provođenje politika eu-a za zapošljavanje mladih: stajalište … · 2015-02-17 · u grčkoj, za...
Post on 23-Feb-2020
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Europski gospodarski i socijalni odbor
Provođenje politika EU-aza zapošljavanje mladih:stajalište civilnog društva Izvješće o šest država članica
HR
HRREG.NO. BE - BXL - 27
© Europska unija, 2015Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.
Europski gospodarski i socijalni odborRue Belliard/Belliardstraat 99
1040 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË
Izdao: Odjel za posjete i publikacijeEESC-2015-10-HR
www.eesc.europa.eu
WebQE-01-15-074-HR-N
ISBN 978-92-830-2669-3doi:10.2864/940031
1
SADRŽAJ PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 2 METODOLOGIJA ........................................................................................................................................ 3 GLAVNI ZAKLJUČCI .................................................................................................................................... 6 1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je prilagođen pristup ............................... 7 2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta rada potiče se
zapošljivost i prilagodljivost ............................................................................................................ 7 2.1 Važnost profesionalne orijentacije i savjetodavnih služba ................................................ 8 2.2 Sustav naukovanja .............................................................................................................. 8
2.2.1 Obrazovni sadržaj ..................................................................................................... 9 2.2.2 Priznavanje ............................................................................................................... 10 2.2.3 Privlačnost ................................................................................................................ 10 2.2.4 Poticaji ...................................................................................................................... 10 2.2.5 Europski savez za naukovanje .................................................................................. 11 2.2.6 Vodeća načela Vijeća u pogledu programa naukovanja (listopad 2013.) ................ 11
2.3 Sustav pripravništva ........................................................................................................... 11 2.3.1 Kvalitativni okvir za pripravništvo ............................................................................ 13
3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati strukturne reforme .................. 13 3.1 Dodana vrijednost .............................................................................................................. 13 3.2 Prioriteti.............................................................................................................................. 14 3.3 Uloga socijalnih partnera i civilnog društva ....................................................................... 14 3.4 Sinergije .............................................................................................................................. 15
4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati .................................................. 15 5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za zapošljavanje u zapošljavanju ljudi ............. 16 6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih mjesta uvelike se razlikuju ........ 16 7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati poduzetničko obrazovanje ............ 18 8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i vrednovanjem .............................. 18 9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se na aktivno
sudjelovanje u svim fazama postupka provedbe politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi .................................................. 19
PRILOG I Popis organizacija kontaktiranih za potrebe istraživanja .......................................................................... 20 PRILOG II Nedavna mišljenja EGSO-a povezana sa zapošljavanjem mladih .............................................................. 23
2
PREDGOVOR
Iznimno nepovoljan položaj mladih na tržištu rada već dugo izaziva zabrinutost i na razini EU-a i na razini
država članica. Već je uobičajeno da je nezaposlenost među mladima viša nego u ukupnoj populaciji.
Primjerice 2008., prije financijske krize, u EU-u je oko 16% mladih u dobi od 15 do 24 godina bilo
nezaposleno, dvostruko više nego u ukupnoj populaciji. Mladi su ljudi posebice teško pogođeni krizom:
u EU28 stopa nezaposlenosti mladih 2013. je bila 23,5%, a ukupna nezaposlenost bila je 10,3%. Oko 7,5
milijuna mladih Europljana u dobi od 15 do 24 godine niti rade, niti se školuju, niti se osposobljavaju
(engl. NEET).
EGSO je više puta kritizirao te stope nezaposlenosti i pozivao dionike na donošenje hitnih, učinkovitih i
odlučnih mjera kako bi se prekinuo začarani krug koji bi mogao ugroziti budućnost čitave generacije.
Zatražio je stvarna ulaganja u mlade ljude, koja će dugoročno dati plodove.
Jasno je da izgledi za rast zapošljavanja u velikoj mjeri ovise o sposobnosti EU-a da stvori gospodarski
rast kroz prikladne makroekonomske i industrijske politike i politike inovacija.
Ipak, rješavanje krize zapošljavanja mladih potaknulo je više inicijativa na razini EU-a, poput Paketa za
zapošljavanje mladih, Jamstva za mlade, Europskog saveza za naukovanje, Kvalitativnog okvira za
pripravništvo, i reforme mreže za traženje posla EURES.
U tom kontekstu Promatračka skupina za tržište rada Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
provela je ovo istraživanje o provedbi politika EU-a za zapošljavanje mladih u izabranih šest država
članica: Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Finskoj, i to iz perspektive civilnog društva.
U istraživanje su bili uključeni brojni predstavnici socijalnih partnera, organizacija mladih i tijela javnih
vlasti kojima toplo zahvaljujemo na njihovom sudjelovanju i suradnji.
Christa Schweng
predsjednica Promatračke skupine za tržište rada i
izvjestiteljica za studiju
3
METODOLOGIJA
Cilj ovog istraživanja je ilustrirati stavove socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva o:
politikama na nacionalnoj razini za pomoć mladima u pronalaženju posla, uključujući
provedbu i konkretne učinke;
dobre prakse ili teškoće s kojima se susreću države članice;
njihovo uključivanje u politiku zapošljavanja mladih i tekuće reforme.
Istraživanje pruža priliku nacionalnim dionicima da daju komentare i preporuke o politikama za
zapošljavanje mladih, kao i priliku za međusobno učenje i bolje razumijevanje funkcioniranja nacionalnih
sustava.
Šest država članica odabrano je na temelju njihove specifične situacije u području politike prema
mladima, uzimajući u obzir stope nezaposlenosti i broj mladih koji se ubrajaju u tzv. skupinu NEET
(prema engleskom Not in Employment, Education or Training), ali i druge specifične izazove (npr.
dugoročnu nezaposlenost, uključenost Roma) te na temelju dostupnih podataka i rasprava s
predstavnicima EGSO-a, Komisije i stalnih predstavništava pri EU-u.
Stopa nezaposlenosti 15-24 godine, 2013 (Izvor: Eurostat)
4
2013.
Država članica Stopa nezaposlenosti
15-24 godine
Stopa nezaposlenosti
25-74 godine
Osobe koje nisu
zaposlene, ne
obrazuju se niti
obučavaju
15-24 godine
EU (28 država
članica) 23.5 % 9.5 % 13 %
Grčka 58.3 % 25.4 % 20.6 %
Hrvatska 49.7 % 14.1 % 18.6 %
Italija 40.0 % 10.3 % 22.2 %
Austrija 9.2 % 4.3 % 7.1 %
Slovačka 33.7 % 12.5 % 13.7 %
Finska 19.9 % 6.5 % 9.3 %
Izvor: Eurostat
Istraživanje se provelo pomoću
upitnika koji je poslan glavnim socijalnim partnerima i organizacijama mladih u šest
odabranih država (vidi Prilog). Odnosio se na naukovanje, pripravništvo, provedbu jamstva
za mlade, mobilnost, poduzetništvo i druge čimbenike poput radnog zakonodavstva,
socijalne sigurnosti i općenitijih mjera koje bi trebale spriječiti obeshrabrenost mladih.
