lepoglavec et al - uticaj postojeće mreže sekundarnih šumskih puteva pri odabiru tehnologije...
Post on 21-Jan-2017
178 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Utjecaj postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica pri odabiru tehnologije privlačenja drva na taktičkoj razini planiranja
Kruno Lepoglavec, Tibor Pentek, Ivica Papa, Mario Šporčić, Matija Landekić, Hrvoje Nevečerel
• Jedan od glavnih ciljeva gospodarenja šumama, uz zadržavanje stabilnog šumskog ekosustava, je prihodovanje od drvne mase.
• Učinkovito pridobivanje drva temelji se na kvalitetno položenoj mreži šumskih prometnica, odgovarajućem odabiru radne opreme i tehnologija privlačenja drva te iskusnim šumskim radnicima (Stampfer 2010.).
• U mnogo slučajeva sam odabir tehnologije ovisi o postojećoj šumskoj prometnoj infrastrukturi (šumske ceste, traktorski putovi, traktorske vlake) te je nemoguće ponekad zanemariti uložen kapital u izgradnju sekundarnih šumskih prometnica koje se koriste za kotačne tehnologije privlačenja drva.
• Dobro razvijena mreža sekundarnih šumskih prometnica u mnogim šumskih područjima Republike Hrvatske zasigurno su jedan od razloga što je upotreba šumskih žičara u odnosu na kotačne tehnologije privlačenja drva (forvarder i skider s vitlom) gotovo neznatna.
• Do sada se u Republici Hrvatskoj odabir najpogodnije tehnologije pridobivanja drva uglavnom temeljio na iskustvenom odabiru odgovornih osoba bez definiranja strategije u segmentu odabira tehnologija privlačenja drva s obzirom na terenske i druge karakteristike određenog područja.
• Kako bi se izbjegla subjektivnost u donošenju takvih odluka sve češće se primjenjuju različite metode višekriterijskog odlučivanja i različite tehnike grupnog odlučivanja koje su se pokazale kao vrlo važan i potencijalno dobar način rješavanja šumarskih problema. Na taj je način, primjenom višekriterijskih modela odlučivanja, izazove u današnjem zahtjevnom i složenom planiranju šumskoga gospodarenja moguće olakšati i umanjiti.
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
UVOD
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
• više reljefnih kategorija terena te izrazito razveden reljef
• značajan nagib terena
• primjena skidera opremljenog vitlom pri privlačenju drva
• površina 4380,20 ha i podijeljena je na 84 odjela
• Najviša kota terena iznosi 350 m. n. m, a najniža kota terena iznosi 110 m. n. m
• postojeća gustoća primarnih šumskih prometnica je 13,50 m/ha, a sekundarnih šumskih prometnica 141,50 m/ha
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
METODE ISTRAŽIVANJAIzrada katastra primarnih i sekundarnih šumskih prometnica – formiranje GIS baze podataka
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
METODE ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
Odabir sustava privlačenja drva: • Sjekač – Forvarder• Sjekač – Skider (vučno uže vitla od 60 m)• Sjekač – Šumska žičara s hvatalom
METODE ISTRAŽIVANJAVišekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
METODE ISTRAŽIVANJA
Linearne krivulje
Sigmoidalne krivulje
Krivulje „J” oblika
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva
METODE ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva
Kriteriji Odabrane tehnologije privlačenja drva
Forvarder Skider Šumska žičaraOblik fuzzy krivulje
Nagib terena(%)
Sigmoidalna krivulja, padajuća
a, b, c = 10 %, d = 30 %
Sigmoidalna krivulja, padajuća
a, b, c = 35 %, d = 60 %
Sigmoidalna krivulja, simetrična
a = 0 %, b = 35 %, c = 100 %, d = 120 %
Udaljenost od ceste (šumska+javna)
(m)
Linearna krivulja, padajuća
a, b, c = 0 m, d = 2000 m
Linearna krivulja, padajuća
a, b, c = 0 m, d = 1000 m
Linearna krivulja, padajuća
a, b, c = 0 m, d = 1600 m
Udaljenost od traktorskog puta
(m)
Linearna krivulja, padajuća
c = 0, d = 20 m
Linearna krivulja, padajuća
c = 0, d = 60 m
nema utjecaj na tehnologiju
vrijednost = 0
