Analizi.

Izvještaj o Analizi sliva rijeke Save je prihvaćen na 13. Vanrednoj sjednici ISRBC, održanoj u septembru 2009. godine, nakon čega je objavljen i postavljen na internet stranici početkom 2010. godine (http://www.savacommission.org/publication).

Ova publikacija predstavlja sažetak Izvještaja o Analizi sliva rijeke Save. U njoj su predstavljeni najvažniji nalazi Analize i nedostaci identificirani do nivoa detalja koji je prikladan široj publici, s namjerom da se pažnja čitalaca usmjeri na sam Izvještaj o Analizi sliva rijeke Save, koji je izvor detaljnih informacija.

Nadam se da će ova publikacija doprinijeti podizanju svijesti o trenutnom stanju sliva u kontekstu zahtjeva EU WFD, i, na taj način, omogućiti ulaganje dodatnih napora u razvoj i implementaciju Plana upravljanja slivom rijeke Save.

Dr sc. Dejan KomatinaSekretar ISRBC

5Analiza sliva rijeke Save - Sažetak

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................................52. Osnovne činjenice o slivu rijeke Save .........................................................................................62.1 Reljef i topografija..............................................................................................................72.2 Tlo ........................................................................................................................................72.3 Pokrivenost zemljišta/korišćenje zemljišta u području sliva .......................................82.4 Klimatski uvjeti ..................................................................................................................82.5 Vodni bilans .......................................................................................................................92.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka ........................................................................92.7 Ramsarska područja ........................................................................................................123. Karakterizacija površinskih vodnih tijela ................................................................................133.1 Tipologija i referentni uvjeti površinskih vodnih tijela ..............................................133.2 Identifikacija riječnih vodnih tijela ...............................................................................133.3 Akumulacije u slivu rijeke Save .....................................................................................133.4 Identifikacija značajnih pritisaka ...................................................................................133.5 Identifikacija vještačkih vodnih tijela (AWBs) ............................................................153.6 Identifikacija jako modifikovanih vodnih tijela (HMWBs) .......................................153.7 Procjena rizika površinskih vodnih tijela .....................................................................203.8 Kontrola kvaliteta vode u površinskim vodama ..........................................................214. Karakterizacija podzemnih vodnih tijela ................................................................................224.1 Procjena rizika za podzemna vodna tijela ...................................................................234.2 Kontrola podzemnih voda .............................................................................................235. Korišćenje i potražnja voda ........................................................................................................246. Ekonomska analiza korišćenja voda u slivu rijeke Save ........................................................267. Pitanja plovidbe ............................................................................................................................288. Pitanja upravljanja poplavama ..................................................................................................309. Nedostatak podataka i nejasnoće ..............................................................................................32


1. UVOD

Nakon političkih promjena koje su se dogodile u regionu 1990-ih, rijeka Sava, koja je bila najveća nacionalna rijeka u bivšoj državi, postala je međunarodna rijeka od velikog značaja. Rastuća potreba za suradnjom u oblasti upravljanja prekograničnim vodama sliva rijeke Save dovela je do početka procesa pregovora poznatog kao savska inicijativa, koja je rezultirala potpisivanjem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Okvirni sporazum) u Kranjskoj Gori (Slovenija), 3. decembra 2002. godine. Okvirni sporazum, koji predstavlja prvi multilateralni ugovor u regionu nakon sporazuma o sukcesiji, provode četiri države strane – Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Srbija i Republika Slovenija.

Okvirni sporazum naglašava značaj prekogranične suradnje država, institucija i pojedinaca za održiv razvoj sliva rijeke Save.

Jedan od glavnih ciljeva procesa prekogranične suradnje je uspostavljanje održivog upravljanja vodama, što podrazumijeva suradnju u oblasti upravljanja vodnim resursima sliva rijeke Save na održiv način kojim se osigurava:

voda u dovoljnoj količini i adekvatne kvalitete u svrhu očuvanja, zaštite i unaprjeđenja •vodnih ekosistema;voda u dovoljnoj količini i adekvatne kvalitete za sve vrste upotrebe/korišćenja;•zaštita od štetnog djelovanja voda (poplava, prekomjernih podzemnih voda, erozije i •opasnosti od leda);rješavanje sukoba interesa prouzrokovanih različitim vrstama upotrebe i korišćenja, i•efikasna kontrola vodnog režima. •

Suradnja je bazirana na sljedećim principima:suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu, obostranoj koristi i dobroj vjeri;•obostranom poštivanju nacionalnog zakonodavstva, institucija i organizacija;•suradnji u skladu sa principima • EU WFD i drugim relevatnim propisima Zajednice;redovnoj razmjeni informacija unutar sliva o: vodnom režimu, režimu plovidbe, •zakonodavstvu, organizacijskim strukturama, administrativnoj i tehničkoj praksi;osiguranju integriteta vodnog režima unutar sliva;•smanjenju prekograničnih utjecaja prouzrokovanih privrednim i drugim aktivnostima.•

Potpisivanjem Okvirnog sporazuma, strane su se obvezale izraditi zajednički Plan upravljanja slivom rijeke Save (Sava RBM Plan). Kao prvi korak u izradi Sava RBM Plana, urađena je Analiza sliva rijeke Save, koja sadrži karakterizaciju sliva rijeke Save u smislu općih karakteristika sliva (površina sliva, udjela zemalja, reljef i topografija, pokrivenost/korišćenje zemljišta, klima, vodni bilans), kvalitet vode, količina vode i privredna pitanja. U Analizi su također obrađena i pitanja zaštite od poplava i plovidbe.

Ova publikacija predstavlja sažetak Izvještaja o Analizi sliva rijeke Save, kojim se prikazuju glavni nalazi i nedostaci identificirani u Analizi.


2. OSNOVNE ČINJENICE O SLIVU RIJEKE SAVE

Sliv rijeke Save je najveći sliv jugoistočne Evrope, ukupne površine od približno 97.713,20 km2 i predstavlja jedan od najvažnijih podslivova u slivnom području rijeke Dunav, s udjelom od 12%.

Površinu sliva dijeli pet zemalja: Republika Slovenija (SI), Republika Hrvatska (HR), Bosna i Hercegovina (BA), Republika Crna Gora (ME) i Republika Srbija (RS), dok se zanemariv dio površine sliva također proteže i na Republiku Albaniju (AL).

Broj stanovnika u području sliva rijeke Save je približno 8.176.000, što predstavlja 46% od ukupnog broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore).

Udio zemalja u površini sliva rijeke Save

Dio teritorije savskih zemalja koji pripada slivu rijeke Save

SI HR BA RS ME AL

Ukupna površina zemlje [km2] 20.273 56.542 51.129 88.361 13.812 27.398

Udio nacionalne teritorije u području sliva rijeke Save [%] 52,8 45,2 75,8 17,4 49,6 0,59

Površina zemlje u području sliva rijeke Save [km2] 11.734,8 25.373,5 38.349,1 15.147,0 6.929,8 179,0

Udio sliva rijeke Save [%] 12,01 25,97 39,25 15,50 7,09 0,18


2.1 Reljef i topografija

Teren u području sliva rijeke Save je vrlo promjenjiv, i značajno se mijenja od izvora na zapadu do ušća u Dunav na istoku.

