skolski list 3

of 16/16
LIST UČENIKA JU OSNOVNE ŠKOLE '' STUPARI '' STUPARI GODINA, 2007/2008 BROJ MART 2008

Post on 09-Mar-2016

241 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

List učenika JU OŠ Stupari

TRANSCRIPT

  • LIST UENIKA JU OSNOVNE KOLE '' STUPARI '' STUPARI GODINA, 2007/2008 BROJ

    MART 2008

  • VIJEE UENIKA U NAOJ KOLI

    Kao i prole kolske godine, i ove u naoj koli djeluje Vijee uenika iji rad organizira i vodi pedagogica kole. Vijee uenika ine uenici-predstavnici svih odjeljenja, koji se periodino sastaju sa pedagogicom i iznose ideje, razvijaju diskusije u cilju poboljanja uspjeha u uenju i vladanju, te poboljanja raznih drugih pitanja koja se tiu uenika.

    Prole godine Vijee je donijelo i Kriterije za

    vrednovanje odjeljenskih zajednica, na osnovu kojih se na kraju kolske godine proglase i pohvale odjeljenja koja su po odreenom kriteriju bila najbolja. Na ovim grafikonima moe se vidjeti kakav su uspjeh u uenju uenici pokazali na prvom polugoditu ove kolske godine:

    Najbolji uspjeh u uenju na kraju I. polugodita postiglo je odjeljenje IV a , sa srednjom ocjenom 4,33 i odjeljenje III-8 Brloci sa srednjom ocjenom 4,57.

    Najbolji uspjeh u uenju na kraju I. polugodita postiglo je odjeljenje VIIIa, sa srednjom ocjenom 3,61. Iskrene estitke za dobre rezultate, koji na kraju drugoga polugodita mogu biti jo bolji. Zato ne zaboravite - knjiga je va iskreni prijatelj koji vas nee iznevjeriti! Sretno

    Naslovnica : rad uenika Hodi Samira 8a

  • Roen na prijelomu stoljea, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Meunarodni je Dan ena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i politikog aktivizma koji e postati nezaobilazni oblici drutvenog ivota.

    Godine koje su prethodile historijskoj 1910. obiljeila je snana spolna segregacija i mali postotak zaposlenih ena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomono osoblje u kuanstvima. Radile su u vrlo loim uvjetima i za iznimno male nadnice.

    U isto vrijeme industriju pogaaju velike krize. Udruenja radnica koja nisu pripadala sindikatima nala su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve vie jaali.

    U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u neto manjem obimu Australiji, ene sve vie lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte ivota ena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.

    1903, SAD Sindikati i nezavisna enska udruenja koja su takoer podravala ensko pravo glasa, osnivaju Ligu enskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u politikom i ekonomskom osnaivanju. Bilo je to jo uvijek vrijeme tekih radnih uvjeta i siromatva.

    1908, SAD - Zadnje nedjelje u februaru 1908. godine, amerike socijalistkinje obiljeavaju prvi Dan ena organiziravi velike demonstracije. Trae da se enama omogui ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politika i ekonomska prava. Slijedee je godine u demonstracijama na Mannhatnu uestvovalo 2.000 ljudi.

    1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni trajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana trajkalo za bolju plau i bolje uvjete rada. Liga enskih sindikata platila je jamevinu za uhiene i financijski potpomogla trajkaki fond.

    1910, SAD, - Dan ena prihvatile su. socijalistkinje i feministice diljem SAD.

    1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj meunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloi Dan ena kao meunarodni praznik.

    U to je vrijeme Njemaka socijalistika partija, koja je snano zagovarala pravo glasa za ene, imala veliki utjecaj na meunarodni socijalistiki pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta dogaanjima i akcijama amerikih radnica ona je uobliila zahtjev za obiljeavanjem jednog dana u godini kada bi ene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu ena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistikih partija, klubova radnica, te tri ene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obiljeavanje Dana ena.

    1911. Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan ena obiljeen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemakoj i vicarskoj. Slavilo ga je vie od milijun ena i mukaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za ene nego i omoguavanje prava na rad, profesionalno usavravanje i ukidanje spolne diskriminacije

    1913.-1914, Rusija Kao dio mirovnog pokreta koji je poeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obiljeile Dan ena i to zadnje nedjelje u veljai 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan ena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti enama Rusije.

