poslovna ekonomija 1

Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomijaMarketinški pristup poboljšanju kvaliteta usluga u

obrazovnom sistemu savremenog društva RS

Aleksandar Bojić

Sadržaj• UVOD• 1. METODE RADA• 2. TEORIJSKI OKVIR• 3. NOVIJA ISTRAŽIVANJA• 4. OPIS POSMATRANOG SISTEMA• 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA• Zaključak • Literatura• Dodaci 1• Dodaci 2

2

Hipotetički okvir

Hipoteza:•Primjenom marketinškog koncepta poslovanja mogu se stvoriti potrebni alati koji će kroz istraživanje „uskih grla“ dovesti do njihovog otklanjanja, a time i do zaustaviti pad kvaliteta u sektoru obrazovanja RS - obezbjediti uslovi za postepen oporavak obrazovnog sistema.

3

Podhipoteza

• Strategijskim marketinškim pristupom moguće je ublažiti negativana trend potrošačke kulture, a aktivnim i produktivnim odnosom svih zainteresovanih strana mogu se kreirati nove društvene vrijednosti koje omogućavaju „malim ekonomijama“ i njihovim obrazovnim sistemima da pronađu vlastiti razvojni put ka savremenom društvu građana. Mijenjajući sebe, svoju svijest i stavove (danas) čovjek stvara bolju budućnost i kvalitetniji život za svoje potomstvo.

4

Psihologija marketinga

Nova i primjenjena psihološka

disciplina

Bavi se: •Istraživanjem tržišta, •Psihologijom potrošača,•Psihologijom uspješnog dizajniranja proizvoda,•Prirodom oglašavanja, •Uticajem ekonomske propagande na porast neke usluge.

5

Značaj psihologije marketinga

• Psihološki marketing treba da postane alat, instrument preduzeću koje želi da sebi i svome proizvodu ili usluzi obezbjedi mjesto na otvorenom tržištu i prikaže ga u što boljem svjetlu.

• Svaka kupovina/korištenje proizvoda ili usluge treba rezultirati stvaranje povjerenja potrošača prema pružaocu usluge.

• Suština čitavog sistema tržišne privrede jeste stvaranje povjerenja potrošača.

6

Ciljevi psihologije marketingaU konkurentskom ekonomskom sistemu razvoj škole zahtijeva precizno znanje o korisnicima usluga: kako, zašto i gdje koriste usluge i šta tačno koriste.

Usmjerenost na korisnike ističe četiri zaključka:•Uspjeh svake škole najviše zavisi o korisnicima usluga.

•Škole moraju biti svjesna zahtjeva tržišta.

•Zahtjevi korisnika moraju se kontinuirano pratiti i mjeriti.•Menadžment škole mora marketinške strategije pretvoriti u jedinstven strateški plan zasnovan na znanju o potrošačkom ponašanju.

7

NOVIJA ISTRAŽIVANJA• Poslovanje školskih ustanova, izloženo je riziku i

neizvjesnosti, istraživanje tržišta postaje nužnost od koje zavisi budućnost poslovnog uspjeha ustanova.

• Istraživanjem tržišta ne mogu se ukloniti rizici u poslovanju ali se mogu znatno ublažiti.

• Loše osmišljen obrazovni sistem dugoročko ugrožava kvalitet života svih građana koji žive na ovim prostorima.

• Vaspitno-obrazovne ustanove trebaju se funkcionisati na isti način kao i svako drugo proizvodno ili uslužno preduzeća.

8

Istraživanje tržišta Škole mogu vršiti istraživanja vlastitih tržišta i na osnovu dobijenih rezultata istraživanja praviti vlastite razvojne planove.

Svaki istraživački plan treba da sadrži sledeće osnovne elemente: •cilj istraživanja

•izvore informacija za istraživanje

•metode istraživanja (prikupljanje, obrada i analiza informacija)•vrijeme potrebno za istraživanje •troškove istraživanja.

9

Značaj istraživanja• Na osnovu istraživanja tržišta, stručnih analiza i

razvijenog sistema planiranja vrši se formiranje odgovarajuće ponude usluga u skladu sa uočenim potrebama i zahtjevima korisnika.

• To je ključni dio marketing-aktivnosti uslužnog preduzeća (školskih ustanova).