Krševite planine (Alpe i Dinaridi) dominiraju gornjim dijelom sliva. U nizvodnim dijelovima, područja koja odvode desne pritoke u srednjem dijelu vodotoka rijeke Save su također krševita, dok srednji i donji dio vodotoka karakterišu nizine i niske planine koje čine Panonsku ravnicu, nisko i plodno poljoprivredno područje.

Generalno, nadmorska visina sliva rijeke Save varira između približno 71 m na ušću Save u Beogradu (Srbija) i 2.864 m (Triglav, Slovenačke Alpe), tako da prosječna nadmorska visina sliva iznosi 545 m.

U skladu sa FAO klasifikacijom, dominantan nagib u području sliva je umjereno blag nagib, srednje vrijednosti 15,8%.

Reljefne karakteristike sliva rijeke Save

2.2 Tlo

U skladu sa svjetskom bazom podataka o vrstama tla, tlo najvećim dijelom čine kambisoli (slabo do srednje razvijena tla) koji pokrivaju 46,4% područja sliva. Drugu značаjnu grupu tla čine luvisoli (tla sa podpovršinskom akumulacijom visoko aktivne ilovače i visoke zasićenosti bazama), leptosoli (veoma plitka tla na kamenoj podlozi ili nekonsolidovanom veoma šljunkovitom materijalu), podzoluvisoli (isprana tla) i fluvisoli (mlado tlo u aluvijalnim naslagama).


2.3 Pokrivenost zemljišta/korišćenje zemljišta u području slivaPregled pokrivenosti zemljišta/korišćenja pokazuje da je najveći dio područja sliva pokriven

šumom i poluprirodnim područjima (54,71%) i poljoprivrednim površinama (42,36%).

Distribucija glavnih klasa pokrivenosti zemljišta u području sliva rijeke Save (u skladu s CLC 2000)

2.4 Klimatski uvjeti

Vodno područje rijeke Save je smješteno u širokom regionu u kojem preovladava umjereno kontinentalna klima. Jasno se razlikuju topla i hladna sezona. Zima može biti oštra s obilnim snježnim padavinama, dok je ljeto toplo i dugo.

Klimatski uvjeti u području sliva se mogu klasificirati u tri opća tipa:

Alpska klima (gornji dio sliva rijeke Save);•Umjereno kontinentalna klima (vodno područje desnih pritoka);•Umjereno kontinentalna (srednje-evropska) klima (vodno područje lijevih pritoka koje •pripada panonskom bazenu).

Prosječna godišnja temperatura za cijelo područje sliva rijeke Save je otprilike 9,5°C. Srednja mjesečna temperatura u januaru se spušta na otprilike -1,5°C, dok u julu može dostići skoro 20°C.

Količina i godišnja raspodjela padavina se razlikuju unutar područja sliva. Prosječna godišnja količina kišnih padavina u području sliva rijeke Save se procjenjuje na otprilike 1.100 mm.

Prosječna evapotranspiracija za cijelo vodno područje iznosi otprilike 530 mm/godišnje.


2.5 Vodni bilans

Hidrološki bilans, tj. dotok i oticanje vode na posmatranom području, uglavnom ovisi od klimatskih uvjeta i fizičkih karakteristika vodnih područja. Prostorna distribucija hidrološkog bilansa je heterogena. Dugoročna prosječna godišnja količina padavina se kreće u rasponu od 600 mm do 2.300 mm. Najveće količine padavina su zabilježene u gornjim dijelovima vodnog područja rijeka Kupe, Pive, Tare, Une, Vrbasa i Drine. Područja sa najmanjom količinom padavina, pored pomenutih, nalaze se u Slavoniji i Semberiji.

Prostorna distribucija oticaja po jedinici površine u velikoj mjeri prati model prostorne raspodjele padavina, i varira od 150 mm/godišnje (ispod 5 l/s/km2) do 1.200 mm/godišnje (skoro 40 l/s/km2). Najniži prinosi vode su u slivovima rijeka Bosut i Kolubara, kao i duž donjih dijelova vodnih područja pritoka rijeke Save (Posavina, Semberija i Mačva). Gornja vodna područja rijeke Save u Sloveniji, kao i njenih pritoka (Kupe, Une, Vrbasa, Bosne, Pive i Tare), karakteriše visok prinos vode.

Prostorna distribucija evapotranspiracije je također heterogena. Dugoročna evapotranspiracija se kreće u rasponu od 320 do 620 mm/godišnje. Najviše vrijednosti se javljaju u centralnoj Posavini i vodnim područjima Lonje, Ilove i Kupe. Najniže vrijednosti evapotranspiracije su zabilježene u gornjim dijelovima vodnih područja Drine, Bosne i Vrbasa. Područja sa relativno niskom evapotranspiracijom su u Sloveniji, kao i u gornjim vodnim područjima Kupe i Une.

Komparativne karte srednje godišnje količine padavina i oticaja (studija za period 1969 – 2006)

2.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka

Rijeka Sava nastaje iz dvije planinske rijeke: Save Dolinke i Save Bohinjke. Od njihovog spajanja, u blizini Radovljice, pa sve do utjecanja u Dunav u Beogradu (Srbija), dužina rijeke Save iznosi 945 km, dok zajedno sa svojim dužim izvornim krakom, Savom Dolinkom, njena ukupna dužina iznosi 990 km.

Prosječan proticaj na ušću u Beogradu (Srbija) je 1.700 m3/s.


Hidrografska mreža u slivu je veoma razvijena. Najvažnije pritoke u gornjem slivu rijeke Save su: Kokra, Kamniška Bistrica i Savinja (s lijeve strane) i Sora, Ljubljanica i Krka (s desne strane).

U svom srednjem i donjem toku, rijeka Sava počinje da krivuda i zajedno sa donjim dijelovima bosanskih vodotoka stvara ogromna plavna područja.

Zajednička karakteristika skoro svih desnih pritoka rijeke Save je njihovo bujično ponašanje, posebno u njihovim gornjim tokovima (Una i Drina). Rijeka Una je poznata po nekoliko vodopada. Kako se približava ušću, rijeka Una postaje blaga i spora. Dalje nizvodno, u rijeku Savu utiče nekoliko desnih pritoka koje se slivaju iz centralnog i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Među njima su najznačajnije Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka i Tinja. Rijeke Vrbas i Bosna su rijeke srednje veličine, čija vodna područja duboko prodiru u centralni dio Bosne i Hercegovine. Svaka od njih također ima po nekoliko planinskih pritoka.

Rijeka Drina je najveća i najvažnija od svih pritoka Save. Njeno slivno područje se proteže u četiri države: Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i veoma malim dijelom u Albaniju.

Dalje nizvodno, rijeka Savа u blizini Beograda prima još dvije važne pritoke s desne strane: Kolubaru i Topčider.

