skolski list 3

LIST UČENIKA JU OSNOVNE ŠKOLE '' STUPARI '' STUPARI GODINA, 2007/2008 BROJ

MART 2008

VIJEĆE UČENIKA U NAŠOJ ŠKOLI

Kao i prošle školske godine, i ove u našoj školi djeluje Vijeće učenika čiji rad organizira i vodi pedagogica škole. Vijeće učenika čine učenici-predstavnici svih odjeljenja, koji se periodično sastaju sa pedagogicom i iznose ideje, razvijaju diskusije u cilju poboljšanja uspjeha u učenju i vladanju, te poboljšanja raznih drugih pitanja koja se tiču učenika.

Prošle godine Vijeće je donijelo i Kriterije za

vrednovanje odjeljenskih zajednica, na osnovu kojih se na kraju školske godine proglase i pohvale odjeljenja koja su po određenom kriteriju bila najbolja. Na ovim grafikonima može se vidjeti kakav su uspjeh u učenju učenici pokazali na prvom polugodištu ove školske godine:

Najbolji uspjeh u učenju na kraju I. polugodišta postiglo je odjeljenje IV a , sa srednjom ocjenom 4,33 i odjeljenje III-8 Brlošci sa srednjom ocjenom 4,57.

Najbolji uspjeh u učenju na kraju I. polugodišta postiglo je odjeljenje VIIIa, sa srednjom ocjenom 3,61. Iskrene čestitke za dobre rezultate, koji na kraju drugoga polugodišta mogu biti još bolji. Zato ne zaboravite - knjiga je vaš iskreni prijatelj koji vas neće iznevjeriti! Sretno

Naslovnica : rad učenika Hodžić Samira 8a

Rođen na prijelomu stoljeća, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Međunarodni je Dan žena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i političkog aktivizma koji će postati nezaobilazni oblici društvenog života.

Godine koje su prethodile historijskoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoćno osoblje u kućanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice.

U isto vrijeme industriju pogađaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jačali.

U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.

1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.

1908, SAD - Zadnje nedjelje u februaru 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu učestvovalo 2.000 ljudi.

1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaću i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamčevinu za uhićene i financijski potpomogla štrajkaški fond.

1910, SAD, - Dan žena prihvatile su. socijalistkinje i feministice diljem SAD.

1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik.

U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.

1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije

1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.

MAJČINA LJUBAV

Možda kad u ponoć svane,

Kad usred ljeta snijeg padne, Kad na nebu zvijezda nestane,

Majčina ljubav tad će da prestane.

Njen osmijeh me razveseli, Topao zagrljaj oduševi. Zelene oči poput trave ,

Daju mi snagu i radovanje.

Majčina ljubav je neograničena, Ponosna sam i oduševljena.

Majka se od srca voli i poštuje, Jer njena ljubav i podrška do kraja života

ostaje.

Zato kažem naglas svima: ''Poštujte majke dok ste sa njima,

One su nas rodile i teške muke prebrodile, Ljubav svoju pružale i za nas se borile''.

Gavranović Asmira 6b

MAJKA

Svako jutro mene majka budi,

S osmjehom na licu, Toplim čajem ona me nudi.

Ona i ja za stolom razgovaramo,

O raznim stvarima se dogovaramo. Ali sat brzo i tiho otkucava,

Vrijeme za školu se približava.

Svoj ruksak na rame stavljam, I sa dragom majkom se pozdravljam.

Moj pas me do stanice prati, A sa prozora meni maše mati.

Ona mi želi dobar uspjeh u školi,

Jer me majka silno voli. A meni je sreća vječna.

Kad je moja majka sretna.

Hamzić Merima 6b

MAJČINSKA TOPLOTA

Ona nas voli, pazi i čuva

Od zime, kiše I vjetra kad puše.

U školu nas sprema,

Majka je tu i kad nikog nema. Njena toplina uvijek nas grije, Mama kad treba i bez igle šije

Mama se mnogo mučila,

Dok nas je na svijet donijela. Po staklu je hodala,

Da bi nas pravilno odgojila.