  • MAJINA LJUBAV

    Moda kad u pono svane,

    Kad usred ljeta snijeg padne, Kad na nebu zvijezda nestane,

    Majina ljubav tad e da prestane.

    Njen osmijeh me razveseli, Topao zagrljaj oduevi. Zelene oi poput trave ,

    Daju mi snagu i radovanje.

    Majina ljubav je neograniena, Ponosna sam i oduevljena.

    Majka se od srca voli i potuje, Jer njena ljubav i podrka do kraja ivota

    ostaje.

    Zato kaem naglas svima: ''Potujte majke dok ste sa njima,

    One su nas rodile i teke muke prebrodile, Ljubav svoju pruale i za nas se borile''.

    Gavranovi Asmira 6b

    MAJKA

    Svako jutro mene majka budi,

    S osmjehom na licu, Toplim ajem ona me nudi.

    Ona i ja za stolom razgovaramo,

    O raznim stvarima se dogovaramo. Ali sat brzo i tiho otkucava,

    Vrijeme za kolu se pribliava.

    Svoj ruksak na rame stavljam, I sa dragom majkom se pozdravljam.

    Moj pas me do stanice prati, A sa prozora meni mae mati.

    Ona mi eli dobar uspjeh u koli,

    Jer me majka silno voli. A meni je srea vjena.

    Kad je moja majka sretna.

    Hamzi Merima 6b

    MAJINSKA TOPLOTA

    Ona nas voli, pazi i uva

    Od zime, kie I vjetra kad pue.

    U kolu nas sprema,

    Majka je tu i kad nikog nema. Njena toplina uvijek nas grije, Mama kad treba i bez igle ije

    Mama se mnogo muila,

    Dok nas je na svijet donijela. Po staklu je hodala,

    Da bi nas pravilno odgojila.

    I zato je volite, potujte i uvajte Kao oi u glavi pazite, Jer kad majke ne bude, za tugu e biti kasno.

    I zato dok je tu, recite joj glasno : Volim te majko, nek ti je jasno.

    Hodi Alma 6c

    OSMI MART

    Uskoro e meni drago biti

    to u ruu nekom pokloniti Neka malo u ruici cvjeta

    To je praznik ena cijeloga svijeta

    Dugo sam se pripremala za to Da uberem najljepe rue

    Brala sam ih po livadi naoj Jer rue se ko i ljudi drue

    Radosno me pogledala majka Kad ugleda taj maleni buket

    Drhtavom me rukom pomilova Ispuni se dio mojih snova

    Adisa Hamzi 7 b

    VODA JE NA SPAS

    Voda je pie, voda je spas, Voda je ivot za sve nas.

    Bez nje ne moe ivjeti ni ptica, A riba bi bila samo skica.

    Ni cvijea vie ne bi bilo,

    Ma, na ta bi to sve liilo. Gdje bi se kupali, ta bi pili,

    Da li bi uopte bili ivi.

    Bez vode nam nema ivota, Bez vode nestaje ova ljepota.

    Zato podiem svoj glas, uvajmo vodu, to je spas.

    Piri Zehrudin

    SAMA

    Dua ptice kad god leti,

    Allahu se moli za svoj ivot goli. Kad je izdaju, kad ostane sama,

    Svi misled a je dama.

    I tako odbaena, sama, Ptica slomljenih krila

    Izgleda kao vila.

    Volim tu pticu lutalicu, Stalno je sanjam, na nju mislim.

    Kad nije u blizini, Moje srce za njom pati,

    Leti ptico, al se opet vrati.

    Halilovi Mujo 8b

  • MOJA DOMOVINA

    Uskoro nam dolazi veliki dan U srcima mnogim radostan

    To je praznik nae domovine Nae lijepe Bosne i Hercegovine

    To je zemlja ljepote puna

    Krasi je ljepotica Una Njene ravnice i planine

    Odlike su nae domovine

    U njoj ivimo i nita nam ne fali A ko ode vjeno e da ali Zato je nama Bosancima

    Gdje god bili Bosna u srcima.

    Almedin Vejzovi 5b

    MAJKA

    Rije majka podsjea nas na ljepotu, Ta rije uliva nam sreu, nadu i

    dobrotu, Majka je ena koja nas je rodila,

    S ljubavlju nas pazila i stalno mazila.

    Svaka majka treba da zna, Da svoje dijete lijepo odgaja,

    Majke su neto najljepe na svijetu, Svako dijete bi za majku dalo planetu.