10

Reforma obrazovnog sistema• Reforma je sprovođena ad hoc i na način kako su

dozvoljavali raspoloživi resursi.• Tranzicija društva i privrede i planska ekonomija bili

krupan zalogaj za nerazvijeno društvo RS. • Zahvaljujući neobrazovanosti građana u RS zapadna

demokratija lako se ukorjenila, a da prethodno nije prilagođena našim potrebama.

• Isto se desilo i reformisanom modelu obrazovanja, prepušten je da sam sebi nađe mjesto u novoj i nepripremljenoj društvenoj sredini.

11

Pad kvaliteta obrazovanja• „Prepušten sam sebi“ novi kulturološki model RS

nijedna razvijena zemlja nije shvatala ozbiljno.

• Previsoko postavljeni ciljevi, u to vrijeme, doveli su do procesa erozije kvaliteta obrazovnog sistema, čije posljedice smo počeli da osjećamo u znatnoj mjeri poslednjih godina.

12

Pad kvaliteta života

• Hiperprodukcija kadrova u obrazovnim ustanovama nije usklađena sa potrebama tržišta, što je rezultiralo velikim brojem nezaposlenih.

• Zbog nasljeđene zatvorenosti nije bio moguć kulturni napredak.

• Kultura, jednog naroda, je motor promjene društvene svijesti.

13

Sistem vrijednosti

Sistem vrijednosti koje vaspitno-obrazovne ustanove trebaju izgraditi, kako bi bili što usmjereniji na potrošače, moraju biti:

•Posvećeni svojim klijentima.•Težiti savršenstvu ponude.•Prepoznavati vrijednost svojih zaposlenih. •Poslovati odgovorno i poštovati svoje okruženje.

•Biti odgovorni prema vlasnicima kapitala.

•Uvijek gledati napred, u budućnost.

14

Stavovi korisnika

• Stavovi se uče.

• Stavovi imaju motivacioni kvalitet –podstiču određeno ponašanju ili ga odbiju od određenog ponašanja.

• Formiranje stavova – pod uticajem ličnog iskustva, porodice i prijatelja, direktnog marketinga škole i medija.

• Na osnovu direktnog iskustva isključivo putem probe i ocjene kvalitata same usluge.

15

Potrošačko ponašanje• Ponašanje potrošača je zanimljivo za istraživanje budući

da su svi ljudi od najranije dobi svoga života vezani za potrošnju ili su potrošači.

• Proučavanje ponašanja korisnika usluga kao zasebne marketinške discipline započelo je kada su pružaoci usluga shvatili da se korisnici ne ponašaju i ne reagiraju uvijek u skladu s njihovim očekivanjima.

• Umjesto da nagovaraju korisnike da koriste njihovih usluga, marketinški orijentirane vaspitno-obrazovne ustanove koriste jednostavnije rješenje, pružaju samo one usluge za koje su prethodno, kroz istraživanja utvrdile da ih korisnici usluga žele.

16

Razlozi istraživanja ponašanja• Istraživanje koje vaspitno-obrazovne ustanove provode

pomažu im da bolje shvate i analiziraju odluke koje donosi korisnici usluga, kao i mogućnost izbjegavanja nepovoljnih uticaja nekvalitetnih usluga.

• Razumjevanje i predviđanje ponašanja potrošača obezbjeđuje vaspitno-obrazovnim ustanovama izrazitu konkurentsku prednost na tržištu (koja se primjećuje kod pojedinih privatnih ustanova).

• Osnovni razlog istraživanja ponašanja potrošača je prikupljanje informacija, na osnovu čega se povećava uspjeh poslovanja i smanjenje rizika erozije kvaliteta na najmanju moguću mjeru.

17

Opis posmatranog sistemaObrazovanje – segment društvenog sistema RS

• U razvijenim društvima glavni pokretači razvoja čine nauka i edukacija (obrazovanje i vaspitanje).

• Zbog sve veće važnosti obrazovanja za ukupan nacionalni razvoj zemlje razvoj ljudskih resursa se kod njih tretira kao nacionalni prioritet.

• Obrazovanje, kao bitan segment društvenog sistema RS, postaje garant održivog nacionalnog razvoja koji čuva nacionalni identitet njegovanjem kulturne baštine naroda koji žive na ovim prostorima i obezbjeđuje permanentan lični razvoj svakog pojedinca – svakog građanina Republike Srpske.