Odaziv na upitnik razlikovao se među pojedinim državama: u Austriji i Italiji na upitnik su
odgovorili i sindikati i organizacije poslodavaca. U Hrvatskoj su primljeni odgovori s obje
strane industrije i iz Mreže mladih. U Slovačkoj su odgovorili i sindikati i organizacije
poslodavaca, kao i Institut za zapošljavanje. U Finskoj su odgovorili sindikati i organizacija
mladih; konačno, u Grčkoj su odgovorili jedna organizacija poslodavaca i Nacionalno vijeće
mladih, a sudjelovanje u anketi ponudili su i Ministarstvo rada i socijalnih pitanja te
organizacija za zapošljavanje Manpower (javna služba za zapošljavanje).
terenski intervjui s predstavnicima glavnih krovnih sindikata i organizacija poslodavaca,
organizacija mladih i javnih tijela – tijekom studijskih putovanja proveli su ih timovi od tri
člana LMO-a uz podršku administratora iz tajništva (vidi tablicu dolje);
5
istraživanje iz ureda – prikupljanje relevantnih dokumenata od europskih institucija, skupina
za promišljanje, ministarstava i stalnih predstavništava odabranih država članica pri EU-u,
nacionalnih GSV-a, socijalnih partnera, civilnog društva itd.;
javno saslušanje koje je LMO organizirao 1. travnja 2014. u Bruxellesu, a na kojemu su
sudjelovali zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici Europske komisije, Eurofounda,
socijalnih partnera na razini EU-a, organizacija mladih na nacionalnim razinama i razini EU-a.
Napomena: Pozivanje na određenu zemlju u nastavku treba shvatiti kao stav tamošnjih nacionalnih
dionika, a ne kao stav vlade.
Država članica i
datum misije
Članovi Skupine I.
(Poslodavci)
Članovi Skupine II.
(Radnici)
Članovi skupine III.
(Razni interesi)
FINSKA
16. - 17. 1. 2014. Vladimíra Drbalová Oliver Röpke Meelis Joost
SLOVAČKA
10. - 11. 2. 2014. Christa Schweng Xavier Verboven Viliam Páleník
HRVATSKA
17. - 18. 2. 2014. Vladimíra Drbalová Xavier Verboven Meelis Joost
GRČKA
4. - 5. 3. 2014. Irini Ivoni Pari Daniela Rondinelli Mette Kindberg
AUSTRIJA
14. 3. 2014. Christa Schweng Xavier Verboven Kinga Joó
ITALIJA
17. 3. 2014. Christian Ardhe Oliver Röpke Kinga Joó
Podebljano: imena izvjestitelja svake od misija
6
GLAVNI ZAKLJUČCI
1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je prilagođen pristup.
2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta rada potiče se zapošljivost i
prilagodljivost.
3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati strukturne reforme.
4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati.
5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za zapošljavanje u zapošljavanju ljudi.
6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih mjesta uvelike se razlikuju.
7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati poduzetničko obrazovanje.
8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i vrednovanjem.
9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se na aktivno sudjelovanje u
svim fazama postupka provedbe politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti
prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi.
7
1. Za smanjivanje stope nezaposlenosti mladih potreban je
prilagođen pristup
Neki mogu tvrditi da je nezaposlena mlada osoba u Grčkoj isto što i nezaposlena mlada osoba u
Njemačkoj, pa stoga treba jednaka rješenja. Naša su studijska putovanja, međutim, jasno pokazala da to
nije tako: u obzir treba uzeti pojedinačne okolnosti mlade osobe – visoko ili niskoosposobljene,
dugoročno ili tek privremeno nezaposlene, mobilne ili ne – kao i obrazovni sustav, resurse uložene u
javne službe za zapošljavanje te, općenitije, gospodarske politike koje su na djelu u dotičnoj zemlji.
Svi dionici s kojima smo se susreli i koji su odgovorili na naš upitnik jasno su ukazali da za smanjenje
stope nezaposlenosti mladih ne postoji jedno rješenje koje bi bilo svima po mjeri.
U nekim je državama članicama Europsko jamstvo za mlade, koje kaže da mladoj osobi treba ponuditi
posao ili obuku u roku od četiriju mjeseci, preusmjerilo pažnju s onih kojima je potpora najpotrebnija –
dugoročno nezaposlenih – na one koje je lakše (ponovno) zaposliti, sprječavajući tako da potonji
postanu dugoročno nezaposlenima. U doba oskudnih izvora taj se pristup može dovesti u pitanje.
Jamstvo za mlade pruža priliku državama članicama da provedu strukturne reforme. Bitno je primijeniti
ga, ako države članice žele mlađim naraštajima pružiti pozitivne izglede za budućnost.
2. Uspostavljanjem uske povezanosti između obrazovanja i tržišta
rada potiče se zapošljivost i prilagodljivost
Uspješan obrazovni sustav (u smislu izgleda za buduće zaposlenje) usko povezuje obrazovanje/obuku i
tržište rada.
To je slučaj u Finskoj, gdje visok postotak studenata višeg stupnja počinje raditi i stjecati praktično radno
iskustvo tijekom studija. Više od 60% naukovanja vezano je uz studije napredne razine koje polaze
odrasli i koji uključuju stručno ili daljnje osposobljavanje uz rad. Manje od 20% polaznika mlađe je od 25
godina.
Na slično, ali ne i isto, stanje može se naići u Austriji, gdje oko 40% 15-godišnjaka započinje naukovanje
provodeći četiri dana u poduzeću, gdje stječu praktično iskustvo, a jedan dan u školi.
Hrvatska je ponovno uvela dvostruki sustav naukovanja 1995. godine; nakon niza promjena, došla je do
sustava koji se temelji isključivo na školi, s manje praktične obuke na radnom mjestu i većim
usmjerenjem na opće obrazovanje. Oko 30% učenika polazi naukovanje. Zbog toga dionici imaju dojam
8
da strukovne škole gube vezu sa stvarnom praksom te da se smanjuje broj poduzeća voljnih uložiti
vrijeme novac i energiju u dvostruko učenje.
U Grčkoj, za razliku od toga, obrazovni sustav ne uzima u obzir potrebe tržišta rada, pa se naukovanje
malo koristi. U toj se zemlji na uključenost poslodavaca u obrazovni sustav gleda s nepovjerenjem jer
nemaju nikakvu tradiciju poduke.
Slovački obrazovni sustav proizvodi visoku stopu sveučilišnih diploma, mahom u društvenim znanostima.
Po završetku studija, mladi se nađu na tržištu rada bez bilo kakvog praktičnog iskustva i s kvalifikacijama
koje nisu u skladu s potrebama tržišta rada. Smanjuje se broj škola koje nude naukovanje. Dok
poslodavci traže osposobljene mlade ljude s kvalifikacijama koje više nisu dostupne, u tijeku je projekt
kojem je cilj povećati zanimanje osnovnoškolske djece za škole za strukovno obrazovanje i
osposobljavanje. Kvaliteta naukovanja ovisi o pojedinoj školi: ako škola usko surađuje s poslodavcima,
učenici imaju veće izglede uspjeti na tržištu rada. Školski nastavni planovi ovise o pojedinoj školi i struci,
ali ne obvezuju druge škole.