Hidrografska mreža sliva rijeke Save – rijeke obuhvaćene analizom


Dogovorena lista rijeka u slivu rijeke Save koje su obuhvaćene u Izvještaju o Analizi sliva rijeke Save

Rijeka

Pritoke

(l-lijeva;

d-desna)

Red pritoka

Površina sliva [km2]

Dužina rijeke [km] Države sliva/podsliva

Sava 97.713,2 944,7 SI, HR, BA, RS, ME, AL

Ljubljanica d 1 1.860,0 41,0 SISavinja l 1 1.849,0 93,9 SIKrka d 1 2.247,0 94,6 SISotla/Sutla l 1 584,3 88,6 SI, HRKrapina l 1 1.237,0 66,9 HRKupa/Kolpa d 1 10.225,6 297,4 HR, SI, BA

Dobra d 2 1.428,0 104,2 HRKorana d 2 2.301,5 138,6 HR, BAGlina d 2 1.427,1 112,2 HR, BA

Lonja l 1 4.259,0 49,1 HRČesma l 2 3.253,0 105,7 HR

Glogovnica d 3 1.302,0 64,5 HRIlova (Trebež) l 1 1.796,0 104,6 HRUna d 1 9.828,9 214,6 BA, HR

Sana d 2 4.252,7 141,9 BAVrbas d 1 6.273,8 249,7 BA

Pliva l 2 1.325,7 26,8 BAOrljava l 1 1.618,0 87,6 HRUkrina d 1 1.504,0 80,7 BABosna d 1 10.809,8 281,6 BA

Lašva l 2 958,1 56,6 BAKrivaja d 2 1.494,5 73,5 BASpreča d 2 1.948,0 138,8 BA

Tinja d 1 904,0 99,4 BADrina d 1 20.319,9 346,0 ME, AL, BA, RS

Piva l 2 1.784,0 METara d 2 2.006,0 ME, BA

Ćehotina d 2 1.237,0 125,0 ME, BAPrača l 2 1.018,5 55,0 BALim d 2 5.967,7 193,0 AL, ME, RS, BA

Uvac d 3 1.596,3 114,5 RS, BADrinjača l 1 1.090,6 87,5 BABosut l 1 2.943,1 186,0 HR, RSKolubara d 1 3.638,4 86,6 RS


2.7 Ramsarska područjaSliv rijeke Save je veoma značajan zbog svoje izvanredne raznovrsnosti krajolika i biodiverziteta.

U njenom slivu se nalaze najveći kompleksi aluvijalnih močvara i velikih ravničarskih šumskih područja. Rijeka Sava je primjer rijeke sa još uvijek netaknutim plavnim područjima, koja ublažavaju poplave i podržavaju biodiverzitet u istim.

Zbog ekološke i kulturalne vrijednosti močvara, pribrežne zemlje su u skladu s Konvencijom o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica, ili takozvanom Ramsar konvencijom, odredile šest područja u slivu rijeke Save. Ova značajna područja su: Bardača (BA), Lonjsko polje i Crna Mlaka (HR), Obedska Bara i Zasavica (RS) i Cerkniško jezero (SI).

Lokacije Ramsarskih područja u slivu rijeke Save


3. KARAKTERIZACIJA POVRŠINSKIH VODNIH TIJELA

3.1 Tipologija i referentni uvjeti površinskih vodnih tijelaU skladu s odredbama EU WFD, zemlje su izvršile diferencijaciju relevantnih površinskih vodnih

tijela unutar distrikta riječnog sliva prema tipovima. Sve pribrežne savske zemlje primjenjuju obavezne faktore (nadmorsku visinu, geografsku širinu, geografsku dužinu, geologiju, veličinu) predviđene za Sistem B u skaldu sa EU WFD, Dodatak II tačka 1.2.1. Kao opcioni faktor koji se odnosi na tipologiju rijeka, zemlje su uvele srednji sastav supstrata. Kao dodatne opcione faktore, Hrvatska je uvela protok vode, dok je Slovenija uvela neke druge specifične faktore kao što su hidrologija, utjecaj kraških izvora, utjecaj otjecanja jezera, utjecaj limnokrenih izvora. Do sada je to rezultiralo sa 60 različitih tipova rijeka u području sliva rijeke Save (bez Crne Gore).

Tipovi vodnih tijela u slivu rijeke Save su uglavnom distribuirani u ekoregionu 5 (Dinarski zapadni Balkan), a veoma mali broj njih je distribuiran u ekoregionu 11 (Panonska nizija) i ekoregionu 4 (Alpe). Nadmorske visine variraju u rasponu od 200 do 800 m. Većina pritoka su velike rijeke. Većina glavnih pritoka su silikatne i krečnjačke, a samo mali broj njih su mješovite i organske.

3.2 Identifikacija riječnih vodnih tijelaU skladu s odredbama EU WFD, savske zemlje su identificirale 26 vodnih tijela za rijeku Savu i

118 vodnih tijela za njene pritoke.

3.3 Akumulacije u slivu rijeke SaveZemlje su identificirale 21 akumulaciju čije su zapremine iznad 5 miliona m3. Najveća akumulacija

u području sliva je Mratinje, koja se nalazi na rijeci Pivi u Crnoj Gori. Većina akumulacija se koristi u svrhu proizvodnje električne energije, a neke od njih se koriste za zaštitu od poplava, za snabdijevanje pitkom i industrijskom vodom, i za navodnjavanje.

3.4 Identifikacija značajnih pritisakaNeophodnost analize pritisaka i utjecaja je definirana članom 5. EU WFD. U ovom kontekstu,

pritisak predstavlja svaki antropogeni utjecaj na prirodno stanje rijeka, jezera i podzemnih voda, dok značajan pritisak znači „postojanje potencijala koji može da prouzrokuje više od marginalnog, najmanje lokalnog (mjerljivog) utjecaja na rijeku, jezero ili podzemno vodno tijelo, bez obzira na detaljna svojstva, veličinu i tipologiju posmatranog vodnog tijela”.

Zbir efekata pritisaka je rezultat simultane aktivnosti različitih kategorija pritisaka i intenziteta njihovog utjecaja na promjene u vodnom tijelu, koje također ovise od dinamike u vodnom tijelu.

Pokretačke sile naselja, industrije, poljoprivrede i upravljanja otpadom se smatraju ključnim elementima koji vrše ili bi mogli da izvrše značajan pritisak na površinska vodna tijela.

Značajni izvori tačkastog zagađenja su aglomeracije čiji je populacioni ekvivalent (PE) iznad 2.000 i industrija bez tretiranja otpadnih voda.

U skladu s popisom koji se zasniva na populacionom ekvivalentu ukupno opterećenje otpadnih voda iz općinskih izvora iznosi gotovo 5.450.000 PE. Ono predstavlja ukupnu vrijednost od gotovo 72.000 t/godišnje biološki potrebnog kiseonika (BOD), 156.000 t/godišnje COD, 13.000 t/godišnje N-tot i više od 3.000 t/godišnje P-tot.

Nažalost, ne postoje ili je dostupan tek mali broj podataka o zagađenju opasnim supstancama i nutrijentima, posebno iz difuznih izvora zagađenja (npr. poljoprivrede).


