1. UVOD U EKONOMIKU PODUZEA

1.1. POJAM I PODJELA EKONOMIKE PODUZEA

Ekonomika poduzea - gospodarska znanost ili znanost o gospodarenju u poduzeu

Mikroekonomija -prouava zakonitosti koje vladaju u gospodarenju jedinke te elemente bez kojih nema tog procesa - rad, stredsta za rad, predmeti rada

Makroekonomija - prouava zakonitosti koje vladaju u gospodarstvu jedne zemlje ili izmeu vie njih (u svjetskoj ekonomiji)

Mezoekonomija - objedinjava zakonitosti mikro i makroekonomskih znanostiEkonomika poduzea - teorijska (istrauje) i praktika znanost (primjenjuje teorijske postavke)Podjela ekonomike poduzea: 1. Prema razliitim vrstama poduzea; 2. Prema pojedinim dijelovima i funkcijama jednog poduzea.

Iz zakona o trgovakim drutvima: Trgovako drutvo i trgovac pojedinac su nositelji prava i obveza a poduzee je imovinska i radna cjelina, trajniji gospodarski pothvat, ali nikako pravna osoba ili trgovac pojedinac

Ekonomika poduzea promatra poduzee kroz odnose prihoda i rashoda: prihod-rashod, prihod/rashod

1.2. RAZVITAK EKONOMSKE MISLI

a) razdoblje starijih spoznaja - Benko Kotruljevi, Juraj Kriani, Adam Smith, David Ricardob) pojava i razvitak ekonomike poduzea - F. W. Taylor, Henry Ford, Henry Fayol

c) suvremeno razdoblje - Marx, Engels, Schmalenbach, Nikliesch, Mellerowitz, Samuelson, Schumpeter, Keynes, Galbraith, Leontief, Drucker

2. PODUZEE

Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata2.1. Trgovaka drutva

Trgovac je fizika osoba koja je istovremeno i pravna osoba, a trgovako drutvo je pravna osoba sa svojim razliitim pojavnim oblicima.

Trgovaka drutva s obzirom na nain formiranja mogu biti: drutva osoba i drutva kapitala.

Drutva osoba (udruivanje osoba, tj. njihovog rada, osobe za svoj udio odgovaraju svojom imovinom)Javno trgovako drutvo

Komanditno drutvo - komplementari, komanditoriDrutva kapitala (udruivanje kapitala, osobe za svoj udio odgovaraju svojom imovinom)Dioniko drutvo - dionice (redovite, povlatene), skuptina - nadzorni odbor - uprava drutvaDrutvo s ogranienom odgovornou - skuptina - nadzorni odbor - uprava

Trgovaki registar - vode ga trgovaki sudovi, i u njega se upisuju trgovci i trgovaka drutva (tvrtka, predmet poslovanja, temeljni kapital,...)

Tvrtka - ime trgovca ili trgovakog drutva pod kojim ono posluje

Poduzee u pojedinanom vlasnitvu (mala, klasina poduzea)

Partnerska poduzea (dvojica, trojica vlasnika)

Korporacije (velika poduzea ili vie razliitih poduzea zajedno)

Poduzetnitvo - razvijanje poduzetnikog duha kod poduzetnika ili poduzea3. REZULTATI POSLOVANJA PODUZEA3.1. Poslovni rezultat

PRIHOD ( RASHOD = DOBIT3.2. Raun dobitka - gubitka

Ostvarivanje prihoda

Prihodi Trokovi = Bruto dobitak

Bruto dobitak Porez i druge obveze (kamate) = Neto dobitakBilanca stanja - aktiva (kratkorona i dugorona imovina), pasiva (obveze i vlastiti kapital=upisani kapital+zadrana dobit)3.3. Mjerila uinkovitosti poslovanja poduzea

3.3.3. Proizvodnost rada (produktivnost)

Utjecaj ljudskog rada na uinkovitost poduzea nazivamo proizvodnost rada ili produktivnost.

Proizvodnost rada = Koliina proizvoda ili uinaka / Koliina utroenog radaMetode za mjerenje proizvodnosti rada:

a) Naturalna metoda ili - proizvodnja se mjeri fizikim-naturalnim veliinama (broj komada, kilograma, metara,..). Ako ima vie proizvoda, a jedan je glavni onda se ta metoda zove jo i reprezentativna naturalna metoda

b) Naturalno-uvjetna metoda - kad postoji vie proizvoda koji su u nekim stvarima slini, pa se onda uvode uvjetne jedinice pa se svi proizvodi svode na jedan proizvod.

c) Radna metoda

Proizvodnost rada = Norma sati (oekivano vrijeme) / Efektivni sati (stvarno vrijeme)d) Novana metoda

Proizvodnost rada = (KP * stalne cijene) / (KP * stalne plae)

