analiza sliva rijeke save sažetak - · pdf file2.1 reljef i topografija teren u području...

Analiza sliva rijeke SaveSažetak

Vanjska pomoć Europske unije:“Podrška Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save

u pripremi i implementaciji Plana za upravljanje slivom rijeke Save”

Implementirala Međunarodna komisija za sliv rijeke Save

Financirala Europska unija

Analiza sliva rijeke SaveSažetak

Prosinac 2010.

Sažetak analize sliva rijeke Save je pripremila i uredila Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC).

Izradu i objavljivanje Sažetka analize sliva rijeke Save je financirala Europska komisija, u sklopu projekta „Podrška Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u izradi i implementaciji Plana upravljanja slivom rijeke Save”, Ref.: 22.020701/2009/547132/SUB/D1)

Sažetak analize sliva rijeke Save je dostupan na internetskoj stranici Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC).

Međunarodna komisija za sliv rijeke SaveVladimira Nazora 61

Zagreb, HrvatskaTelefon: + 385 1 488 6960

Faks: + 385 1 488 6986E-mail: [email protected]

Web: http://www.savacommission.org

Nakladnik: Međunarodna komisija za sliv rijeke SaveDizajn i tisak: ITG d.o.o. za izdavačku i grafičku djelatnost

4 Analiza sliva rijeke Save- Sažetak

Predgovor

Sukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save (FASRB), uspostavljanje održivog upravljanja vodama u slivu rijeke Save predstavlja jedan od glavnih ciljeva suradnje strana potpisnica sporazuma. Izrada Plana upravljanja slivom rijeke Save, u skladu s Okvirnom direktivom Europske unije o vodama (EU WFD) i pod koordinacijom Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), svakako predstavlja ključnu aktivnost u ovom području.

Kao prvi korak u pravcu izrade Plana upravljanja slivom rijeke Save, tijekom prethodnih godina je uložen značajan trud u finaliziranje Izvješća o Analizi sliva rijeke Save, što je posebno prepoznato na Drugom sastanku Stranaka Okvirnog sporazuma (Beograd, 1. lipnja 2009. godine).

Izvješće o Analizi sliva rijeke Save sadrži karakterizaciju i procjenu vodnih resursa u slivu rijeke Save sukladno s člankom 5. Okvirne direktive Europske unije o vodama (EU WFD), kroz dodatno razmatranje bitnih pitanja kao što su upravljanje poplavama i razvoj plovidbe u području sliva. Sukladno tome, Savska komisija je usvojila izvješće „kao dobru podlogu za dalje aktivnosti na izradi Plana upravljanja slivom rijeke Save“.

Činjenica da su se Stranke Okvirnog sporazuma obvezale da će poštivati Okvirnu direktivu Europske unije o vodama, iako za neke od njih to nije pravno obvezujuće, kao i dobra suradnja Stranaka Okvirnog sporazuma u izradi Analize sliva rijeke Save, rezultirale su pozitivnom percepcijom Europske komisije, koja je donijela odluku da će osigurati podršku za preostale korake u izradi prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save, uključujući popunjavanje praznina koje su identificirane u Analizi.

Izvješće o Analizi sliva rijeke Save je prihvaćeno na 13. izvanrednoj sjednici Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, koja je održana u rujnu 2009. godine, nakon čega je objavljeno i postavljeno na internetskoj stranici Komisije početkom 2010. godine (http://www.savacommission.org/publication).

Ova publikacija je izvod iz Izvješća o analizi sliva rijeke Save. U njoj su predstavljeni najvažniji nalazi Analize i nedostaci identificirani do razine detalja koja odgovara široj publici, s namjerom da se privuče pozornost čitatelja na samo Izvješće o analizi sliva rijeke Save, koje je izvor detaljnih informacija.

Nadam se da će ova publikacija doprinijeti podizanju svijesti o trenutnoj situaciji u slivu u odnosu na zahtjeve iz Okvirne direktive EU o vodama, te da će na taj način omogućiti ulaganje dodatnih napora u razvoj i implementaciju Plana upravljanja slivom rijeke Save.

Dr sc. Dejan Komatina

Tajnik ISRBC-a

5Analiza sliva rijeke Save- Sažetak

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................52. Osnovne činjenice o slivu rijeke Save ............................................................................62.1 Reljef i topografija .................................................................................................72.2 Tlo............................................................................................................................72.3 Pokrivenost zemljišta/korištenje zemljišta u području sliva ............................82.4 Klimatski uvjeti ......................................................................................................82.5 Ravnoteža voda ......................................................................................................92.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka ............................................................92.7 Ramsarska područja ............................................................................................123. Karakterizacija površinskih vodenih cjelina ..............................................................133.1 Tipologija i referentni uvjeti površinskih vodenih cjelina .............................133.2 Identifikacija riječnih vodenih cjelina ..............................................................133.3 Akumulacije u slivu rijeke Save .........................................................................133.4 Identifikacija značajnih pritisaka ......................................................................133.5 Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs) .............................................153.6 Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs) .......................153.7 Procjena rizika površinskih vodenih cjelina ....................................................203.8 Nadgledanje kvalitete vode u površinskim vodama .......................................214. Određivanje svojstava podzemnih vodenih cjelina ..................................................224.1 Procjena rizika podzemnih vodenih cjelina ....................................................234.2 Nadgledanje podzemnih voda ...........................................................................235. Korištenje voda i zahtjevi ..............................................................................................246. Ekonomska analiza korištenja voda u slivu rijeke Save ...........................................267. Pitanja plovidbe ..............................................................................................................288. Pitanja upravljanja poplavama .....................................................................................309. Nedostatak podataka i nejasnoće .................................................................................32


1. UVOD

Poslije političkih promjena koje su se dogodile u regiji 1990-ih, rijeka Sava, koja je bila najveća nacionalna rijeka u bivšoj državi, postala je međunarodna rijeka od velikog značaja. Rastuća potreba za suradnjom u području upravljanja zajedničkim vodama sliva rijeke Save dovela je do početka procesa pregovora, Inicijativa za sliv rijeke Save“, tj. savska inicijativa, rezultirala je potpisivanjem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) u Kranjskoj Gori (Slovenija), 3. prosinca 2002. godine. FASRB, koji predstavlja prvi multilateralni sporazum u regiji nakon sporazuma o sukcesiji, implementiraju četiri Strane potpisnice – Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Srbija i Republika Slovenija.

FASRB naglašava značaj prekogranične suradnje država, institucija i pojedinaca za održiv razvoj sliva rijeke Save.