Identifikacija bitnih hidromorfoloških alteracijaU slivu rijeke Save su identificirane tri hidromorfološke komponente pritiska:

Prekid u kontinuitetu rijeke i staništa (longitudinalni i lateralni);•Odvajanje susjednih močvarnih područja/poplavnih područja,•Hidrološke alteracije.•

Longitudinalni kontinuitet i ometanje staništa

Pet postojećih brana hidroelektrana u Sloveniji (Moste, Mavčiče, Medvode, Vrhovo i Boštanj), ometaju tok rijeke Save. Značajan broj hidroelektrana je također prisutan u podslivu rijeke Drine (Višegrad (BA), Bajina Bašta i Zvornik (RS)), na rijekama Lim i Uvac u Srbiji, te rijekama Pivi (Mratinje) i Ćehotini (Otilovići) u Crnoj Gori. Trinaest struktura je smješteno na pritokama u Sloveniji. U Hrvatskoj se jedna brana nalazi na rijeci Kupi (Ozalj), dok se u Bosni i Hercegovini dvije brane nalaze na rijeci Vrbas. Jedan greben na rijeci Kolubari, također ometa kontinuitet rijeke, a jedna brana je smještena na rijeci Bosut.

Prekid lateralne povezanosti

Prekidi lateralne povezanosti su prikazani odvojenim močvarama i nekadašnjim poplavnim područjima.

Glavni uzroci smanjivanja močvarnih područja su prošireno korišćenje u poljoprivredne svrhe i regulacijski radovi, uglavnom radi kontrole poplava. U velikim dolinama nižeg srednjeg i donjeg toka rijeke Save izgrađeni su pojačani sistemi zaštite od poplava i mreža za odvodnju koji su utjecali na gubitak močvarnog zemljišta.

Hidrološke alteracije

Proizvodnja hidroenergije, poljoprivreda i industrija mogu se identificirati kao osnovni pokretači koji uzrokuju hidrološke alteracije u slivu rijeke Save. Uzimanje vode iz rijeka se podudara sa različitim antropogenim namjenama i korišćenjem. Slovenija je prijavila 18 hidroloških alteracija koje su utjecale na 14 vodnih tijela rijeke Save i njenih pritoka. U Srbiji postoji 8 hidroloških alteracija – jedna u rijeci Savi (zatvaranje branom HE Đerdap I) i ostale na pritokama.

Budući infrastrukturni projekti

Pored sadašnje degradacije rijeke Save i njenih pritoka, koja je uzrokovana hidromorfološkim alteracijama, u različtim fazama planiranja i priprema je i niz budućih infrastrukturnih projekata, što može dovesti do značajnih hidromorfoloških pritisaka na stanje rijeke.

U Sloveniji su planirane dvije brane čija je osnovna svrha proizvodnja električne energije na rijeci Savi (Brežice i Mokrice), a također i zaštita od poplava.

Trenutno nema zvaničnih planova za buduće infrastrukturne projekte u Hrvatskoj. Donesena je odluka o izgradnji 4 hidroelektrane na rijekama Bosni, Drini, Uncu i Vrbasu u

Bosni i Hercegovini u narednih 5 do 6 godina. Oko 10 hidroelektrana je planirano i smatra se „A“ prioritetom (Sana, Bosna, Vrbas, Drina, Una, Bioštica – Krivaja i Ugar) a 7 projekata je planirano kao „B” prioritet. U isto vrijeme, izdate su i koncesije za 201-u malu hidroelektranu u Federaciji Bosne i Hercegovine.


U Republici Srpskoj se planira izgradnja 3 hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine i jedna na rijeci Lim. Planski dokumenti obuhvataju dvije hidorelektrane u srednjem toku rijeke Vrbas. Koncesije su izdate za 7 planiranih hidroelektrana na rijeci Bosni.

Iako ne postoje zvanične informacije o budućim projektima u Srbiji, izuzetan ali neiskorišćen hidropotencijal na rijeci Drini je istaknut zajedno sa činjenicom da budući razvoj ovisi od usklađivanja interesa različitih interesnih strana.

Pitanja plovidbe obuhvataju obnovu plovnog puta rijeke Save. ISRBC je utvrdila da je ova aktivnost prioritet, te je 2008. godine urađena studija izvodljivosti. Pri tome je korišćen multifunkcionalni pristup, uzimajući u obzir ne samo promet nego i rekreaciju, upravljanje vodama i okoliš. Izvedene su osnovne analize za procjenu utjecaja na okoliš, uključujući prijedlog mjera zaštite okoliša, program nadzora i evaluacija troškova zaštite okoliša.

3.5 Identifikacija vještačkih vodnih tijela (AWBs)

U skladu s članom 2.(8) EU WFD, „Vještačko vodno tijelo predstavlja tijelo površinskih voda koje je nastalo kao rezultat ljudskog djelovanja.”

Samo su Bosna i Hercegovina i Slovenija prijavile postojanje vještačkih vodnih tijela. Vještačka vodna tijela u Bosni i Hercegovini su Drina-Dasnica, ulazni tunel od rezervoara do hidroelektrane Jajce i sistem kanala u donjem toku rijeke Vrbas. U Sloveniji, vještačka vodna tijela su Gruberov kanal i Velenjsko jezero.

3.6 Identifikacija jako modifikovanih vodnih tijela (HMWBs)

U skladu s članom 2.(9) EU WFD, „Jako modifikovana vodna tijela predstavljaju tijela površinskih voda koja su, kao rezultat fizičkih izmjena nastalih ljudskom aktivnošću, bitno izmjenjena, na način definiran od strane zemlje članice u skladu s odredbama Dodatka II”.

Jako modifikovana vodna tijela su privremeno identificirana od strane savskih zemalja. Njihova ukupna dužina i broj u rijeci Savi su predstavljeni u sljedećim tabelama i prikazima:

Dužina i broj jako modifikovanih vodnih tijela u rijeci Savi

DržavaUkupna dužina Dužina jako Procenat

ukupne dužine Ukupan broj vodnih tijela

Broj jako modifikovanih vodnih tijela

Procenat vodnih

tijela

km km % %

BA 338,8 338,8 100,00 3 3 100,00

HR 512 498 97,27 8 7 87,50

RS 210 104,4 49,71 3 1 33,33

SI 220,76 40,93 18,54 12 3 25,00


Dužina i broj jako modifikovanih vodnih tijela u pritokama rijeke Save

DržavaUkupna dužina

Dužina jako modifikovanih vodnih tijela

Procenat ukupne dužine Ukupan broj

vodnih tijela

Broj jako modifikovanih vodnih tijela

Procenat vodnih tijela

km km % %

BA 1432 807 56,38 38 19 50,00

HR 1460 436,4 29,89 43 10 23,26

RS 570,8 146,3 25,63 22 7 31,82

SI 437,1 4,60 1,05 14 1 7,14

Odnos između ukupne dužine vodnih tijela i dužine jako modifikovanih vodnih tijela u rijeci Savi

Odnos između ukupne dužine vodnih tijela i dužine jako modifikovanih vodnih tijela u pritokama rijeke Save

dužina (km)ukupna dužina

dužina HMWB

dužina (km)ukupna dužina

dužina HMWB

država

država


Osnovni korisnici/pokretači koji utječu na privremena, jako modifikovana vodna tijela u slivu rijeke Save su hidroenergija, plovidba, zaštita od poplava i urbanizacija, a predstavljeni su sljedećim prikazima:

Glavni korisnici/pokretači koji utječu na jako modifikovana vodna tijela u rijeci Savi