Problem izraavanja rada - proizvodnost rada izvrnih radnika i proizvodnosti rada inventivnih radnika

Uvjeti za poveanje proizvodnosti rada:Opi uvjeti rada

Organizacijsko-tehniki uvjeti

ovjek i njegovo znanje

Ostali uvjeti

Dinamika proizvodnosti radaRauna se sa indeksima: Ipr = (Pr2/Pr1)*100%

Meusobna povezanost mjerila uinkovitosti poslovanja poduzeaRauna se sa indeksima: Ipr = (Pr2/Pr1)*100%4. IMBENICI PROIZVODNJE4.1. Rad

Rad u poslovom procesu treba promatrati: 1. kao upravljaki, inventivni, organizatorni, nadzirateljski koji vodi i nadzire procese i 2. kao fiziki izvrni rad koji radi sa sredstvima za rad na obavljanju nekog konkretnog posla kojem je rezultat proizvod namijenjen tritu.

- radno intenzivno i kapital-intenzivno poduzee

Plaanje rada: -plaanje po komadu, -plaanje po akordu, -premiranje (za utede na materijalu, energiji, za postignutu kvalitetu proizvoda, za dobro odravanje i uvanje sredstava za rad i za uspjeno rukovoenje)

Procjena rada: sumarna i analitika (postupak usporedbe zahtjeva i bodovni postupak)

Prouavanje rada - psihofiziologija rada, fiziologija rada, studij rada, studij vremena (kako tee vrijeme radnika, stroja i to se zbiva sa sredstvima za rad).

4.2. Sredstva za rad

Sredstva za rad mogu biti mehanika, prostorna, posude i neki drugi uvjeti To mogu biti: zemljite, graevine, strojevi, alati, rasplodno stado, plantae i nasadi, putevi, instalacije (energetske, telefonske, vodne, kanalizacijske), ostala oprema, licence, patenti, prava koritenja imena, oznaka i sl

Kapacitet sredstava za rad - sposobnost da u odreenom vremenu t ostvari odreenu koliinu uinaka Q. Jedinica za vrijeme moe biti minuta, sat, smjena, dan, mjesec, godina, Jedinice za uinak rada: -koliina izraenih proizvoda, -koliina preraenih sirovina i drugih predmeta rada, -proizvedena koliina energije, -koliina predmeta koje moe primiti odreena posuda, zgrada ili se moe smjestiti u odreeni prostor, -teina ili obujam predmeta koju moe prevesti neko prijevozno sredstvo.

Proizvodni potencija = suma kapaciteta svih sredstava za rad.

Disproporcije u kapacitetu: -uska grla i -slobodni kapaciteti

Vrste kapaciteta - maksimalni, minimalni, mrtva toka, stvarni kapacitet, normalni kapacitet, optimalni kapacitet

Koeficijent iskoritenja kapaciteta nekog sredstva = ostvarena proizvodnja / mogua proizvodnja

K = (Qr / Qm) * 100%

Trokovi sredstava za rad - osnovicu ini nabavna vrijednost, sadanja vrijednost (nabavna vrijednost otplaena amortizacija)

Amortizacija - sustavi obrauna: vremenski (linearna vremenska amortizacija, progresivna vremenska amortizacija i degresivna vremenska amortizacija) i funkcionalni; stalni ili fiksni troak

1.Pojasnite shareholder model upravljanja poduzeem. (str. 29, 30)

Koncept shareholder pretpostavlja poslovanje i upravljanje poduzeem orijentirano na vlasnike i na maksimiziranje vrijednosti vlasnikog kapitala. Sukladno konceptu shareholder, upravljake strukture poduzea trebaku donositi odluke tako da se pozicije vlasnika poduzea, primjerice dividende, konstantno poboljavaju. Znaenje pojma shareholder value mogue je odrediti i kao financijsku veliinu koja odgovara vrijednosti poduzea s gledita vlasnika, dakle vrijednosti vlasnikog kapitala.

2.Pojasnite stakeholder model upravljanja poduzeem. (str. 30-32)

Sukladno zagovornicima koncepta stakeholder, poduzee je sastavljeno od velikog broja vanjskih i unutarnjih interesnih skupina povezanih s poduzeem. Svaka od tih skupina svojim djelovanjem doprinosi opem uspjehu poslovanja poduzea.

Model stakeholder pokuava uravnoteiti interese svih interesnih skupina povezanih s poduzeem, meutim to dovodi upravo do neeljenih efekata, koji se ogledaju u neekonominoj diversifikaciji te prekomjernom investiranju u neperspektivne osnovne djelatnosti poduzea. Kao najvea zamjerka konceptu istie se postojanje dvadesetak mjerila kao ciljeva poslovanja, a ne navodi se kako ta mjerila i njihove veliine povezati sa sustavom nadgraivanja menadera, dakle ne postoji jasna povezanost mjerila uspjenosti i sustava interne kontrole.