    Majka se ni sa ime mjeriti ne moe,

    Ni zlato ni dukat ni pare sve, Milu majku ne mogu da zamijene.

    Naa majka je lijepa i dobra kao vila,

    Duginih boja su joj krila, Sve ene ovog svijeta e postati majke,

    I to je kraj ove bajke

    Halilovi Mujo 8b

    MOJA DOMOVINA

    Domovina moja, Puna je ljepote i sree,

    Ona je za mene Najljepe cvijee.

    U mojoj domovini

    Sretna je i ptica u letu, Pa ak i leptir

    Na arenom cvijetu.

    Moja domovina Bosna Meni je mila kao

    Najljepa gorska vila

    Bosno moja u srcu te nosim, Bosno moja tobom se ponosim.

    Rijeke, planine i ljepote tvoje

    Na ovom svijetu nigdje ne postoje.

    Foakovi Selma 6b

    RUA

    Evo ti rua majko moja Puno te voli kerka tvoja

    Evo ti majko jo jedan cvijet

    Ti si za mene cijeli svijet

    Evo ti majko poljubac moj Da ljepi bude ivot tvoj

    Vejzovi Lejla 5b

    UMSKI POTOI

    Kakva hladna vodica i prelijepa umica Privlai me na sav glas, Za sve edne to je spas.

    Tee, hui i ubori, ponekad i progovori.

    Doi, sjedi i odmaraj, U veselju uivaj.

    Popij malo vodice iz te tvoje ruice.

    Pa produi eljen put, I ne budi zabrinut.

    H. Adisa 4a

    8.MART

    To je dan naih mama, I nijedna tada nije sama. Sve sretne trebaju biti,

    Osmijeh i sreu ne smiju kriti.

    Poklonit joj poklon mali, Neki cvijeti, poljubac i osmijeh. Kako su nae mame tada sretne...

    Za svaku mamu ovoga svijeta, Postoji cvijet koji za nju cvjeta. A za moju mamu cvijet najljepi,

    Da je mnogo usrei.

  • KRITIKO OCJENJIVANJE PROITANOG DJELA

    '' RUA'' NURA BAZDULJHUBIJAR Jednog dana sam otila u kolsku biblioteku i neplanirano posudila knjigu '' Rua '', ne slutei kakav bi utisak ona mogla ostaviti na mene. Dok sam itala ovaj roman, shvatila sam da je Nura Bazdulj-Hubijar opisivala ljubav dvoje djece. Ona je ovim romanom dokazala da i ljubav izmeu dvije mlade osobe moe biti vjena. Njene reenice su me ponijele u njihove odaje koje mi se uinie kao stvarnost. Zapazila sam da se u njenom romanu nalazi bogatstvo osjeaja koje svakog itaoca zanesu tako da i oni poinju razmiljati o prvim simpatijama i poinju biti zaljubljeni. Razliiti iskazi i osobenost stila su otvorili vrata iza kojih se krilo mnotvo tajni i osjeaja, tako da ovaj roman zasluuje sve pohvale. Preporuila bih ga svima koji ele da saznaju ta je prava ljubav i ta znai imati prvu simpatiju. Ako ga ne proitate, propustit ete priliku da upoznate iskrenost, romantinost i nesebinost prve i neponovljive mladalake ljubavi. Proitajte ga i sami ete se u to uvjeriti.

    Malkanovi Rusmira 8a

    ''GALEB DONATAN LIVINGSTON'' RIARD BAH Knjiga mi se jako dopala jer opisuje cjelokupno drutvo sa svim dobrim i loim osobinama. Pisac je elio da, opisujui ivot galeba Donatana Livingstona, nama priblii slobodu uma, duha i tijela. Riard Bah nam je na alegorian nain poruio da trebamo iskoristiti ivot to bolje moemo, i da svako od nas ima u sebi Donatana Livingstona. itajui djelo, uoio sam da je pisac u njemu ostavio mnogo poruka. Pomou Donatana Livingstona ostvario je i svoj san o slobodi. Knjiga '' Galeb Donatan Livingston'' me podsjetila na djelo francuskog vojnog pilota i knjievnika Antoana de Sent Egziperija '' Mali princ'' , u kojem iznosi svoje razmiljanje o ljudima i njihovim postupcima. I jedna i druga knjiga nas inspiriu da slavimo ivot, da nikada ne odustajemo, i da otkrivamo tue i svoje line skrivene vrijednosti. Knjiga je odlino napisana i nakon njenog itanja osjeamo se oputeno, zato je vrijedi proitati. '' ONAJ KO LETI NAJVIE I VIDI NAJDALJE ''