I zato je volite, poštujte i čuvajte Kao oči u glavi pazite, Jer kad majke ne bude, za tugu će biti kasno.

I zato dok je tu, recite joj glasno : Volim te majko, nek ti je jasno.

Hodžić Alma 6c

OSMI MART

Uskoro će meni drago biti

Što ću ružu nekom pokloniti Neka malo u ručici cvjeta

To je praznik žena cijeloga svijeta

Dugo sam se pripremala za to Da uberem najljepše ruže

Brala sam ih po livadi našoj Jer ruže se k’o i ljudi druže

Radosno me pogledala majka Kad ugleda taj maleni buket

Drhtavom me rukom pomilova Ispuni se dio mojih snova

Adisa Hamzić 7 b

VODA JE NAŠ SPAS

Voda je piće, voda je spas, Voda je život za sve nas.

Bez nje ne može živjeti ni ptica, A riba bi bila samo skica.

Ni cvijeća više ne bi bilo,

Ma, na šta bi to sve ličilo. Gdje bi se kupali, šta bi pili,

Da li bi uopšte bili živi.

Bez vode nam nema života, Bez vode nestaje ova ljepota.

Zato podižem svoj glas, Čuvajmo vodu, to je spas.

Pirić Zehrudin

SAMA

Duša ptice kad god leti,

Allahu se moli za svoj život goli. Kad je izdaju, kad ostane sama,

Svi misled a je dama.

I tako odbačena, sama, Ptica slomljenih krila

Izgleda kao vila.

Volim tu pticu lutalicu, Stalno je sanjam, na nju mislim.

Kad nije u blizini, Moje srce za njom pati,

Leti ptico, al’ se opet vrati.

Halilović Mujo 8b

MOJA DOMOVINA

Uskoro nam dolazi veliki dan U srcima mnogim radostan

To je praznik naše domovine Naše lijepe Bosne i Hercegovine

To je zemlja ljepote puna

Krasi je ljepotica Una Njene ravnice i planine

Odlike su naše domovine

U njoj živimo i ništa nam ne fali A ko ode vječno će da žali Zato je nama Bosancima

Gdje god bili Bosna u srcima.

Almedin Vejzović 5b

MAJKA

Riječ majka podsjeća nas na ljepotu, Ta riječ uliva nam sreću, nadu i

dobrotu, Majka je žena koja nas je rodila,

S ljubavlju nas pazila i stalno mazila.

Svaka majka treba da zna, Da svoje dijete lijepo odgaja,

Majke su nešto najljepše na svijetu, Svako dijete bi za majku dalo planetu.

Majka se ni sa čime mjeriti ne može,

Ni zlato ni dukat ni pare sve, Milu majku ne mogu da zamijene.

Naša majka je lijepa i dobra kao vila,

Duginih boja su joj krila, Sve žene ovog svijeta će postati majke,

I to je kraj ove bajke

Halilović Mujo 8b

MOJA DOMOVINA

Domovina moja, Puna je ljepote i sreće,

Ona je za mene Najljepše cvijeće.

U mojoj domovini

Sretna je i ptica u letu, Pa čak i leptir

Na šarenom cvijetu.

Moja domovina Bosna Meni je mila kao

Najljepša gorska vila

Bosno moja u srcu te nosim, Bosno moja tobom se ponosim.

Rijeke, planine i ljepote tvoje

Na ovom svijetu nigdje ne postoje.

Fočaković Selma 6b

RUŽA

Evo ti ruža majko moja Puno te voli kćerka tvoja

Evo ti majko još jedan cvijet

Ti si za mene cijeli svijet

Evo ti majko poljubac moj Da ljepši bude život tvoj

Vejzović Lejla 5b

ŠUMSKI POTOČIĆ

Kakva hladna vodica i prelijepa šumica Privlači me na sav glas, Za sve žedne to je spas.

Teče, huči i žubori, ponekad i progovori.

Dođi, sjedi i odmaraj, U veselju uživaj.

Popij malo vodice iz te tvoje ručice.

Pa produži željen put, I ne budi zabrinut.

H. Adisa 4a

8.MART

To je dan naših mama, I nijedna tada nije sama. Sve sretne trebaju biti,

Osmijeh i sreću ne smiju kriti.