3.Ciljevi poslovanja poduzea s gledita razliitih skupina koje ga okruuju. (str. 29)

Ekonomski ciljevi

(vlasnici kapitala)Socijalni ciljevi

(zaposlenici)Javno-poslovni ciljevi

(poslovno okruenje)

Dugorono maksimiziranje dobiti

Maksimiziranje bogatstva vlasnika

Sigurnost i rast poduzea Pravedne naknade

Dobri uvjeti rada

Socijalna skrb

Sigurnost radnog mjesta

suodluivanje kvalitetni proizvodi i usluge

pravovremeno podmirivanje obveza dobavljaima

zadovoljstvo lokalne i ire zajednice

briga o okoliu

4.Podjela poduzea prema veliini i vlasnitvu. Prednosti i nedostaci pojedinih oblika poslovanja? (str. 23-26)

Prema veliini i vlasnitvu poduzea moemo podijeliti na:

poduzea u pojedinanom vlasnitvu

partnerska poduzea

korporacije

PODUZEA U POJEDINANOM VLASNITVU

To su mala, klasina poduzea koja mnogima osiguravaju prihod potreban za ivotnu egzistenciju. U poduzeu u pojedinanom vlasnitvu mogue je ubrojiti odreene oblike poslovanja, poput obiteljskih gospodarstava, obrte, trgovce pojedince, itd.

PARTNERSKA PODUZEA

Partnerska poduzea u vlasnitvu su dvojice ili vie vlasnika s ogranienom ili neogranienom odgovornou. Takvo poduzee omoguuje prikupljanje kapitala za vei opseg aktivnosti, to su kod nas mala i srednja poduzea.

Prednosti:

jednostavnije i jeftinije osnivanje

nia pravna regulativa poslovanja poduzea

izbjegavanje oporezivanja na razini drutva

Nedostaci:

nemogunost prikupljanja veih koliina kapitala

komplicirano prenoenje udjela u vlasnitvu

neograniena odgovornost za preuzete obveze drutva

KORPORACIJE

Korporacije ini vie poduzea razliitih gospodarskih djelatnosti. Za takav opseg posla u pravilu se prikuplja kapital velikog broja vlasnika kapitala. Glavno je obiljeje korporacija one obavljaju poslove proizvodnje, prometa, usluga, itd.

Prednosti:

neogranieni vremenski vijek postojanja

jednostavnost u prenoenju vlasnitva

ograniena odgovornost

Nedostaci:

zarade korporacija mogu biti predmetom dvostrukog oporezivanja

sloeniji postupak osnivanja takvog oblika poslovanja

dune su odreenim dravnim agencijama ili javnosti podnositi razna financijska i statistika izvjea

5.Korporativno upravljanje. (str. 33-35)

Pojam korporativno upravljanje opisuje poslovna pravila, institucionalne ugovore, te postupke koji daju odgovor na pitanje tko kontrolira poslovanje korporacija, a tko uiva koristi koje od takvog poslovanja pritjeu.

Dva su neizostavna elementa korporativnog upravljanja koje nije mogue razdvojiti:

rije je o najboljoj moguoj podjeli upravljakih prava u cilju uspjenog voenja i kontrole poduzea

u smislu korporativnog upravljanja takoer je mogue govoriti o ravnotei snaga izmeu poduzea, trita kapitala te ostalih interesnih skupina povezanih s poduzeem

6.Proizvodnost rada. Pojam, mjerilo uspjeha, mjere poveanja proizvodnosti rada. (str. 82-85 i 90)

Proizvodnost rada je jedno od mjerila uspjenosti koje predouje uinkovitost rada izraenu odnosom izmeu ostvarene koliine uinaka i koliine ljudskog rada upotrijebljenog za stvaranje istih.

Proizvodnost ljudskog rada na uinkovitost poduzea nazivamo proizvodnost rada ili produktivnost (Pr). To je relativan pokazatelj uspjenosti, omjer je koliine uinaka (Q) i utroene koliine rada (T). Da bi poveali proizvodnost rada potreban je rast koliine proizvoda ili pad koliine utroenog rada. Postoje uvjeti za poveanje proizvodnosti rada: opi (prirodni uvjeti), organizacijsko-tehniki, ovjek(bez njega nebi doli ni ostali uvjeti do izraaja i ovdje ulogu ima i iskustvo).