    Avdi Sabit 8d

    Moja najdraa nastavnica Moja razrednica zove se Amirela Ahmetspahi. Ona je nastavnica bosanskog jezika. Moja razrednica zrai ljubav i toplinu. Mi djeca je jako volimo. Ona je od prvog dana u meni izazvala neto zaista posebno. Njena prekrasna kosa svima nam je jako draga. Ona je uvijek prekrasna bilo ta da ima na sebi. I kada se ljuti, poslije pokae kajanje. Ja je volim zato to je draga, mila i puna razumijevanja. Kada ulazi u razred nosei plavi dnevnik, mi se radujemo jer znamo da u njemu nee biti upisana nijedna loa ocjena. Zato mi svoju razrednicu potujemo i jako volimo.

    Hajdarevi Mina 8d

  • Kua mog djeda Najvie volim ljetni raspust kad boravim kod djeda i nene. Kad doem uvijek ugledam sretna lica djeda i nene. Njihova kua nije velika. Pred kuom se nalaze razna stabla voaka. Put do kue poploan je prelijepim kamenim ploama. Ulazei u hodnik, sa desne strane se nalazi mala ostava u kojoj je nena ostavila brano. Najvie volim da gledam kako nena prosijava brano, koje kao zlatna praina svjetluca i lebdi na sunevim zrakama, koje se veselo provlae kroz mali prozor. Sa druge strane hodnika nalazi se mala sobica u kojoj je smjeten friider. U toj sobi sam proitao mnogo knjiga jer se u toj sobi nita ne uje, kao da je na kraj svijeta. Na ardaku se nalazi razno voe koje je namijenjeno za zimnicu. Tu se nalazi i mnotvo drugih stvari. Tamo moja nena sui razne ajeve, pa zbog toga, kad se ue u ardak on mirie ljepe nego ikakva cvijetna bata. Volim da prevrem po starim stvarima na ardaku. Miris neninog hljeba me domami iz tih istraivanja. Djed postavi siniju i svi zajedno jedemo. Nenin hljeb je ljepi nego ijedno pecivo iz pekare. Kada zavrimo sa jelom, pomognem neni da ''smiti'' hranu sa sinije. Onda sjedem uz djeda i zamolim ga : ''molim te djede, priaj mi priu''! Djed se osmjehne pa zapone : '' unue moje, jesam li ti priao ovu''?. '' Bio jedan ovjek i imao struku dukata ''... i ja sluajui njegove prie polahko utonem u san. ari Mumin 5a

    Toplina majine ruke i sad me grije Sama sam u sobi. Preturam po mojim stvarima. Jedna slika privue mi panju. Sjeanja naviru... Sjeam se padala je kia. Psi su bjeali u svoje kolibe, a stoka je ulazila u staje. Ja sam posmatrala okolinu svog rodnog kraja. Drhtala sam, drei kiobran u ruci. ekala sam autobus. Kad najednom, pored mene proe neki stariji ovjek. Bio je manjeg rasta, debeo, sa smeom kosom, i krupnim crnim oima. Ukratko, izgledao mi je zastraujue. Nije toliko bio ni ruan koliko sam se ja uplaila. Kia je sve jae i jae padala. Zatim, doe moja mama. Ona mi je rekla : '' pa gdje si do sada? Brinula sam se ''. Ja sam joj odgovorila : '' ekam autobus. Sigurno se pokvario, dok ga nema.'' '' Hajde, idemo'' , rekla mi je mama. Krenule smo kui. Majka me je uzela za ruku, koja je sve vie crvenjela od hladnoe. Ali mamina ruka je bila topla. Osjetila sam toplotu i sigurnost. Kad smo dole kui, ekao nas je topao aj, koji nam je nena s ljubavlju skuhala. aj je bio prijatan. Popila sam dvije olje, zatim otila u krevet i slatko zaspala. I sada sliku drim u ruci. Ali nikada neu zaboraviti toplinu majine ruke koja me i danas grije. Zenunovi Minela 8d

    MAMA

    Mama je moja najvee blago, Kada joj pomaem, bude joj drago.