Poklonit joj poklon mali, Neki cvijetić, poljubac i osmijeh. Kako su naše mame tada sretne...

Za svaku mamu ovoga svijeta, Postoji cvijet koji za nju cvjeta. A za moju mamu cvijet najljepši,

Da je mnogo usreći.

KRITIČKO OCJENJIVANJE PROČITANOG DJELA

'' RUŽA'' – NURA BAZDULJ–HUBIJAR Jednog dana sam otišla u školsku biblioteku i neplanirano posudila knjigu '' Ruža '', ne sluteći kakav bi utisak ona mogla ostaviti na mene. Dok sam čitala ovaj roman, shvatila sam da je Nura Bazdulj-Hubijar opisivala ljubav dvoje djece. Ona je ovim romanom dokazala da i ljubav između dvije mlade osobe može biti vječna. Njene rečenice su me ponijele u njihove odaje koje mi se učiniše kao stvarnost. Zapazila sam da se u njenom romanu nalazi bogatstvo osjećaja koje svakog čitaoca zanesu tako da i oni počinju razmišljati o prvim simpatijama i počinju biti zaljubljeni. Različiti iskazi i osobenost stila su otvorili vrata iza kojih se krilo mnoštvo tajni i osjećaja, tako da ovaj roman zaslužuje sve pohvale. Preporučila bih ga svima koji žele da saznaju šta je prava ljubav i šta znači imati prvu simpatiju. Ako ga ne pročitate, propustit ćete priliku da upoznate iskrenost, romantičnost i nesebičnost prve i neponovljive mladalačke ljubavi. Pročitajte ga i sami ćete se u to uvjeriti.

Malkanović Rusmira 8a

''GALEB DŽONATAN LIVINGSTON'' – RIČARD BAH Knjiga mi se jako dopala jer opisuje cjelokupno društvo sa svim dobrim i lošim osobinama. Pisac je želio da, opisujući život galeba Džonatana Livingstona, nama približi slobodu uma, duha i tijela. Ričard Bah nam je na alegoričan način poručio da trebamo iskoristiti život što bolje možemo, i da svako od nas ima u sebi Džonatana Livingstona. Čitajući djelo, uočio sam da je pisac u njemu ostavio mnogo poruka. Pomoću Džonatana Livingstona ostvario je i svoj san o slobodi. Knjiga '' Galeb Džonatan Livingston'' me podsjetila na djelo francuskog vojnog pilota i književnika Antoana de Sent Egziperija '' Mali princ'' , u kojem iznosi svoje razmišljanje o ljudima i njihovim postupcima. I jedna i druga knjiga nas inspirišu da slavimo život, da nikada ne odustajemo, i da otkrivamo tuđe i svoje lične skrivene vrijednosti. Knjiga je odlično napisana i nakon njenog čitanja osjećamo se opušteno, zato je vrijedi pročitati. '' ONAJ KO LETI NAJVIŠE I VIDI NAJDALJE ''

Avdić Sabit 8d

Moja najdraža nastavnica Moja razrednica zove se Amirela Ahmetspahić. Ona je nastavnica bosanskog jezika. Moja razrednica zrači ljubav i toplinu. Mi djeca je jako volimo. Ona je od prvog dana u meni izazvala nešto zaista posebno. Njena prekrasna kosa svima nam je jako draga. Ona je uvijek prekrasna bilo šta da ima na sebi. I kada se ljuti, poslije pokaže kajanje. Ja je volim zato što je draga, mila i puna razumijevanja. Kada ulazi u razred noseći plavi dnevnik, mi se radujemo jer znamo da u njemu neće biti upisana nijedna loša ocjena. Zato mi svoju razrednicu poštujemo i jako volimo.