18

Sistemi kvaliteta u obrazovanju

• Stvoren je jak međunarodni pokret koji se zalaže za uvođenju savremenih procedura obezbjeđivanja kvaliteta (standarda kvaliteta), koje trebaju osigurati da nacionalni obrazovni sistemi budu efektivni koliko je to moguće.

• Spostavljanje sistema kvaliteta u obrazovanju utiče na razvoj društva u cjelini.

• Poboljšanje kvaliteta utiče na poboljšanje kvaliteta života ljudi.

• Samoevaluacija se nalazi u samom centru sistema kvaliteta obrazovanja.

19

Zahtjevi za promjenama• Zahtjevi za promjenama u obrazovnom sistemu toliko su

glasni i predstavljaju normalnu posljedicu naše životne stvarnosti – svakodnevnih promjena u svijetu, burnih društvenih procesa, naglog naučno i tehnološkog razvoja.

• Niko od nas ne želi neefikasnu i nekvalitetnu školu. • Obrazovnim vlastima mora biti cilj kvalitetna škola.

• Jedan od najbitnijih uslova za kvalitet jeste zadovoljstvo potrošača, odnosno korisnika.

• Osnovu za ocjenu kvaliteta obrazovnog procesa čine obrazovni (očekivani) ishodi.

20

Glaserov model– škola bez prisile• Podrazumijeva stvaranje uslova za implementaciju

savremenih obrazovnih metoda i tehnika primjenjenih od kvalitetnog i kompetentnog obrazovnog i naučnog kadra.

• Škola bez prisle, u kojem svi subjekti: učenici, roditelji i nastavnici mogu zadovoljiti svoje temeljne potrebe (postavljene životne ciljeve).

• Učenici postaju spremni uložiti trud kako bi obrazovanjem dodali kvalitet svome životu.

• Nastavnik vodi učenike kroz proces vaspitanja i obrazovanja do upotrebljivog znanja i iskustava potrebnih za život.

• Napredovanje učenika temelji se na učenikovoj samoprocjeni.

21

Teorija izbora• Uči nas da je čovjek unutrašnje motivisano biće koje

izborom svog ponašanja nastoji zadovoljiti jednu ili više svojih osnovnih psihičkih potreba.

• Ukazuje na izuzetan značaj stvaranja kvalitetnih međuljudskih odnosa kao osnove psihičkog zdravlja pojedinca i temeljnog preduslova prevencije svih sociopatskih pojava našeg doba.

• Ne postoji univerzalna formula za kvalitet po kojoj se on postiže.

• Zamišljen kao proces stalnog poboljšavanja (inovacija) i težnje da se svaka stvar uredi što bolje (preduzmu odgovarajuće mjere poboljšanja).

22

Strategija razvoja obrazovanja RS 2010-2014.

• Strategije cjeloživotnog obrazovanja, a bazirana je na konceptu „društva koje uči“.

• Reformom osnovne škole i kod nas je uveden koncept devetogodišnje osnovne škole.

• Zadržavaju tradicionalni koncept razredne i predmetne nastave.

• Na zadržavanje takvog modela osnovne škole presudno utiče nedostatak školovanih nastavnika razredno-predmetne nastave.

• Brojni problemi u komunikaciji i kompetenciji značajno utiču na ukupan kvalitet obrazovnog sistema RS.

23

Indikatori kvaliteta• Uspješnu implementaciju, razvoj i poboljšanje sistema

kvaliteta moguće je ostvariti na osnovu procjene sadašnjeg stanja kvaliteta i indikatora kvaliteta koje ćemo primjenjivati za pojedine standarde.

• Škola sama utvrđuje načine (standarde) i postupke za obezbjeđenje kvaliteta svoga rada,

• Vrednovanje kvaliteta rada ustanove se vrši na osnovu standarda kvaliteta rada ustanove.

• Za uspješnu samoevaluaciju neophodan je razrađeni instrumentarij (upitnici).