Sječna gustoća(etat – m3/ha)
Linearna krivulja, rastuća
a = 0, b = max
Linearna krivulja, rastuća
a = 0, b = maxJ krivulja, rastuća
a = 0, b = max
• Korištenje predefiniranih fuzzy krivulja
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
METODE ISTRAŽIVANJA
Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat)
Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat)
• Težine kriterija definirane provedenim upitnikom
• 20 ispitanika
• Ocjene od 1-4
• Standardizacija vrijednosti
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
METODE ISTRAŽIVANJA
METODE ISTRAŽIVANJA
Automatizacija postupka optimizacije
ArcGis – Model Builder Idrisi – Macro Modeler
1) 2)
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
SCENARIJ 1 SCENARIJ 2
Rezultat analize su rasterske karte iz kojih se izračunavaju pogodne površine odabranih tehnologija privlačenja drva
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
• prevladavanje tehnologije skider u scenariju 1 zbog guste mreže sekundarnih šumskih prometnica koje su kao jedan od kriterija imale veliku ulogu u definiranu pogodne tehnologije privlačenja drva, dok u scenariju 2 dolazi do znatnijih promjena.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
U scenariju 2 u ukupno 5 odjela postaje prevladavajuća tehnologija forvarder, dok u čak 12 odjela prevladava tehnologija šumska žičara. U ostalih 67 odjela ipak ostaje prevladavajuća tehnologija skider ili podjednaka zastupljenost sve 3 tehnologije.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
Tehnologije privlačenja drva Mean (%) Std.Dv
(%). N t df p-level1 Forvarder 9,7 8,7 84 - 18,369 83 0,00*2 Forvarder 22,5 12,71 Skider 87,0 8,3 84 26,189 83 0,00*2 Skider 52,3 13,41 Šumska žičara 3,3 3,6 84 - 12,502 83 0,00*2 Šumska žičara 25,2 18,7* označene razlike su značajne kod p < 0,01; 1 scenarij 1; 2 scenarij 2
T-test dobivenih površina za odabrane tehnologije privlačenja drva između scenarija 1 i 2
• statistički značajna razlika
• eta kvadrat (prema Cohenu, 1988):
Skider (0,892) Forvarder (0,803) Šumska žičara (0,648)
ZAKLJUČCI S RASPRAVOM
• računalnom bazom atributnih i prostornih podataka istraživanog područja, u kombinaciji s GIS-om i odgovarajućim alatima unutar računalnih programa (ArcGIS i Idrisi) pruža se mogućnost različitih višekriterijskih analiza.
• model višekriterijske analize omogućuje objektivniji pristup na taktičkoj razini planiranja.• hipoteza iz naziva rada se potvrdila te je i statistički potvrđena značajnost utjecaja sekundarnih
šumskih prometnica na odabir tehnologije privlačenja.• potrebno je na dijelu površine GJ u budućnosti kao alternativnu skideru razmotriti rad sa
šumskom žičarom i forvarderom.• kvalitetnijim planiranjem na taktičkoj razini u prošlosti prije same gradnje sekundarnih šumskih
prometnica mogla izdvojiti određena površina pogodna za rad šumskim žičarama i forvarderom u većoj mjeri nego se danas to provodi u praksi.
• četiri kriterija koji na taktičkoj razine planiranja dovoljno točno izlučuju pogodne površine za odabrane tehnologije privlačenja drva. Za najnižu, operativnu, razinu planiranja je nužno uvođenje dodatnih kriterija poput: nosivosti tla, stjenovitosti i kamenitosti podloge, lokaliteta značajnih površinskih prepreka, udaljenosti od pomoćnog stovarišta i dr.
• potrebno je korištenje ekonomskih, socioloških i ekoloških kriterija u operativnom planiranju iskorištavanja šuma (Kühmaier i Stampfer, 2010). Kühmaier (2011) koristi kontribucijsku maržu za bolje definiranje pogodnih sustava pridobivanja drva s ekonomskog stajališta.
• odabrane tehnologije privlačenja drva u ovom radu treba svakako nadograditi s dodatnim tehnologijama, koje bi se mogle koristiti na određenom šumskom području, na primjer traktorske ekipaže, adaptirani poljoprivredni traktor, traktorske žičare itd.
"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
Hvala na pažnji!
top related