Hajdarević Mina 8d

Kuća mog djeda

Najviše volim ljetni raspust kad boravim kod djeda i nene. Kad dođem uvijek ugledam sretna lica djeda i nene. Njihova kuća nije velika. Pred kućom se nalaze razna stabla voćaka. Put do kuće popločan je prelijepim kamenim pločama. Ulazeći u hodnik, sa desne strane se nalazi mala ostava u kojoj je nena ostavila brašno. Najviše volim da gledam kako nena prosijava brašno, koje kao zlatna prašina svjetluca i lebdi na sunčevim zrakama, koje se veselo provlače kroz mali prozor. Sa druge strane hodnika nalazi se mala sobica u kojoj je smješten frižider. U toj sobi sam pročitao mnogo knjiga jer se u toj sobi ništa ne čuje, kao da je na kraj svijeta. Na čardaku se nalazi razno voće koje je namijenjeno za zimnicu. Tu se nalazi i mnoštvo drugih stvari. Tamo moja nena suši razne čajeve, pa zbog toga, kad se uđe u čardak on miriše ljepše nego ikakva cvijetna bašta. Volim da prevrćem po starim stvarima na čardaku. Miris neninog hljeba me domami iz tih istraživanja. Djed postavi siniju i svi zajedno jedemo. Nenin hljeb je ljepši nego ijedno pecivo iz pekare. Kada završimo sa jelom, pomognem neni da ''smiti'' hranu sa sinije. Onda sjedem uz djeda i zamolim ga : ''molim te djede, pričaj mi priču''! Djed se osmjehne pa započne : '' unuče moje, jesam li ti pričao ovu''?. '' Bio jedan čovjek i imao struku dukata ''... i ja slušajući njegove priče polahko utonem u san. Šarić Mumin 5a

Toplina majčine ruke i sad me grije Sama sam u sobi. Preturam po mojim stvarima. Jedna slika privuče mi pažnju. Sjećanja naviru... Sjećam se padala je kiša. Psi su bježali u svoje kolibe, a stoka je ulazila u staje. Ja sam posmatrala okolinu svog rodnog kraja. Drhtala sam, držeći kišobran u ruci. Čekala sam autobus. Kad najednom, pored mene prođe neki stariji čovjek. Bio je manjeg rasta, debeo, sa smeđom kosom, i krupnim crnim očima. Ukratko, izgledao mi je zastrašujuće. Nije toliko bio ni ružan koliko sam se ja uplašila. Kiša je sve jače i jače padala. Zatim, dođe moja mama. Ona mi je rekla : '' pa gdje si do sada? Brinula sam se ''. Ja sam joj odgovorila : '' čekam autobus. Sigurno se pokvario, dok ga nema.'' '' Hajde, idemo'' , rekla mi je mama. Krenule smo kući. Majka me je uzela za ruku, koja je sve više crvenjela od hladnoće. Ali mamina ruka je bila topla. Osjetila sam toplotu i sigurnost. Kad smo došle kući, čekao nas je topao čaj, koji nam je nena s ljubavlju skuhala. Čaj je bio prijatan. Popila sam dvije šolje, zatim otišla u krevet i slatko zaspala. I sada sliku držim u ruci. Ali nikada neću zaboraviti toplinu majčine ruke koja me i danas grije. Zenunović Minela 8d

MAMA

Mama je moja najveće blago,

Kada joj pomažem, bude joj drago.

Mama je moja najljepša na svijetu, Ne bih je dala za cijelu planetu

Herić Erna 5b

J – a volim svoju učiteljicu A – i ona voli mene S – va djeca je vole M – irisna je kao ruža I – cvijet što u travi raste N – ajbolja je na svijetu K – ada uđe u učionicu sva blistava A – mi kažemo to je naša nastavnica

Kadrić Arnel 3a-9

O BOSNI

Bosna je moja lijepa i mila kao vila U njoj su mudre riječi i djela.