24

Upitnik

25

TAČNO/ PRISUTNO1.Netačno/ nije prisutno2.U manjoj mjeri tačno/ prisutno3.U većoj mjeri tačno/ prisutno4.Tačno / prisutno u potpunosti

VAŽNO1.Nevažno2.Malo važno3.Važno4.Vrlo važno

Likertova skala procjene stavova pogodna za faktorsku analizu

1 2 3 4

VAŽNO TVRDNJA/ ISKAZ TAČNO/ PRISUTNO

1 2 3 4

Vrednovanje kvaliteta rada

Teorija i praksa poznaje dva načina vrednovanja kvaliteta rada:•Unutrašnje vrednovanje (samovrednovanje)•Spoljašnje vrednovanje

Standardi kvaliteta rada ustanove definisani su u:

•7 ključnih oblasti

•30 standarda•158 indikatora kvaliteta

26

Standardi kvaliteta rada po ključnim oblastima

1. Školski program i Godišnji plan rada ( 4 standarda, 19 indikatora kvaliteta),

2. Nastava i učenje (7 standarda, 22 indikatora),

3. Postignuća učenika (2 standarda, 12 indikatora),

4. Podrška učenicima (3 standarda, 16 indikatora),

5. Etos (5 standarda, 18 indikatora),

6. Rukovođenje, organizacija i obezbjeđivanje kvaliteta (5 standarda, 29 indikatora),

7. Resursi (4 standarda, 19 indikatora).

Za evaluaciju neophodno je prisustvo prva tri indikatora kvaliteta za svaki standard, čiji bi nedostatak doveo u pitanje obavljanje djelatnosti.

27

Cilj sistema osiguranja kvaliteta

• Pribavi informacije i shvatanje o tome kako funkcioniše obrazovanje, kakvi su rezultati i kako se može poboljšati, te preuzeti odgovornost za kreiranje povoljnih uslova po pitanju kvaliteta.

• Da se proizvede stvarna korist za razvoj bitno je da je razvoj kvaliteta usmjeren na stvari koje su relevantne za obrazovanje, na podržavanje suštine procesa.

• Srž politike kvaliteta obrazovanja treba biti očuvanje uslova za učenje.

28

Najvažniji pokazatelji kvaliteta

1. ciljevi obrazovanja, nivo kompetencija i kurikularni NPP,

2. ambijent za učenje, kompetencije nastavnog osoblja i efikasnost radne prakse u okvirima zajednice,

3. nezavisna evaluacija efikasnosti obrazovanja i rezultata učenja,

4. funkcionalni upravljački sistem obrazovanja i dovoljno finansijskih resursa.

29

Primjeri dobre prakse

30

• Osnovna škola traje šest godina.• Devetgodišnje obavezno obrazovanje:

šest godina osnovne škole i 3 godine niže srednje škole.

Japan

• Japanske škole "vode" nastavnici. • Administrativne dužnosti su raspoređene hijerarhijski

između starijih nastavnika.• Ministarstvo (Monbusho) nema direktne ingerencije nad

školama -propisuje samo kurikulum. • Administrativno područje ima svoj odbor za obrazovanje.

Primjeri dobre prakse

31

Velika Britanija• Praksa samovrednovanja

široko rasprostranjena. • Detaljno razrađen sistem

pokazatelja kvaliteta grupisanih u sedam ključnih oblasti.

• Škole moraju imati definisanu razvojnu strategiju koja se temelji na samovrednovanju.

• Na osnovu rezultata samovrednovanja, škole izrađuju Školski razvojni plan i objavljuju izvještaje.

• Izvještaji su prvenstveno namijenjeni roditeljima.

Primjeri dobre prakse

32

• Škole u Holandiji imaju zakonsku obavezu da razvijaju unutrašnju politiku unapređivanja i obezbjeđivanja kvaliteta.

• Zakonom je utvrđeno da inspekcija mora da koristi podatke dobijene na osnovu samovrednovanja škole kao polaznu osnovu za spoljašnje vrednovanje škole.

• Ključni aspekt samovrednovanja je određen uspjehom učenika na nacionalnim testovima postignuća.

• Sve škole su započele proces samovrednovanja zbog povezanosti inspekcijskog nadzora i samovrednovanja.

Primjeri dobre prakse

33

Austrija • Samovrednovanje u

austrijskim školama dio je šireg koncepta „Curriculum 99“

• Dopušta veći stepen slobode u planiranju, ali traži i viši stepen odgovornosti za kvalitet obrazovanja.

