ekonomske analize_6-2014 (1)
Post on 23-Nov-2015
57 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
EKONOMSKE ANALIZE
5. izvjee, lipanj 2014.
Voditelj projekta: Daniel Hint
-
STANJE GOSPODARSTVA
KLJUNI PODACI
BDP: - 1,0% (2013) / - 0,4 % (Q1 2014) uz rast industrije i izvoza!
Kupovni ekonomski standard (2012): 62% EU
Zaposlenost (2013): 55% (EU 68%)
Nezaposlenost (3 2014): 17% (EU 11 %)
Izvoz (Q1 2013/Q1 2014): +7,1%
Uvoz (Q1 2013/Q1 2014): +1,8%
Pokrivenost uvoza izvozom (Q1 2014): 59%
DRAVNI PRORAUN 2014 RASHODI: 130,5 mlrd KN
PRIHODI: 113,1 mlrd KN
DEFICIT: 17,4 mlrd KN
Kreditni rejting: BB, BB+ & Ba1
POZICIJE U SVIJETU 2013 EKONOMSKE SLOBODE: 78. LAKOA POSLOVANJA: 89. KONKURENTNOST: 75.
ISTRAIVANJE I RAZVOJ (2012): 0,7% BDP-a (EU 2,6%)
ICT (Q2/2013): 4,5% BDP-a (EU 4,38%)
OBRAZOVANJE: 4,6% BDP-a (EU 5,3%)
PROSJENA BRUTO PLAA (2 2014): 7 809 KN PROSJENA NETO PLAA (2 2014): 5 427 KN
INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKAE PROIZVODNJE 03 2013/03 2014: +0,7%
TRGOVINA NA MALO 3 2013 / 3 2014: +2,3% 3 2014 / 2 2014: +0,6%
BRUTO INOZEMNI DUG (01/2014): 45,5 mlrd EUR 104% BDP
BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (Q4 2013): 92% (u
odnosu na 2005.)
2
-
STANJE GOSPODARSTVA
3
-
STANJE GOSPODARSTVA
4
-
STANJE GOSPODARSTVA
5
Gospodarska aktivnost u industrijskoj proizvodnji, graditeljstvu i trgovini stagnira i u 2013,
a u Q1 2014 gospodarstvo pada 0,4%, najvie zbog pada investicija, ali negativan trend zaustavlja rasta izvoza
Izvor: Jutarnji list (DZS), 2014
-
STANJE GOSPODARSTVA
CEIZ INDEKS
6
Koincidentni ekonomski indikator Ekonomskog instituta Zagreb
2006-2013
Sloeni mjeseni jednobrojani indikator trenutnog stanja poslovnoga ciklusa u gospodarstvu; sadri informacije koje bi inae trebalo prikupljati analizom velikog broja razliitih ekonomskih indikatora
CEIZ indeks pokazuje kako hrvatsko gospodarstvo biljei konstantno usporavanje aktivnosti od 2008., ali i oporavak gospodarstva u Q1 2014.
-
RAST I STANDARD Bruto domai proizvod (BDP) godinja nacionalna vrijednost svih roba i usluga /
zbroj osobne potronje, dravne potronje, investicija te neto izvoza (razlika izvoza i
uvoza). Prosjeni ekonomski standard (BDP po stanovniku) je neto vii od 10 000 EUR.
Hrvatski BDP je pao za 12% u razdoblju od
2008-2013, ime je na dnu ljestvice sa Grkom. Najvei kumulativni rast BDP-a u tom razdoblju zabiljeili su Poljska i vedska jer su pravovremeno provele strukturne
liberalizacijske reforme u javnoj upravi, za
razliku od mnogih, a prije svega
junoeuropskih zemalja.
7
-
RAST I
STANDARD Bruto domai proizvod (BDP) godinja nacionalna vrijednost svih roba i usluga / zbroj osobne potronje, dravne potronje, investicija te neto izvoza (razlika izvoza i uvoza).
Latvija je najbre rastue gospodarstvo EU koje uzorno pokazuje kako je rast
mogu unato strogim mjerama fiskalne tednje, obzirom da odrivi rast ne dolazi iz poticanja dravne potronje.
8
-
JAVNE FINANCIJE Deficit prorauna godinji viak rashoda nad prihodima / Dug ope drave kumulativ godinjih deficita na svim razinama javnih financija
Fiskalne kare se poveavaju jer rashodi rapidno rastu, dok prihodi padaju zbog oslabljenog gospodarstva, a ve godinama porezi nadilaze maksimalni kapacitet fiskalne izdrljivosti. Zbog velikog rizika od rasta javnog duga kreditni rejting zemlje je ispod investicijske razine, a fiskalni steaj je sasvim realna opcija. Samo zahvaljujui lanstvu u EU, drava je pod fiskalnom kontrolom i mora ograniiti deficit ispod 3% BDP-a (do 2016).
9
-
JAVNE FINANCIJE
10
Izvori: blog Kapitalac, 2014
Zdravstveni doprinos je povean sa 13 na 15 %, a time i ukupno poresko optereenje cijene rada. Vei bruto trokovi rada automatski djeluju destimulirajue za poduzetnike glede novih zapoljavanja. Trokovi zdravstvenog sustava ne reu se u dovoljnoj mjeri, a osim visokog oporezivanja rada stvaraju i sve vei fiskalni deficit i rizik od bankrota.