7.Metode u mjerenju proizvodnosti rada. (str. 85-89)

NATURALNA METODA

Openito primjenjiva onda kada se proizvodnja ili promet u nekom poduzeu moe izraziti fizikim veliinama i kada se radi o vie proizvoda slinih po svojstvima: jedan proizvod prevladava i predstavlja najvei dio proizvodnje glavni proizvod uzima se kao reprezentant cijele proizvodnjeNATURALNO-UVJETNA METODA

U postupku izraunavanja proizvodnosti rada javljaju se problemi mjerljivosti kada se radi o proizvodnji vie vrsta razliitih proizvoda. U tim sluajevima naturalnu metodu u njenom jednostavnijem obliku nije mogue primjeniti. Tada je potrebno naturalnu metodu modificirati. Tada je metodu mogue primjeniti kod jedinica koje imaju neku slinost tkz. uvjetnim jedinicama. To je raunski postupak kojim se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod. Odavde naziv same metode. U primjeni uzimamo radno vrijeme potrebno da se proizvede jedna jedinica proizvoda i na temelju toga izraunamo koeficijent K tako da podjelimo radno vrijeme svakog s radnim vremenom uvjetnog proizvoda.RADNA METODA

Odnosom izmeu normiranog vremena i stvarnog utroenog vremena emo dobiti stvarno kretanje proizvodnosti rada. To nam ujedno pokazuje koliko je stvarno iskoriteno radno vrijeme. Postupak se izvodi prema formuli:

Ako je proizvodnost ispod 100 znai da smo smanjili proizvodnost i obrnuto.NOVANA METODA

Kod proizvodnje gdje su rezultati rada vrlo irok asortiman raznovrsnih proizvoda posluit emo se novanim izrazom kao univerzalnim mjerilom pomou kojeg moemo zajedniki izraziti raznorodne uinke i utroke. Kod raunanja moramo koristiti stalne cijene proizvoda i stalne cijene rada. Formula:

10.Koeficijent likvidnosti. Mogui naini mjerenja, znaenje likvidnosti. (str. 71)

Likvidnost predstavlja sposobnost nekog oblika imovine da se pretvori u novac. Tako moemo govoriti o likvidnim ili manje likvidnim oblicima imovine.

Koeficijent likvidnosti:

Prvi pokazatelj likvidnosti je tekui odnos (likvidnost III. stupnja):

Tekui odnos stavlja u odnos kratkotrajnu imovinu ili tekuu imovinu sa kratkoronim obvezama.

Slijedei pokazatelj likvidnosti jest brzi odnos (likvidnost II. stupnja):

Postoji jo i likvidnost I. stupnja:

12.to je financijska poluga, te kada se poduzeu isplati zaduivati. (str. 72-74)

Pokazatelji zaduenosti govore i o tome u kojoj mjeri poduzee koristi tzv. financijsku polugu, tj. pojavu koja se ogleda u utjecaju udjela tueg kapitala u financiranju poslovanja poduzea na profitabilnost vlasnikog ulaganja. Poduzeu se isplati zaduivati do one mjere do koje oekuje budue poveanje ukupne profitabilnosti poduzea. Ako je poduzee jako zadueno kreditori e vidjeti veu mogunost steaja poduzea te e traiti vee kamate.13.Slobodni novani tok poduzea (free cash flow). (str. 57-59)

Novani tijek iz operativnih aktivnosti dobiva se kao neto novani tijek korigiran promjenama u kratkotrajnoj imovini i kratkotrajnim obvezama te su na taj nain u obzir uzete investicije u neto radni kapital. Novani tijekovi iz investicijskih aktivnosti zapravo su pandan neto iznosu investicija u dugotrajnu imovinu koju je poduzee uinilo tijekom jednog obraunskog razdoblja.

Onaj dio novanih tijekova koji preostaje naziva se slobodnim novanim tijekom, koji je osnova za namirenje obveza prema dobavljaima kapitala, a to su s jedne strane vlasnici, a s druge kreditori poduzea.

14.Neto radni kapital (znaenje, posljedice smanjenja, poveanja NRK na uspjenost poslovanja poduzea). (str. 54-55)

Operativni neto radni kapital jednak je razlici kratkotrajne imovine i kratkotrajne beskamatne obveze. Primarni izvori sredstava poduzea (koji imaju cijenu u obliku zahtijevanog prinosa): Dioniki kapital Bankarski krediti

Emitirane obveznice ili sl. Pitanje: da li je potrebno sav kapital potreban za financiranje imovine prikupiti od investitora?Odgovor: NE, jer se dio sredstava pokriva iz obveza prema dobavljaima, obvezama za poreze, obveze prema zaposlenicima (besplatni izvori).

15.Du Pontov sustav pokazatelja. (str. 75-77)

Du Pontov sustav je najstariji i najpoznatiji sustav pokazatelja. Takav sustav izraen je na temelju sveze izmeu koeficijenta obrtaja ukupne imovine i profitne mare. Najjednostavniji prikaz Du Pontovog sustava pokazatelja mogue je dati u slijedeoj formi:

tj. kao

Ovakav sustav pokazatelja omoguuje daljnju ralambu na poslovne efekte koji su utjecali na ostvarivanje koeficijenata obrtaja te profitne mare.