Bosna je nam kao majka Kao roditelji naši,

Naša Bosna i Hercegovina

Hamzić Maida 3a

Hodžić Selma 8 b Hamzić Husein 5 c Hamzić Husein 5 c

Imamović Suada 7 b Kadrić Helena 7a

Kadrić Helena 7 a Hajdarević Anela 6 b

Halilović Mevludin 4a Šećerović Armina III a-9 Herić Smajo III a-9

Vejzović Bećir 8d Smajić Elvisa 7a Smajić Elvisa 7a

Muhić Dag 7b Kadrić Helena 7a Avdić Irmin 4a

U ČAST I SJEĆANJE NA UČITELJA KLJAJIĆ HIMZU Bio je neko posebno biće, plemenito i nadareno. U njegovim očima mogla se vidjeti ta dobrota. U svakom trenutku bio je spreman pomoći. Nikad nije došao u učionicu nervozan ili ljut. Bio je ne samo naš učitelj, već i naš prijatelj. Voljeli smo ga zato što nikad nije znao govoriti sebične i grube riječi. Bio je veoma osjećajan, tuđoj sreći se radovao, a tuđu muku osjećao kao svoju. Sve dobre osobine bile su mu u srcu kao veliko more koje nikad nije presušilo. O njemu bi se mogla napisati jedna velika knjiga. Dani bez njega bili su tužni. Njegovog smijeha, njegove plemenitosti više nije bilo, kao da je naišao neki jaki vjetar i odnio njegovu dobrotu. Vječito će u mom srcu ostati njegov lik jer nema ništa ljepše od uspomena, imati sliku dobrote i plemenitosti. Ovo je samo jedan mali dio mojih sjećanja o mom učitelju, jer sve što zamislim mogu staviti na papir, ali o njemu i njegovim osobinama čini mi se da je malo riječi kojima bih mogla opisati svog učitelja.

Kadrić Helena 7a

Kljajić Himzo, Rođen 29.6.1954.godine u Milankovićima – Olovo Preminuo 20.5.2003.godine

U ČAST I SJEĆANJE NA NASTAVNIKA HADŽIKIĆ NAZIFA Sve one osobe koje su nama posebno drage Allah dž.š. tako brzo uzme k sebi. Da li je to tako ili nam se samo čini?! Ja na ovo pitanje odgovor i ne znam. Mnoge drage osobe sam izgubila, a evo još jednu. Veoma me je potresla vijest o smrti tako dobrog, plemenitog, i iskrenog čovjeka. Stalno čekam kada će proći ulicom u svom crnom kaputu, uvijek pognute glave, pomalo kašljucajući i sa rukama u džepovima. Na času je bio strog, ali mi smo ga voljeli, možda zato što je mogao da nas razumije ili zato što je znao naše misli, želje i potrebe. Njegovo lice, okićeno duboko urezanim borama, nije moglo dugo da bude ljutito, jer čim bi vidio mog druga Mešu, nasmijao bi se (bio mu je zanimljiv). Sjećam se kad je jedanput rekao : '' budite dobri učenici, jer ja želim da jednog dana vidim časne i poštene ljude, s kojima ću ozbiljno da pričam uz šolju toplog čaja''. Nažalost taj dan neće doći. Zato ćemo mi njemu da ispunimo želju i postanemo časni i pošteni ljudi. Ove moje riječi mogu da se zaborave i izbrišu, ali sjećanje na našeg nastavnika neće moći, jer ono što se u srce ''zapiše'' nikada se ne briše.

Hodžić Arnela U ČAST I SJEĆANJE NA NASTAVNIKA HADŽIKIĆ NAZIFA

Mnoge generacije su bili učenici nastavnika Nazifa. Na njega nas sjećaju samo lijepe uspomene. Dok je ulazio u učionicu, unosio je sa sobom vedro raspoloženje. Svi smo veseli, čak i ako znamo da će ispitivati. Ali takav čovjek se samo jednom rađa, naš nastavnik će nam oprostiti još po ko zna koji put. Na času smo sa nastavnikom učili, pričali i smijali se. Bio je poseban i svi su ga voljeli. Uvijek nasmijan i vedar, a ponekad i strog. On je naša legenda , a legende se ne zaboravljaju. Svi ljudi imaju svoje dobre i loše osobine zbog kojih ih mi volimo ili ne volimo. Nastavnika Nazifa su svi voljeli, jer je svakome želio dobro. Svojim lijepim riječima osvojio je i srca onih koji nisu bili zainteresovani za učenje. Podnosio je naše nestašluke i trudio se da bude što manje ljut na nas. Učio nas je kako treba živjeti, kako pronaći pravi put ka uspjehu. Nije stigao da svoju generaciju izvede na pravi put i da nam pokaže sve čari svog omiljenog predmeta-geografije. Najviše bih voljela da, sada kad završavam osnovnu školu, mogu vidjeti njegovo naborano lice i pogled koji smiruje, ulijeva samopouzdanje i sigurnost. Svima nam je bilo jako teško kad smo saznali da ga nema više. Nikada više nećemo vidjeti kako ulazi u učionicu, ali vječno ćemo ga pamtiti i niko ga neće moći zamijeniti u našim srcima. Uvijek ćemo te voljeti, naš dragi nastavniče! Malkanović Nusreta 8a Hodžić Dženita 8b Busnov Mirzana 8c Hamzić Adisa 7b