Glavni korisnici/pokretači koji utječu na jako modifikovana vodna tijela u pritokama rijeke Save

Broj

vod

nih

tije

la

HidroenergijaPlovidba

Zaštita od poplavaUrbanizacija

Pokretači

Broj

vod

nih

tije

la

HidroenergijaPlovidba

Zaštita od poplavaUrbanizacija

Pokretači


Fizičke promjene koje utječu na jako modifikovana vodna tijela u rijeci Savi

Fizičke promjene koje utječu na jako modifikovana vodna tijela u pritokama rijeke Save

Nasipi/braneKanalisanje/ravnanje

Jačanje obale

Pritisci

Broj

vod

nih

tije

la

Nasipi/brane

Jačanje obale

Pritisci

Broj

vod

nih

tije

la

Kanalisanje/ravnanje

Značajne fizičke promjene koje utječu na privremena jako modifikovana vodna tijela u slivu rijeke Save su nasipi/brane, kanalisanje/ravnanje i jačanje obale, koje su predstavljene sljedećim prikazima:


Razlozi za procjenu rizika kod jako modifikovanih vodnih tijela u rijeci Savi

Razlozi za procjenu rizika kod jako modifikovanih vodnih tijela u pritokama rijeke Save

Broj

vod

nih

tije

la

Neprohodne prepreke Zatvaranje

znatnim smanjenjem

vodotoka

Promjenaklasifikacije

vodaPrekid

lateralne povezanosti

Razlozi

Ostalo

Broj

vod

nih

tije

la

Neprohodne prepreke

Promjena klasifikacije

voda Prekid lateralne

povezanosti

Razlozi

Promjenjen protok(efekti

uzrokovani fluktuacijom ili protokom

ostatka vode)

Zatvaranje znatnim

smanjenjem vodotoka

Osnovni razlozi za procjenu rizika u vezi modifikovanih vodnih tijela, uzeti u obzir na osnovu stručne procjene, su neprohodne prepreke, promjena klasifikacije voda, zatvaranje sa znatnim smanjenjem vodotoka, prekid lateralne povezanosti i ostalo.


Status procjene rizika za vodna tijela u pritokama rijeke Save

3.7 Procjena rizika površinskih vodnih tijelaProcjena rizika vjerovatnoće da površinska vodna tijela neće ispuniti zahtjeve u pogledu kvalitete

okoliša definiranа za vodna tijela članom 4. EU WFD je pripremljena za rijeku Savu i njene pritoke za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju na osnovu prikupljenih podataka. Procjena rizika za Bosnu i Hercegovinu još uvijek nije urađena.

Rezultati procjene rizika za površinska vodna tijela su predstavljeni dole navedenim podacima:

785.4883%

63.467%

92.8210%

At risk

Possibly at risk

Not at risk

Pod rizikom

Moguće pod rizikom

Nije pod rizikom

996.5541%

626.7426%

805.0433%

Pod rizikom

Moguće pod rizikom

Nije pod rizikom

Status procjene rizika za vodna tijela u rijeci Savi


3.8 Kontrola kvaliteta vode u površinskim vodamaUkupan broj stanica za kontrolu kvaliteta voda u slivu rijeke Save, gdje se mjere fizički i organski

parametri, nutrijenti, teški metali i mikrobiološki parametri, je 90.Distribucija stanica za kontrolu kvaliteta voda i parametri kvaliteta voda je prikazana na sljedećoj

slici:

Mjereni parametri u stanicama za kontrolu kvaliteta voda u slivu rijeke Save

U cilju davanja doprinosa implementaciji Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo korišćenje rijeke Dunav (DRPC), strane Okvirnog sporazuma surađuju u oblasti kontrole i procjene radi:

usklađivanja ili poređenja metoda za kontrolu i procjenu, •razvoja usklađenih ili zajedničkih sistema kontrole, •razvoja i implementacije zajedničkih programa za kontrolu. •

U svrhu implementacije Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo korišćenje rijeke Dunav uspostavljena je Transnacionalna mreža za monitoring (TNMN) koja se oslanja na nacionalne mreže za monitoring površinskih voda.

Dvanaest (12) TNMN stanica radi u slivu rijeke Save, od čega 9 stanica na rijeci Savi (Jesenice-SI, Jesenice-HR, Jasenovac-HR, Jasenovac-BA, Županja-HR, Jamena-RS, Sremska Mitrovica-RS, Šabac-RS, Ostružnica-RS) i 3 stanice na glavnim pritokama Save (Modriča-BA-rijeka Bosna, Kozarska Dubica-BA-rijeka Una, Razboj-BA-rijeka Vrbas, Badovinci-RS-rijeka Drina)

Lokacija TNMN stanica za kontrolu na rijeci Savi

UkupnoFizičkiOrganskiNutrijentiTeški metaliMikrobiološki

Br


SI8,94329%

RS6,59421%

HR2,735

9%

BA12,775

41%

4. KARAKTERIZACIJA PODZEMNIH VODNIH TIJELA

U skladu s članom 2. EU WFD, »podzemne« vode su sve vode koje su ispod površine zemlje u zasićenoj zoni i u direktnom kontaktu sa zemljom ili dubljim slojevima zemlje. Strane Okvirnog sporazuma vrše inicijalnu karakterizaciju podzemnih vodnih tijela, kako bi procijenili njihovo korišćenje i do kojeg stepena su pod rizikom da ne ispune zahtjeve za svako podzemno vodno tijelo u skladu s članom 4. U slivu rijeke Save su utvrđena 42 važna podzemna vodna tijela.

Nacionalni presjek podzemnih vodnih tijela prema veličini i broju je naveden dole:

Udio podzemnih vodnih tijela po zemlji prema veličini izraženoj u km2

Udio podzemnih vodnih tijela po zemlji prema broju podzemnih vodnih tijela

RS; 4

SI; 5

BA; 22

HR; 11


4.26414%

1.5945%

24.96981%

2.0097%

6.74722%

22.07171%

Procjena rizika statusa kvaliteta (hemijski) za važnija podzemna vodna tijela u slivu rijeke Save

Procjena rizika statusa kvantiteta za važnija podzemna vodna tijela u slivu Rijeke Save

Monitoring stanice za glavna podzemna vodna tijela u slivu rijeke Save

4.1 Procjena rizika za podzemna vodna tijelaDržave su implementirale procjenu rizika u pogledu statusa kvaliteta (hemijski) i statusa kvantiteta

za sva važna podzemna vodna tijela u slivu rijeke Save, osim za ona u Bosni i Hercegovini. U nastavku slijede prikazi koji predstavljaju status procjene rizika za podzemna vodna tijela u

slivu rijeke Save koja se odnose na kvantitet i kvalitet.

4.2 Kontrola podzemnih vodaU skladu sa podacima nacionalne monitoring mreže, postoji 17 stanica za kontrolu podzemnih

voda (dostupni su samo podaci za HR i RS) na glavnim podzemnim vodnim tijelima u slivu rijeke Save.

Da

Moguće

Ne

Moguće

Da

Ne

Br


5. KORIŠĆENJE I POTRAŽNJA VODA

Uopćeno govoreći, korišćenje voda se odnosi na korišćenje vode u domaćinstvima, industriji, poljoprivredi, za proizvodnju energije, zaštitu okoliša, itd., uključujući i korišćenje u svrhu ribolova, rekreacije, prometa, itd.