U Italiji, svi dionici doživljavaju sektor obrazovanja i tržište rada kao dva odvojena svijeta. S obzirom da
je uporaba naukovanja opala za 40% u drugom tromjesečju 2013. g., u tijeku su reforme kojima je cilj
uskladiti razlike u standardima obuke i smanjiti birokraciju.
2.1 Važnost profesionalne orijentacije i savjetodavnih služba
Izbor struke ključna je odluka. To što se mlade tijekom tog razdoblja usmjerava pokazivanjem
raznovrsnosti dostupnih obuka i strukovnih karijera, omogućuje im da se upoznaju sa situacijom i na
temelju toga donesu odluku. Osim u Finskoj i Austriji, gdje je profesionalna orijentacija dio školskog
sustava, svi su se drugi dionici žalili na manjak dostupnosti i/ili lošu kvalitetu ponuđenih savjetodavnih
usluga. Mnogi su smatrali provedbu Jamstva za mlade načinom za poboljšanje tih usluga.
2.2 Sustav naukovanja
Promatračka skupina za tržište rada (LMO) uporabila je Komisijinu definiciju naukovanja kao oblika
"inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima se na formalan način udružuju i
izmjenjuju osposobljavanje unutar poduzeća (razdoblja praktičnog radnog iskustva na radnom mjestu) i
školsko obrazovanje (razdoblja teorijskog/praktičnog obrazovanja unutar škole ili centra za
osposobljavanje) i čijim se sudionicima, ukoliko ih uspješno završe, dodjeljuju nacionalno priznate
9
svjedodžbe o završenom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju".1 Ova definicija izričito ne
spominje postojanje izravnog ugovornog odnosa između poslodavca i naučnika.
Dvostruki sustav stručnog osposobljavanja poznat je svim dionicima u svim posjećenim zemljama.
Postoji u vrlo različitim oblicima, pa se stoga ocjene dionika razlikuju, u rasponu od previše uređenog
(Italija) do tek nedavno nesustavno uvedenog i bez jasnog pravnog okvira (Grčka). Međutim, svi su se
dionici suglasili da je taj instrument sam po sebi koristan u borbi protiv nezaposlenosti mladih i nesklada
na tržištu rada te da ga treba dalje razvijati u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima. Mora se osigurati
da se školski nastavni planovi redovito ažuriraju kako bi se pružila najbolja obuka koja osposobljava
učenike da se nose s tehničkim razvojem. Ugovorni položaj i obveze obiju strana nisu se uvijek činile
jasnima (npr. u Hrvatskoj i Slovačkoj). Dionici su zatražili transparentniji pravni okvir i manje
administrativnih tereta - posebice za mala i srednja poduzeća.
2.2.1 Obrazovni sadržaj
Kvaliteta obrazovnog sadržaja često nije usklađena unutar pojedine zemlje i razlog je za zabrinutost.
Slovački su poslodavci izjavili da strukovne organizacije trebaju pružiti doprinos ne samo u vezi zahtjeva
za završni ispit, nego i u vezi školskih nastavnih planova, koje treba uspostaviti i ažurirati kada je to
potrebno, za svako zanimanje.
Nedavne reforme u Hrvatskoj smanjile su broj sati koje se utroši na praktično učenje i učinile učitelje
odgovornima za osmišljavanje sadržaja školskih nastavnih planova, uključujući praktično učenje;
Obrtnička komora smatra da se učenici time ne pripremaju na odgovarajući način za ulazak na tržište
rada. Mreža mladih hrvatske zabrinuta je jer poslodavci ne poštuju zakonske obveze.
Obrazovni sadržaj programa naukovanja u Austriji pod velikim je utjecajem socijalnih partnera koji –
zajedno s odgovarajućim ministarstvima – pomažu razviti zahtjeve za obuku, uvesti nova zvanja te
također imenovati članove ispitnih povjerenstava. Na taj se način stvara suodgovornost socijalnih
partnera.
U Italiji, svi su sudionici bili mišljenja da sadržaj obuke treba uskladiti s potrebama tržišta rada. Oblik
naukovanja u kojem se izmjenjuju škola i rad treba više raširiti. Poslodavci su se žalili na pretjerano
propisivanje i manjak poticaja, dok bi sindikati željeli veće obveze u smislu stabilizacije. Gotovo svi su
dionici ukazali na rascjepkan način na koji talijansko pravo propisuje naukovanje, što poduzećima stvara
administrativni teret.
1
Europska komisija, Ponuda naukovanja u državama članicama Europske unije, siječanj 2012.
10
Finski dionici cijene visoku kvalitetu naukovanja, koje se redovito prati.
U Grčkoj, javne službe za zapošljavanje nastoje naći mladima mjesta za naukovanje, što predstavlja
izazov jer pripravništvo većinom nude mala i srednja poduzeća koja su osobito pogođena gospodarskom
krizom. U tijeku je reforma za poboljšanje njihove dostupnosti, poticaja poslodavcima (financiranja) i
sadržaja školskih nastavnih planova te za jačanje veza sa socijalnim partnerima, lokalnim poslodavcima i
gospodarskim komorama. Nacionalni savez grčkih trgovaca trenutačno je uključen u niz pilot-projekata
na ovom području.
2.2.2 Priznavanje
Slovački završni ispiti za naukovanje priznaju se, ali, kao što je rekao jedan predstavnik poslodavaca, "to
ne jamči nužno kvalitetu, jer ona uvelike ovisi o pojedinoj školi".
U Hrvatskoj se provodi vanjsko ocjenjivanje zahtijevanih vještina. Do nedavno je to bila odgovornost
odbora koje je imenovala Obrtnička komora. Sada je to u nadležnosti organizacija odgovornih za
obrazovanje, koje nemaju iskustva u organizaciji ispita za naukovanje. Tu zabrinutost dijeli Mreža mladih
Hrvatske. Komora također poziva na priznavanje naukovanja kao radnog iskustva, čime bi se
polaznicima olakšao ulazak na tržište rada.
U Austriji naukovanje završava priznatim završnim ispitom, koji onoga tko ga položi ovlašćuje da se bavi
zvanjem i krene na višu razinu obrazovanja.
Talijanski dionici dijele mišljenje da su izdavanje svjedodžba o završenom naukovanju i priznavanje
kvalifikacija korisni ako ih provodi treća (regionalna) strana jer se time može povećati zapošljivost.
2.2.3 Privlačnost
Većina dionika zamijetila je naginjanje k višem obrazovanju, čime se smanjuje broj mladih koje zanimaju
dvostruki programi obuke. Povećanje privlačnosti naukovanja važno je pitanje u Grčkoj, Austriji,
Hrvatskoj i Italiji.
2.2.4 Poticaji
U Finskoj i Austriji već su se ustalili poticaji dostupni poslodavcima da ponude naukovanje. Grčka je
nedavno uvela niz takvih poticaja, ali ih, prema Nacionalnom savezu grčkih trgovaca, treba poboljšati.