• Svaka škola mora da donese razvojni program, koji služi kao okvir za samovrednovanje.

• Pozitivni rezultati u procesu samovrednovanja i njegovi efekti podstiču na razmišljanje o uvođenju obaveza za sve škole.

Primjeri dobre prakse

34

U Finskoj više od 99,2 % djece završi obavezno osnovno školsko obrazovanje, gotovo 90 % ih stekne diplomu srednje škole.

Učenje je hobi broj jedan u Finskoj !

Od uvođenja PISA studije, Finska je rangirana na sam vrh kao zemlja u kojoj se najbolje uči.

Šta finski obrazovni sistem čini toliko boljim od ostalih?

• Vlada plaća sve troškove obrazovanja. • Novac poreskih obveznika se mudro troši.• Sva djeca u školama imaju isti kurikulum i pedagogiju.

• Ideja cjelokupnosti, inkluzije i holističkog pogleda na lični razvoj temeljne su vrijednosti finskog obrazovnog modela.

• Javna posvećenost ideji dobre škole za svu djecu.

• Najbolji kadrovi se biraju za profesiju učitelja.• Vaspitni ciljevi iznad obrazovnih. • Obaveza škole je da pruži vaspitanje u pravcu sticanja

moralnosti i poštovanja društvenih normi ponašanja.

35

Stanje razvoja obrazovanja u RS

36

• Ključni procesi vezani za razvoj su pod uticajem državnih institucija BiH i međunarodne zajednice

• Ne daju očekivane efekte na razvoj obrazovnog sistema RS.

• Istraživanje obrazovanja je na nivou pojedinačnih radova i naučnih skupova.

• Proces vrednovanja kvaliteta obrazovanja još uvijek nije uspostavljen i praktično ne funkcioniše.

• Nedovoljno su usaglašene relacije i kompetencije republičkog i lokalnog razvoja obrazovanja.

Uzrok

• Uočljivo je da prosvjetni radnici primjenjuju većinu onog što današnja teorija i praksa nalaže ali su rezultati slabiji, a učitelji i roditelji sve nezadovoljniji, imaju sve manje kontrole nad obrazovanjem i vaspitanjem djece.

• Sama činjenica da niko nije zadovoljan rezultatima svoga rada je dovoljan uzrok da se zajedničkim snagama pristupi poboljšanju kvaliteta rada i uslova u kojima se taj rad odvija, kao i međusobnih odnosa koji su veoma važni za uspjeh.

37

Pripreme za budućnost

• Potrebno je cjeloživotno učenje.• Podjeliti sve složene zadatke na njegove proste dijelove i

povezati ih, da bi sistem mogao funkcionisati najefikasnije i najefektivnije, odnosno na najoptimalniji način.

• Najznačajniji standard je usvajanje koncepta kvaliteta.

• Od obrazovnih ustanova se očekuje da imaju sposobnosti koje će, ne samo kratkoročno, već i dugoročno održavati i stalno razvijati svoje performanse.

38

Menadžment kvaliteta

Da bi unaprijed bili sigurni da će škole ispuniti zahtjeve i očekivanja različitih interesnih grupa, traži se da menadžment školskog sistema bude adaptiran prema različitim standardima.

Standardi/sistemi imaju za cilj da pomažu održivost društva i svijeta kroz doprinose:

•integritetu životne sredine,

•pravednijem i pravičnijem društvu, i

•ekonomskom rastu.

39

TQM koncept – metod poslovne izvrsnosti

Ovaj koncept predstavlja sljedeće osnovne elemente:

1. zadovoljenje potreba korisnika,

2. permanentno unapređivanje kvaliteta poslovanja,

3. bezbjednost zaposlenih i zaštitu životne sredine,

4.obrazovanje zaposlenih i kreiranje korporativne kulture.

TQM pristup insistira na stalnom unapređenju svih parametara, uz učešće svih zaposlenih.

Cilj primjene koncepta TQM, jeste unapređenje kvaliteta života.

Klasičan metod upravljanja se zasniva na planiranju, organizovanju i kontroli.

40

Postojeći način rada• Tradicionalana organizacija u školi je postala usko grlo

(Komenski – frontalni oblik rada sa razredno-časovnim sistemom organizacije nastavnog procesa).