Izvor: HNB, 2014
-
JAVNE FINANCIJE Najvea fiskalna optereenja (polovica javnog novca) ostaju trokovi socijalne drave blagostanja (mirovine, zdravstvo i dr.). Konsolidirani rashodi prorauna sredinje drave (dravni proraun + izvanproraunski fondovi) nastavljaju rasti. Konsolidirane fiskalne
tednje i dalje nema (osim 2012.). Smanjenje i ogranienje drave je jedini put za snienje poreza koji gue gospodarstvo i dugova koji dolaze na naplatu.
11 Izvor: MFIN podaci, 2013 (obrada podataka: Daniel Hint)
SREDINJA DRAVNA POTRONJA JAVNOG NOVCA (000 000 HRK) Planirano
2013 Plan 2014
Udjeli 2014
Projekcija 2015
Projekcija 2016
KONSOLIDIRANI PRORAUNSKI RASHODI SREDINJE DRAVE 131.701 138.667 100,0% 142.379 144.819
SREDINJI DRAVNI PRORAUN (GDJE REZATI?) 123.646 130.548 94,1% 133.424 134.306
RASHODI POSLOVANJA 121.448 127.562 92,0% 130.610 132.351 Plae zaposlenih u javnom sektoru
20.687 21.421 16,4% 21.479 21.720 Materijalni trokovi usluga, materijala i energije javne uprave
8.767 8.795 6,7% 8.521 8.133 Financijski trokovi otplate javnog duga - posljedica rastronosti!
10.052 11.592 8,9% 12.412 13.066 Subvencije dravnim poduzeima, privatnim poduzetnicima i poljoprivrednicima
5.989 6.253 4,8% 6.126 6.228 Pomoi prema inozemstvu i unutar drave te plaanje EU lanarine
6.731 9.207 7,1% 9.085 9.028 Socijalna drava blagostanja (javne socijalne usluge)
63.975 64.264 49,2% 64.516 65.145 Javne mirovine (veinom prijevremene i/ili povlatene mirovine)
35.600 35.900 27,5% 36.200 36.700 Javno zdravstvo (bolnice, nabava lijekova i opreme, usluge i dr.)
19.600 19.400 14,9% Ostale socijalne naknade (socijalna skrb, rodiljne naknade i dr.)
8.900 8.900 6,8% Ostali rashodi (dravne investicije, kapitalne pomoi, donacije, kazne)
5.249 6.030 4,6% 8.471 9.031
NABAVA DRAVNE IMOVINE 2.198 2.986 2,3% 2.814 1.955
IZVANPRORAUNSKI FONDOVI (investicije, vode, ceste, zatita okolia i dr.) 8.055 8.119 5,9% 8.955 10.513
KONSOLIDIRANI PRORAUNSKI PRIHODI 117.144 114.935 100,0% 122.286 127.057
SREDINJI DRAVNI PRORAUN 113.400 111.084 96,6% 118.296 122.797
PRIHODI POSLOVANJA 113.110 112.819 98,2% 118.018 122.507
Porezi (opi porezi) 64.427 61.637 53,6% 63.451 65.687
Porez na dohodak (12,25,40%) veina ostalih prihoda je decentralizirana 1.244 1.373 1,2% 1.422 1.479
Porez na dobit (20%; olakice za poticanje investicija) 7.283 5.793 5,0% 5.980 6.134
Porezi na imovinu (razni oblici) 0.396 0.445 0.454 0.463
Porez na dodanu vrijednost (25%; meu stope do 13% za pojedine robe i usluge) 42.959 42.541 37,0% 44.023 45.911
Troarine (razne vrste) 11.798 11.930 10,4% 12.026 12.163
Ostali porezi na robe i usluge 0.529 0.526 0.547 0.567
Porezi na dobitke od igara na sreu 0.035 0.037 0.039 0.041
Naknade za prireivanje igara na sreu 0.698 0.738 0.763 0.788 Carine (prema treim zemljama, neEU) 1.143 0.419
0.523 0.560
Socijalni doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje (porezi na rad) 37.635 38.115 33,2% 39.501 41.066
Prihodi od unutarnjih i inozemnih pomoi (EU fondovi i dr.) 2.728 4.507 3,9% 6.710 7.139
Prihodi od dravne imovine (najam nekretnina i dr.) 1.729 2.046 1,8% 1.581 1.622 Upravne pristojbe i naknade (razna neporezna davanja)
4.199 3.584 3,1% 3.664 3.767 Prihodi od prodaje i donacija
0.075 0.071 0.072 0.071
Prihodi od naplaenih kazni i upravnih mjera 0.527 0.557 0.571 0.588
PRODAJA DRAVNE IMOVINE (privatizacije i dr.) 0.290 0.266 0.279 0.291
IZVANPRORAUNSKI FONDOVI (vode, ceste, zatita okolia i dr.) 3.744 3.851 3,4% 3.990 4.260
-
VANJSKI DUG Najvei generator vanjskog duga su krediti graana u bankama (uglavnom za nekretnine i automobile), a tek
onda same kreditne institucije i drava. Vanjski dug je ve nekoliko godina za razini cijelog BDP-a.