    Mama je moja najljepa na svijetu,

    Ne bih je dala za cijelu planetu

    Heri Erna 5b

    J a volim svoju uiteljicu A i ona voli mene S va djeca je vole M irisna je kao rua I cvijet to u travi raste N ajbolja je na svijetu K ada ue u uionicu sva blistava A mi kaemo to je naa nastavnica

    Kadri Arnel 3a-9

    O BOSNI

    Bosna je moja lijepa i mila kao vila U njoj su mudre rijei i djela.

    Bosna je nam kao majka Kao roditelji nai,

    Naa Bosna i Hercegovina

    Hamzi Maida 3a

  • Hodi Selma 8 b Hamzi Husein 5 c Hamzi Husein 5 c

    Imamovi Suada 7 b Kadri Helena 7a

    Kadri Helena 7 a Hajdarevi Anela 6 b

  • Halilovi Mevludin 4a eerovi Armina III a-9 Heri Smajo III a-9

    Vejzovi Beir 8d Smaji Elvisa 7a Smaji Elvisa 7a

    Muhi Dag 7b

    Kadri Helena 7a

    Avdi Irmin 4a

  • U AST I SJEANJE NA UITELJA KLJAJI HIMZU

    Bio je neko posebno bie, plemenito i nadareno. U njegovim oima mogla se vidjeti ta dobrota. U svakom trenutku bio je spreman pomoi. Nikad nije doao u uionicu nervozan ili ljut. Bio je ne samo na uitelj, ve i na prijatelj. Voljeli smo ga zato to nikad nije znao govoriti sebine i grube rijei. Bio je veoma osjeajan, tuoj srei se radovao, a tuu muku osjeao kao svoju. Sve dobre osobine bile su mu u srcu kao veliko more koje nikad nije presuilo. O njemu bi se mogla napisati jedna velika knjiga. Dani bez njega bili su tuni. Njegovog smijeha, njegove plemenitosti vie nije bilo, kao da je naiao neki jaki vjetar i odnio njegovu dobrotu. Vjeito e u mom srcu ostati njegov lik jer nema nita ljepe od uspomena, imati sliku dobrote i plemenitosti. Ovo je samo jedan mali dio mojih sjeanja o mom uitelju, jer sve to zamislim mogu staviti na papir, ali o njemu i njegovim osobinama ini mi se da je malo rijei kojima bih mogla opisati svog uitelja.

    Kadri Helena 7a

    Kljaji Himzo, Roen 29.6.1954.godine u Milankoviima Olovo Preminuo 20.5.2003.godine

    U AST I SJEANJE NA NASTAVNIKA HADIKI NAZIFA Sve one osobe koje su nama posebno drage Allah d.. tako brzo uzme k sebi. Da li je to tako ili nam se samo ini?! Ja na ovo pitanje odgovor i ne znam. Mnoge drage osobe sam izgubila, a evo jo jednu. Veoma me je potresla vijest o smrti tako dobrog, plemenitog, i iskrenog ovjeka. Stalno ekam kada e proi ulicom u svom crnom kaputu, uvijek pognute glave, pomalo kaljucajui i sa rukama u depovima. Na asu je bio strog, ali mi smo ga voljeli, moda zato to je mogao da nas razumije ili zato to je znao nae misli, elje i potrebe. Njegovo lice, okieno duboko urezanim borama, nije moglo dugo da bude ljutito, jer im bi vidio mog druga Meu, nasmijao bi se (bio mu je zanimljiv). Sjeam se kad je jedanput rekao : '' budite dobri uenici, jer ja elim da jednog dana vidim asne i potene ljude, s kojima u ozbiljno da priam uz olju toplog aja''. Naalost taj dan nee doi. Zato emo mi njemu da ispunimo elju i postanemo asni i poteni ljudi. Ove moje rijei mogu da se zaborave i izbriu, ali sjeanje na naeg nastavnika nee moi, jer ono to se u srce ''zapie'' nikada se ne brie.