Hadžikić Nazif, Rođen 4.6.1948 godine u Noćajevićima Preminuo 29.10.2007.godine

Nakon što je u proteklom periodu izvršena adaptacija objekta na Dubravi, u koje je uvedeno i centralno grijanje, krenulo se u isti projekat u objektu Centralne škole u Stuparima (stara zgrada), kao i područnoj školi u Tarevu. Krajem mjesca oktobra 2007 godine, zvanično je otvoreno centralno grijanje u područnoj školi u Tarevu. Tim povodom održana je svečanost kojoj su prisustvovali svi nastavnici škole, kao i gosti ispred Ministarstva obrazovanja, nauke, kulturei sporta TK, načelnik općine Kladanj i drugi gosti. Otvaranje grijanja u Tarevu je veliki iskorak ka naprijed za našu školu. Ali, idemo dalje. U završnoj fazi su radovi uvođenja centralnog grijanja u objektu stare škole, a do njihovog okončanja grijanje u zgradi Centralne škole pušteno je u probni rad tako da su peći na drva u učionicama i ostalim prostorijama škole zamijenjene radijatorima, čime je napravljena puno toplija i ugodnija klima tokom boravka u školi.

Takođe, od početka drugog polugodišta školska biblioteka konačno je dobila adekvatnu prostoriju. Umjesto skučenog prostora dosadašnje biblioteke učenicima je na raspolaganju nova prostorija, puno veće površine i sa uredno složenim knjigama. Na ovaj način učenici imaju puno bolji uvid u broj knjiga koje su im na raspolaganju, a takođe škola radi na obogaćivanju bibliotečkog fonda, a o čemu će učenici biti obaviješteni.

AKTIVNOSTI UČENIKA OSMOG RAZREDA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Svake godine odjeljenja osmog razreda naše škole kroz Civitas program '' Projekt građanin '' iskazuju svoje sposobnosti u rješavanju određenih problema naše svakodnevnice. Šta ove godine rade učenici osmog razreda ?

'' Aktivnosti učenika VIIIa razreda se odvijaju na sljedeći način : zajednički u odjeljenju biramo temu razmatrajući postojeće probleme i istražujući pokušavamo naći načine njihovog rješavanja. Naše odjeljenje je ove godine odabralo temu '' Siromaštvo građana naše opštine ''. Za ovu temu smo se odlučili zato što je ovaj problem jedan od najzastupljenijih na našoj opštini, pa i šire. Projekat ćemo raditi u četiri koraka, a svaki korak obrađuje po jedna grupa učenika. Mi želimo da sa ovom temom i našim projektom podstaknemo vladajuće strukture da malo obrate pažnju na ovaj problem i prihvate naše prijedloge kao moguća rješenja '' . Hodžić Elmir VIIIa '' Imali smo mnoge teme na raspolaganju, ali smo izabrali temu '' Odnos učenik -nastavnik '' . Tema je prema mišljenju mojih prijatelja teška, iako djeluje lagana. Zadatak učenika VIIIb razreda je da predstavi probleme u odnosu učenika i nastavnika. Naravno, to ne znači da su odnosi između nastavnika i učenika uvijek loši. Neki od nas su svjedoci, neki žrtve, a neki učenici činioci tih problema. Naš zadatak je da predstavimo, tj. konkretizujemo probleme i da nađemo način na koji bismo ih riješili za dobrobit naše školske zajednice. Nastavnica Fadila nas je pohvalila, jer smo do sada bili najaktivniji. Naš moto je '' uspješan nastavnik = uspješan učenik ''. Hodžić Dženita VIIIb