16.Multiplikator glavnice povezanost profitabilnosti imovine i profitabilnosti vlastitog kapitala. (str. 66, 67)

Profitabilnost poslovanja iskazuje se ili kao pokazatelj ukupno profitabilnosti poslovanja (ROI) ili kao pokazatelj profitabilnosti imovine (ROA). Uz profitabilnost glavnice, predstavlja temeljni pokazatelj snage zaraivanja, koji mjeri koliko se uspjeno upravlja imovinom kojom poduzee raspolae, tj. koliku zaradu poduzee ostvaruje na uloena sredstva, a izraunava se na slijedei nain:

Profitabilnost vlasnikog kapitala (ROE) mjeri odnos neto dobiti poduzea i veliine vlasnike glavnice poduzea.

Ovo mjerilo uspjenosti pokazuje koliko je menadment nekog analiziranog poduzea efikasno koristio raspoloivi vlastiti kapital.

17.Zaduenost poduzea. Pokazatelj zaduenosti i pojam financijske poluge u poslovanju poduzea. (str. 72)

Pokazatelji financiranja pokazuju znaenje vlasnike strukture financiranja, te teret kamata i drugih fiksnih naknada koje proizlaze kao posljedica koritenja tuih izvora financiranja. Jednako tako predstavljaju odreenu mjeru rizika ulaganja u neko poduzee s obzirom na zaduenost poduzea. Kao najei pokazatelji ove skupine nabrajaju se:

Stupanj zaduenosti

Odnos duga i glavnice

Odnosi pokria

Pokazatelj stupnja zaduenosti pokazuje koji se dio imovine financira iz tuih izvora sredstava, ali ujedno pokazuje i kolikom su riziku izloeni kreditori poduzea s obzirom na financijsku strukturu izvora, te govori o tome koliki je fiksni teret kamata koji optereuje poslovanje poduzea.

18.Utjecaj promjena potraivanja, zaliha, te obveza na novani tok poduzea.(-)

Slobodne novane tijekove mogue je poveati utjecajem na elemente koje determiniraju visinu samih novanih tijekova. Poveanje potraivanja poveat e novani tok poduzea. Na poveanje novanog toka e utjecati smanjenje neto radnog kapitala to podrazumijeva racionalno koritenje zaliha, novca te pravovremnu naplatu potraivanja i povoljnije uvjete nabave svih faktora (sa stajalita kratkotrajnih obaveza).

19.Koeficijent obrtaja. Znaenje i mogui nedostaci pokazatelja. (str. 68)

Koeficijent obrtaja pokazuje koliko puta se u godini obrtni kapital transformira, odnosno koliko obrtnih ciklusa je zavreno u jednoj godini.

EKONOMIJA cilj i podjela

Temeljni cilj ekonomske znanosti - prouavanje mogunosti racionalnog koritenja ogranienih resursa koji nam stoje na raspolaganju, kako bi se na najbolji nain zadovoljile potrebe.

Trina ekonomija-pojedinci i poduzea donose odluke o proizvodnji i potronji.

Naredbodavna ekonomija drava donosi sve odluke.

Mjeovite ekonomije-elementi trine i naredbodavne.

Makroekonomika - bavi se funkcioniranjem gospodarstva kao cjeline, eli se spoznati to odreuje opu stopu ulaganja u gospodarstvo i kako ta ulaganja utjeu na ukupnu proizvodnju, zaposlenost.

Mikroekonomika (usmjerena je na pojedine dijelove ekonomskog sustava: ponaanje potroaa na odreenom tritu i kretanja ponude i cijena u razliitim uvjetima, te utjecaj na pojedinane subjekte

POSLOVNA EKONOMIJA

Poslovna ekonomija dio mikroekonomskih znanosti koji prouava gospodarenje na razini poduzea kao temeljne jedinice nacionalnog gospodarstva

prouava glavna pitanja uinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata

istrauje imbenike koji utjeu na uspjenost poslovanja

utvruje zakonitosti koje vrijede u ekonomskom sustavu poduzea

definira pravila ijom se primjenom poslovanje poduzea moe poboljati

Opa ekonomika: bavi se pitanjima gospodarenja u poduzeu karakteristinim za gotovo sva poduzea neovisno o njihovoj vrsti.

Posebne ekonomike: razliiti kriteriji:

- po vrstama djelatnosti poduzea (industrijska, poljoprivredna, trgovinska pod.)

- po obliku vlasnitva na imovini poduzea (ekonomika dionikih dr., dravnih pod.)

- po poslovnim funkcijama u poduzeu (ekonomika nabave, proizvodnje, prodaje)

Poslovna ekonomija bavi se pitanjima odluivanja u poduzeu koja su bitna za njegov poslovni uspjeh.

