emocije i neurobiologija

NEUROBIOLOGIJA EMOCIJA

Opis emocija kao višefaznog procesa (Frijda, 1986.)

Procjenatj. vrednovanje

Vrednovanje konteksta

Pripravnostza djelovanje

Fiziološke promjene, ekspresija,akcija

•spec. tjelesne promjene•ekspresivni pokreti•različiti oblici motoričkog djelovanja

Trajanje emocija:

• od nekoliko sekundi do nekoliko sati

• raspoloženja

• crte osobnosti

Aristotel

• emocije su ugrađene u spoznaju

• mogu biti tipično ugodne ili neugodne

• emocije u sebi sadrže poriv za djelovanjem

• emocije logičke sudove prevode u vrijednosne stavove

Rene Descartes (Trpnje duše, 1649.)

• res extensa / res cogitans

• passiones / actiones

• emocije mogu biti funkcionalne i disfunkcionalne

Baruch Spinoza (Etika)

• pasivne i aktivne emocije

• preteća psihoanalitičkih teorija

James (1890)-Langeova (1885) teorija

• emocije su svjesno osjećanje tjelesnih reakcija na ono što opažamo

• važnost teorije: emocije iskustvu daju boju i toplinu, emocije su utjelovljene (tjelesni simptomi pridonose intezitetu doživljene emocije)

Magda Arnold (1954)

• svaka se emocija temelji na našoj vrijednosnoj procijeni odgovarajućeg stanja i situacija (Aristotel)

• emocija nam kaže da li je za nas neki objekt koristan ili štetan (poz. i neg. emocije)

• važnost: stres i psihopatologija

Tomkins

• usporedni motivacijski sustavi – emocija odredi koji će sustav ovladati tako što pojačava neki nagonski signal

• emocije su intencionalne – usmjerene prema objektu

Erving Golfman

• cijeli svijet je pozornica

• socijalne interakcije – oblik igre

• društvene igre – pojednostavljene verzije socijalnih inerakcija, uvježbavanje

Charles Darwin (Izražavanje emocija u čovjeka i životinja, 1872.)

• primitivna crta emocija

Biološki pristup

• Canon i Hess; uloga diencefalona

• Papez i McLean; koncept limbičkog sustava

Suvremena neurobiološko – neuropsihološka teorija emocija

(Antonio Damasio)• socio-emocionalni sustav navođenja

• somatski markeri

Neuroznanost afekata i emocija (affective neuroscience)

• emocionalne procese potrebno je razložiti u elementarne mentalne operacije

• ključna uloga interakcije moždane kore i subkortikalnih struktura u regulaciji emocionalnog ponašanja

• interindividualne razlike

Klasično kondicioniranje straha

1. Neuvjetovani podražaj

Uvjetovani podražaj

Obrambeni odgovor

Uvjetovani podražaj

2. ASOCIJACIJA

Obrambeni odgovor

Novi podražaj postaje signal upozorenja

Obrambeni odgovorSOMATOMOTORIČKA IMOBILNOST “freezing”

POVEĆANJE STUPNJA BUDNOSTI “arousal”;

EEG disinhronizacija

AKTIVACIJA SIMPATIKUSA;midrijaza,tahikardija,hipertenzija,periferna

vazokonstrikcija, obustava peristaltike

SNIŽAVANJE PRAGA ZA IZAZIVANJE REFLEKSA

HIPOALGEZIJA

LUČENJE GLUKOKORTIKOIDA

AKUTNIPSIHOLOŠKI

STRES

Središnji emocionalni kompjuter mozga

Lateralizacija emocionalnih funkcija

• poteškoće u prepoznavanju izraza lica nakon ozljeda D moždane polutke

• nakon što je presječen corpus calosum emocionalno značajni događaji prepoznatljivi u L vidnom polju

• emocionalno izražajni pokreti lica naglašeniji na L strani; L pozitivne emocije, D negativne (dokaz EEG)

• ozljede L hemisfere češće dovode do depresije, a ozljede D hemisfere češće dovode do manije

• dopaminski mezotelencefalički sustav bolje razvijen na L strani (aktivacija dopaminskih receptora vezana uz poz. emocije)

Neuronske veze amigdala s prefrontalnim korteksom:

• projekcije iz pref. korteksa u amigdala

• projekcije iz amigdala u pref. i temp. korteks

• omogućuju moduliranje spoznajnih procesa emocijama i obrnuto

Odgovor organizma na stres

Fizički i psihički stresogeni faktori

1. VAL Simpatikus; sekrecija adrenalina i noradrenalina

Sinaptičko

djelovanje

2. VALGlukokortikoidi(kortizol) nadbubrežne žlijezde

Hipotalamus

CRFHipofiza

ACTH

•mobiliziraju energetske molekule •blokiraju uskladištavanje energije•povisuju srčano-krvožilni tonus•blokiraju dugoročni anabolizam (rast, zarastanje rana, razmnožavanje)•smanjuju imunološki odgovor

•srce•krvne žile•m. zjenice•probava

Uloga glukokortikoida u stresu

• glukokortikoidi omogućuju uspješno podnošenje akutnog stresa i oporavak od njega (pr. Addisonova bolest)

• produljeno djelovanje stresogenih faktora uzrokuje pojavu kroničnog stresa (Cushingov sindrom)

•mobiliziraju energetske molekule •blokiraju uskladištavanje energije•povisuju srčano-krvožilni tonus•blokiraju dugoročni anabolizam (rast, zarastanje rana, razmnožavanje)•smanjuju imunološki odgovor