11
U Hrvatskoj postoji određen broj poticaja, ali dionici se slažu da je njihova provedba previše
opterećujuća. Svi su se dionici u Slovačkoj suglasili da treba predvidjeti gospodarske poticaje, dok se
mišljenja dionika u Italiji o njihovoj preporučljivosti znatno razlikuju.
2.2.5 Europski savez za naukovanje2
Dok jedan hrvatski sindikat i Mreža mladih Hrvatske pridonose Savezu, ne sudjeluju ni Hrvatska udruga
poslodavaca, niti Obrtnička komora; potonja je naglasila da nedavne reforme u sustavu naukovanja nisu
u skladu s nastojanjima EU-a u tom području.
Slovački ispitanici nisu uključeni u Savez, dok su zamalo svi talijanski dionici uključeni u podizanje svijesti
o Europskom savezu.
Austrijska gospodarska komora aktivno je uključena i potpisala je vlastitu prisegu da će provesti dva
pilot-projekta kojima se uspostavlja dvostruko strukovno osposobljavanje u Slovačkoj i Rumunjskoj.
Austrijska radnička komora neizravno se uključila pridonoseći jamstvu za osposobljavanje.
2.2.6 Vodeća načela Vijeća u pogledu programa naukovanja (listopad 2013.)3
Hrvatski sindikati i Mreža mladih ne osporavaju sadržaj vodećih načela, ali su otkrili da ne postoji
poveznica s industrijskom strategijom kao ni jasno određenje uloge ključnih dionika.
Slovački dionici nisu svjesni postojanja tih načela.
Talijanski dionici daju široku potporu vodećim načelima, ali su ukazali na teško gospodarsko ozračje,
nejasni i raspršeni sadašnji pravni okvir te potrebu za pojednostavljenjem.
Predstavnici austrijskih radnika zakonsko jamstvo naukovanja i uključivanje socijalnih partnera smatraju
prednostima. Austrijska Savezna gospodarska komora smatra da je suradnja među socijalnim
partnerima i s ministarstvom tijekom provedbe bitna te je sama odgovorna za upravljanje naukovanjem.
2.3 Sustav pripravništva
S obzirom da pripravništvo može poslužiti kao važna poveznica između teoretskog obrazovanja i
primjene usvojenog znanja u praksi, LMO je upitao dionike o dostupnosti i poticajima za "pripravništvo
na otvorenom tržištu" ("pripravništvo dogovoreno između pripravnika i pružatelja pripravništva
2
Europski savez za naukovanje: http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/alliance_en.htm. 3
Izjava Vijeća od 18. listopada 2013. o Europskom savezu za naukovanje, 14986/13.
12
(poduzeća, neprofitnih organizacija ili vlade) bez uključivanja treće strane, općenito provedeno nakon
završetka studija i/ili kao dio potrage za radnim mjestom ... [ali ne] pripravništvo koje čini dio
akademskih ili strukovnih školskih nastavnih planova, niti [ono] koje čine dio obvezne strukovne obuke
(npr. medicine, arhitekture, itd.)", kao i za njihovo mišljenje o kvalitativnom okviru za pripravništvo.
Definicije i shvaćanja pripravništva uvelike se razlikuju:
U Hrvatskoj, na primjer, nema pripravništva na otvorenom tržištu, ali postoji pripravništvo kao aktivna
mjera tržišta rada. Međutim, njegova dostupnost ovisi o kapacitetu javnih služba za zapošljavanje i o
broju prihvatljivih poduzeća. Ta mjera tržišta rada može se koristiti samo u poduzećima u kojima ni
jedan ugovor o radu nije raskinut u posljednjih šest mjeseci, bez obzira na razlog raskida. U stvarnosti,
ovaj zahtjev onemogućuje poslodavcima koji su se morali prilagoditi promijenjenim gospodarskim
uvjetima da ponude pripravništvo. To je također velika briga za Mrežu mladih Hrvatske, koja zagovara
uklanjanje prepreka koje sprječavaju privatni sektor da koristi pripravništvo, povećava isplate i više se
usredotočuje na ishod obrazovanja. Hrvatski su socijalni partneri također pozvali na uvođenje sustava
mentorstva za naučnike i pripravnike te nadoknadu troškova za mentore, kako bi se stvorio poticaj.
U Italiji, dionici prepoznaju važnost pripravništva i slažu se da propise za pripravništvo treba
pojednostaviti. Talijanski sindikati dovršetak pripravništva uglavnom ne smatraju prednošću jer se
manje od 10% pripravništava pretvara u stalni radni odnos. Organizacije poslodavaca smatraju da
talijansko zakonodavstvo ne pomaže povećati nedostatan broj pripravničkih mjesta. Trenutačne
reforme povećale su mnoga očekivanja.
Finski sindikati zagovaraju plaćeno pripravništvo te pripravništvo koje je dio školskih nastavnih
programa višeg stupnja jer mnogi Finci počinju raditi već tijekom studija.
Slovački poslodavci smatraju da se pripravništvo uglavnom pruža bilo u inozemstvu, bilo u
međunarodnim ustanovama, te da ga organizira treća strana. Plaćeno pripravništvo ograničeno je na
veća poduzeća i veće ustanove.
U Grčkoj, pripravništvo se nudi u ograničenoj mjeri i obvezno je za neke fakultete (stažiranje koje
financira EU). Grčka organizacija mladih napominje da privatni sektor koristi neplaćena pripravništva
kako bi iskušao mlade prije no što ih zaposli. Organizacija mladih objavljuje tjedni bilten s obavijestima o
slobodnim radnim mjestima jer kvalitetno pripravništvo smatra poveznicom između potreba tržišta i
obrazovanja. Ona predlaže porezne olakšice poduzećima kao poticaj za veću ponudu pripravničkih
mjesta.
U Austriji, Radnička komora smatra da pripravništva treba pružati samo kao dio školskog nastavnog
plana i u okviru javne službe za zapošljavanje, gdje vrijede podrobni uvjeti. Za Gospodarsku komoru,
13
ključ je administrativne obveze održati na minimumu jer je istraživanje među instruktorima javne službe
za zapošljavanje potvrdilo da pružanje pripravništva prouzročuje poduzećima dodatni rad. S obzirom da
pripravništvo nije propisano austrijskim pravom, pitanje smatra li se pripravništvo radnim odnosom ili
ne razlikuje se od slučaja do slučaja. Pripravništvo ne obvezuje pripravnika da radi, niti poduzeće da ga
plati. Međutim, ako se pripravnika dobrovoljno plati, program socijalnog osiguranja pretpostavlja
postojanje punog radnog odnosa, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
2.3.1 Kvalitativni okvir za pripravništvo4
Gledišta dionika o kvalitativnom okviru uvelike se razlikuju. Sindikati u Finskoj i Slovačkoj posve ga
podupiru, dok u Italiji i Austriji smatraju da sadržaj kvalitativnog okvira ne ide dovoljno daleko te da u
njega treba također uključiti zahtjev da pripravništvo bude dio školskih nastavnih programa.