    Hodi Arnela U AST I SJEANJE NA NASTAVNIKA HADIKI NAZIFA

    Mnoge generacije su bili uenici nastavnika Nazifa. Na njega nas sjeaju samo lijepe uspomene. Dok je ulazio u uionicu, unosio je sa sobom vedro raspoloenje. Svi smo veseli, ak i ako znamo da e ispitivati. Ali takav ovjek se samo jednom raa, na nastavnik e nam oprostiti jo po ko zna koji put. Na asu smo sa nastavnikom uili, priali i smijali se. Bio je poseban i svi su ga voljeli. Uvijek nasmijan i vedar, a ponekad i strog. On je naa legenda , a legende se ne zaboravljaju. Svi ljudi imaju svoje dobre i loe osobine zbog kojih ih mi volimo ili ne volimo. Nastavnika Nazifa su svi voljeli, jer je svakome elio dobro. Svojim lijepim rijeima osvojio je i srca onih koji nisu bili zainteresovani za uenje. Podnosio je nae nestaluke i trudio se da bude to manje ljut na nas. Uio nas je kako treba ivjeti, kako pronai pravi put ka uspjehu. Nije stigao da svoju generaciju izvede na pravi put i da nam pokae sve ari svog omiljenog predmeta-geografije. Najvie bih voljela da, sada kad zavravam osnovnu kolu, mogu vidjeti njegovo naborano lice i pogled koji smiruje, ulijeva samopouzdanje i sigurnost. Svima nam je bilo jako teko kad smo saznali da ga nema vie. Nikada vie neemo vidjeti kako ulazi u uionicu, ali vjeno emo ga pamtiti i niko ga nee moi zamijeniti u naim srcima. Uvijek emo te voljeti, na dragi nastavnie! Malkanovi Nusreta 8a Hodi Denita 8b Busnov Mirzana 8c Hamzi Adisa 7b

    Hadiki Nazif, Roen 4.6.1948 godine u Noajeviima Preminuo 29.10.2007.godine

  • Nakon to je u proteklom periodu izvrena adaptacija objekta na Dubravi, u koje je uvedeno i centralno grijanje, krenulo se u isti projekat u objektu Centralne kole u Stuparima (stara zgrada), kao i podrunoj koli u Tarevu. Krajem mjesca oktobra 2007 godine, zvanino je otvoreno centralno grijanje u podrunoj koli u Tarevu. Tim povodom odrana je sveanost kojoj su prisustvovali svi nastavnici kole, kao i gosti ispred Ministarstva obrazovanja, nauke, kulturei sporta TK, naelnik opine Kladanj i drugi gosti. Otvaranje grijanja u Tarevu je veliki iskorak ka naprijed za nau kolu. Ali, idemo dalje. U zavrnoj fazi su radovi uvoenja centralnog grijanja u objektu stare kole, a do njihovog okonanja grijanje u zgradi Centralne kole puteno je u probni rad tako da su pei na drva u uionicama i ostalim prostorijama kole zamijenjene radijatorima, ime je napravljena puno toplija i ugodnija klima tokom boravka u koli.

    Takoe, od poetka drugog polugodita kolska biblioteka konano je dobila adekvatnu prostoriju. Umjesto skuenog prostora dosadanje biblioteke uenicima je na raspolaganju nova prostorija, puno vee povrine i sa uredno sloenim knjigama. Na ovaj nain uenici imaju puno bolji uvid u broj knjiga koje su im na raspolaganju, a takoe kola radi na obogaivanju bibliotekog fonda, a o emu e uenici biti obavijeteni.

  • AKTIVNOSTI UENIKA OSMOG RAZREDA GRAANSKO OBRAZOVANJE

    Svake godine odjeljenja osmog razreda nae kole kroz Civitas program '' Projekt graanin '' iskazuju svoje sposobnosti u rjeavanju odreenih problema nae svakodnevnice. ta ove godine rade uenici osmog razreda ?

    '' Aktivnosti uenika VIIIa razreda se odvijaju na sljedei nain : zajedniki u odjeljenju biramo temu razmatrajui postojee probleme i istraujui pokuavamo nai naine njihovog rjeavanja. Nae odjeljenje je ove godine odabralo temu '' Siromatvo graana nae optine ''. Za ovu temu smo se odluili zato to je ovaj problem jedan od najzastupljenijih na naoj optini, pa i ire. Projekat emo raditi u etiri koraka, a svaki korak obrauje po jedna grupa uenika. Mi elimo da sa ovom temom i naim projektom podstaknemo vladajue strukture da malo obrate panju na ovaj problem i prihvate nae prijedloge kao mogua rjeenja '' . Hodi Elmir VIIIa