Jedan od glavnih ciljeva procesa prekogranične suradnje je uspostavljanje održivog upravljanja vodama, što podrazumijeva suradnju u području upravljanja vodnim resursima u slivu rijeke Save na održiv način kojim se osigurava:

voda u dovoljnoj količini i adekvatne kvalitete u svrhu očuvanja, zaštite i unaprijeđenja •vodnih ekosistema;voda u dovoljnoj količini i adekvatne kvalitete za sve vrste upotrebe/korištenja;•zaštita od štetnog djelovanja voda (poplava, prekomjernih podzemnih voda, erozije i •opasnosti od leda);rješavanje sukoba interesa prouzročenih različitim vrstama upotrebe i korištenja, i•efikasna kontrola vodnog režima. •

Suradnja se temelji na slijedećim principima:suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu, obostranoj koristi i dobroj vjeri;•obostranom poštivanju nacionalnog zakonodavstva, institucija i organizacija;•suradnji sukladno principima Okvirne direktive EU o vodama i drugim aktima Zajednice;•redovnoj razmjeni informacija unutar sliva o: vodnom režimu, režimu plovidbe, •zakonodavstvu, organizacijskim strukturama, administrativnoj i tehničkoj praksi;osiguranju integriteta vodnog režima unutar sliva;•smanjenju prekograničnih utjecaja prouzročenih gospodarskim i drugim aktivnostima.•

Potpisivanjem FASRB-a, Stranke su izrazile svoju opredjeljenost za izradu zajedničkog Plana upravljanja slivom rijeke Save (Sava RBM Plan). Kao prvi korak u izradi Sava RBM Plana, urađena je Analiza sliva rijeke Save, koja sadrži karakterizaciju sliva rijeke Save u smislu općih karakteristika sliva (površina sliva, udjeli zemalja, reljef i topografija, pokrivenost/korištenje zemljišta, klima, ravnoteža voda), kvalitete vode, količina vode i gospodarska pitanja. U Analizi su također obrađena i pitanja zaštite od poplava i režima plovidbe.

Ova publikacija predstavlja sažetak Izvješća o Analizi sliva rijeke Save, koje oslikava glavne nalaze i nedostatke prepoznate u Analizi.


2. OSNOVNE ČINJENICE O SLIVU RIJEKE SAVE

Sliv rijeke Save je najveći sliv jugoistočne Europe, ukupne površine od približno 97.713,20 km2 i predstavlja jedan od najvažnijih podslivova u slivnom području rijeke Dunav, sa udjelom od 12%.

Površinu sliva dijeli pet zemalja: Republika Slovenija (SI), Republika Hrvatska (HR), Bosna i Hercegovina (BA), Republika Crna Gora (ME) i Republika Srbija (RS), dok se zanemariv dio površine sliva također proteže i na Republiku Albaniju (AL).

Broj stanovnika u području sliva rijeke Save je približno 8.176.000, što predstavlja 46% od ukupnog broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore).

Udio zemalja u površini sliva rijeke Save

Dio teritorija savskih zemalja koji pripada slivu rijeke Save

SI HR BA RS ME AL

Ukupna površina zemlje [km2] 20.273 56.542 51.129 88.361 13.812 27.398

Udio državnog teritorija u području sliva rijeke Save [%] 52,8 45,2 75,8 17,4 49,6 0,59

Površina zemlje u području sliva rijeke Save [km2] 11.734,8 25.373,5 38.349,1 15.147,0 6.929,8 179,0

Udio sliva rijeke Save [%] 12,01 25,97 39,25 15,50 7,09 0,18


2.1 Reljef i topografijaTeren u području sliva rijeke Save je vrlo promjenjiv. On se značajno mijenja od izvora na zapadu

do svog ušća sa Dunavom na istoku. Gromadne planine (Alpi i Dinaridi) dominiraju gornjim dijelom sliva. U nizvodnim dijelovima

područja sliva desnih pritoka u srednjem dijelu plovnog puta rijeke Save su također gromadna, dok srednji i niži dio plovnog puta Save obilježavaju polja i niske planine koje su dio Panonske nizine, niskog, plodnog poljoprivrednog područja.

Općenito, nadmorska visina sliva rijeke Save varira između približno 71 m iznad mora na ušću Save u Beogradu (Srbija) i 2.864 m iznad mora (Triglav, Slovenske Alpe). Prosječna nadmorska visina sliva iznosi 545 m iznad mora.

Sukladno s klasificiranjem FAO, dominantan nagib u području sliva je umjereno blag nagib, srednje vrijednosti 15,8%.

Svojstva reljefa sliva rijeke Save

2.2 TloSukladno s bazom podataka o vrstama tla (Harmonized World Soil), tlo je najvećim dijelom

kambisol (slabo do srednje razvijeno tlo) koje pokriva 46,4% područja sliva. Drugu važnu grupu čini luvisol (ilimerizirano tlo, sa podpovršinskom akumulacijom visoko aktivne ilovače i visokog stupnja zasićenosti bazama), leptosol (veoma plitka tla na kamenoj podlozi ili nekonsolidiranom veoma šljunkovitom materijalu), podzoluvisol/pseudoglejna tla (isprana tla) i fluvisol/fluvijalno tlo (mlado tlo u aluvijalnim naslagama).


2.3 Pokrivenost zemljišta/korištenje zemljišta u području sliva

Pregled pokrivenosti zemljišta/korištenja pokazuje da je najveći dio područja sliva pokriven šumom i polu-prirodnim područjima (54,71%) te poljoprivrednim površinama (42,36%).

Distribucija glavnih klasa pokrivenosti zemljišta u području sliva rijeke Save (sukladno CLC 2000)

2.4 Klimatski uvjeti

Područje sliva rijeke Save je smješteno u širokoj regiji u kojoj prevladava umjerena kontinentalna klima. Jasno se razlikuju topla i hladna sezona. Zima može biti oštra s obilnim snježnim padavinama, dok je ljeto toplo i dugo.

Klimatski uvjeti u području sliva se mogu klasificirati u tri opća tipa:

Alpska klima (gornji dio sliva rijeke Save);•Umjerena kontinentalna klima (područja desnih pritoka);•Umjerena kontinentalna (srednje-Europska) klima (područje lijevih pritoka koje pripada •panonskom bazenu).

Prosječna godišnja temperatura za cijelo područje sliva rijeke Save je otprilike 9,5°C. Srednja mjesečna temperatura u siječnju se spušta na oko -1,5°C, dok u srpnju može dostići skoro 20°C.

Obim i godišnja distribucija padavina su različiti unutar područja sliva. Prosječna godišnja količina kišnih padavina u području sliva rijeke Save se procjenjuje na otprilike 1.100 mm.

Prosječna evapotranspiracija za cijelo područje sliva iznosi otprilike 530 mm/godišnje.


2.5 Ravnoteža voda

Hidrološka ravnoteža, tj. dotjecanje /input i otjecanje/output vode na promatranom području, ovisi uglavnom o klimatskim uvjetima i fizičkim karakteristikama slivova. Prostorna distribucija hidrološke ravnoteže je heterogena. Dugoročna prosječna godišnja količina padavina se kreće u rasponu od 600 mm do 2.300 mm. Najveće količine padavina su zabilježene u gornjim dijelovima sliva rijeka Kupe, Pive, Tare, Une, Vrbasa i Drine. Područja s najmanjom količinom padavina, pored spomenutih, nalaze se u Slavoniji i Semberiji.

Prostorna distribucija specifičnog prosječnog protoka po jedinici površine sliva u velikoj mjeri prati model prostorne distribucije količine padavina. Ova vrijednost varira od 150 mm/godišnje (ispod 5 l/s/km2) do 1.200 mm/godišnje (skoro 40 l/s/km2). Najniži prinosi vode su u slivovima rijeka Bosut i Kolubara, kao i duž donjih dijelova slivova pritoka rijeke Save (Posavina, Semberija i Mačva). Gornje slivove rijeke Save u Sloveniji i njenih pritoka (Kupe, Une, Vrbasa, Bosne, Pive i Tare) karakterizira visok prinos vode.

Prostorna distribucija evapotranspiracije je također heterogena. Dugoročna evapotranspiracija se kreće u rasponu od 320 do 620 mm/godišnje. Najviše vrijednosti se javljaju u središnjoj Posavini i slivovima rijeka Lonje, Ilove i Kupe. Najniže vrijednosti evapotranspiracije su zabilježene u gornjim dijelovima slivova Drine, Bosne i Vrbasa. Područja sa relativno niskom evapotranspiracijom su u Sloveniji, kao i u gornjim slivovima Kupe i Une.