12
-
BANKARSTVO
Krediti i tednja
13
-
BANKARSTVO Transfer novca od iseljenih radnika u svoje
matine zemlje ini ak 17% kosovskog BDP-a, odnosno 11% u BiH i 8% u Albaniji, a samo 2% u
Hrvatskoj.
14
Izvori: Svjetska banka, 2014
Migrant remittance inflows (US$ million)
-
BURZA I POSLOVANJE Zabiljeen je rast zagrebakog burzovnog indeksa od poetka 2014. Zabrinjavajui je konstantni rast zaduenja poslovnog sektora u Hrvatskoj (ali isto trend je prisutan u
Sloveniji i Euro zoni).
Predsteajnom nagodbom nije se samo zaustavila akumulacija obveza ve se njome u spomenutom razdoblju uspio smanjiti ukupan iznos zakanjelih plaanja za gotovo 10 milijardi HRK na 34 milijarde HRK na kraju listopada 2013., to je oko 10% BDP-a.
15 Izvori: Europska komisija, 2014
Predsteajna nagodba
-
OBVEZNICE
16
Najbolje obveznice imaju vicarska, Njemaka, eka, Nizozemska, Danska i Finska. Hrvatske obveznice samo su bolje
od maarskih i grkih.
10god obveznice 05/2014
vicarska 0.86
Njemaka 1.47
eka 1.88
Danska 1.54
Finska 1.74
Nizozemska 1.84
vedska 2.00
Austrija 1.70
Ujedinjeno Kraljevstvo 2.73
Francuska 1.95
SAD 2.65
Kina 4.16
Irska 2.77
Italija 3.07
panjolska 3.08
HRVATSKA 5.26
Maarska 5.35
Portugal 3.62
Grka 6.25
-
TEAJ I COMMODITIES
17
Tjedne promjene cijena sirove nafte u razdoblju od
sijenja 1987. do listopada 2013. godine, u $ po barelu
-
TRITE RADA
18
-
TRITE RADA U razdoblju 2000-2012 najvei pad zaposlenosti u sektoru rudarstva (32%) i preraivake industrije (17%). Najvei rast zaposlenosti je u istom razdoblju zabiljeen u sektoru nekretnina (172%), umjetnosti, zabave i rekreacije (87%).
Poslovne usluge su doivjele takoer rapidan rast, ali je problem loe strukturirane Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) koja poslovne usluge razvrstava u nekoliko kategorija:
Administrativne i pomone uslune djelatnosti (rast 134%),informacije i komunikacije (25%), poslovanje
nekretninama (172%), ostale uslune djelatnosti (48%), a vjerojatno djelomino i strune, znanstvene i tehnike djelatnosti (51%).
Najvei rast realnih plaa (2000-2012) zabiljeen je u sektoru rudarstva (39%), strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti (34%) te transporta, trgovine i graditeljstva.
Oiti pad realnih plaa doivio je samo sektor administrativnih i pomonih uslunih djelatnosti (17%) to moe objasniti visoko stopu zapoljavanja.
19
-
TRITE RADA Stopa zaposlenosti = zaposlena radna snaga / ukupna
radna snaga (15-64)
Najvei godinji rast zaposlenosti meu istonoeuropskim dravama lanicama EU zabiljeile su Estonija (6% 2011.) i Latvija, dok je Hrvatska u procesu
dugogodinjeg pada (ak vie od 5% 2013). Hrvatska od 2008. biljei konstantan pad zaposlenosti. Tijekom kriznih godina, zaposlenost je rasla samo u
javnom sektoru. Hrvatska je na dnu EU po radno
aktivnom stanovnitvu, a najbolje su vedska, Nizozemska, Njemaka, UK i Austrija.
20
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
ve
dska
Niz
oze
msk
a
Njemak
a
UK
Au
stri
ja
Est
on
ija
panjolska
Cip
ar
Litv
a
eka
Fra
ncu
ska
Slo
ve
nij
a
Slovak
a
Grka
Bu
ga
rsk
a
Be
lgij
a
Po
ljsk
a
Ma
a
rska
Ru
mu
njs
ka
Ita
lija
Ma
lta
Hrv
ats
ka
Radno aktivno stanovnitvo u zemljama EU
% (od 15. do 64. godine)
-
TRITE RADA Stopa nezaposlenosti = radna snaga koja aktivno trai posao / ukupna radna snaga (15-64)
Anketna nezaposlenost: anketa prema metodologiji
Meunarodne organizacije rada (ILO)
Njemaka i Austrija imaju najnie stope nezaposlenosti (oko 5%) to je posljedica prilagodbi trita rada i dualnog sustava strukovnog obrazovanja. U Hrvatskoj
je anketna nezaposlenost 17%. Viu stopu nezaposlenosti u EU imaju samo Grka i panjolska, dok je EU prosjek 11%. eka i Estonija su ispod EU prosjeka, odnosno najbolje meu istonoeuropskim dravama lanicama.
21
Izvor: Eurostat, 2014
-
INDUSTRIJA
22 Izvor: DZS, 2014
Oporavak industrijske proizvodnje
u 2014. nakon dugogodinjeg pada, kao i realnog prometa u
industriji ve u 2013. Implementacija prve hrvatske
industriske strategije daje nadu za
rast industrijske proizvodnje koja
ini oko 16% BDP-a. Trei mjesec zaredom u 2014. zabiljeen je rast industrijske proizvodnje.