    '' Imali smo mnoge teme na raspolaganju, ali smo izabrali temu '' Odnos uenik -nastavnik '' . Tema je prema miljenju mojih prijatelja teka, iako djeluje lagana. Zadatak uenika VIIIb razreda je da predstavi probleme u odnosu uenika i nastavnika. Naravno, to ne znai da su odnosi izmeu nastavnika i uenika uvijek loi. Neki od nas su svjedoci, neki rtve, a neki uenici inioci tih problema. Na zadatak je da predstavimo, tj. konkretizujemo probleme i da naemo nain na koji bismo ih rijeili za dobrobit nae kolske zajednice. Nastavnica Fadila nas je pohvalila, jer smo do sada bili najaktivniji. Na moto je '' uspjean nastavnik = uspjean uenik ''. Hodi Denita VIIIb

  • AKTIVNOSTI UENIKA OSMOG RAZREDA GRAANSKO OBRAZOVANJE

    '' Uenici VIIIc razreda se bave problemom unitavanja kolske imovine. Na poetku se nisu svi uenici slagali da obrauju temu '' Unitavanje kolske imovine '', ali sad smo je ozbiljno prihvatili i rado je obraujemo. Ovu temu smo izabrali da bismo uenicima koji unitavaju kolsku imovinu dokazali ta nama znai kola, koliko vrijedi kolska imovina i kolsko dvorite. Odjeljenje je podijeljeno u etiri grupe. Sve grupe imaju svoje zadatke, a odgovornost o izgledu portfolija i o aktivnosti grupe preuzimaju grupovoe. Na portofoliju smo odluili pisati o izgledu nae kole, dvorita, kako uenici nanose tetu kolskoj imovini, koje mjere poduzeti kao kaznu nakon uinjene tete, ta elimo u naoj koli itd. Oekujemo da budemo najbolji, a ako i ne budemo ostae bar zapaeni rezultati naeg rada ''. Vejzovi Adela VIIIc

    '' Projektom graanin dobili smo priliku da uestvujemo u razmatranju rjeavanja mnogih problema u lokalnoj zajednici. Uenici VIIId razreda su izabrali temu '' Toksikomanija'' zato to je uoeno prisustvo nekih toksikomanija meu uenicima nae kole, prije svega tabakizam (puenje). Kroz timski rad na projektu smatramo da se moe obaviti veliki dio posla. elja nam je da ukaemo mladim naratajima na tetnost ovih poroka kako bi se na vrijeme osvijestili. Ukoliko elimo da se osjeamo sretno u svojoj koli, neophodno je da uestvujemo u javnom ivotu kole, kako bismo dali svoje prijedloge. Smatramo da je najvanije podii ljudsku svijest, jer vei rezultati nisu mogui bez uea ire javnosti. Namjeravamo se aktivno ukljuiti u rjeavanje ovog problema, jer je to jedini put ka uspjehu. Ferhatovi Indira VIIId

  • Moja okolina

    Moja okolina je vrlo tuna , Jer ljudi ine da bude runa.

    Ljudi je prljaju, ljudi je truju,

    Umjesto da u njoj iste snove snuju.

    Puna je smea i praznih flaa, Puno je prljaju, kao da nije naa

    Po naoj rijeci puno smea ide, A oni se prave da nita ne vide.

    elim da ljudi jednom to shvate, Da nae rijeke zbog toga pate.

    elim da znaju da je to runo,

    A za sve nas to je mnogo tuno.

    Sarajli Elma

    Bosna i Hercegovina

    Bosna i Hercegovina ponosna bi bila, Kad bi sva uredna i ista bila.

    Moju Bosnu fabrike unitie, Jer mnoge filtere ne ugradie.

    Rijeke tune su

    Jer ljudi nemarni su.

    Zrak je sve gui i zagaeniji, Tee diemo i sve smo bolesniji.

    Bosna i Hercegovina poruuje svima

    Djeci i odraslima

    Sauvajte ovo blago to imate Mogli biste i bez njega da ostanete.

    Avdi Irma 6b

    istoa

    Rijeka bez smea Je za sve ljude srea.

    I livade zelene prepune cvijea, Takoe su naa radost i srea.

    Tuno je vidjeti mjesto sa smeem,

    Od toga svako glavu okree.

    uvajmo nau okolinu svi I uzorna djeca budimo mi

    Miriu rue, ciklame i drugo cvijee, Ali nee mirisati ako bacamo smee.