Komparativne karte srednje godišnje količine padavina i protoka (studija 1969. – 2006.)

2.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka

Rijeka Sava nastaje iz dvije planinske rijeke: Save Dolinke i Save Bohinjke. Od njihovog spajanja, u blizini Radovljice, pa sve do utjecanja u Dunav u Beogradu (Srbija), dužina rijeke Save iznosi 945 km, dok zajedno sa svojim dužim izvornim krakom, Savom Dolinkom, njena ukupna dužina iznosi 990 km.

Prosječan proticaj na ušću u Beogradu (Srbija) je 1.700 m3/s.


Hidrografska mreža u slivu je veoma razvijena. Najvažnije pritoke u gornjem slivu rijeke Save su: Kokra, Kamniška Bistrica i Savinja (s lijeve strane) i Sora, Ljubljanica i Krka (s desne strane).

U svom srednjem i donjem toku, rijeka Sava počinje krivudati i zajedno sa donjim dijelovima bosanskih vodnih tokova stvara ogromna plavna područja.

Zajedničko svojstvo skoro svih desnih pritoka rijeke Save je njihovo bujično ponašanje, posebito u njihovim gornjim tokovima (Una i Drina). Rijeka Una je poznata po nekoliko vodopada. Kako se približava svom ušću, Una postaje blaga i spora. Dalje nizvodno, u rijeku Savu utječe nekoliko desnih pritoka koje se slivaju iz središnjeg i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Među njima su najznačajnije Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka i Tinja. Rijeke Vrbas i Bosna su rijeke srednje veličine, čiji slivovi duboko prodiru u središnji dio Bosne i Hercegovine. Svaka od njih također ima po nekoliko planinskih pritoka.

Rijeka Drina je najveća i najvažnija od svih pritoka Save. Njen sliv se proteže u četiri države: Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i veoma malim dijelom u Albaniju.

Dalje nizvodno, rijeka Save u blizini Beograda prima još dvije važne pritoke s desne strane: Kolubaru i Topčider.

Hidrografska mreža sliva rijeke Save – rijeke obuhvaćene analizom


Dogovorena lista rijeka u području rijeke Save koje su obuhvaćene u Izvješću o Analizi sliva rijeke Save

Rijeka

Pritoke

(l-lijeva;

d-desna)

Red pritoka

Površina sliva [km2]

Dužina rijeke [km]

Države sliva/pod-sliva

Sava 97.713,2 944,7 SI, HR, BA, RS, ME, AL

Ljubljanica d 1 1.860,0 41,0 SISavinja l 1 1.849,0 93,9 SIKrka d 1 2.247,0 94,6 SISotla/Sutla l 1 584,3 88,6 SI, HRKrapina l 1 1.237,0 66,9 HRKupa/Kolpa d 1 10.225,6 297,4 HR, SI, BA

Dobra d 2 1.428,0 104,2 HRKorana d 2 2.301,5 138,6 HR, BAGlina d 2 1.427,1 112,2 HR, BA

Lonja l 1 4.259,0 49,1 HRČesma l 2 3.253,0 105,7 HR

Glogovnica d 3 1.302,0 64,5 HRIlova (Trebež) l 1 1.796,0 104,6 HRUna d 1 9.828,9 214,6 BA, HR

Sana d 2 4.252,7 141,9 BAVrbas d 1 6.273,8 249,7 BA

Pliva l 2 1.325,7 26,8 BAOrljava l 1 1.618,0 87,6 HRUkrina d 1 1.504,0 80,7 BABosna d 1 10.809,8 281,6 BA

Lašva l 2 958,1 56,6 BAKrivaja d 2 1.494,5 73,5 BASpreča d 2 1.948,0 138,8 BA

Tinja d 1 904,0 99,4 BADrina d 1 20.319,9 346,0 ME, AL, BA, RS

Piva l 2 1.784,0 METara d 2 2.006,0 ME, BA

Ćehotina d 2 1.237,0 125,0 ME, BAPrača l 2 1.018,5 55,0 BALim d 2 5.967,7 193,0 AL, ME, RS, BA

Uvac d 3 1.596,3 114,5 RS, BADrinjača l 1 1.090,6 87,5 BABosut l 1 2.943,1 186,0 HR, RSKolubara d 1 3.638,4 86,6 RS


2.7 Ramsarska područjaSliv rijeke Save je veoma značajan zbog svoje izvanredne raznolikosti krajolika i biodiverziteta.

U njenom slivu se nalaze najveća cjelina aluvijalnih močvara i velika ravničarska šumska područja. Rijeka Sava je primjer rijeke s još uvijek netaknutim plavnim područjima, koja ublažavaju poplave i podržavaju biodiverzitet u istim.

Zbog ekološke i kulturalne vrijednosti močvara, pribrežne zemlje su odredile šest područja u slivu rijeke Save, u skladu s Konvencijom o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa vodotoka, ili takozvanom Ramsarskom konvencijom. Ova značajna područja su: Bardača (BA), Lonjsko polje i Crna Mlaka (HR), Obedska Bara i Zasavica (RS) i Cerkniško jezero (SI).

Lokacije Ramsarskih područja u slivu rijeke Save


3. KARAKTERIZACIJA POVRŠINSKIH VODENIH CJELINA

3.1 Tipologija i referentni uvjeti površinskih vodenih cjelinaSukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, zemlje su izvršile diferencijaciju relevantnih

površinskih vodenih cjelina unutar područja riječnog sliva, prema tipovima. Sve pribrežne zemlje rijeke Save primjenjuju obvezatne čimbenike (nadmorsku visinu, zemljopisnu širinu, zemljopisnu dužinu, geologiju, veličinu) prema Sustavu B, Dodatak II Okvirne direktive EU o vodama, pod točkom 1.2.1. Kao neobvezatan čimbenik koji se odnosi na tipologiju rijeka, zemlje su uvele srednji sastav supstrata. Kao dodatne neobvezatne čimbenike, Hrvatska je uvela brzinu protoka, dok je Slovenija uvela neke druge specifične čimbenike kao što su hidrologija, utjecaj kraških izvora, utjecaj otjecanja jezera, utjecaj limnokrenih izvora. Sve zajedno, ovo je do sada rezultiralo sa 60 različitih tipova rijeka u području sliva rijeke Save (bez Crne Gore).

Tipovi vodenih cjelina u području sliva rijeke Save su uglavnom distribuirani u ekoregiji 5 (Dinarski zapadni Balkan), veoma mali broj njih je distribuiran u ekoregiji 11 (Panonska nizina) i ekoregiji 4 (Alpe). Nadmorske visine variraju u rasponu od 200 do 800 m iznad mora. Većina pritoka su velike rijeke. Većina glavnih pritoka su silikatne i krečnjačke, a samo mali broj njih su mješovite i organske.

3.2 Identifikacija riječnih vodenih cjelinaSukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, savske zemlje su prepoznale 26 vodenih

cjelina za rijeku Savu i 118 vodenih cjelina za njene pritoke.

3.3 Akumulacije u slivu rijeke SaveZemlje su identificirale 21 akumulaciju čije su zapremine iznad 5 milijuna m3. Najveća akumulacija

u području sliva je Mratinje, koja se nalazi na rijeci Pivi u Crnoj Gori. Većina akumulacija se koristi u svrhu proizvodnje električne struje, a neke od njih se koriste za zaštitu od poplava, za opskrbu pitkom i industrijskom vodom, te za navodnjavanje.