• Takav način rada imao je određenog smisla onda kada je fond ljudskog znanja bio mali (sporo umnožavao), a sada se ljudsko znanje udvostruči za 2-3 godine.

• Ključna slabost – nema povratnih informacija.

• Na kraju svakog časa nastavnik i učenik ne znaju na čemu su, šta su učenici naučili i kakav je kvalitet toga znanja.

41

Problemi u sistemu

• Poznato je da škole rade u uslovima stalno prekinutih veza.

• Uvid u pedagoške rezultate veoma kasni. • Dug vremenski period da se konstatuju određeni

rezultati.

• Takvo vrednovanje malo vrijedi, a pridaje veliki značaj.

• Sa bazama podataka stvorila bi se mogućnost da se pedagoški rad u školi organizuje i uredi kao cjelovit saznajni sistem.

42

Razvoj kompetencija

• Nastavnik više ne može biti pratilac promjena, posmatrač procesa, onaj koji očekuje da mu drugi demonstrira i ponudi modele promjene, već…

• Aktivni kreator, projektant promjena, njihov pokretač i nosilac. Zato on mora biti stalni učenik kako bi se zaštitio od statusa polustručnjaka, nedoraslog svojoj elementarnoj ulozi i zadacima.

43

Dobra poslovna praksa

• Moraju se utvrditi i obezbjediti uslovi za efikasan stvaralački pedagoški rad nastavnika i kriterijumi za diferenciranje stvaralačkog od klasično-rutinskog rada, jer to može da ima motivacionu vrijednost i predstavlja uslov za vrednovanje postignutih rezultata u pedagoškoj teoriji i praksi.

• Dobra poslovna strategija je borba bez borbe zasnovana na osvajanju znanjem i imaginacijom.

44

Loše rukovođenje

• Vođe (direktori) koje ne mogu da kontrolišu svoje nestrpljenje žive u zabludi da će vrijeme donijeti nešto bolje, ali lagana smrt ipak smrt koju loše poslovanje i poslovna politika sigurno donosi (uzrok su prelaska učenika u druge škole).

• Nikakve snažne želje i intenzivni napor ne mogu omogućiti da se prevazići fatalne mane i greške lošeg vođenje vaspitno-obrazovne ustanove.

• Solidarnost, koju direktori u takvim situacijama zagovaraju, ide na štetu učenika i zaposlenih u školama koje oni vode.

45

Novi model škole

U traganju za modelom škole potpunog uspjeha može se reći da je to:•Škola otvorena prema društvenim promjenama, •Škola otvorena prema svijetu pedagoških inovacija,

•Škola profesionalne kompetentnosti i odgovornosti,

•Škola demokratskih odnosa i humanizovane atmosfere u odnosima nastavnik - učenik.

46

Ličnost nastavnika

• Nastavnik je ličnost koja, prije svega, treba da bude uspješan pedagog, pa tek onda uspješan nastavnik.

• Vaspitni uticaj na učenike i ostale aktere u vaspitnom procesu podrazumijeva široke i svestrano razvijene, održive i savremenim zahtjevima prilagodljive pedagoške kompetencije svakog nastavnika.

• Obrazovanje učenika i izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti učenika u velikoj mjeri može da zavisi od koncepta pedagoškog djelovanja nastavnika.

47

Samostalnost u radu• Škole su odgovorne za sopstveni razvoj, teško se

osamostaljuju i prihvataju nove koncepte razvoja. • Naviknute na eksternu kontrolu i da im neko određuje

plan i način rada• Ne postoje jasno utvrđeni standardi koji su provjereni u

praksi i prihvaćeni od svih aktera u obrazovnom sistemu.

• Zakonska rješenje ne omogućavaju samostalnot rada škola.

• Nepostojanje kriterijuma vrednovanja za svaki nastavni predmet i osjeća se nedostatak stimulativne funkcije vrednovanja.

48

Samovrednovanje • Samovrednovanje oslobađa školu napetosti koja se

javlja kao posljedica spoljašnjeg vrednovanja.• Lakše prihvataju odgovornost za unapređenje kvaliteta i

razvoja koji se od nas traži ako same provjere efikasnost i efektivnost svoga rada.

• U cilju stalnog unapređivanja kvaliteta poslovanja potrebno je vršiti mjerenja, analizu i unapređivanje procesa usluge.