-
INDUSTRIJA EU industrijska proizvodnja u 2013. stagnira i
na istoj je razini kao 2010. Meu istonoeuropskim dravama lanicama najvei rast industrijske proizvodnje i robnog u prvoj
polovicu 2013. zabiljeila je Litva. Hrvatska je u sijenju 2014. zabiljeila najvei skok sezonski prilagoene industrijske proizvodnje na mjesenoj razini meu dravama lanicama EU.
U EU biljei se trend opadanja zaposlenosti u industriji, uz istovremeni rast proizvodnje, to je posljedica tehnolokog razvoja.
23
-
-
INDUSTRIJA Popravak trenda hrvatske industrije u Q4
2013. i poetkom 2014.
U travnju 2014. u usporedbi s travnjem 2013.
industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj,
kalendarski prilagoena, biljei rast za 0,6%.
24
-
Izvori: DZS, 2014
-
GRAEVINARSTVO Obujam graevinskih radova je i 2013. bio u padu, dok u EU koja biljei blagi oporavak u Q3 2013.
25
Izvor: Eurostat, 2014
Izvor: DZS, 2014
-
GRAEVINARSTVO
26
-
ENERGETIKA
27
.
-
ENERGETIKA
28
-
ENERGETIKA
Hrvatska je na ljestvici ovisnosti o uvozu
energenata okvirno u prosjeku EU koji
iznosi 58%. Pri vrhu ljestvice su Malta,
Luksemburg i Cipar, dok su najmanje
ovisne o energiji Estonija, Rumunjska i
eka. Danska je jedina u plusu. Po cijeni plina Hrvatska je u rangu Poljske,
Maarske i Estonije.
.
29
Ukupna potronja energije i promjene u razdoblju 2006. 2011., u %
Izvori: Energija u Hrvatskoj, 2013
Izvori: Energija u Hrvatskoj, 2013
Harmonizirani indeks potroakih cijena za stanovanje, vodu i goriva u Hrvatskoj (2005.=100)
%, 2006.-2011. 2011.
-
INVESTICIJE U razdoblju 2000-2008 zemlje jugoistone Europe su privikle daleko vie stranih investicija nego Hrvatska (skoro 10% BDP-a), to potvruje injenicu da ratna dogaanja ne utjeu nuno negativno za priljev investicija u poslijeratnom razdoblju. U razdoblju svjetske ekonomske krize najvei pad stranih investicija doivjela je Slovenija, dok se u Hrvatskoj udio stranih investicija u BDP-u prepolovio sa 6 na oko 3%.
Najvie stranih investicija Hrvatska je privukla u bankarski sektor, trgovinu, telekomunikacije i naftnu industriju, a tijekom krize je rast investicija zabiljeen sam u podruju nekretnina.
30
-
INVESTICIJE U razdoblju 2000-2008 zemlje jugoistone Europe su privikle daleko vie stranih investicija nego Hrvatska (skoro 10% BDP-a), to potvruje injenicu da ratna dogaanja ne utjeu nuno negativno za priljev investicija u poslijeratnom razdoblju. U
razdoblju svjetske ekonomske krize najvei pad stranih investicija doivjela je Slovenija, dok se u Hrvatskoj udio stranih investicija u BDP-u prepolovio sa 6 na oko 3%.
Najvie stranih investicija Hrvatska je privukla u bankarski sektor, trgovinu, telekomunikacije i naftnu industriju, a tijekom
krize je rast investicija zabiljeen sam u podruju nekretnina.
31
FDI, % GDP u 2012. (Eurostat, 2014)
Izvor: HGK, 2014.
-
INVESTICIJE
Najvie FDI u Europi 2012. privukao je brzo rastui sektor poslovnih i financijskih usluga, gdje je i ICT.
Najvie stranih investicija u Europi dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i Njemake. U Hrvatskoj je u razdoblju 2008-2013 zabiljeen pad investicija od 35 %. Poljska je u istom razdoblju bila u
stagnaciji.
32
-
INVESTICIJE Znaaj stranih investicija za Hrvatsku broj stranih tvrtki: oko 1500
udio stranog kapitala u ukupnom kapitalu: 41,6%
udio stranog kapitala u ukupnim prihodima : 45,3%
udio stranih tvrtki u izvozu: 55%
udio stranih tvrtki u zaposlenosti: 20%
Udio stranih tvrtki u investicijama: 39% Izvor: Udruenje stranih ulagaa, 2012.
33
-
OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ Najvie prijavljenih patenata na razini Europe je u Finskoj. Unutar OECD-a najvei udio privatnih investicija u istraivanje i razvoj u BDP-u imaju vedska, Japan, Finska i vicarska, a najvei udio patenata po stanovniku imaju vicarska, Japan, vedska, Njemaka i Finska. Oba pokazatelja objanjavaju visoku konkurentnost navedenih zemalja ija drutva i trita se temelje na znanju.
Tek 2% radne snage u Hrvatskoj sudjeluje u cjeloivotnom obrazovanju, a u Danskoj ak treina.
34
Izvor: Eurostat , 2014
-
INOVACIJE
Meu europskim regijama, inovacijski voe su vicarci, veani, Nijemci, Finci, Nizozemci, London i Pariz. Meu tranzicijskim zemljama u konkurenciji su samo
esi i Estonci glede inovacijskog potencijala.