AKTIVNOSTI UČENIKA OSMOG RAZREDA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

'' Učenici VIIIc razreda se bave problemom uništavanja školske imovine. Na početku se nisu svi učenici slagali da obrađuju temu '' Uništavanje školske imovine '', ali sad smo je ozbiljno prihvatili i rado je obrađujemo. Ovu temu smo izabrali da bismo učenicima koji uništavaju školsku imovinu dokazali šta nama znači škola, koliko vrijedi školska imovina i školsko dvorište. Odjeljenje je podijeljeno u četiri grupe. Sve grupe imaju svoje zadatke, a odgovornost o izgledu portfolija i o aktivnosti grupe preuzimaju grupovođe. Na portofoliju smo odlučili pisati o izgledu naše škole, dvorišta, kako učenici nanose štetu školskoj imovini, koje mjere poduzeti kao kaznu nakon učinjene štete, šta želimo u našoj školi itd. Očekujemo da budemo najbolji, a ako i ne budemo ostaće bar zapaženi rezultati našeg rada ''. Vejzović Adela VIIIc '' Projektom građanin dobili smo priliku da učestvujemo u razmatranju rješavanja mnogih problema u lokalnoj zajednici. Učenici VIIId razreda su izabrali temu '' Toksikomanija'' zato što je uočeno prisustvo nekih toksikomanija među učenicima naše škole, prije svega tabakizam (pušenje). Kroz timski rad na projektu smatramo da se može obaviti veliki dio posla. Želja nam je da ukažemo mladim naraštajima na štetnost ovih poroka kako bi se na vrijeme osvijestili. Ukoliko želimo da se osjećamo sretno u svojoj školi, neophodno je da učestvujemo u javnom životu škole, kako bismo dali svoje prijedloge. Smatramo da je najvažnije podići ljudsku svijest, jer veći rezultati nisu mogući bez učešća šire javnosti. Namjeravamo se aktivno uključiti u rješavanje ovog problema, jer je to jedini put ka uspjehu. Ferhatović Indira VIIId

Moja okolina

Moja okolina je vrlo tužna , Jer ljudi čine da bude ružna.

Ljudi je prljaju, ljudi je truju,

Umjesto da u njoj čiste snove snuju.

Puna je smeća i praznih flaša, Puno je prljaju, kao da nije naša

Po našoj rijeci puno smeća ide, A oni se prave da ništa ne vide.

Želim da ljudi jednom to shvate, Da naše rijeke zbog toga pate.

Želim da znaju da je to ružno,

A za sve nas to je mnogo tužno.

Sarajlić Elma

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina ponosna bi bila, Kad bi sva uredna i čista bila.

Moju Bosnu fabrike uništiše, Jer mnoge filtere ne ugradiše.

Rijeke tužne su

Jer ljudi nemarni su.

Zrak je sve gušći i zagađeniji, Teže dišemo i sve smo bolesniji.

Bosna i Hercegovina poručuje svima

Djeci i odraslima

Sačuvajte ovo blago što imate Mogli biste i bez njega da ostanete.

Avdić Irma 6b

Čistoća

Rijeka bez smeća Je za sve ljude sreća.

I livade zelene prepune cvijeća, Takođe su naša radost i sreća.

Tužno je vidjeti mjesto sa smećem,

Od toga svako glavu okreće.

Čuvajmo našu okolinu svi I uzorna djeca budimo mi

Mirišu ruže, ciklame i drugo cvijeće, Ali neće mirisati ako bacamo smeće.