Pitanja koja su bitna za razumijevanje i ocjenu odnosa izmeu ostvarenih rezultata (uinaka) i vrijednosti izvrenih ulaganja (trokova):

- to proizvoditi (predmet poslovanja-potrona ili investicijska dobra)

- Koliko proizvoditi (opseg proizvodnje)

- Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje)

- Kako rasporediti ostvarene rezultate - Gdje i kada nabaviti - Gdje i kada prodati

Proizvodnja

U sreditu prouavanja poslovne ekonomije je proces proizvodnje (skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti pretvaraju u dobra i usluge vee vrijednosti)

Proizvodnju ine sve aktivnosti kojima se poveava vrijednost dobivenih uinaka. Aktivnosti:

Promjene oblika resursa

Promjene mjesta uporabe uinka (transport)

Promjene vremena uporabe uinka (skladitenje)

PODUZEE

Poduzea su poslovne organizacije koje su glavni subjekti ekonomskog ivota u uvjetima slobodnog trinog gospodarstva a koje obavljaju jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara i pruanju usluga na tritu.

Poduzee se moe promatrati kao sustav:

ekonomski (gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odreena djelatnost proizvodnje ili pruanja usluga)

tehnoloki (sustav u kojem se obavljaju razliiti procesi transformacije inputa u outpute, primjenom odreenih tehnologija i tehnike)

pravni (poduzee stjee odreena prava i obveze)

socioloki sustav (poduzee je zajednica ljudi koji u njemu rade)

Osnivanje poduzea

Poduzee moe osnovati jedna ili vie osoba radi ostvarivanja neke djelatnosti. Uvjeti:

raspolaganje odreenim kapitalom

raspolaganje kvalificiranom radnom snagom

Uloenim kapitalom osigurava se vlasniki nadzor nad poslovanjem konkretnog poduzea.

Temeljna ekonomska struktura poduzea

Skuptina

vlasnici - dioniari

Nadzorni odbor

Uprava menadment

DobavljaiKupci

Poslovni procesi u poduzeu

ukupni trokovi

=

koliina inputa

x

njihove cijeneProizvodnost

Ekonominostukupni prihodi

=

koliina outputa

x

njihove cijene

Rentabilnost

Vrste poduzea

S obzirom na vrstu proizvodnih procesa, mogu se razlikovati:

proizvodna: ekstraktivna i preraivaka

usluna poduzea: poduzea proizvodnih i osobnih usluga

Veliina se moe promatrati kroz: broj zaposlenih, vrijednost uloenog kapitala, veliinu ostvarenog godinjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veliinu ugraene pogonske snage... Na temelju takvih kriterija poduzea se dijele na

velika, srednja i mala Kriterij

StatusMali poduzetnikSrednji poduzetnik

Zbroj bilancedo 1.000.000do 4.000.000

Ostvareni prihoddo 2.000.000do 8.000.000

God. prosjek zapdo 50 zaposl.do 250 zaposl.

Kriterij kljunog resursa: temelj za razvrstavanje poduzea predstavlja resurs koji je najvie zastupljen i koji ima najvei utjecaj na uspjenost poslovanja poduzea. U kljune resurse se najee ubrajaju:

stalna sredstva (kod kapitalno intenzivnih poduzea)

obrtna sredstva (npr. vrijednost potroenog materijala, energije)

radna snaga (radno intenzivna poduzea)

kriterij vlasnitva - podjela poduzea po ovom kriteriju je bitna zbog utvrivanja naina upravljanja poduzeem. Prema vlasnitvu razlikuju se:

privatna - osniva ih jedna osoba, a vlasnik u poduzee unosi svoj kapital, a esto i sam organizira poslove i upravlja poduzeem. Zapoljavaju manji broj radnika. Najee se bave trgovinom na malo, ugostiteljstvom, uslunim djelatnostima, sitnom industrijom

javna - mogu biti: drutvena (u vlasnitvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova,...) i dravna (u vlasnitvu drave). Dravna poduzea obino djeluju u djelatnostima od posebnog dravnog interesa. U prosjeku su manje uinkovita od privatnih poduzea (nemaju jasno odreenog vlasnika zbog prirode djelatnosti)

zadruna - osnivaju ih zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara. Sama zadruga nije poduzee, jer joj cilj nije ostvarivanje profita. Zadrugari u pravilu zadravaju vlasnitvo nad sredstvima za rad koje unose u zadrugu. Uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj, kreditnoj i trgovakoj djelatnosti

mjeovita poduzea

kriterij pravnog oblika vlasnitva: Razliiti pravni oblici djelovanja poduzea imaju za posljedicu razlike u nainu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti lanova te ekonomskoj djelotvornosti i uinkovitosti. Pravni oblici poduzea su:

javno trgovako drutvo - Svi lanovi jame za obveze drutva neogranieno cjelokupnom svojom imovinom (solidarna odgovornost). Poslovima drutva upravljaju svi lanovi, a razmjerno veliini uloga lanovi sudjeluju u podjeli dobiti i pokrivanju gubitaka drutva (osnivaka sredstva drutva se sastoje od uloga lanova drutva)