Najnii inovacijski potencijal imaju Bugarska, Rumunjska i Turska, a
Hrvatska je pri europskom dnu.
Composite Innovation Indicator" mjeri u kojoj mjeri su ideje iz
inovativnih sektora u mogunosti doi na trite, pruanje boljih radnih mjesta i stvaranje konkurentnije
Europe. Hrvatska je pri dnu Europe.
35
-
USLUGE Usluge (u najirem smislu) ine oko 80 % EU BDP-a 2011, a privatne trine usluge koje su u domeni liberalizacije trita usluga ine 46% BDP-a (trgovina, turizam, graevinarstvo, poslovne usluge). Potencijal rasta europskog uslunog sektora je u ukidanju to vie izuzea od liberalizacije glede prava poslovnog nastana i slobode pruanja usluga. To se prije svega odnosi na prometne i financijske usluge koje su veinom privatne, dok se javne usluge (javna uprava, zdravstvo, kultura i dr.) mogu
otvoriti jednakim uvjetima trinog natjecanja u odnosu na privatne usluge.
36
Veliki broj reguliranih profesija je jedna od temeljnih
prepreka rastu EU trita usluga. Daleko najvie su regulirane usluge u zdravstvu, socijalnoj skrbi i ostale
javne usluge, a najmanje usluge u podruju nekretnina i trgovine. Poslovne usluge su djelomino regulirane (npr. arhitekti, inenjeri, odvjetnici, porezni savjetnici i dr.) Poslovne usluge ine 13% zaposlenosti u EU 27 2011. Usluge imaju vei indeks dodane vrijednosti od preraivake industrije u EU.
-
USLUGE Europska komisija procjenjuje
prosjeni godinji uinak liberalizacije trita usluga na doprinos rastu BDP-a 0,8%, dok
bi potpuna liberalizacija usluga
(ambiciozna implementacija EU
Direktive o uslugama doprinijela
rastu BDP-a ak 2,6%. Uinci liberalizacije trita usluga na rast odnose se na razinu
deregulacije i administrativnog
pojednostavljenja uvjeta na
tritu usluga, kao i razvijenost elektronikih jedinstvenih kontaktnih toaka za zapoinjanje poslovanja. Najvei ukupni uinak na rast procjenjuje se za Cipar,
panjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Najvei rast EU trgovine usluga odnosi se na poslovne, turistike i prometne i ICT usluge.
37
-
TRGOVINA I CIJENE 2013. su hrvatske tvrtke najvie izvozile u susjedne zemlje (Italiju, BiH, Njemaku, Sloveniju i Austriju), a najvie tvrtke u podruju industrije.
38 Izvor: DZS, 2014
-
TRGOVINA I
CIJENE
Vanjska trgovina Hrvatski izvoz znatno zaostaje za
usporedivim dravama lanicama EU iz srednje i istone Europe (CEE10). Razlike u trgovinskom
uinku posebno su vidljive u razdoblju nakon 2008. Dok se izvoz zemalja
skupine CEE10 (osim Slovenije)
oporavio nakon jednokratnog pada
2009., hrvatski izvoz je u 2013. bio
10% nii od vrhunca dosegnutog 2008, dok je u Litvi porastao gotovo
40%, u Estoniji vie od 25%, te vie od 20% u Latviji.
39
-
TRGOVINA I CIJENE
Vanjska trgovina Izvoz ini tek neto vie od 40% hrvatskog BDP-a, a Slovakoj, Maarskoj i Estoniji barem 90%.
40
-
TRGOVINA I CIJENE
Prvi podaci o kretanju robne razmjene s inozemstvom u
prva dva mjeseca 2014. upuuju na njezino intenziviranje, pri emu je robni izvoz porastao za 7,2%, a uvoz za 8,2% u odnosu na prosjek prethodnog
tromjeseja. Prema detaljnim podacima o robnoj razmjeni, dostupnima za sijeanj 2014, na ubrzanje izvozne aktivnosti poetkom 2014. uvelike je utjecao rast izvoza ribe i preraevina, elektrine energije te eljeza i elika. Takoer se dodatno poveao izvoz brodova, dok se izvoz nafte i naftnih derivata smanjio.
41
-
Blagi oporavak EU maloprodaje u 2014.
Trgovina na malo u EU 2005-2014 (Eurostat, oujak 2014)
42
TRGOVINA I CIJENE
Trgovina na malo
U Hrvatskoj je u oujku 2014. promet u trgovini na malo bio je 1,3 posto vii nego isti mjesec 2013., nakon to je tijekom krize (2008 - 2013) zabiljeio realno smanjenje za oko 20 posto, zbog pada zaposlenosti i smanjenja raspoloivog dohotka. Poetak 2014. donio je stabilizaciju i rast trenda.
-
TRGOVINA I CIJENE
Hrvatska je profitirala zahvaljujui poetnoj specijalizaciji i poveala je svoj trini udjel u razdoblju 20002008 kao rezultat znatnog rasta 2001. i 2003. Stanje se preokrenulo u razdoblju 2008 2010 kad su poetna geografska specijaliziranost i gubitci trinog udjela u posebnim sektorima pridonijeli smanjenju izvoza. Dvije treine smanjenja mogu se okvirno pripisati gubitku konkurentnosti.