Herić Asmira 4a

Međunarodni eko – kalendar

02.februar – dan zaštite močvarnih područja 22.mart – Svjetski dan zaštite voda 23.mart – Svjetski meteorološki dan 07.april – Svjetski dan zdravlja 22.april – Dan planete Zemlje 03.maj – Dan sunca 09.maj – Dan majki 22.maj – Dan biodiverziteta 31.maj – Dan nepušenja 05.juni – Svjetski dan zaštite okoline 08.juni–Dan zaštite planinske prirode 17.juni – Dan suzbijanja nestašice vode 25.juni – Dan borbe protiv droge 11.juli – Dan stanovništva 16.septembar – Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 26.septembar – Međunarodni dan planina 04.oktobar – Dan zaštite životinja 15.oktobar – Dan pješačenja 16.oktobar – Svjetski dan hrane 20.oktobar – Dan jabuke 24.oktobar – Dan Ujedinjenih nacija 31.oktobar – Dan štednje 01.DECEMBAR – Dan borbe protiv AIDS-a 10.decembar – Dan prava čovjeka

Da li ste znali

Knjiga prosječne veličine sa imenima svih insekata - a na našoj planeti postoji više od 900.000 poznatih vrsta - imala bi oko 6.000 stranica.

S dolaskom tmurnih zimskih dana povećava se čovjekova potreba za snom. Početkom marta ova potreba počinje da se smanjuje.

Suprotno ukorijenjenom mišljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Oni, na primer, dlakama na bradi probaju da li je kroz žicanu ogradu puštena struja, a na opasno mjesto stupaju samo kad gospodar prijeđe preko njega.

Engleska riječ 'set', za koju se u riječnicima kao prvo značenje navodi 'pribor' i 'komplet', ima kao imenica 58, kao pridjev 10, a kao glagol 126 značenja.

Još od srednjeg vijeka crvena boja označava pobjedu. U to vreme pobijeđeni vladari morali su da prostru svoj purpurni ogrtač da bi pobednik prešao preko njega. Od tog običaja nastalo je pravilo da se prilikom dolaska važnih državnika pred njih prostire crven tepih.

Konji spavaju pretežno stojeći. Njihove noge imaju naročit sistem tetiva, kostiju i zglobova koji može bez napora da izdrži težinu ove krupne životinje dok su njeni mišici, u stanju mirovanja, potpuno opušteni.

Prva država koja je ženama dala pravo glasa je Novi Zeland. Desilo se 1893. godine.

Totalno pomračenje sunca dešava se svakih 18 godina.

U Aziji se svakog dana pojede oko 1,5 miliona tona pirinča, što je odprilike brdo 6 puta veće od Keopsove piramide!

Prvi grad na svijetu koji je dostigao milion stanovnika bio je Rim, 133. godine prije nove ere. London je milionitog stanovnika dobio tek 1810, a Njujork 1875. godine. Danas u svijetu ima oko 300 gradova sa više od milion stanovnika.

Najizdržljiviji automobil: Najveća poznata kilometraža za neki automobil iznosi 1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes 180 D Roberta Rajlija. Automobil je proizveden 1957. god. i ta kilometraža je napravljena do 1978. godine. Kasnija sudbina vozila je nepoznata.

Najveca džamija: Koje je i danas u upotrebi je dzamija vladara Juma Masjida (vladao od 1644.-1658.) u Delhiju, u Indiji. Zauzima povrsinu od oko hiljadu kvadratnih metara, ima tri kupole i dva minareta visoka 32 metra.

Najveći luster: Proizveden je 1973. godine u tadasnjoj Čehoslovackoj. Bio je tezak 7600 kilograma i imao je 936 rasvjetnih tijela.

Najstariji gvozdeni most: Koji je i danas u upotrebi i služi za saobraćajni promet jeste Ticksfordov most na rijeci Lovatu u Engleskoj, koji je sagradjen 1810. godine.

Najviši grad na svijetu: Je Vencuan u Kini. Osnovan je 1955.godine, a nalazi se na putu koja spaja Kinu s Tibetom. Njegova nadmorska visina je 5100 metara.

Najdugovječniji majmun: To se pouzdano zna, zvao se "Džordž", doživio je punih 46 godina. Toliko je živio u Londonskom zoološkom vrtu. Dopremili su ga u Evropu 1869. godine a uginuo je 14.marta 1916.godine.

Turistička karta opštine Kladanj

REDAKCIJA LISTA :

Hajdarević Sifet, Đulić Sevleta, Šarić Fahra, Ahmetspahić Amirela, Avdić Hazmir

www.osstupari.com.ba

e-mail : skolastupari@bih.net.ba