3.4 Identifikacija značajnih pritisakaNeophodnost analize pritisaka i utjecaja je definirana u članku 5. Okvirne direktive EU o vodama.

U ovom kontekstu, pritisak predstavlja svaki antropogeni utjecaj na prirodne uvjete rijeke, jezera i podzemne vode, dok značajan pritisak znači „postojanje potencijala koji može prouzročiti više od marginalnog, najmanje lokalnog (mjerljivog) efekta na rijeku, jezero ili podzemnu vodenu cjelinu, bez obzira na detaljna svojstva, veličinu i tipologiju promatrane vodene cjeline”.

Zbroj efekata tlaka je rezultat simultane aktivnosti različitih kategorija tlaka i intenziteta njihovog utjecaja na promjene u vodenoj cjelini, koje također zavise o dinamici u vodenoj cjelini.

Pokretačke sile koje su u vezi s tipovima naselja, industrijom, poljoprivredom i upravljanjem otpadom su razmatrane kao ključni elementi koji vrše ili bi mogli izvršiti značajan pritisak na površinske vodene cjeline.

Značajni izvori zagađenja su aglomeracije naselja čiji je populacioni ekvivalent iznad 2.000 i industrija bez tretiranja otpadnih voda.

Sukladno popisu koji se temelji na populacionom ekvivalentu (PE) ukupno opterećenje otpadnih voda iz općinskih izvora je gotovo 5.450.000 PE. Ono predstavlja ukupnu vrijednost od skoro 72.000 t/godišnje biološki potrebnog kisika (BOD), 156.000 t/godišnje kemijski potrebnog kisika (COD), 13.000 t/godišnje N-tot i više od 3.000 t/godišnje P-tot.

Nažalost, ne postoje ili je dostupan tek mali broj podataka o zagađenju opasnim tvarima i zagađenju nutrijentima, posebito iz difuznih izvora zagađenja (npr. poljoprivrede).


Identifikacija bitnih hidromorfoloških alteracijaU slivu rijeke Save identificirane su tri hidromorfološke komponente pritiska:

Prekid u kontinuitetu rijeke i staništa (longitudinalni i lateralni);•Odvajanje susjednih močvarnih područja/poplavnih područja,•Hidrološke alteracije.•

Longitudinalni kontinuitet i ometanje staništa

Pet postojećih brana hidroelektrana u Sloveniji (Moste, Mavčiče, Medvode, Vrhovo i Boštanj) prekidaju tok rijeke Save. Značajan broj hidroelektrana se također nalazi u podslivu rijeke Drine (Višegrad (BA), Bajina Bašta i Zvornik (RS)) i na rijekama Lim i Uvac u Srbiji kao i rijekama Piva (Mratinje) i Ćehotina (Otilovići) u Crnoj Gori. Trinaest struktura je smješteno na pritočnim jedinicama u Sloveniji. U Hrvatskoj se jedna brana nalazi na rijeci Kupi (Ozalj). Dvije brane na rijeci Vrbas se nalaze u Bosni i Hercegovini. Jedan greben na rijeci Kolubari također predstavlja prekid kontinuiteta rijeke, a jedna brana je smještena na rijeci Bosut.

Prekid lateralne povezanosti

Prekidi lateralne povezanosti su prikazani odvojenim močvarama i nekadašnjim poplavnim područjima.

Glavni uzroci smanjivanja močvarnih područja su prošireno korištenje u poljoprivredne svrhe i regulaciju rijeka, uglavnom radi kontrole poplava. U velikim dolinama nižeg srednjeg i nižeg toka rijeke Save, izgradnja pojačanih sustava zaštite od poplava i mreža za isušivanje utjecale su na gubitak močvarnog zemljišta.

Hidrološke alteracije

Prikupljanje hidroenergije, poljoprivreda i industrija mogu se identificirati kao osnovni pokretači koji uzrokuju hidrološke alteracije u slivu rijeke Save. Vađenje vode iz rijeka se podudara sa različitim antropogenim svrhama i korištenjem. Slovenija je prijavila 18 hidroloških alteracija koje su utjecale na 14 vodenih cjelina rijeke Save i njenih pritoka. Postoji 8 hidroloških alteracija u RS – jedna u rijeci Savi (zatvarenje rezervoarom HE Đerdap I) i ostale na pritokama.

Budući infrastrukturalni projekti Pored sadašnje degradacije rijeke Save i njenih pritoka, koja je prouzročena hidromorfološkim

alteracijama, u različtim fazama planiranja i priprema je i niz budućih infrastrukturalnih projekata, što može prouzročiti značajan hidromorfološki pritisak na status rijeke.

U Sloveniji su planirane dvije brane čija je osnovna svrha hidroenergetska proizvodnja na rijeci Savi (Brežice i Mokrice), a također i zaštita od poplava.

Trenutno nema službenih planova za naredne infrastrukturalne projekte u Hrvatskoj. Donešena je odluka o izgradnji 4 hidroelektrane na Bosni, Drini, Uncu i Vrbasu u Bosni i

Hercegovini u narednih 5 do 6 godina. Oko 10 hidroelektrana je planirano i smatra se osnovnim „A“ prioritetom (Sana, Bosna, Vrbas, Drina, Una, Bioštica – Krivaja i Ugar) i 7 projekata je planirano kao sekundarni ili „B” prioritet. U isto vrijeme, izdane su i koncesije za 201.-u malu hidroelektranu u Federaciji BA.


U Republici Srpskoj planirana je izgradnja 3 hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine i jedna na rijeci Lim. Planovi i skice obuhvaćaju dvije hidorelektrane u srednjem toku rijeke Vrbas. Koncesije su izdane za 7 planiranih hidroelektrana na rijeci Bosni.

Iako ne postoje službene informacije o budućim projektima u RS, izuzetan ali neiskorišten hidro potencijal na rijeci Drini je demonstriran zajedno sa činjenicom da budući razvoj ovisi o harmonizaciji interesa različitih interesnih strana.

Pitanja plovidbe obuhvaćaju rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save. Ovu aktivnost je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) ocijenila kao prioritet i studija izvodljivosti je izrađena 2008. godine. Korišten je multifunkcionalni pristup, uzimajući u obzir ne samo promet nego i zabavu, rekreaciju, upravljanje vodama i životnu sredinu. Izvedene su osnovne analize za procjenu utjecaja na životnu sredinu, uključujući prijedloge mjera zaštite životne sredine, program nadgledanja zaštite životne sredine i evaluacija troškova zaštite životne sredine.

3.5 Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs)

Sukladno članku 2.(8) Europske okvirne direktive EU o vodama (WFD), „Umjetna vodena cjelina predstavlja cjelinu površinskih voda koja je nastala kao rezultat ljudskog djelovanja.”

Samo su Bosna i Hercegovina i Slovenija prijavile postojanje umjetnih vodenih cjelina. Umjetne vodene cjeline u Bosni i Hercegovini su Drina-Dasnica, ulazni tunel od rezervoara do hidroelektrane Jajce i sustav kanala u donjem toku rijeke Vrbas. U Sloveniji, umjetne vodene cjeline su Gruberov kanal i Velenjsko jezero.

3.6 Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs)

Sukladno članku 2.(9) Okvirne direktive EU o vodama, „Jako promijenjene vodene cjeline predstavljaju tijela površinskih voda koja su, kao rezultat fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću, bitno izmjenjena, kako su odredile zemlje članice sukladno odredbama Dodatka II”.