Blizina i oslonjenost na smanjeno talijansko, bosansko-hercegovako i slovensko trite znatno je utjecalo na pad izvoza u razdoblju 20082012. To je povezano s gubitkom trinog udjela u Italiji i BiH. Ni jedno od prvih 10 glavnih izvoznih odredita Hrvatske ne smatra se dinaminim tritem. Znatna oslonjenost na stagnirajue sektore, ukljuujui strojarstvo, metalurgiju i plovila, nepovoljno je utjecala na izvoz u razdoblju 20082012.
43
-
44
Izvor: Eurostat, 2013
TRGOVINA I CIJENE
Inflacija
Hrvatska, zajedno s Bugarskom, Ciprom i
Grkom, ula je razdoblje deflacije, tj. pada cijena.
Temeljni faktor osobne potronje Hrvata bili su potroaki krediti, a potranja za njima je znatno pala ve 2009., to je utjecalo na pad BDP-a.
-
TURIZAM I PROMET
45
Pad prihoda od turizma sa 7,4 (2008) na 6,8 milijardi
eura (2012).
U travnju 2014., u odnosu na isti mjesec prole godine, povean je indeks dolazaka i noenja turista. 81% odnosi se na strane turiste (Nijemci, Austrijanci,
Slovenci i Talijani)
Izvor grafika: HGK, Gospodarska kretanja
Indeks
IV. 2014.
IV. 2013. Struktura u 2014., %
Dolasci
Ukupno 117,0 100,0
Domai 108,6 18,6
Strani 119,1 81,4
Noenja
Ukupno 118,6 100,0
Domai 109,2 16,0
Strani 120,6 84,0
Struktura noenja
stranih turista u %, IV. 2014.
Njemaka 23,2
Austrija 13,3
Slovenija 13,2
Italija 8,8
Francuska 5,3
Ujedinjena Kraljevina 3,5
Poljska 2,8
-
TVRTKE Lider, 2014.
46
HR TOP 50 - PRIHOD, 2013
31 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. 1.941.686.947
32 PHOENIX FARMACIJA d.d. 1.843.941.831
33 PHILIP MORRIS ZAGREB d.o.o. 1.825.189.486
34 METRO CASH&CARRY d.o.o. 1.794.056.551
35 AGROKOR TRGOVINA d.d. 1.788.029.204
36 HRVATSKA POTA d.d. 1.764.309.217
37 BELJE d.d. 1.717.096.187
38 LUKOIL CROATIA d.o.o. 1.693.544.989
39 DUKAT d.d. 1.684.591.799
40 SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA d.d. 1.645.250.194
41 CROATIA AIRLINES d.d. 1.644.306.304
42 JAMNICA d.d. 1.641.906.617
43 DM-DROGERIE MARKT d.o.o. 1.625.589.088
44 BILLA d.o.o. 1.624.499.628
45 TIFON d.o.o. 1.568.077.700
46 HRVATSKE AUTOCESTE 1.543.003.380
47 GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA d.o.o. 1.522.252.942
48 MEDICAL INTERTRADE d.o.o. 1.510.645.569
49 HRVATSKA POTANSKA BANKA d.d. 1.458.765.022
50 PORSCHE CROATIA d.o.o. 1.457.500.809
Izvor: Lider, 2014
Najvie prihode meu hrvatskim tvrtkama ostvarile su INA, HEP, Konzum, Zagrebaka banka, HT i Prirodni Plin.
HR TOP 50 - PRIHOD, 2013
1 INA d.d. 26.424.216.535
2 HEP d.d. 25.340.611.629
3 KONZUM d.d. 13.391.375.262
4 ZAGREBAKA BANKA d.d. 7.135.892.115
5 HRVATSKI TELEKOM d.d. 6.606.027.394
6 PRIRODNI PLIN d.o.o. 6.303.492.468
7 ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. 4.616.884.150
8 PETROL d.o.o. 4.399.789.122
9 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 4.355.457.193
10 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 3.708.346.676
11 CRODUX DERIVATI DVA d.o.o. 3.685.041.960
12 PLODINE d.d. 3.267.692.205
13 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 3.097.640.280
14 TISAK d.d. 3.011.219.245
15 LIDL HRVATSKA d.o.o. 3.003.944.544
16 VIPNET d.o.o. 2.801.335.419
17 VINDIJA d.d. 2.773.280.539
18 KAUFLAND HRVATSKA k.d. 2.721.434.876
19 CROATIA OSIGURANJE d.d. 2.637.624.561
20 MERCATOR-H d.o.o. 2.585.777.085
21 PETROKEMIJA d.d. 2.565.936.578
22 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 2.487.538.217
23 ORBICO d.o.o. 2.314.015.687
24 MEDIKA d.d. 2.215.074.964
25 HRVATSKE UME d.o.o. 2.152.997.886
26 PODRAVKA d.d. 2.050.292.484
27 SPAR HRVATSKA d.o.o. 2.027.971.176
28 BOXMARK LEATHER d.o.o. 1.998.824.739
29 PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d. 1.983.386.645
30 TOMMY d.o.o. 1.975.748.672
-
TVRTKE Lider, 2014.