    Heri Asmira 4a

    Meunarodni eko kalendar

    02.februar dan zatite movarnih podruja 22.mart Svjetski dan zatite voda 23.mart Svjetski meteoroloki dan 07.april Svjetski dan zdravlja 22.april Dan planete Zemlje 03.maj Dan sunca 09.maj Dan majki 22.maj Dan biodiverziteta 31.maj Dan nepuenja 05.juni Svjetski dan zatite okoline 08.juniDan zatite planinske prirode 17.juni Dan suzbijanja nestaice vode 25.juni Dan borbe protiv droge 11.juli Dan stanovnitva 16.septembar Meunarodni dan zatite ozonskog omotaa 26.septembar Meunarodni dan planina 04.oktobar Dan zatite ivotinja 15.oktobar Dan pjeaenja 16.oktobar Svjetski dan hrane 20.oktobar Dan jabuke 24.oktobar Dan Ujedinjenih nacija 31.oktobar Dan tednje 01.DECEMBAR Dan borbe protiv AIDS-a 10.decembar Dan prava ovjeka

  • Da li ste znali

    Knjiga prosjene veliine sa imenima svih insekata - a na naoj planeti postoji vie od 900.000 poznatih vrsta - imala bi oko 6.000 stranica.

    S dolaskom tmurnih zimskih dana poveava se ovjekova potreba za snom. Poetkom marta ova potreba poinje da se smanjuje.

    Suprotno ukorijenjenom miljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Oni, na primer, dlakama na bradi probaju da li je kroz icanu ogradu putena struja, a na opasno mjesto stupaju samo kad gospodar prijee preko njega.

    Engleska rije 'set', za koju se u rijenicima kao prvo znaenje navodi 'pribor' i 'komplet', ima kao imenica 58, kao pridjev 10, a kao glagol 126 znaenja.

    Jo od srednjeg vijeka crvena boja oznaava pobjedu. U to vreme pobijeeni vladari morali su da prostru svoj purpurni ogrta da bi pobednik preao preko njega. Od tog obiaja nastalo je pravilo da se prilikom dolaska vanih dravnika pred njih prostire crven tepih.

    Konji spavaju preteno stojei. Njihove noge imaju naroit sistem tetiva, kostiju i zglobova koji moe bez napora da izdri teinu ove krupne ivotinje dok su njeni miici, u stanju mirovanja, potpuno oputeni.

    Prva drava koja je enama dala pravo glasa je Novi Zeland. Desilo se 1893. godine.

    Totalno pomraenje sunca deava se svakih 18 godina.

    U Aziji se svakog dana pojede oko 1,5 miliona tona pirina, to je odprilike brdo 6 puta vee od Keopsove piramide!

    Prvi grad na svijetu koji je dostigao milion stanovnika bio je Rim, 133. godine prije nove ere. London je milionitog stanovnika dobio tek 1810, a Njujork 1875. godine. Danas u svijetu ima oko 300 gradova sa vie od milion stanovnika.

    Najizdrljiviji automobil: Najvea poznata kilometraa za neki automobil iznosi 1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes 180 D Roberta Rajlija. Automobil je proizveden 1957. god. i ta kilometraa je napravljena do 1978. godine. Kasnija sudbina vozila je nepoznata.

    Najveca damija: Koje je i danas u upotrebi je dzamija vladara Juma Masjida (vladao od 1644.-1658.) u Delhiju, u Indiji. Zauzima povrsinu od oko hiljadu kvadratnih metara, ima tri kupole i dva minareta visoka 32 metra.

    Najvei luster: Proizveden je 1973. godine u tadasnjoj ehoslovackoj. Bio je tezak 7600 kilograma i imao je 936 rasvjetnih tijela.

    Najstariji gvozdeni most: Koji je i danas u upotrebi i slui za saobraajni promet jeste Ticksfordov most na rijeci Lovatu u Engleskoj, koji je sagradjen 1810. godine.

    Najvii grad na svijetu: Je Vencuan u Kini. Osnovan je 1955.godine, a nalazi se na putu koja spaja Kinu s Tibetom. Njegova nadmorska visina je 5100 metara.

    Najdugovjeniji majmun: To se pouzdano zna, zvao se "Dord", doivio je punih 46 godina. Toliko je ivio u Londonskom zoolokom vrtu. Dopremili su ga u Evropu 1869. godine a uginuo je 14.marta 1916.godine.

  • Turistika karta optine Kladanj

    REDAKCIJA LISTA :

    Hajdarevi Sifet, uli Sevleta, ari Fahra, Ahmetspahi Amirela, Avdi Hazmir

    www.osstupari.com.ba

    e-mail : [email protected]