•dijabetes

•hipertenzija•poremećaji rasta, razmnožavanja, osteoporoza•poremećaji imunoloških f-ja

Utjecaj kortikosterida na ekscitabilnost neurona:

2 vrste neuronskihreceptora za steroidnehormone: visokoafinitetnimineralokortikoidnireceptori (MR) -POSPJEŠUJU

EKSCITABILNOST niskoafinitetni

glukokortikoidni receptori (GR) –

SUPRIMIRAJU EKSCITABILNOST

Hormoni kore

nadbubrežne žlijezde:

kortizol

aldosteron (znatno

niža koncentracija u

krvi)

Ujutro (niska koncentracija glukokortikoida u krvi):

visokoafinitetni MR - ZAUTETI

niskoafinitetni GR - NEZAUZETI

Vrhunac cirkadijalnog ciklusa i stres (visoka konc. GK u krvi)

visokoafinitetni MR - ZAUTETI

niskoafinitetni GR - ZAUZETI

Posljedice kronično povećane koncentracije glukokortikoida (GK):

• pokusi na štakorima-povećana konc. GK smanjuje broj neurona u CA1 polju hipokampusa, a smanjena konc. GK usporava hipokampalno starenje

• povećana konc. GK kod depresije, bolesnika s Cushingovim sindr., PTSP – značajna atrofija jednog ili oba hipokampusa

Mehanizam ekscitotoksičnosti glutamata:

• glukokortikoidi inhibiraju unošenje glukoze u hipokampalne neurone i gliju – energetska kriza

• nedostatak energije smanjuje odstranjivanje glutamata iz sinaptičke pukotine i pojačava egzocitozu

• pojačana aktivacija NMDA receptora – ulaz Ca* u postsinaptički neuron - oštećenja

• zbog nedostatka energije onemogućeno izbacivanje Ca* i popravak oštećenja

NEUROBIOLOGIJA SPOLNOSTI

Spolni hormoni

• estrogeni (estradiol) i androgeni (testosteron)• oba spola proizvode obje vrste hormona; no

koncentracija estrogena veća je kod žena, a koncentracija androgena kod muškaraca

• u oba spola obje vrste hormona imaju neke učinke (spolom ograničeni geni)

• u mozgu postoje receptori za obje vrste hormona na spec. neuronskim populacijama; hormoni utjeću na mozak (pazi-mozak isto utjeće na sekreciju hormona!)

Učinci spolnih hormona:

1. Ustrojavajući učinci – određuju spol organizma, djeluju u kritičnom razvojnom razdoblju, efekti se očituju doživotno

2. Aktivirajući učinci – u kasnijim životnim razdobljima privremeno aktiviraju fiziološku reakciju ili određeni oblik ponašanja

Mehanizam određivanja spola (fetalno razdoblje)

SRY gen

Y kromosom

TDF

FETALNE GONADE•Wolffove cjevčice

•Mullerove cjevčice

TESTISI

testostetron MIS

Što određuje spol mozga:

• spolni organi i mozak ranog fetusa su nediferencirani i bipotencijalni

• androgena teorija spolne diferencijacije – androgeni defeminiziraju fetalni mozak tijekom kritičnog perioda (3. i 4. mj. trudnoće) – epigenetski utjecaj (uspostava meh. povratne sprege)

• sinteza LH i FSH (hipofiza) kod muškaraca postojana, a kod žena ciklička

• ulaskom testosterona u neurone koji sadrže 5α-reduktazu on se dalje metabolizira u androgen, a ako sadrže aromatazu u 17ß-estradiol

• 5α-reduktaza - hipofiza i moždano deblo• aromataza – hipotalamus i limbički sustav• α-fetoprotein – u krvi i likvoru (sint. ga

fetalna jetra) veže majčine estrogene

Poremećaji određivanja spola:

• 44+X0

• 44+XXY

• testikularna feminizacija

• prebacivanje SRY gena na X kromosom zbog greške kod crossingovera

Spolna diferencijacija ljudskog mozga

• spolne razlike u lateralizaciji spoznajnih funkcija upitne

• proturječnosti u istraživanjima spolnih razlika u stupnju morfološke asimetričnosti L i D polutke (pr. korpusa kalozuma)

• čvsti dokazi za postojanje spolnog dimorfizma u hipotalamusu u područjima koja su uključena u endokrini nadzor nad spolnim ponašanjem

• Onufova jezgra u križnom dijelu leđne moždine (posebna skupina motoneurona za mišiće spolnih organa i zdjelice)

SDN – POA (engl. Sexually Dimorphic Nucleus of the PreOptic Area)

• muška SDN-POA ima oko 2 puta veći volumen i broj neurona

• maksimalan broj neurona u jezgri između 2. i 4. godine – nakon tog razdoblja razvija se spolni dimorfizam

• glavni mehanizam spolne diferencijacije je programirana smrt stanica

Moždane strukture u kojima je spolni dimorfizam upitan (Allen i Gorski):

• 3 intersticijske jezgre prednjeg hipotalamusa; INAH-1, INAH-2, INAH-3 (Interstitial Nucleus of the Anterior Hipotalamus)

• NIST (nucleus inetrstitialis striae terminalis)

Spolni dimorfizam u mozgu homoseksualaca

• Dornerova androgenetska hipoteza; homoseksualci imaju “ženski hipotalamus” nije potvrđena

• SDN-POA u mozgu homoseksualaca jednaka je kao i kod heteroseksualaca

• homoseksualci imaju iznimno veliku SCN (suprahijazmatsku jezgru) – 2 puta veći volumen i broj neurona od hetroseksualaca