47
Najvei hrvatski izvoznici su INA, Pliva, Boxmark Leather, Konar i Petrokemija.
HR TOP 50 - IZVOZ, 2013
TVRTKA Djelatnost (000 kn)
1 INA d.d. Nafta, naftni derivati i plin 8.324.125.844
2 PLIVA HRVATSKA d.o.o. Farmaceutika 2.193.811.319
3 BOXMARK LEATHER d.o.o. Tekstil, odjea i obua 1.922.608.530
4 KONAR d.d.. Elektrini strojevi 1.688.265.611
5 PETROKEMIJA D.D. KUTINA Kemijska industrija 1.625.713.704
6 CROATIA AIRLINES d.d. Promet-zrani prijevoz 1.015.274.998
7 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB Elektronika oprema 968.489.051
8
ENI CROATIA B.V., HRVATSKA
PODRUNICA
Nafta, naftni derivati i plin
907.898.738
9 URO AKOVI d.o.o. Metal i metalni proizvodi 843.431.215
10 PODRAVKA d.d. Hrana-proizvodnja 811.323.925
11 TLM TVP ZA PROIZ. VALJANIH PROI. d.o.o. Metal i metalni proizvodi 748.783.912
12 BENETTON TEKSTIL d.o.o. Tekstil, odjea i obua 742.149.846
13 RIVIERA ADRIA d.d. Hoteli i restorani 715.526.601
14 TANKERSKA PLOVIDBA d.d. Promet-vodeni prijevoz 603.347057
15
HRVATSKA KONTROLA ZRANE PLOV.
d.o.o.
Promet-dodatne usluge
587.550.802
16 HS PRODUKT d.o.o. Metal i metalni proizvodi 570.399.151
17
HARBURG-FREUDENBERGER BELIE
d.o.o.
Strojevi i ureaji
563.216.870
18 GEN-I ZAGREB d.o.o. Energetika 560.474.931
19 MAISTRA d.d. Hoteli i restorani 517.647.193
20 AD PLASTIK d.d. Motorna vozila i dijelovi,proizvodnja 511.523.409
21 JGL d.d. Farmaceutika 510.113.767
22 ULJANIK BRODOGRADILITE d.d. Brodogradnja 498.715.330
23 ELEKTRO-KONTAKT d.d. Elektrini strojevi 490.167.306
24 EUROCABLE GROUP d.d. Elektrini strojevi 481.849.702
25 ALUFLEXPACK NOVI d.o.o. Metal i metalni proizvodi 477.697.053
26 HSE ADRIA d.o.o.
Upravljanje i savjetovanje u
poslovanju 474.555.609
27
VETROPACK STRAA TVORNICA STAKLA
d.d.
Nemetalni mineralni proizvodi
473.851.122
28 YTRES d.o.o. Tekstil, odjea i obua 469.222.726
29 CEMEX HRVATSKA d.d. Nemetalni mineralni proizvodi 466.977.349
30 CROSCO, NAFTNI SERVISI d.o.o. Nafta, naftni derivati i plin 440.946.051
HR TOP 50 - IZVOZ, 2013
TVRTKA Djelatnost (000 kn)
31 H CARGO d.o.o. Promet-kopneni prijevoz tereta 439.936.195
32 DALEKOVOD d.d. Graevinarstvo 436.110.529
33 P.P.C. BUZET d.o.o.
Motorna vozila i dijelovi,
proizvodnja 430.338.954
34 AMEROPA ITNI TERMINAL d.o.o. Trgovina, veleprodaja, ostalo 428.991.347
35 3. MAJ BRODOGRADILITE Brodogradnja 422.955.800
36 PLAVA LAGUNA d.d. Hoteli i restorani 419.110.426
37 TRINA SOLAR, PODRUNICA ZAGREB Trgovina-maloprodaja 404.812.118
38 CE-ZA-R d.o.o. ZAGREB Odlaganje otpada i reciklaa 403.686.451
39 HRVATSKI TELEKOM d.d. Telekomunikacije i pota 368.959.172
40 PETROL d.o.o. Nafta, naftni derivati i plin 368.029.298
41 YINGLI d.o.o. Trgovina, veleprodaja, ostalo 357.872.959
42 SAIPEM S.p.A, podrunica u RH Istraivanje i razvoj 347.472.798
43 EXPORTDRVO d.d. Trgovina, veleprodaja, ostalo 345.622.508
44 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Promet-vodeni prijevoz 343.316.733
45 TDR d.o.o. Duhan i duhanski proizvodi 339.328.918
46 SAME DEUTZ-FAHR ETELICE d.o.o. Strojevi i ureaji 338.946.809
47 FERRERO d.o.o. Trgovina, veleprodaja, hrana 336.427.491
48 ISTRATURIST UMAG d.d. Hoteli i restorani 333.828.139
49 SAPONIA d.d. Kemijska industrija 330.917.300
50 KRA d.d. Hrana-proizvodnja 311.357.666
Izvor: Lider, 2014
-
TVRTKE Lider, 2014.
48
Najvee hrvatske tvrtke po broju zaposlenih su Zagrebaki holding, Konzum, H, HEP, Hrvatska pota.