Jako promijenjene vodene cjeline su privremeno identificirale savske zemlje. Ukupna dužina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi prikazani su u slijedećim tabelama i brojkama:

Dužina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

DržavaUkupna dužina

Dužina jako promijenjenih vodenih cjelina

Postotak ukupne dužine Ukupan broj

vodenih cjelina

Broj jako promijenjenih vodenih cjelina

Postotak vodenih cjelina

km km % %

BA 338,8 338,8 100,00 3 3 100,00

HR 512 498 97,27 8 7 87,50

RS 210 104,4 49,71 3 1 33,33

SI 220,76 40,93 18,54 12 3 25,00


Odnos između ukupne dužine vodenih cjelina i dužine jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

Dužina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save

DržavaUkupna dužina

Dužina jako promijenjenih vodenih cjelina

Postotak ukupne dužine Ukupan broj

vodenih cjelina

Broj jako promijenjenih vodenih cjelina

Postotak vodenih cjelina

km km % %

BA 1432 807 56,38 38 19 50,00HR 1460 436,4 29,89 43 10 23,26RS 570,8 146,3 25,63 22 7 31,82SI 437,1 4,60 1,05 14 1 7,14

Odnos između ukupne dužine vodenih cjelina i dužine jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save

dužina (km)ukupna dužina

dužina HMWB

ukupna dužina

dužina HMWB

dužina (km)

država

država


Osnovni korisnici/pokretači koji utječu na privremene, jako promijenjene vodene cjeline u slivu rijeke Save su hidroenergija, plovidba, zaštita od poplava i urbanizacija, a prikazani su slijedećim brojkama:

Glavni korisnici/pokretači koji utječu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi

Glavni korisnici/pokretači koji utječu na jako promijenjene vodene cjeline na pritokama rijeke Save

Broj

vod

enih

cje

lina

HidroenergijaPlovidba

Zaštita od poplavaUrbanizacija

Pokretači

HidroenergijaPlovidba

Zaštita od poplavaUrbanizacija

Pokretači

Broj

vod

enih

cje

lina


Značajne fizičke promjene koje utječu na privremene jako promijenjena vodene cjeline u slivu rijeke Save su nasipi/brane, kanaliziranje/jačanje i osnaživanje obale. To je prikazano slijedećim brojkama:

Fizičke promjene koje utječu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi

Fizičke alteracije koje utječu na jako promijenjene vodene cjeline na pritokama rijeke Save

Broj

vod

enih

cje

lina

Jačanje obale

Nasipi/brane

Pritisci

Kanali/jačanje

Nasipi/braneKanali/jačanje

Jačanje obale

Pritisci

Broj

vod

enih

cje

lina


Osnovni razlozi za procjenu rizika u vezi modificiranih vodenih cjelina, uzetih u razmatranje temeljem stručne procjene, su neprohodne prepreke, promjena vodne kategorije, zatvaranje sa znatnim smanjenjem vodenog toka, prekid lateralne povezanosti i ostalo.

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save

Broj

vod

enih

cje

lina

Broj

vod

enih

cje

lina

Zatvaranje značajnim

smanjenjem vodenog toka

Neprohodne prepreke

Promjena kategorije

Prekid lateralne

povezanosti

Razlozi

Promijenjen protok(efekt

uzrokovan fluktuacijom

protoka vode)

Neprohodne prepreke Zatvaranje

značajnim smanjenjem

vodenog toka

Promjena kategorije

Prekid lateralne

povezanosti

Razlozi

Ostalo


3.7 Procjena rizika površinskih vodenih cjelina

Procjena rizika vjerojatnosti da površinske vodene cjeline neće ispuniti standarde kvalitete okoliša koji su postavljeni za vodene cjeline i definirani u članku 4. Okvirne direktive EU o vodama za rijeku Savu i njene pritoke je osigurana za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju na osnovu prikupljenih podataka. Procjena rizika za Bosnu i Hercegovinu nije još izrađena.

Rezultati procjene rizika za površinska vodene cjeline su prikazani dolje navedenim podacima:

Status procjene rizika za vodene cjeline na pritokama rijeke Save

At risk

Possibly at risk

Not at risk

996.5541%

626.7426%

Pod rizikom

Moguće pod rizikom

Nije pod rizikom

785.4883%

63.467%

92.8210%

Pod rizikom

Moguće pod rizikom

Nije pod rizikom

805.0433%

Status procjene rizika za vodene cjeline na rijeci Savi


3.8 Nadgledanje kvalitete vode u površinskim vodamaUkupan broj stanica za nadgledanje kvalitete u slivu rijeke Save, gdje se mjere fizički i organski

parametri, zatim hranjive tvari, teški metali i mikrobiološki parametri, je 90.Distribucija stanica za nadgledanje kvalitete vode i parametara kvalitete vode je navedena u dolje

prikazanoj slici:

Mjereni parametri u stanicama za nadgledanje kvalitete vode u slivu rijeke SaveU cilju doprinosa implementaciji Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo korištenje rijeke

Dunava (DRPC), Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save – FASRB-a, surađuju u polju monitoringa i procjene radi:

Harmonizacije ili usporedbe metoda za monitoring i procjenu, •Razvoja usklađenih ili zajedničkih sustava nadgledanja, •Razvoja i implementacije zajedničkih programa za nadgledanje. •

Uspostavljena je Međunacionalna mreža za monitoring TNMN za implementaciju Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo korištenje rijeke Dunava – DRPC, koja se oslanja na nacionalne mreže za monitoring površinskih voda.

Dvanaest (12) TNMN stanica radi u slivu rijeke Save, a među njima 9 stanica na rijeci Savi (Jesenice-SI, Jesenice-HR, Jasenovac-HR, Jasenovac-BA, Županja-HR, Jamena-RS, Sremska Mitrovica-RS, Šabac-RS, Ostružnica-RS) i 3 stanice na glavnim pritokama Save (Modriča-BA-rijeka Bosna, Kozarska Dubica-BA-Una , Razboj-BA-Vrbas , Badovinci-RS-Drina)

Lokacija TNMN stanica za nadgledanje na rijeci Savi

UkupnoFizičkiOrganskoHranjive tvariTeški metaliMikrobiološki

Br


4. ODREĐIVANJE SVOJSTAVA PODZEMNIH VODENIH CJELINA

Sukladno članku 2. Okvirne direktive EU o vodama, »podzemne« vode su sve vode ispod površine zemlje u zasićenoj zoni i u direktnom kontaktu sa zemljom ili dubljim slojevima zemlje. Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save izvode prvobitnu karakterizaciju podzemnih cjelina, kako bi procijenili njihovo korištenje i koji je stupanj rizika da neće ispuniti standarde za svaku podzemnu cjelinu sukladno članku 4. U slivu rijeke Save prijavljene su 42 važne podzemne cjeline.

Nacionalni presjek podzemnih vodenih cjelina prema veličini i broju je dat u sljedećem prikazu:

Repatrijacija podzemnih cjelina prema veličini izraženoj u km2

Repatrijacija podzemnih cjelina prema broju podzemnih vodenih cjelina

SI; 5

RS; 4

HR; 11

BA; 22

BA12,775

41%

SI8,94329%

RS6,59421%

HR2,735

9%


4.1 Procjena rizika podzemnih vodenih cjelinaDržave su implementirale procjenu rizika statusa kvalitete (kemijski) i statusa kvantitete za sve

važne podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save, osim za cjeline koja se nalaze u BA. Sljedeća slika prikazuje status procjene rizika podzemnih vodenih cjelina u slivu rijeke Save, a

odnosi se na kvantitetu i kvalitetu.