Hrvatski sindikati pozivaju na jedinstven okvir u EU-u i na obvezu da se pripravništvo plaća. I na strani
poslodavaca osjećaji su o kvalitativnom okviru pomiješani: u Hrvatskoj ga smatraju važnim nastojanjem,
dok su neke talijanske udruge i austrijski poslodavci kritičniji i zabrinjava ih mogući učinak istiskivanja, pa
upozoravaju da previše birokracije može dovesti do manje ponude pripravništava.
Grčka organizacija mladih pozdravlja okvir i poziva da plaćanje pripravništava bude obvezno.
3. Jamstvom za mlade, ako se pravilno primijeni, mogu se poticati
strukturne reforme
U pogledu Jamstva za mlade,5 dionicima je postavljen niz pitanja o dodanoj vrijednosti, značajkama i
provedbi, odabiru prioriteta, pruženim informacijama, ulozi socijalnih partnera i njihove organizacije,
kao i o mogućim sinergijama.
3.1 Dodana vrijednost
Dodanu vrijednost naglasili su svi dionici, osim u Austriji, gdje Jamstvo za mlade postoji od ranije, a na
plan provedbe gleda se više kao na popis postojećih mjera.
4
Preporuka Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo, SL C 27.3.2014., str. 1. – 4.; mišljenje EGSO-a o
kvalitativnom okviru za pripravništvo, EGSO 8054/2013, nije još objavljeno u SL, izvjestiteljica Indrė Vareikytė. 5
Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade, SL C 120, 26.4.2013., str. 1. – 6.; mišljenje EGSO-a o Jamstvu za
mlade, EGSO 3206/2013, SL C 271, 19.9.2013., str. 101., izvjestitelj Mário Soares.
14
U Finskoj, Jamstvo je pomoglo različitim službama i javnim vlastima da surađuju u ustrojenom sustavu.
Mladima su postale dostupne nove usluge. Donositelji odluka pokazali su veće zanimanje za one koji
nisu zaposleni, ne obrazuju se niti obučavaju, pa je na raspolaganje stavljeno više financijskih sredstava.
U Italiji, Grčkoj i Slovačkoj dionici naglašavaju moguće strukturne učinke Jamstva za mlade, ako ga se
ispravno provede.
3.2 Prioriteti
U pogledu prioriteta, svi dionici u Slovačkoj žale zbog manjka strukturnih reforma za poboljšanje
obrazovnog sustava, što je ključno za pripremu mladih za tržište rada. Stajališta se razlikuju i u pogledu
određivanja prioritetnih skupina: poslodavci pozivaju da se usredotoči na dugoročno nezaposlene, dok
sindikati žele u žarište staviti novodiplomirane.
U Italiji, sindikati i neki poslodavci žele dati prednost onima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti
obučavaju te najranjivijim mladima, dok bi jedna od organizacija poslodavaca prioritet radije dala
nedavno diplomiranima. Svi oni naglašavaju potrebu da se u žarište stave mladi s juga Italije i gotovo svi
podupiru podizanje dobne granice na 29 godina.
U Finskoj, Jamstvo za mlade obuhvaća mlade do 25 i nedavno diplomirane do 30 godina. Finski sindikati
i organizacija mladih podupiru davanje prioriteta najranjivijima. Oni naglašavaju dodanu vrijednost
preventivnih mjera.
Austrijski dionici nalaze da su sve skupine obuhvaćene Jamstvom za mlade i pozdravljaju pravovremeno
djelovanje. Za austrijske poslodavce, Jamstvo za mlade je prilika da se preispita djelovanje sustava
naukovanja, a osobito uklapanje u redovne naučničke ugovore naučnika čiji program osposobljavanja
obuhvaća više poduzeća.
Grčko ministarstvo smatra da ciljna skupina trebaju biti mladi iz regija s najvišom stopom nezaposlenosti
i ljudi iz kućanstava s vrlo niskim prihodima. Grčka organizacija mladih naglašava da dobna granica treba
biti 30 godina te da u provedbeni plan treba uključiti socijalne partnere.
3.3 Uloga socijalnih partnera i civilnog društva
Iako se sve strane koje su ispunile upitnike slažu da je u osmišljanje, provedbu i praćenje Jamstva za
mlade ključno uključiti socijalne partnere i organizacije mladih, stvarnost se prilično razlikuje:
U Finskoj, Austriji i Hrvatskoj dionici su uključeni u sve faze Jamstva za mlade. U Italiji se samo jedan
sindikat uključio u fazu osmišljanja, iako su svi sindikati i organizacije poslodavaca bili pozvani, obvezali
15
su se i spremni su pridonijeti provedbenoj fazi, bilo mjerama podizanja svijesti, bilo pružanjem prilika za
ulazak u svijet rada.
U Slovačkoj se s većinom socijalnih partnera savjetovalo tijekom zakonodavnog postupka kojim se
provodi plan Jamstvo za mlade što ga je sastavila vlada.
Grčki socijalni partneri i Helensko nacionalno vijeće mladih naglasili su da s njima o provedbenom planu
nisu održana nikakva stvarna savjetovanja. Međutim, "Koordinacijski odbor za provedbu Inicijative za
zapošljavanje mladih" može pozvati socijalne partnere, predstavnike civilnog društva i stručnjake za
zapošljavanje mladih na svoje sastanke.
3.4 Sinergije
Kad ih se upita o Jamstvu za mlade kao prilici za jačanje sinergija između dionika poput služba za
zapošljavanje i obrazovanje, socijalnih i zdravstvenih služba, socijalnih partnera i organizacija civilnog
društva, gotovo svi se dionici slažu i naglašavaju potrebu za boljom suradnjom kao glavnim činiteljem
uspjeha. Obrazovni sustav koji zadovoljava potrebe tržišta rada spominje se kao primjer takvih sinergija.
4. Znanje o transnacionalnoj mobilnosti i EURES-u treba poboljšati
U Hrvatskoj, najnovijoj državi članici, obavijesti o EURES-u6 nisu rasprostranjene, ponajviše zbog manjka
publikacija na hrvatskom. Sindikati naglašavaju potrebu za informacijama o pitanjima socijalne
sigurnosti za mobilne radnike. Ograničenja slobode kretanja radnika još vrijede u nekim zemljama, pa je
to još i teže.
Grčka organizacija mladih kaže da je program Erasmus prilično dobro poznat, ali da si – zbog krize –
grčke obitelji sve teže mogu priuštiti da pošalju studenta na godinu dana Erasmusa u inozemstvo.
U Italiji, svi dionici dijele mišljenje da je stjecanje radnog iskustva u inozemstvu jasna prednost za mladu
osobu koja ulazi na tržište rada. EURES je u Italiji poznat, ali ga se nedovoljno koristi. Jedan je sindikat
ukazao na to da je suradnja ureda EURES-a u pograničnim regijama s lokalnim sindikatima oblik najbolje
prakse za potporu mobilnim radnicima.
U Finskoj, poznavanje mobilnosti i EURES-a općenito se smatra zadovoljavajućim, ali ima prostora za
poboljšanja.