komanditno drutvo - udruuju se dvije vrste lanova: komplementari (za obveze drutva odgovaraju neogranieno, upravljaju drutvom) i komanditori (za obveze drutva odgovaraju samo do visine kapitala koji su unijeli u drutvo, ne upravljaju drutvom)

drutvo s ogranienom odgovornou - lanovi drutva za obveze drutva odgovaraju do visine uloenog kapitala i imaju pravo sudjelovanja u upravljanju drutvom i podjeli dobiti razmjerno udjelu u ukupnom kapitalu. Osnovna svrha ovakvog udruivanja je prikupljanje kapitala potrebnog za pokretanje posla. U RH najraireniji oblik poduzea

dioniko drutvo - sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. Osobna odgovornost vlasnika je ograniena na iznos njihova pojedinanog ulaganja u tvrtku. Moe se utemeljiti na dva naina:

simultanim osnivanjem (otkupom svih dionica pri osnivanju)

sukcesivnim osnivanjem (upuivanjem javnog poziva za otkup (prodaju) dionica)

Glavnica (iznos sredstava potreban za osnivanje i rad drutva) se dijeli na odreeni broj dionica jednakih vrijednosti. Dionice su priznanice o uloenom kapitalu i vrijednosni papiri koji predstavljaju dio osnovne glavnice dionikog drutva.

PODUZETNITVO

Poduzetnik je osoba koja ima sposobnosti osnivanja poduzea i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga. Poduzetnitvo se razlikuje od menadmenta po tome to je ono stalno usmjereno na inoviranje: poduzetnitvo znai pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, a menadment se odnosi na tekue koordiniranje proizvodnog procesa; poduzetnik tei iskoristiti priliku za stvaranje profita, a menader nastoji iskoristiti raspoloive resurse

UDRUIVANJE PODUZEA

Motivi za udruivanje poduzea

smanjivanje konkurencije i poveanje udjela na tritu, okrupnjavanje kapaciteta i sniavanje trokova, podjela poslovnih i financijskih rizika, opi rezultat udruivanja poduzea je tzv. efekt sinergije (2+2=5), udruena poduzea mogu racionalnije i uinkovitije upotrijebiti svoje potencijale, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj.

Oblici udruivanja poduzea: prema:

intenzitetu udruivanja (kooperacije i koncentracije)

srodnosti udruivanja (homogena i heterogena)

trajanju udruivanja (privremena i trajna)

podruju udruivanja (nacionalna i meunarodna)

broju udruenih poduzea (ua i ira)

nainu udruivanja (spajanja i pripajanja)

Kooperacija je blai oblik udruivanja gdje poduzea zadravaju svoju punu samostalnost i udruuju se radi poslovne suradnje. Najpoznatiji trajni oblik poslovne suradnje je kartel, a povremeni konzorcij. Kartel nastaje udruivanjem poduzea radi dogovaranja o podjeli trita i odreivanju cijena po kojima e kupcima nuditi svoje proizvode. Najee nastaju radi zajednikog rada na programima racionalizacije, istraivanja i razvoja, nabave i prodaje Konzorcij je oblik povremenog povezivanja poduzea i banaka radi zajednikog ulaganja u veliki poslovni pothvat (npr. izgradnje cjevovoda, autocesta,...), kako bi podijelili rizik mogueg neuspjeha i gubitka uloenog kapitala.

Koncentracija je vri oblik udruivanja poduzea. Poduzea mogu ostvariti homogene koncentracije (povezana poduzea iste djelatnosti) i heterogene koncentracije (povezana poduzea razliitih djelatnosti).

Razvitak mikroekonomske misli

Razvitak mikroekonomske misli se moe promatrati kroz tri razdoblja:

razdoblje starih spoznaja Ksenofont (O gospodarenju, Kirov odgoj, Sredstva ili o dohodcima), Benedikt Kotruljevi (O trgovini i savrenom trgovcu), Juraj Kriani (Politika), Adam Smith, David Ricardo

pojava i razvitak ekonomske znanosti Frederic Taylor, Henry Ford, Henry Fayol, A. Marshall...

suvremeno razdoblje: Schmalenbach, Nikliesch, Mellerowitz, Samuelson, Nordhaus, Schumpeter, Keynes, Galbraith

nai autori: osim Kotruljevia i Kriania, tu su Bla Lorkovi (Poela politike ekonomije) Mijo Mirkovi, imun Babi (Uvod u ekonomiku poduzea)...

MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

Kako bi se dobili pokazatelji uspjenosti poslovanja poduzea, uvaavajui i utjecaj okruenja u kojem poduzee djeluju, i time bili meusobno usporedivi, koriste se mjerila:

proizvodnosti rada

ekonominosti

rentabilnosti

PROIZVODNOST RADA

Proizvodnost rada - odnos izmeu koliine uinaka i koliine rada utroenog za stvaranje tih uinaka. Glavna tenja: ostvariti odreenu razinu uinaka uz to manju upotrebu ljudskog rada, odnosno vee koliine uinaka uz isti udio rada.Porastom proizvodnosti rada postie se vie uinaka po jedinici utroenog rada, odnosno u jedinici uinaka (proizvoda) se nalazi manje rada (ako ima manje trokova rada - poduzee je uinkovitije i proizvod je jeftiniji za konanog potroaa).

Proizvodnost rada poveava se ako se poveava koliina uinaka (komadi, tone, metri, promet) ili ako se smanjuje utroena koliina rada.

Najjednostavniji izraz za odreivanje proizvodnosti rada je:

Proizvodnost = koliina uinaka / koliina utroenog rada

Ili reciprono ime se izraava izraava koliina rada koja se troi na jedinicu uinaka:

U ekonomici su razvijene metode kojima raznovrsnu proizvodnju izraavamo tako da se moe mjeriti proizvodnost rada:

naturalna metoda

naturalno-uvjetna metoda

radna metoda

novana metoda

Naturalna metoda

Primjenjiva je onda kada se proizvodnja ili promet u nekom poduzeu moe izraziti fizikim naturalnim veliinama (brojem komada, kilograma, metara),a primjenjuje se u situacijama kada se radi o samo jednom proizvodu.

Naturalno-uvjetna metoda

- modifikacija naturalne metode. Primjena kada raznovrsnost proizvodnje nije heterogena:

izmeu vrsta proizvoda postoji odreena slinost ili srodnost (npr. razlike u dimenzijama)

za jedinicu uinaka troe se razliite koliine rada, pa se ne mogu jednostavno zbrajati

Rjeenje je u uvoenju uvjetnih jedinica - raunskim postupkom se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod

U primjeni naturalno-uvjetne metode uzimamo radno vrijeme za izradu jedne jedinice proizvoda i na temelju toga izraunamo koeficijente (K) po postupku:

primjenom tih koeficijenata na ostvarene koliine proizvoda dobivamo koliinu uvjetnih proizvoda (koje moemo zbrajati).

Radna metoda

- odnosom izmeu normiranog vremena i stvarno utroenog vremena dobiva se stvarno kretanje proizvodnosti rada.

Ova metoda nam moe posluiti i za mjerenje proizvodnosti rada kod raznovrsnih proizvoda

Postupak se izvodi po formuli:

Novana metoda

Ostale metode primjenjive su u proizvodnim djelatnostima (barem u veini). U uslunim djelatnostima najee umjesto koliina moramo primijeniti novano izraavanje uinaka i utroaka.

Kod proizvodnje gdje asortiman ini velik broj razliitih vrsta proizvoda moramo se posluiti novanim izrazom kao univerzalnim mjerilom pomou kojega moemo zajedniki izraziti razliite uinke i utroke.

Mnoenjem razliitih koliina uinaka i koliine rada s cijenama dobit emo veliine koje e dati elemente za mjerenje proizvodnosti rada.

Za mjerenje proizvodnosti rada ispravno je koristiti stalne cijene

Za ovaj postupak se koristi formula:

Uvjeti za poveanje proizvodnosti rada:

opi uvjeti (prirodni uvjeti koji pridonose kretanju proizvodnosti rada)

organizacijsko-tehniki uvjeti (organizacijska rjeenja i metode, organizacija rada, primjena odgovarajuih sredstava za rad, vrsta koritene energije)

ovjek i njegovo znanje (ljudski rad i stvaralatvo, ovjekova kvaliteta)

ostali uvjeti

Dinamika proizvodnosti rada

Proizvodnost rada se promatra kao stalno mijenjanje i kretanje s ciljem poveanja uspjenosti poslovanja zahvaljujui rastu proizvodnosti rada.

Proizvodnost rada se usporeuje sa: vrijednostima koje je poduzee postizalo prije i sa proizvodnosti rada kod drugih poduzea

Dinamiku proizvodnosti kroz odreeno razdoblje moemo izraziti indeksima koje raunamo po formuli:

Proizvodnost rada izraena apsolutnim brojem za tekue razdoblje stavlja se u brojnik, a proizvodnost rada za bazno razdoblje u nazivnik. Da bi dobili postotak, mnoimo sa 100.LIKVIDNOST PODUZEA

- je njegova sposobnost da podmiri svoje tekue kratkorone obveze .- je sposobnost uravnoteenja izmeu kratkoronih platenih mogunosti s jedne strane i kratkoronih obveza s druge strane.Formula za odreivanje likvidnosti glasi:

L >1 poduzee je likvidno

L