4.26414%

1.5945%

24.96981%

Procjena rizika statusa kvalitete (kemijski) za važnije podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save

4.2 Nadgledanje podzemnih vodaPrema podacima nacionalne monitoring mreže, postoji 17 stanica za nadgledanje podzemnih

voda (dostupni su samo podaci za HR i RS) na glavnim podzemnim vodenim cjelinama u slivu rijeke Save.

Monitoring stanice za glavne podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save

Da

Ne

Moguće

Da

Moguće

Ne

Procjena rizika u vezi statusa kvantitete za važnije podzemne vodene cjeline u slivu Rijeke Save

Br


5. KORIŠTENJE VODA I ZAHTJEVI

Općenito, korištenje vode se odnosi na korištenje vode u domaćinstvima, industriji, poljoprivredi, za proizvodnju energije, zaštitu životne sredine, itd. uključujući i korištenje u svrhu ribolova, rekreacije, prometa, itd.

Pregled različitih načina korištenja voda u slivu rijeke Sava je prikazan na slijedećoj slici.

Procjena ukupnog korištenja voda u slivu rijeke Save

Ukupno godišnje korištenje voda u slivu rijeke Save je procjenjeno na oko 4,8 milijardi m3/godišnje. Ukupno godišnje korištenje voda za javno snabdjevanje je oko 783 milijuna m3/godišnje. Ukupno godišnje korištenje voda za industriju sa odvojenim vodenim izvorima je oko 289 milijuna m3/godišnje.

Hlađenje elektrana predstavlja glavno korištenje voda u slivu rijeke Save – oko 3,3 milijarde m3/godišnje. Glavne elektrane u slivu rijeke Save su: Krško NPP, Obrenovac 1 and 2 TPP, Nikola Tesla A TPP, itd.

Ukupno godišnje korištenje vode za navodnjavanje u slivu rijeke Save je manje od 30 milijuna m3

zbog neadekvatnog statusa poljoprivrede u slivu.Korištenje voda za ostale poljoprivredne namjene (npr. uzgoj ribe, stočarstvo ili druge svrhe) je

relativno veliko, ali se uglavnom voda koristi za uzgoj ribe i nepotrošačko korištenje. Postoji 18 hidroelektrana u slivu rijeke Save s kapacitetom većim od 10 MW. Većina postrojenja

u Sloveniji je smještana na rijeci Savi, dok su u ostalim pribrežnim državama smještena na glavnim pritokama (Drina, Vrbas, itd). Postoji veliki broj malih i mikro hidroelektrana u Sloveniji. Ukupan kapacitet u ovim elektranama je 41.542 MW, s godišnjom proizvodnjom od 2.497 GWh/godišnje.

Korištenje voda za plovidbu se može gledati iz perspektive minimalnog toka koji je potreban za plovidbu u različitim dijelovima rijeke Save.

Snabdjevanje javnom vodomIndustrijaTermoelektraneNavodnjavanjeOstale poljoprivredne namjene

66.9%

5.9% 16.0%

10.6%

0.6%


Na osnovu postojećih nacionalnih planova, pokušaj procjene buduće potražnje za vodom za 2015. godinu je napravljen za ukupno korištenje vode u slivu rijeke Save. Procjena potražnje za vodom je prikazna na slijedećoj slici.

Procjena ukupne potražnje za vodom između korisnika voda za 2015. u slivu rijeke Save

Treba napomenuti da postoji nizak stupanj povjerenja u ove analize, zbog činjenice koja je već navedena u prethodnom poglavlju, ali isto tako i zbog činjenice da su navedene pretpostavke, koje su dane u uvjetima u kojima se događaju brze promjene u političkim i ekonomskim sustavima, veoma problematične. Neke od zemalja ili određene regije nisu bile u mogućnosti učiniti ovu analizu.

Kao zaključak analize o potrebama u slivu rijeke Save i bez obzira na činjenicu da nije dostupno dovoljno podataka za analizu, može se zaključiti da se očekuje da se korištenje voda ne može smatrati jednako značajnim kao i pitanje upravljanja vodama u slivu rijeke Save do 2015. godine.

Nove hidroelektrane su planirane u Sloveniji na rijeci Savi i u Bosni i Hercegovini, na pritokama rijeke Save. Planirano buduće povećanje u kapacitetima hidroenergije je skoro 450 MW, sa planiranom godišnjom potrošnjom koja je veća od 1.500 GWh/godišnje.

69.2%

2.6%

8.4%

15.1%4.8%

Snabdjevanje javnom vodomIndustrijaTermoelektraneNavodnjavanjeOstale poljoprivredne namjene

69.2%


6. EKONOMSKA ANALIZA KORIŠTENJA VODA U SLIVU RIJEKE SAVE

Broj zaposlenih u slivu rijeke Save po sektoru i državama (izraženo u 1.000-ama)

Okvirna direktiva EU o vodama u okviru članka 5. i Dodatka III propisuje ekonomsku analizu korištenja voda prikazujući osnovna ekonomska obilježja i značaj voda te na taj način i kapacitet različitih ekonomskih sektora.

Broj stanovništva koje živi u području sliva rijeke Save iznosi 8.176.000, što predstavlja 46% ukupnog stanovništva u svim zemljama. Stanovništvo u slivu rijeke Save u BA čini 75% ukupnog stanovništva te zemlje, a u Hrvatskoj je taj postotak 50%, u Srbiji 25% i Sloveniji 61%.

Ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save zapošljavaju više od 2.379.000 osoba. To je 29% ukupnog stanovništva koje živi u slivu rijeke Save i 45% svih zaposlenih u ovim zemljama.

Stanovništvo i broj zaposlenih u slivu rijeke Save po državi (u 1.000-ama)

DržavaUkupan broj stanovnika u

državi

Stanovništvo u slivu rijeke

Save

Udio ukupnog stanovništva

(%)

Zaposleni u cijeloj zemlji

Zaposleni u slivu rijeke

Save

Udio zaposlenih u cijeloj državi

(%)BA 3.843 2.882 75 811 608 75HR 4.442 2.210 50 1.496 781 52RS 7.441 1.854 25 2.069 397 19SI 2.003 1.230 61 921 593 64Ukupno 17.729 8.176 46 5.297 2.379 45

Što se tiče zapošljavanja, industrije i ostalih aktivnosti u sektoru (izgradnja, veleprodaja, i maloprodaja, hoteli, restorani, promet, skladištenje i komunikacije, financijsko posredovanje, nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti) ostaju najveći proizvođači radnih mjesta. 31% od ukupnog broja svih zaposlenih u području sliva rijeke Save radi u sektoru ostalih aktivnosti, 27% radi u industrijskom sektoru, 29% radi u javnom sektoru, 12% radi u poljoprivredi i 1% radi u energetskom sektoru.

BiHHrvatskaSrbijaSlovenija

Broj

zap

osle

nih

(u 1

000-

ama)

Poljoprivreda Industrija Energija Ostale aktivnosti Javne usluge

Sektori



17%6%

22%

51% 4%

Produktivnost prema ekonomskim aktivnostima u slivu rijeke Save


Poljoprivreda Industrija Energija Ostale aktivnosti Javne usluge

Sektori

Broj

zap

osle

nih

(u 1

000-

ama)

Poljoprivreda

Industrija

Energija

Ostale aktivnosti

Javni sektor

Ukupna bruto dodatna vrijednost sliva rijeke Save iznosi 40.039 milijuna eura. Doprinos ekonomskih sektora bruto dodatnoj vrijednosti je prikazan na slijedećoj slici:

Glavne ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save - bruto dodatna vrijednost (2005.)

Udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) u slivu rijeke Save dostiže bitnih 53% ukupnog bruto domaćeg proizvoda svih zemalja. Slijedeća tabela pokazuje bruto domaći proizvod svake zemlje zasebno.

BDP i BDP po glavi stanovnika sliva rijeke Save i svake države

Država

BDP za cijelu državu

BDP u slivu rijeke Save

Udio svih država BDP

BDP po glavi stanovnika za cijelu zemlju

BDP po glavi stanovnika u

slivu rijeke Save

(milijun EUR) (milijun EUR) (%) (EUR/po glavi stanovnika)

(EUR/po glavi stanovnika )

BA 8.654 6.490 75 2.252 2.252

HR 31.255 17.212 55 7.036 7.788

RS 20.358 3.913 19 2.736 2.110

SI 28.704 19.331 67 14.328 15.711

Ukupno 88.971 46.946 53 5.018 5.742

Mjera opće produktivnosti svakog analiziranog sektora, bruto dodatna vrijednost/varijabla po zaposlenoj osobi je izračunata i prikazana na slijedećoj slici. Postiže veću vrijednost u energetskom sektoru (naročito u Sloveniji), daleko više od vrijednosti koja se postiže u području javnih usluga i poljoprivrednom sektoru.


7. PITANJA PLOVIDBE

Rijeka Sava je smještena na križanju pravaca istok-zapad i sjever-jug osnovne prometne mreže Jugoistočne Europe i može predstavljati dopunu putnim i željezničkim koridorima, kao i Europskom plovnom putu sa fokusom na rijeku Dunav. Ekonomski pad 1990-ih je prouzročio i veliko smanjenje prometa i plovidbe na rijeci Savi i trenutna situacija je takva da se rijeka Sava jedva koristi za riječni promet.

Sukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save, rijeka Sava i njene pritoke su otvorene za međunarodnu plovidbu kako slijedi:

Sava od rkm 0 (Bograd) do rkm 594 (Sisak),•Kolubara od rkm 0 do rkm 5,•Drina od rkm 0 do rkm 15,•Bosna od rkm 0 do rkm 5,•Vrbas od rkm 0 do rkm 3,•Una od rkm 0 do rkm 15,•Kupa od rkm 0 do rkm 5.•

Detaljan pregled ukazuje da sada postoji plovni kanal srednje kvalitete na rijeci Savi između Siska i Beograda i na 5km od rijeke Kupe, ali ukupni plovidbeni uvjeti su loši i nepovoljni uglavnom zbog:

Ograničene oseke tijekom dužih perioda, Ograničene širine plovnog kanala; Oštrih riječnih okuka koje ograničavaju dužinu i širinu brodova i konvoja.

Opći zaključak je da infrastruktura plovidbe ima nedostatke zbog starosti, slabog održavanja i nedovršenih radova. Ovakav status ima negativan utjecaj na sigurnost plovidbe i povećava vjerojatnost nezgoda sa potencijalnim negativnim utjecajem na okoliš.

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save i države iz sliva rijeke Save imaju za cilj rehabilitaciju i razvoj plovnog puta, poboljšavajući riječni plovni put između Beograda i Siska, od 0 riječnih km do 594 riječna km. Nastavak plovnosti uzvodno od Siska je planiran za kasniju fazu sukladno razvoju ekonomskih i prometnih aktivnosti.

Sukladno tome, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save je završila Studiju izvedivosti i Projektne dokumentacije za rehabilitaciju i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save.

Studija izvedivosti je identificirala potrebne radove jaružanja (bagerovanje) na 21 parceli, 20 parcela treba poboljšanje krivina, potrebna je rekonstrukcija 3 mosta radi ispunjavanja zahtjeva Klasa Va sukladno s klasifikacijom plovnog puta Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.

Osim „osnovnih” zahtjeva, slijedeći razni radovi znatno poboljšavaju stanje uvjeta plovnog puta:

Uklanjanje brodskih olupina ili prepreka (ukupno 3 brodske olupine treba ukloniti);•Čišćenje polja od neeksplodiranih ubojitih sredstava;•Implementacija Riječnih informacijskih servisa;•Usavršavanje zimskih luka.•


Zaključeno je da je rehabilitacija i razvoj plovnog puta rijeke Save projekat sa jasnim pozitivnim društveno-ekonomskim učinkom i budućim aktivnostima, te se sukladno tome, treba usredotočiti na učinkovit završetak studija i dizajna i izvođenje radova na rehabilitaciji plovnog puta.

Točke Općeg akcijskog plana za implementaciju

Rehabilitacija infrastrukture je samo prvi korak u uspostavljanju modernog riječnog prometnog sektora i u tom smislu slijedeće aktivnosti su od posebnog značaja:

Transpozicija svih EU pravila i propisa za domaći promet vodenim putem se ostvaruje što je •prije moguće uz potpunu transparentnost i sukladno principima dobrog upravljanja;Dalji rad na harmonizaciji pravila i propisa na Europskoj razini;•Razvoj neophodnih strategija za realizaciju programa javne podrške obnovi/stvaranju •konkurentnog sektora riječnog prometa, unutar ograničenja EU propisa o državnoj pomoći;Nakon određenog vremena, riječni promet i rijeka Sava postaju dio regionalnog prometnog •sustava i obraća se pozornost na uvođenje modernih tehnika i tehnologija i promet kontejnera; Potrebno raditi na jačanju razvoja sektora i modernizaciji međunarodnog skladištenja •i prometa sukladno održivim i modernim marketinškim kampanjama, kako bi s jedne strane, privukli privatne investicije, a s druge strane povećali potražnju za korištenjem međunarodnog skladištenja i prometa i Bit će potrebno kreiranje sveobuhvatnog stručnog programa, koji treba razvijati na temelju •mjerila za postojeće razine znanja sukladno najboljoj praksi.

Svi potrebni propisi i vodiči za ekologiju i planiranje poput direktiva EU i Zajedničke izjave za principe vodiča za razvoj domaće plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunava, imaju za cilj osigurati upute za donositelje odluka, koji rade u području domaćeg vodnog prometa i okolišne održivosti, kao i za upravnike koji pripremaju relevantne planove, programe i projekte za zaštitu okoliša i plovidbu, i ispunit će se tijekom slijedećih koraka rehabilitacije i razvoja plovnog puta.