• Posebna pažnja treba se posvetiti mjerenju zadovoljstva krajnjih korisnika - učenika.

49

Prikazivanje rezultata• Rezultati su upotrebljeni za određivanje nivoa

ostvarenosti kvaliteta u oblastima.• Mogu se vrednovati ključne oblasti ili njihovi dijelovi,

pojedina područja vrednovanja ili pojedini pokazatelji.

Prema obimu - sveobuhvatno ili djelimično.

• Sveobuhvatno samovrednovanje – daje šire slike o cjelokupnom radu i životu škole .

• Djelomično - detaljnije sagledavanje pojedinih ključnih oblasti kako bi se mogle unaprijediti ili zadržati određeni kvalitet.

50

Prijedlog rješenja

• Direktor i nastavnici – SWOT analizu• Konsultovati učenike, roditelje, lokalnu zajednicu i radnu

grupu prilikom određivanje prioriteta.• Obavjestiti nastavnike o potrebama za promjenom.

• Dogovoriti ciljeve, odrediti pravila i procedure.

• Kontrolisati napredak i identifikovati nove ciljeve.

51

Zaključak – mjere unapređenja

Istraživanje kvaliteta kroz rad je dokazalo:•Razvoj kompetencija kod učenika olakšava profesionalnu orjentaciju.•Adekvatan izbor – smanjuje hiperprodukciju kadrova

•Nedostatak sistema kvaliteta dovodi do poremećaja i neusklađenosti obrazovne strategije i politike sa mogućnostima, željama i zahtjevima krajnjih korisnika.

•Instrumenti koji se koriste za samovrednovanje olakšavaju identifikaciju postojećih problema.

52

Zaključak – mjere unapređenja

• Stvaranje novog modela školovanja nastavnika razredno-predmetne nastave predstavlja jasan cilj kojem treba težiti.

• Štednja i odricanje nisu pravi načini borbe protiv potrošačke kulture u kojoj se sada nalazimo.

• „Samo jedno zlo je neizlječivo, ako narod sam digne ruke od sebe“ - Gete.

53

Dokaz hipotetičkog okvira

• Snaga i moć psihologije marketinga leži u čovjeku, tj. tačnije u psihi (svijesti) čovjeka, ali to je i njegova najveća slabost.

• Uz pomoć marketing alata multinacionalne kompanije kontrolišu svijet ljudi – ta se znanja mogu iskoristiti za razvoj obrazovnog sistema RS.

• Primjena marketiškog koncepta poslovanja može unaprijediti rad vaspitno-obrazovnih ustanova, a svojim iskustvima omogućiti stvaranje novih i kvalitetnijih alata za stalno poboljšavanje kvaliteta usluga i uklanjanje nedostataka – „uskih grla“.

54

Dokaz podhipoteze

• Zauzimanjem kritičkog stava prema negativnostima predstavlja jedinu efikasnu odbranu od pasivnog ponašanja i utapanja u potrošačkoj dokolici.

• Potrošnja u RS postala je sama sebi svrha i ne čini čovjeka srećnim, ne produhovljuje njegovu ličnost, već hrani njegovu požudu i glad za materijalizmom.

• Strategijskim marketinškim pristupom problemu moguće je ne samo ublažiti, nego i potpuno otkloniti negativne efekte potrošačke kulture u savremenom društvu RS, čime se dokazuje podhipoteza.

55

Grafik 1

56

Grafik 1 : Osposobljenost učenika (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)

Nivo znanja zadovoljavajući, ali upotrebljivost mala.

Grafik 2

57

Grafik 2 : Primjena stečenog znanja (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)

Nedovoljno osposobljeni da povežu stečena znanja između predmeta

Grafik 3

58

Grafik 3: Samopouzdanje u stečeno znanje učenika završnih razreda veoma malo, kod 16% nije prisutno (iz Dodaci 1, Kvalitet znanja)

Grafik 4

59

Grafik 4: Pokazatelj inspirativnosti školskog menadžera , 31 % smatra ga neinspirativnim (iz Dodaci 2, Profesionalne kompetencije)

Grafik 5

60

Grafik 5: Uticaj na profesionalni odnos prema radu ima visoku ocjenu (iz Dodaci 2, Sposobnost rukovođenja)

Hvala za pažnju!