Pregled različitih načina korišćenja voda u slivu rijeke Sava je prikazan na sljedećoj slici.

Procjena ukupnog korišćenja voda u slivu rijeke Save

Ukupno godišnje korišćenje voda u slivu rijeke Save se procjenjuje na oko 4,8 milijardi m3/godišnje. Ukupno godišnje korišćenje voda za javno vodosnabdjevanje iznosi oko 783 miliona m3/godišnje. Ukupno godišnje korišćenje voda za industriju s različitim vodnim resursima iznosi oko 289 miliona m3/godišnje.

Rashlađivanje hidroelektrana predstavlja glavnu vrstu korišćenja voda u slivu rijeke Save – oko 3,3 milijarde m3/godišnje. Glavne elektrane u slivu rijeke Save su: NE Krško, TE Obrenovac 1 and 2, TE Nikola Tesla A, itd.

Ukupno godišnje korišćenje voda za navodnjavanje u slivu rijeke Save je manje od 30 miliona m3

zbog neadekvatnog statusa poljoprivrede u slivu.Korišćenje voda za ostale poljoprivredne svrhe (npr. uzgoj ribe, stočarstvo ili druge svrhe) je

relativno veliko, ali se voda uglavnom koristi za uzgoj ribe i nepotrošačko korišćenje. U slivu rijeke Save se trenutno nalazi 18 hidroelektrana sa kapacitetom većim od 10 MW.

Većina postrojenja u Sloveniji je smještena na rijeci Savi, dok su u ostalim pribrežnim državama smještena na glavnim pritokama (Drina, Vrbas, itd). Postoji veliki broj malih i mikro hidroelektrana u Sloveniji. Ukupan kapacitet ovih elektrana je 41.542 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 2.497 GWh/godišnje.

Korišćenje voda za plovidbu se može gledati iz perspektive minimalnog toka koji je potreban za plovidbu u različitim dijelovima rijeke Save.

Javno vodosnabdjevanjeIndustrijaTermoelektraneNavodnjavanjeOstale poljoprivredne namjene


Na osnovu postojećih nacionalnih planova, pokušaj da se izvrši procjena buduće potražnje za vodom za 2015. godinu je napravljen za sve važnije vidove korišćenja voda u slivu rijeke Save. Procjenjena potražnja za vodom je prikazana sljedećim grafikonom.

Procjena ukupne potražnje za vodom između korisnika voda za 2015. u slivu rijeke Save

Treba napomenuti da je pouzdanost ove analize veoma niska, zbog razloga navedenih u prethodnom poglavlju, ali također zbog činjenice da su navedene pretpostavke, date u uvjetima u kojima se u političkim i ekonomskim sistemima dešavaju brze promjene, veoma problematične. Neke od zemalja, ili određene regije, nisu bile u mogućnosti da urade ovu analizu.

Kao zaključak analize o potražnji voda u slivu rijeke Save, uprkos činjenici da je dostupno nedovoljno podataka za analizu, može se zaključiti da se može očekivati da se korišćenje voda ne može smatrati značajnim pitanjem u oblasti upravljanja vodama u slivu rijeke Save do 2015. godine.

Nove hidroelektrane su planirane u Sloveniji na rijeci Savi, te u Bosni i Hercegovini na pritokama rijeke Save. Planirano buduće povećanje hidroenergetskih kapaciteta iznosi gotovo 450 MW, sa planiranom godišnjom proizvodnjom većom od 1.500 GWh/godišnje.

69.2%

2.6%

8.4%

15.1%4.8%



69.2%

2.6%

8.4%

15.1%4.8%


6. EKONOMSKA ANALIZA KORIŠĆENJA VODA U SLIVU RIJEKE SAVE

EU WFD u članu 5. i Dodatku III predviđa ekonomsku analizu korišćenja voda pokazujući glavne ekonomske karakteristike i važnost voda i na taj način i kapacitet različitih ekonomskih sektora.

Broj stanovništva koje živi u području sliva rijeke Save iznosi 8,176.000, što predstavlja 46% ukupnog stanovništva u svim zemljama. Stanovništvo u slivu rijeke Save u Bosni i Hercegovini čini 75% ukupnog stanovništva te zemlje, u Hrvatskoj je taj procenat 50%, u Srbiji 25% i Sloveniji 61%.

U privrednim aktivnostima u slivu rijeke Save je zaposleno više od 2,379.000 ljudi, što iznosi 29% ukupnog stanovništva koje živi u slivu rijeke Save i 45% svih zaposlenih u ovim zemljama.

Stanovništvo i broj zaposlenih u slivu rijeke Save po državi (u 1.000-ma)

DržavaUkupan broj stanovnika u

državi

Stanovništvo u slivu rijeke

Save

Udio ukupnog stanovništva

(%)

Zaposleni u cijeloj zemlji

Zaposleni u slivu rijeke

Save

Udio zaposlenih u cijeloj državi

(%)

BA 3.843 2.882 75 811 608 75

HR 4.442 2.210 50 1.496 781 52

RS 7.441 1.854 25 2.069 397 19

SI 2.003 1.230 61 921 593 64

Ukupno 17.729 8.176 46 5.297 2.379 45

Što se tiče zapošljavanja, industrije i ostalih aktivnosti u sektoru (građevinarstvo, veleprodaja, i maloprodaja, hoteli, restorani, promet, skladištenje i komunikacije, financijsko posredovanje, nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti) ostaju najveći proizvođači radnih mjesta. 31% od ukupnog broj svih zaposlenih u slivu rijeke Save radi u sektoru ostalih aktivnosti, 27% radi u industrijskom sektoru, 29% radi u javnom sektoru, 12% radi u poljoprivredi i 1% radi u energetskom sektoru.

Broj zaposlenih u slivu rijeke Save po sektoru i državama (izraženo u 1.000-ma)

Broj

zap

osle

nih

(u 1

000-

ama)

BiHHrvatskaSrbijaSlovenija

Poljoprivreda Industrija Energetika Ostale aktivnosti Javne usluge

Sektor


17%6%

22%

51% 4%

Ukupna bruto dodana vrijednost (BDV) sliva rijeke Save iznosi 40.039 miliona eura. Doprinos ekonomskih sektora BDV-u je predstavljen na sljedećoj slici:

Udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) u slivu rijeke Save dostiže značajnih 53% ukupnog BDP-a svih zemalja. Sljedeća tabela prikazuje BDP svake zemlje ponaosob.

BDP i BDP po glavi stanovnika sliva rijeke Save i svake države

Država

BDP za cijelu državu

BDP u slivu rijeke Save

Udio svih država BDP

BDP po glavi stanovnika za cijelu zemlju

BDP po glavi stanovnika u

slivu rijeke Save

(milion EUR) (milion EUR) (%) (EUR/po glavi stanovnika)

(EUR/po glavi stanovnika )

BA 8.654 6.490 75 2.252 2.252

HR 31.255 17.212 55 7.036 7.788

RS 20.358 3.913 19 2.736 2.110

SI 28.704 19.331 67 14.328 15.711

Ukupno 88.971 46.946 53 5.018 5.742

Kao mjera za opću produktivnost svakog analiziranog sektora, varijabla BDV/zaposlenа osobа je izračunata i prikazana na sljedećoj slici. Postiže veću vrijednost u energetskom sektoru (naročito u Sloveniji), daleko više od vrijednosti koja se postiže u oblasti javnih usluga i poljoprivrednom sektoru.