HIGH PRIORITY MEDIUM PRIORITY LOW PRIORITY

DETAILED DESIGN STUDY

ENVIRONMENTAL STUDIES

UPGRADING TO CLASS Va

MASTER PLAN FOR ENVIRONMENTAL USE OF

SAVA RIVER

TOURISM DEVELOPMENT IN SELECTED AREAS OF SAVA RIVER

MASTER PLAN FOR TOURISM USE OF SAVA RIVER

ENVIRONMENTAL USE DEVELOPMENT OF SAVA RIVER

STUDY OF CONDITIONS FOR CONTAINER

TRANSPORT

INFRASTRUCTURE DEVELOPMENT FOR

CONTAINER TRANSPORT

DETALJNA STUDIJA DIZAJNA

STUDIJA O ŽIVOTNOJ SREDINI

USAVRŠAVANJEDO KLASE Va

MASTER PLAN ZA TURIZAM NA RIJECI SAVI

MASTER PLAN ZA KORIŠTENJE ŽIVOTNE SREDINE RIJEKE SAVE

STUDIJA UVJETA ZA PROMET KONTEJNERA

INFRASTRUKTURNI RAZVOJ TRANSPORTA KONTEJNERA

RAZVOJ KORIŠTENJA OKOLIŠA

TURISTIČKI RAZVOJ U ODABRANIM REGIJAMA RIJEKE SAVE

VISOKI PRIORITET SREDNJI PRIORITET NISKI PRIORITET


Indikativna mapa važnih područja podložnih poplavama duž rijeke Save

8. PITANJA UPRAVLJANJA POPLAVAMA

Rijeka Sava, pogotovo u svom srednjem dijelu (od Zagreba do Županje) i donjem dijelu (nizvodno od Županje), kao i dijelovi nizvodno od pritoka rijeke Save, podložna je poplavama. Poplave se obično dešavaju u proljeće nakon što se otopi snijeg i u jesen nakon obilnih kiša. Široka poplavna područja i prirodna nizinska područja se ponašaju kao zadrživači i retencije poplavnih valova.

Zaštita od poplava u središnjem i nižem slivu rijeke Save se oslanja uglavnom na prirodna zadržavanja i nasipe za zaštitu od poplava. Općenito, glavni nasipi su kreirani za 100 godišnji povratni period, a u urbanim naseljima za period od 1000 godina. Sustav zaštite od poplava na rijeci Savi je značajan za rijetko očuvane velike nizinske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupčina, Zelenik i Jantak) koje zajedno sa sustavom pomoćnih kanala, imaju utjecaj na poplavni režim kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama nizvodno. U isto vrijeme, prirodni park i ramsarsko područje Lonjsko Polje, koji pokrivaju površinu od 500 km2 predstavljaju veliku ekološku vrijednost, dok Obedska Bara u Donjoj Posavini predstavlja jedan od najvećih prirodnih rezervata za divlje ptice.

Suše su nehomogene u slivu rijeke Save budući da zahvaćaju samo određena područja. Bez obzira, u usporedbi sa poplavama, suše imaju veću prostornu pokrivenost koja ukazuje da su prouzročene globalnim uzrocima i imaju multidimenzionalni karakter, što im daje i veći obim. Većina većih povijesnih suša u slivu rijeke Save se dogodila 1946., 1947., 1949. i 1950. godine. Zadnja veća suša se dogodila 1971. godine u gornjem dijelu sliva rijeke Save. Ovo ne znači da od tada nije bilo suša. Postoji snažno uvjerenje da su se veoma ozbiljne suše dogodile u posljednjih dvadeset godina, iako nije bilo detaljnih analiza od 1974. godine.


Nakon raspada bivše države ranih 90-ih, gdje su napori usmjeravani na integrirano upravljanje poplavama u slivu rijeke Save1, upravljanje poplavama se odvijalo na državnoj razini. Hidraulične strukture nisu održavane, neke su oštećene i monitoring procesi su ometani. Mnoge radove na rekonstrukciji još uvijek treba odraditi.

Stranke FASRB-a promoviraju zajednički pristup upravljanju rizikom od poplava, koordiniranim planiranjem i aktivnostima unutar sliva rijeke Save i sve članice ravnopravno sudjeluju u procesu. Zajednička dugoročna strategija za zaštitu od poplava u slivu rijeke Save ima jasan cilj- rizik od poplava svesti na minimum. Ključni dokument je Protokol o zaštiti od poplava za Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save koji je potpisan 2010. godine i koji će poslužiti kao osnova za zajedničke aktivnosti u slivu rijeke Save. Usvajanjem ovog Protokola, pribrežne zemlje su suglasne da će surađivati u razvoju Plana za upravljanje rizikom za sliv rijeke Save i pri tome uzeti u obzir FASRB, Direktivu 2007/60/EC i Akcijski program za održivu zaštitu u slivu rijeke Dunav. U procesu poduzimanja preliminarnih procjena o riziku od poplava i pripremi opasnosti od poplava i mape rizika za poplave, ISRBC će predstavljati koordinacijsko tijelo za razmjenu podataka između država. Suradnja će se temeljiti na zajedničkom ili harmoniziranom sustavu za predviđanje poplava, alarmnom sustavu upozorenja i razmjeni informacija. Predviđene su mjere za obranu od poplava, uspostavljanje spremnosti i mjere za ublažavanje međugraničnih utjecaja. Zainteresirane strane trebaju se uključiti u proces razvoja Plana upravljanja rizikom od poplava i njegovo ažuriranje.

1 Studija o regulaciji i upravljanju rijekom Savom u Jugoslaviji, Polytechna-Hydroprojekt - Carlo Lotti & C., Prag-Rim, 1972.


9. NEDOSTATAK PODATAKA I NEJASNOĆE

U procesu razvoja Analize sliva rijeke Save, identificirani su nedostaci u podacima i određene nejasnoće. Nedostaci i nejasnoće su registrirani uglavnom u određivanju tipologije i referentnih uvjeta, u identificiranju pritiska unutar procjene utjecaja i u prelaznim pitanjima. Rješenja će se naći za slijedeće cikluse upravljanja slivom rijeke.

Tabele sa sažetkom nedostataka uočenih u procesu:

Tabelarni pregled nedostataka u podacima i nejasnoće u pogledu površinskih voda

Disparitet BA HR RS SI KomentariNedostatak podataka o monitoringu kvalitete vode x x x x

Nedostatak bioloških monitoring podataka x x x x

Nedostatak podataka o hidromorfologiji i hidromorfološkim promjenama

x x

Nedostatak podataka o interakciji između hidromorfologije i eko sustava

x x

Neidentificirano ocrtavanje vodenih cjelina x Na primjer: kraška područja – podzemno

otjecanje nije definirano

Nema harmonizacije o tipologiji ocrtavanja vodenih cjelina x x x x

Na primjer :

BA-HR: Sava

BA-RS: Drina

RS-HR: Bosut Kasni početak procesa tipologije i definiranje referentnih uvjeta x

Nedostatak podataka za procjenu utjecaja x x

Temelji se na sadašnjoj evaluaciji kemijskog statusa vode i biota koja nije usklađena s Okvirnom direktivom EU o vodama -WFD. Rezultat je trenutnog znanja i dostupnih podataka

Sinergijski efekti različitog pritiska nisu još evaluirani x

Tabelarni pregled nedostatka podataka i nejasnoća u vezi podzemnih voda

Disparitet BA HR RS SI Komentari

Nedostatak kvalitatativnih i kvantitativnih podataka o podzemnim vodama

x x

Nedostatak podataka o sustavima za snabdjevanje vode za piće i zaštićenim zonama

x Naročito u manjim naseljima

Nedostatak podataka o balansu podzemnih voda x x x

Nedostatak podatka o povezanosti podzemnih vodenih cjelina x x

Nedostatak podataka o utjecaju različitih pritisaka na podzemne vodene cjeline

x x Naročito širenje zagađenja

Europsku uniju čini 27 država članica koje su odlučile postepeno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedno, tijekom 50-godišnjeg perioda povećanja, izgradile su zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja istovremeno održavajući kulturološku raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija predana je dijeljenju svojih postignuća i njihovih vrijednosti sa zemljama i narodima

izvan svojih granica.

analiza sliva rijeke save sažetak - · pdf file2.1 reljef i topografija teren u području...

Documents