6
Eures, europska mreža za radna mjesta, https://ec.europa.eu/eures/page/index; mišljenje EGSO-a o EURES-u, EGSO 518/2014, još
nije objavljeno u SL, izvjestiteljica Vladimíra Drbalová, suizvjestitelj Luis Miguel Pariza Castaños.
16
U Slovačkoj, pogledi se razlikuju: jedan sindikat kaže da mobilnost nije jako popularna, dok jedna
organizacija poslodavaca upućuje na visoku razinu znanja o mobilnosti radnika u pograničnim
područjima. Spomenuli su prekogranično partnerstvo s Mađarskom uza sudjelovanje svojih socijalnih
partnera. Iskazana je i zabrinutost zbog odljeva mozgova.
U Austriji, EURES se koristi, ali premalo je još svijesti o dostupnim obavijestima, kako u smislu platforme
tako i dostupne dodatne potpore. EURES se još ne koristi u potpunosti jer samo nekoliko zemalja
objavljuje sva slobodna radna mjesta na platformi EURES-a. Jezik je jedan od problema jer opisi radnih
mjesta i životopisi trebaju biti dostupni na svim jezicima. Poslodavci općenito pozdravljaju reformu
EURES-a i naglašavaju dodanu vrijednost automatskog usklađivanja potražnje i ponude. Radnička
komora naglašava potrebu za većom količinom informacija o međunarodnoj mobilnosti, ali kritizira
nacrt reforme EURES-a, posebice u pogledu uključenosti privatnih agencija za privremeno zapošljavanje,
te je zabrinuta za zaštitu podataka zaposlenika.
5. Treba poboljšati i poduprijeti ulogu javnih služba za
zapošljavanje u zapošljavanju ljudi
Tijekom studijskih putovanja, izražen je niz zabrinutosti zbog javnih služba za zapošljavanje: one su se
prvenstveno odnosile na manjak povjerenja među korisnicima (Italija, Slovačka), nedostatne financijske i
ljudske resurse za učinkovito bavljenje nezaposlenima te na puko bavljenje administracijom vezanom uz
nezaposlene umjesto njihovog aktiviranja. Te su teme očito manje važne u Finskoj i Austriji, jer u tim
zemljama javne službe za zapošljavanje upravljaju aktiviranjem i zapošljavanjem.
6. Stajališta o utjecaju reguliranja tržišta rada na stvaranje radnih
mjesta uvelike se razlikuju
Ne iznenađuje da se uvelike razlikuju mišljenja o utjecaju uređenja tržišta rada na spremnost poduzeća
da zapošljavaju mlade.
Talijanski sindikati kažu da se zaštita radnika znatno smanjila, ali sumnjaju da zakon o radu ima ikakav
učinak na zapošljavanje mladih. Organizacije poslodavaca upućuju na nedavne reforme zakona o radu za
smanjenje krutosti tržišta rada, ali kažu da poduzeća još ne žele zapošljavati za stalno jer zakon o radu
još ne uspijeva zadovoljiti potrebe talijanskih poduzeća. Gledišta su također podijeljena u pogledu
poticaja mladima da budu dio tržišta rada: neki sindikati opisuju sustav socijalne skrbi kao sustav koji
općenito dobro djeluje, ali ne obuhvaća sve i ne pruža poticaje mladima. Organizacije poslodavaca
ukazuju na nedovoljno razvijene mjere za ravnotežu poslovnog i obiteljskog života te istovremeno
upozoravaju da te mjere ne trebaju dodatno opteretiti mala i srednja poduzeća. U talijanskoj udruzi
17
banaka uspostavljeni su pionirski sustavi socijalne skrbi i brige o ljudima. Međutim, spominje se i
negativan učinak visokih naknada za nezaposlenost koje ljude ne potiču da prihvate posao.
Jedan je sindikat u Hrvatskoj mišljenja da zakon o radu ne čini dovoljno da se spriječi zloporaba ugovora
na određeno te da izvršno tijelo nije dovoljno spremno za preuzimanje odgovornosti u tom području.
Drugi sindikat smatra da predviđena reforma daje prednost poslodavcima pred zaposlenicima.
Organizacija poslodavaca žali se da su propisi zakona o radu koji se tiču otpuštanja zbog viška zapleteni i
opterećujući, posebice za mala i srednja poduzeća. Organizacija mladih misli da trenutačno radno pravo
ne utječe na zapošljavanje mladih i smatra povećanje ponude ugovora na određeno mladima ishodom
strukturnih kretanja na tržištu rada. Sumnjičavi su prema predviđenim reformama koje uporabu radnika
zaposlenih preko agencija za privremeno zapošljavanje produljuju na do tri godine.
U odgovoru na pitanje o postojećim poticajima mladima da budu dio tržišta rada, Hrvatska udruga
radničkih sindikata kaže da ni sadašnje aktivne politike tržišta rada, niti nedostatan broj inspektora rada
ne podupiru ulazak mladih na tržište rada. Hrvatski poslodavci tvrde da postoje poticaji, ali da radna
mjesta nisu dostupna zbog gospodarskog stanja, a s tom primjedbom se slaže i organizacija mladih.
Sindikati u Slovačkoj ulogu zakona o radu smatraju relativno neutralnom, dok poslodavci nalaze da
ometa fleksibilnost u ugovorima na neodređeno. Zavod za zapošljavanje naglašava da ugovori na
određeno ne daju stranama uobičajena prava i obveze. U pogledu poticaja koje se nudi mladima, svi
dionici prilično jednoglasno tvrde da su nadnice prilično niske, što se smatra odvraćajućim. Organizacija
poslodavaca tvrdi da je putovanje na posao i s posla prilično skupo te stoga odvraća od ulaska u radni
odnos.
Austrijska gospodarska komora mišljenja je da zakon omogućuje dinamičko tržište rada koje je povoljno
mladima koji ulaze na tržište rada. U 2012. g. samo je oko 10% radnog stanovništva bilo zaposleno s
ugovorom na neodređeno.
Prema predstavnicima austrijskih radnika, pripravništva mogu imati oblik ugovora na neodređeno, ali i
druge oblike. I jedni i drugi se slažu da poticaji za mlade postoje, dijelom zahvaljujući mjerama za
aktiviranje, a dijelom i stoga što je društveno poželjno raditi, a ne biti nezaposlen.
Prema grčkoj organizaciji mladih, zakon o radu pogoduje ugovorima na neodređeno, ali nakon što se
umiješala Trojka radni se odnosi stalno mijenjaju. Poticaji za mlade da uđu na tržište rada ne postoje.
18
7. Novim poduzećima potrebna je potpora, pa treba promicati
poduzetničko obrazovanje
Hrvatski dionici primjećuju da postoje mjere tržišta rada za poticanje samozapošljavanja, ali, s obzirom
da se primjenjuju tek nakon razdoblja nezaposlenosti od tri do šest mjeseci, ne smatraju ih zaista
djelotvornima. Kako su javno dostupni podatci o novim poduzećima oskudni, socijalni su partneri
surađivali s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Agencijom za odgoj i obrazovanje na prijevodu vodiča
Međunarodne organizacije rada (ILO) "Pokreni svoj posao – povećanje zaposlenosti mladih". Mreža
mladih predlaže usmjeravanje na kombinaciju mjera za preobuku i mjera za nova poduzeća jer je to
dvoje trenutačno odvojeno.