Glavne ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save - BDV (2005)

Produktivnost prema ekonomskim aktivnostima u slivu rijeke Save

BiHHrvatskaSrbijaSlovenija

Poljoprivreda Industrija Energetika Ostale aktivnosti Javne usluge

Sektor

Broj

zap

osle

nih

(u 1

000-

ama)

Poljoprivreda

Industrija

Energija

Ostale aktivnosti

Javni sektor


7. PITANJA PLOVIDBE

Rijeka Sava je smještena na križanju pravaca istok-zapad i sjever-jug glavne prometne mreže Jugoistočne Evrope i može upotpunjavati putne i željezničke koridore, kao i evropski plovni koridor sa fokusom na rijeku Dunav. Ekonomski pad 1990-ih je uzrokovao veliko smanjenje prometa i plovidbe na rijeci Savi, te je trenutna situacija takva da se rijeka Sava jedva koristi za riječni promet.

U skladu s Okvirnim sporazumom, rijeka Sava i njene pritoke su otvorene za međunarodnu plovidbu kako slijedi:

Rijeka Sava od rkm 0 (Bograd) do rkm 594 (Sisak),•Rijeka Kolubara od rkm 0 do rkm 5,•Rijeka Drina od rkm 0 do rkm 15,•Rijeka Bosna od rkm 0 do rkm 5,•Rijeka Vrbas od rkm 0 do rkm 3,•Rijeka Una od rkm 0 do rkm 15,•Rijeka Kupa od rkm 0 do rkm 5.•

Detaljna snimanja stanja ukazuju da postoji plovni kanal srednje kvalitete na rijeci Savi između Siska i Beograda i na 5 rkm rijeke Kupe, ali sveukupni plovidbeni uvjeti su loši i nepovoljni uglavnom zbog:

Ograničenog gaza tokom dugih perioda, Ograničene širine plovnog kanala; Oštrih riječnih krivina koje ograničavaju dužinu i širinu brodova i konvoja.

Opći zaključak je da je stanje infrastrukture plovidbe rezultat njene starosti, slabog održavanja i nedovršenih radova. Takvo stanje negativno utječe na sigurnost plovidbe i povećava vjerovatnoću nesreća sa potencijalnim štetnim utjecajem na okoliš.

ISRBC i države iz sliva rijeke Save imaju za cilj obnovu i razvoj plovnog puta, unaprjeđenjem plovnog puta između Beograda i Siska, od rkm 0 do rkm 594. Nastavak plovnosti uzvodno od Siska je planiran za kasniju fazu u skladu sa razvojem ekonomskih i prometnih aktivnosti.

U tom smislu je ISRBC završila Studiju izvodljivosti i projektne dokumentacije za obnovu i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save.

Studija izvodljivosti je identificirala da je na 21 dionici potrebno izvršiti bagerovanje i hidrotehničke radove, na 20 dionica treba poboljšanje krivina, 3 mosta se moraju rekonstruirati radi ispunjavanja zahtjeva kategorije Va u skladu sa klasifikacijom plovnog puta ISRBC.

Osim ovih „osnovnih” zahtjeva, sljedeći radovi mogu znatno poboljšati stanje plovnog puta:

Uklanjanje brodskih olupina ili prepreka (ukupno 3 brodske olupine se trebaju ukloniti);•Čišćenje područja od neeksplodiranih eksplozivnih sredstava;•Implementacija Riječnih informacijskih servisa;•Nadogradnja zimovnika.•

Zaključeno je da je obnova i razvoj plovnog puta rijeke Save projekat sa jasnim pozitivnim socio-ekonomskim efektima i budućim aktivnostima, i, prema tome, treba se fokusirati na efikasan završetak studija i glavnog projekta, te vršenje radova na rehabilitaciji plovnog puta.


Implementacijske stavke u Općem Akcijskom planu

Rehabilitacija infrastrukture je samo prvi korak u uspostavljanju modernog riječnog prometnog sektora, a, u tom smislu, su od naročitog značaja sljedeće aktivnosti:

Prenošenje svih pravila i propisa EU o prometu unutarnjim plovnim putevima koje treba •realizirati što je prije moguće uz potpunu transparentnost i u skladu sa principima dobrog upravljanja;Daljnji rad na usklađivanju pravila i propisa na evropskom nivou;•Razvoj neophodnih strategija za realizaciju programa javne podrške za obnovu/stvaranje •konkuretnog sektora riječnog prometa, u granicama EU pravila i propisa o državnoj pomoći;Vremenom će riječni promet i rijeka Sava postati dio regionalnog prometnog sistema i •posvetiće se pažnja uvođenju modernih tehnika i tehnologija, kao i prijevozu kontejnera ; Razvoj sektora i modernizacija prometa unutarnjim plovnim putevima se treba ojačati •održivim i modernim marketinškim kampanjama, s jedne strane da se privuku privatne investicije, a s druge strane da se poveća potražnja za korišćenjem prometa unutarnjim plovnim putevima i Biće neophodna izrada sveobuhvatnog programa razvoja ekspertize, koji će se razviti prema •mjerilu postojećeg nivoa znanja s najboljim primjerima iz prakse.

Svi potrebni ekološki i planski propisi , te smjernice poput direktiva EU i Zajedničke izjave o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunava, koji imaju za cilj da osiguraju smjernice za donosioce odluka, u oblasti unutarnjeg vodnog prometa i ekološke održivosti, kao i za druge aktere koji pripremaju relevantne riječne planove, programe i projekte za zaštitu okoliša i plovidbu, će biti ispunjeni u okviru budućih aktivnosti na obnovi i razvoju plovnog puta.

HIGH PRIORITY MEDIUM PRIORITY LOW PRIORITY

DETAILED DESIGN STUDY

ENVIRONMENTAL STUDIES

UPGRADING TO CLASS Va

MASTER PLAN FOR ENVIRONMENTAL USE OF

SAVA RIVER

TOURISM DEVELOPMENT IN SELECTED AREAS OF SAVA RIVER

MASTER PLAN FOR TOURISM USE OF SAVA RIVER

ENVIRONMENTAL USE DEVELOPMENT OF SAVA RIVER

STUDY OF CONDITIONS FOR CONTAINER

TRANSPORT

INFRASTRUCTURE DEVELOPMENT FOR

CONTAINER TRANSPORT

DETALJNA PROJEK-TNA STUDIJA

STUDIJE O OKOLIŠU

UNAPREĐENJE NA KLASU Va

MASTER PLAN ZA TURISTIČKO KORIŠĆENJE

RIJEKE SAVE

MASTER PLAN ZA EKOLOŠKO KORIŠĆENJE RIJEKE SAVE

STUDIJA O UVJETIMA ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA

RAZVOJ INFRASTRUKTURE ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA

RAZVOJ EKOLOŠKOG KORIŠĆENJA RIJEKE SAVE

RAZVOJ TURIZMA U ODABRANIM PODRUČJIMA DUŽ RIJEKE SAVE

VISOKI PRIORITET SREDNJI PRIORITET NISKI PRIORITET


8. PITANJA UPRAVLJANJA POPLAVAMA

Rijeka Sava, pogotovo u svom srednjem dijelu (od Zagreba do Županje), i donjem dijelu (nizvodno od Županje), kao i nizvodnim dionicama pritoka rijeke Save, je sklona poplavama. Poplave se obično dešavaju u proljeće, nakon što se snijeg otopi, te u jesen, nakon obilnih kiša. Široka poplavna područja i prirodna nizinska područja predstavljaju prirodne detencije i retencije poplavnih valova.