Talijanski dionici opisuju postojeće mjere ali ih ocjenjuju neučinkovitima zbog manjka savjetodavnih
služba i teškog pristupa financiranju.
Grčka organizacija mladih tvrdi da mladi uopće nisu motivirani da postanu poduzetnicima. Čak ni
programi koje financira Europa za nova poduzeća ne uspijevaju zbog teškog pristupa financiranju.
Austrijski poslodavci opisuju zakonske mjere uvedene kako bi se potaklo otvaranje novih poduzeća, u
rasponu od osiguranja za slučaj nezaposlenosti za samozaposlene do uplata u socijalno osiguranje u
slučaju dugoročne bolesti te do ograničenja svote koju poduzetnici moraju sami platiti za posjet liječnika
na 5% njihova godišnjeg dohotka. Austrijske organizacije radnika naglašavaju potrebu osiguranja da
javna služba za zapošljavanje nova poduzeća podupire samo ako se provedba poslovne zamisli smatra
ostvarivom i omogućuje da se za život zaradi na održiv način.
U Finskoj su reforme u tijeku. Već je pokrenuto nekoliko pilot-projekata, ali do sada još nije bilo ni
jednog vrednovanja.
Dionici u Slovačkoj slažu se da je osnivanje poduzeća ovih dana postalo vrlo teško i da se smanjila
potpora koja je za to u prošlosti bila dostupna.
8. Učinkovite politike za mlade podupiru se trajnim praćenjem i
vrednovanjem
Praćenje i vrednovanje može igrati stratešku ulogu u postupku izrade politika poboljšavanjem važnosti,
učinkovitosti i djelotvornosti političkih odluka.
U Austriji i Finskoj stalno se radi na praćenju i vrednovanju instrumenata tržišta rada.
19
Dionici u ostalim četirima zemljama žale se na manjak sustavnog vrednovanja, ali izražavaju nadu da će
se ti nedostatci ispraviti tijekom provedbe Jamstva za mlade. Hrvatska organizacija mladih posebno
ističe da vrednovanje mora također biti kvalitativno i u obzir uzeti mišljenja i iskustva bivših korisnika.
9. Glavni zaključak: socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se
na aktivno sudjelovanje u svim fazama postupka provedbe
politika za zapošljavanje mladih, što može pridonijeti
prihvaćanju i neometanoj provedbi reformi
Rasprave održane tijekom studijskih putovanja LMO-a i rezultati istraživanja provedenih u sklopu tog
postupka otkrili su zajedničke brige u pogledu nezaposlenosti mladih i predanost dionika da pridonesu
borbi protiv nje.
Uključene organizacije istaknule su važnost reforma u obrazovnom sustavu, ažuriranja i unaprjeđivanja
vještina te njihove bliske povezanosti s tržištem rada. Države članice s visokorazvijenim i učinkovitim
sustavom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja utemeljenim na dvostrukom sustavu ili drugim
oblicima učenja zasnovanima na radu imaju niže stope nezaposlenosti mladih i u boljem su položaju da
predvide buduća zbivanja te se prilagode promjenama na tržištima rada.
Države članice čiji su socijalni partneri i civilno društvo aktivno uključeni u izradu politika istaknule su se
u kriznim vremenima razmjerno niskim stopama nezaposlenosti mladih usporedbi s drugim europskim
zemljama.
Dionici mogu zaista donijeti istinsku dodanu vrijednost politikama za mlade jer su bliski stvarnostima
tržišta rada. Kako bi se osigurala uspješna provedba Jamstva za mlade i ostalih politika zapošljavanja
mladih, Promatračka skupina za jedinstveno tržište snažno preporučuje uključivanje dionika u sve faze
postupka. To može pomoći u stvaranju osjećaja suodgovornosti, što pridonosi društvenom prihvaćanju i
neometanoj provedbi reformi.
*
* *
20
PRILOG I Popis organizacija kontaktiranih za potrebe istraživanja
Za potrebe istraživanja stupljeno je u kontakt s najistaknutijim krovnim organizacijama (uglavnom
organizacijama socijalnih partnera i organizacijama mladih) u pojedinim zemljama, sukladno podacima
Europskog opservatorija za industrijske odnose (EIRO)7 EUROFOUND-a i članova EGSO-a. Nadalje,
stupljeno je u kontakt i s drugim manjim organizacijama i sektorskim organizacijama kojima pripadaju
članovi EGSO-a.
Od 56 organizacija koje su pozvane da doprinesu istraživanju, 44 su aktivno sudjelovale odgovaranjem
na upitnik, slanjem dokumenata i/li sastankom sa članovima Promatračke skupine za tržište rada (LMO).
Popis kontaktiranih organizacija:
GRČKA
1. Opća konfederacija radničkih sindikata Grčke (GSEE);
2. Konfederacija javnih službenika (ADEDY);
3. Grčki savez poduzeća (SEV);
4. Nacionalna konfederacija grčkih trgovaca (ESEE);
5. Grčka konfederacija djelatnika, obrtnika i trgovaca (GSEVEE);
6. Udruženje grčkih turističkih poduzeća (SETE);
7. Savez grčkih brodovlasnika (EEE);
8. Nacionalno vijeće mladih (ESYN).
HRVATSKA
9. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH);
10. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS);
11. Matica hrvatskih sindikata (Matica);
12. Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS);
13. Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH);
14. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP);
7
http://www.eurofound.europa.eu/eiro/structure.htm
21
15. Hrvatska obrtnička komora (HOK);
16. Mreža mladih Hrvatske (MMH);
17. Udruga za poticanje zapošljavanja i stručno usavršavanje mladih (ZUM).
ITALIJA
18. Opća konfederacija talijanskih radnika (CGIL);
19. Talijanska konfederacija radničkih sindikata (Cisl);
20. Savez talijanskih radnika (UIL);
21. Opći savez radnika (UGL);
22. Talijanska konfederacija samostalnih radničkih sindikata (Cisal);
23. Opća konfederacija samostalnih radničkih sindikata (Confsal);
24. Samostalna konfederacija upravitelja i rukovodećeg osoblja u javnim službama (Confedir);
25. Konfederacija menadžera i stručnjaka (CIDA);
26. Kršćanske udruge talijanskih radnika (ACLI);
27. Talijanska konfederacija sveučilišnih djelatnika (CIU);
28. Opća konfederacija talijanske industrije (Confindustria);
29. Talijanska konfederacija malih i srednjih privatnih industrijskih poduzeća (Confapi);
30. Konfederacija talijanskih obrtnika (Confartigianato);
31. Nacionalna konfederacija obrtnika i malih i srednjih poduzeća (CNA);
32. Opća konfederacija poduzeća, profesija i samostalnih zanimanja (Confcommercio);
33. Talijansko udruženje banaka (ABI);
34. Opća konfederacija talijanskih poljoprivrednika (Confagricoltura);
35. Nacionalna liga zadruga i zajedničkih društava (Legacoop);
36. Konfederacija talijanskih zadruga (Confcooperative);
37. Nacionalni forum mladih (FNG).
AUSTRIJA
38. Austrijski savez sindikata (ÖGB);
39. Radnička komora (AK);
40. Austrijska gospodarska komora (WKÖ);
41. Savez industrijalaca (IV);
42. Austrijsko vijeće mladih (OJV).
22
SLOVAČKA
43. Konfederacija sindikata Slovačke (KOZ SR);
44. Nezavisni kršćanski sindikati Slovačke (NKOS);
45. Savez udruga poslodavaca Slovačke (AZZZ SR);
46. Nacionalna unija poslodavaca Slovačke (RUZ SR);
47. Zavod za zapošljavanje (IZ Bratislava);
48. Vijeće mladih Slovačke;
49. Platforma mladih nezavisnih kršćanskih sindikata Slovačke (NKOS);
FINSKA
50. Finska sindikalna središnjica (SAK);
51. Finska konfederacija zaposlenika (STTK);
52. Konfederacije sindikata sveučilišnih djelatnika u Finskoj (AKAVA);
53. Konfederacija finske industrije (EK);
54. Savez finskih poduzeća (SY);
55. Crkveni poslodavci (KiT);
56. Finsko udruženje mladih – Allianssi.
*
* *
23
PRILOG II Nedavna mišljenja EGSO-a povezana sa zapošljavanjem mladih
Mišljenje EGSO-a Datum
donošenja Referentni dokumenti
Izvjestitelj
Suizvjestitelj
EURES 4. 6. 2014. CESE 518/2014 - SOC/500
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Vladimira Drbalová
Luis Miguel Pariza
Castaños
Zapošljavanje mladih – najbolje
prakse
4. 6. 2014. CESE 474/2014 - SOC/503
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Christa Schweng
Zapošljivost mladih -
prilagođavanje osposobljavanja
potrebama industrije u doba
stroge štednje
30. 4. 2014. CESE 5662/2013 - CCMI/118
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Dumitru Fornea
Tommaso Grimaldi
Utjecaj socijalnih ulaganja na
zapošljavanje i javne proračune
30. 4. 2014. CESE 6193/2013 - SOC/496
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Wolfgang Greif
Mjere za poticanje integracije
mladih građana EU-a
30. 4. 2014. CESE 6218/2013 - SOC/495
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Renate Heinisch
Kvalitativni okvir za
pripravništvo
27. 2. 2014. CESE 8054/2013 - SOC/499
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Indrė Vareikytė
Otvaranje obrazovanja 26. 2. 2014. CESE 6185/2013 - SOC/493
Još nije objavljeno u Službenom
listu.
Gonçalo Lobo Xavier
Pavel Trantina
Strategija protiv sive ekonomije
i neprijavljenog rada
21. 1. 2014. CESE 2138/2013 - SOC/480
SL C 177, 11.6.2014., str. 9.-14.
Stefano Palmieri
Smjernice za zapošljavanje 21. 1. 2014. CESE 8193/2013 - SOC/501
SL C 177, 11.6.2014., str. 40.
-
Javne službe za zapošljavanje
(PES)
17. 10. 2013. CESE 5207/2013 - SOC/490
SL C 67, 6.3.2014., str. 116.-121.
Vladimira Drbalová
Promišljanje obrazovnih
aktivnosti
10. 7. 2013. CESE 658/2013 - SOC/476
SL C 327, 12.11.2013., str. 58.-64.
Mário Soares
Pavel Trantina
24
Jamstvo za mlade (Europski
socijalni fond - ESF)
22. 5. 2013. CESE 3206/2013 - SOC/485
SL C 271, 19. 9. 2013., str. 101.-
103.
Mário Soares
Uloga poduzeća u odnosu na
obrazovanje u EU-u
20. 3. 2013. CESE 2308/2012 - SOC/469
SL C 161, 6.6.2013., str. 27.-34.
Vladimira Drbalová
Utjecaj i sudjelovanje
zaposlenika
20. 3. 2013. CESE 2096/2012 - SOC/470
SL C 161, 6.6.2013., str. 35.-39.
Wolfgang Greif
Smjernice za politiku
zapošljavanja
13. 2. 2013. CESE 112/2013 - SOC/477
SL C 133, 9.5.2013., str. 77.-80.
Wolfgang Greif
Paket mjera za zapošljavanje
mladih
21. 3. 2013. CESE 2419/2012 - SOC/474
SL C 161, 6.6.2013., str. 67.-72.
Pavel Trantina
Philippe de Buck
Za oporavak s visokom stopom
zaposlenosti
15. 11. 2012. CESE 1279/2012 - SOC/463
SL C 11, 15.1.2013., str. 65.-70.
Gabriele Bischoff
Inicijativa o mogućnostima za
mlade
12. 7. 2012. CESE 1579/2012 - SOC/450
SL C 299, 4.10.2012.,str. 97.-102.
Tomasz Jasiński
Priznavanje stručnih
kvalifikacija i administrativna
suradnja
26. 4. 2012. CESE 1046/2012 - SOC/451
SL C 191, 29. 6. 2012., str. 103.-
107.
Arno Metzler
Erasmus za sve 29. 3. 2012. CESE 825/2012 - SOC/438
SL C 181/154, 21.6.2012.
Indrė Vareikytė
Modernizacija visokoškolskog
obrazovanja
28. 3. 2012. CESE 823/2012 - SOC/429
SL C 181, 21.6.2012., str. 143.-
149.
Joost van Iersel
Juraj Stern
Mlade osobe s invaliditetom:
zapošljavanje, uključenost i
sudjelovanje u društvu
28. 3. 2012. CESE 826/2012 - SOC/439
C 181/2, 21.6.2012.
Ioannis
Vardakastanis
Smjernice za zapošljavanje 22. 2. 2012. CESE 479/2012 - SOC/435
SL C 143, 22.5.2012., str. 94.-101.
Wolfgang Greif
Povećanje privlačnosti
poslijesrednjoškolskog
strukovnog obrazovanja
19. 1. 2012. CESE 147/2012 - SOC/409
SL C 68, 6.3.2012., str. 1.-10.
Vladimira Drbalová
Zapošljavanje mladih, tehničke
vještine i mobilnost
18. 1. 2012. CESE 148/2012 - SOC/421
SL C 68, 6.3.2012., str. 11.-14.
Dorthe Andersen
_____________
Europski gospodarski i socijalni odbor
Provođenje politika EU-aza zapošljavanje mladih:stajalište civilnog društva Izvješće o šest država članica
HR
HRREG.NO. BE - BXL - 27
© Europska unija, 2015Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.
Europski gospodarski i socijalni odborRue Belliard/Belliardstraat 99
1040 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË
Izdao: Odjel za posjete i publikacijeEESC-2015-10-HR
www.eesc.europa.eu
WebQE-01-15-074-HR-N
ISBN 978-92-830-2669-3doi:10.2864/940031
top related