Sistem zaštite od poplava u centralnom i donjem dijelu sliva rijeke Save se uglavnom oslanja na prirodna retencijska područja i nasipe za zaštitu od poplava. Uopćeno, glavni nasipi su dizajnirani za 100-godišnji povratni period, a u urbanim naseljima za period od 1000 godina. Sistem zaštite od poplava na rijeci Savi je značajan za rijetko očuvane velike nizinske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupčina, Zelenik i Jantak) koje zajedno sa sistemom pomoćnih kanala, imaju utjecaj na poplavni režim kako u Hrvatskoj, tako i u nizvodnim zemljama. U isto vrijeme, Park prirode i Ramsarsko područje Lonjsko Polje, koje pokriva površinu od 500 km2 predstavlja veliku ekološku vrijednost, dok Obedska Bara u Donjoj Posavini predstavlja jedan od najvećih prirodnih rezervata divljih ptica.

Suše u slivu rijeke Save nisu homogene, pošto zahvataju samo određena područja. Unatoč tome, u poređenju sa poplavama, suše imaju veću prostornu pokrivenost, koja ukazuje da su uzrokovane globalnim uzrocima i imaju multidimenzionalni karakter, što im daje i veći obim. Većina većih istorijskih suša u slivu rijeke Save se desila 1946., 1947., 1949. i 1950. godine. Zadnja veća suša se desila 1971. godine, u gornjem dijelu vodnog područja rijeke Save. Ovo ne znači da od tada nije bilo suša. U stvari se vjeruje da su se u poslednjih dvadeset godina desile veoma ozbiljne suše, iako detaljnih analiza nije bilo od 1974. godine.

Indikativna mapa važnih područja sklonih poplavama duž rijeke Save


Nakon raspada bivše države ranih 90-ih, gdje su napori usmjeravani na integrirano upravljanje poplavama u slivu rijeke Save1, upravljanje poplavama se odvijalo samo na državnom nivou. Hidraulične strukture nisu održavane, neke su oštećene i kontrolni procesi su ometani. Mnogi radovi na rekonstrukciji još uvijek treba da se odrade.

Strane Okvirnog sporazuma promoviraju zajednički pristup upravljanju rizikom od poplava, koordiniranom planiranju i aktivnostima unutar sliva rijeke Save, te ravnopravno učešće svih strana u procesu. Zajednička dugoročna strategija za zaštitu od poplava u slivu rijeke Save ima jasan cilj – da minimizira rizik od poplava. Ključni dokument je Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum koji je potpisan 2010. godine i služiće kao osnova za zajedničke aktivnosti u slivu rijeke Save. Donošenjem ovog Protokola, pribrežne zemlje su suglasne, da će, uzimajući u obzir Okvirni sporazum, Direktivu 2007/60/EC i Akcijski program za održivu zaštitu od poplava u slivu rijeke Dunav, surađivati u razvoju Plana za upravljanje rizikom od poplava za sliv rijeke Save. U procesu poduzimanja preliminarne procjene rizika od poplava i pripremi mapa opasnosti i rizika od poplava, ISRBC će biti koordinacijsko tijelo za razmjenu podataka između država. Suradnja će se zasnivati na zajedničkom ili usklađenom sistemu za predviđanje poplava, upozoravanje i alarmiranje na poplave, i razmjeni informacija. Predviđene su mjere za odbranu od poplava u vanrednim situacijama, uspostavljanje pripravnosti i mjere za ublažavanje prekograničnih utjecaja. Zainteresirane strane se trebaju aktivno uključiti u proces razvoja Plana upravljanja rizikom od poplava i njegovo ažuriranje.

1 Studija o regulaciji i upravljanju rijekom Savom u Jugoslaviji, Polytechna-Hydroprojekt - Carlo Lotti & C., Prag-Rim, 1972.


9. NEDOSTATAK PODATAKA I NEJASNOĆE

U procesu pripreme Analize sliva rijeke Save, identificirani su određeni nedostaci u podacima i nejasnoće. Nedostaci i nejasnoće su registrirani uglavnom u određivanju tipologije i referentnih uvjeta, identifikaciji pritisaka i unutar procjene utjecaja, kao i u multidisciplinarnim pitanjima. Predmetna pitanja će se riješiti u naknadnim ciklusima upravljanja riječnim slivom.

Tabele sa sažetim prikazom identificiranih nedostataka su prikazane dolje:

Tabelarni pregled nedostatka podataka i nejasnoća u pogledu površinskih voda

Nedostatak / nejasnoća BA HR RS SI Komentari

Nedostatak podataka o monitoringu kvaliteta vode x X x x

Nedostatak podataka o biološkom monitoringu x X x x

Nedostatak podataka o hidromorfologiji i hidromorfološkim promjenama

x X

Nedostatak podataka o interakciji između hidromorfologije i ekosistema

x X

Neidentificiran opis vodnih tijela X Na primjer: kraška područja – podzemno oticanje nije definirano

Nema harmonizacije o tipologiji i opisu vodnih tijela x X x x

Na primjer:

BA-HR: Sava

BA-RS: Drina

RS-HR: Bosut Kasni početak procesa tipologije i definiranjа referentnih uvjeta x

Nedostatak podataka za procjenu utjecaja x x

Zasniva se na postojećoj ocjeni hemijskog statusa vode i biota koji nije usklađen s EU WFD. Rezultat je trenutnih saznanja i dostupnih podataka

Sinergije različitih pritisaka još uvijek nisu evaluirane x

Tabelarni pregled nedostatka podataka i nejasnoća u pogledu podzemnih voda

Nedostatak / nejasnoća BA HR RS SI Komentari

Nedostatak kvalitatativnih i kvantitativnih podataka o podzemnim vodama x x

Nedostatak podataka o sistemima za snabdjevanje vode za piće i zaštićenim zonama

x Naročito u manjim naseljima

Nedostatak podataka o bilansu podzemnih voda x x x

Nedostatak podatka o povezanosti podzemnih vodnih tijela x x

Nedostatak podataka o utjecaju različitih pritisaka na podzemna vodna tijela x x Naročito difuzna zagađenja

Evropsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postepeno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedničkim snagama su, tokom perioda proširenja od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti,

demokratije i održivog razvoja, pri tome zadržavajući kulturološku raznovrsnost, toleranciju i individualne slobode. Evropska unija je posvećena dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i

ljudima van njenih granica.

analiza sliva rijeke save sažetak...6 analiza sliva rijeke save - sažetak 1. uvod nakon...

Documents