HR TOP 50 BROJ ZAPOSLENIH, 2013
TVRTKA
Br. Zaposlenih prema
satima rada
1 ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. 11.216
2 KONZUM d.d. 11.130
3 H d.o.o. 10.581
4 HEP d.d. 10.097
5 HRVATSKA POTA d.d. 9.693
6 INA d.d. 8.401
7 HRVATSKE UME d.o.o. 8.123
8 HRVATSKI TELEKOM d.d. 5.180
9 ZAGREBAKA BANKA d.d. 4.095
10 SOKOL MARI d.o.o. 3.438
11 TISAK d.d. 3.428
12 HRVATSKA RADIOTLEVIZIJA 3.274
13 PODRAVKA d.d. 3.270
14 PLODINE d.d. 3.139
15 MERCATOR-H d.o.o. 3.053
16 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 2.963
17 FINANCIJSKA AGENCIJA 2.954
18 BOXMARK LEATHER d.o.o. 2.788
19 KAUFLAND HRVATSKA k.d. 2.782
20 CROATIA OSIGURANJE d.d. 2.676
21 PETROKEMIJA d.d. 2.307
22 HAC ODRAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.o.o. 2.226
23 JADROLINIJA 2.184
24 RIVIERA ADRIA d.d. 2.091
25 TOMMY d.o.o. 2.039
26 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 2.024
27 SPAR HRVATSKA d.o.o. 2.023
28 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 1.922
29 STUDENAC 1.885
30 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 1.878
HR TOP 50 BROJ ZAPOSLENIH, 2013
TVRTKA
Br. Zaposlenih prema
satima rada
31 ULJANIK BRODOGRADILITE d.d. 1.862
32 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 1.816
33 3. MAJ BRODOGRADILITE d.d. 1.774
34 BRODOGRAEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. 1.759
35 VARTEKS d.d. 1.737
36 PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d. 1.664
37 CROSCO, NAFTNI SERVISI d.o.o. 1.614
38 KOKA d.d. 1.598
39 ALLIANZ ZAGREB d.d. 1.577
40 DINOVA-DIONA d.o.o. 1.574
41 BELJE d.d. 1.528
42 HS PRODUKT d.o.o. 1.496
43 PRUNE GRAEVINE d.o.o. 1.461
44 KRA d.d. 1.429
45 LIDL HRVATSKA d.o.o. 1.418
46 BILLA d.o.o. 1.417
47 BILFINGER URO AKOVI MONTAA d.d. 1.347
48 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. 1.323
49 HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. 1.293
50 DUKAT d.d. 1.280
Izvor: Lider, 2014
-
TVRTKE Lider, 2014.
49
HR TOP 50 DOBIT/GUBITAK, 2013
TVRTKA (000 kn)
1 HEP d.d. 2.542.616.974
2 HRVATSKI TELEKOM d.d. 1.620.418.705
3 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 782.997.519
4 BRODOGRAEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. 721.711.388
5 ZAGREBAKA BANKA d.d. 575.845.795
6 ENI CROATIA B.V. 553.447.179
7 ADRIS GRUPA d.d. 425.758.160
8 JAMNICA d.d. 412.316.475
9 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 336.277.792
10 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 326.650.390
11 SUPER SPORT d.o.o. 291.984.494
12 HEINEKEN ADRIA d.o.o. 274.645.255
13 PBZ CARD d.o.o. 272.521.434
14 ZAGREBAKA PIVOVARA d.o.o. 269.481.885
15 KONAR d.d. 246.383.006
16 CERVESIA ZAGREB d.o.o. 230.151.598
17 KONZUM d.d. 221.338.192
18 VIPNET d.o.o. 215.281.922
19 ZAGREBAKE OTPADNE VODE d.o.o. 202.662.116
20 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK 189.158.370
21 TLM TVP d.o.o. 180.444.996
22 TDR d.o.o. 171.600.179
23 EUROHERC OSIGURANJE d.d. 166.449.593
24 PLINACRO d.o.o. 152.796.884
25 LEDO d.d. 151.497.879
26 HS PRODUKT d.o.o. 148.248.878
27 PRUNE GRAEVINE d.o.o. 145.630.983
28 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 143.859.131
29 KARLOVAKA PIVOVARA d.o.o. 137.247.188
30 HOSPIRA ZAGREB d.o.o. 133.243.105
HR TOP 50 DOBIT/GUBITAK, 2013
TVRTKA (000 kn)
31 ALLIANZ ZAGREB d.d. 125.241.011
32 ERSTE CARD CLUB d.d. 121.445.843
33 JADRANSKI NAFTOVOD d.d. 113.361.737
34 AGENCIJA ALAN d.o.o. 109.989.134
35 PLAVA LAGUNA d.d. 109.657.078
36 HRVATSKE UME d.o.o. 102.137.057
37 BELUPO LIJEKOVI KOZMETIKA d.d. 99.935.274
38 VETROPACK STRAA TVORNICA STAKLA d.d. 95.537.064
39 FINANCIJSKA AGENCIJA 94.396.388
40 DM-DROGERIE MARKT d.o.o. 91.181.398
41 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 89.990.200
42 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. 89.691.150
43 ERSTE FACTORING d.o.o. 87.945.144
44 RAIFFEISEN FACTORING d.o.o 84.168.276
45 MAISTRA d.d. 83.660.286
46 BORIK d.d. 82.442.357
47 ERSTE & STEIERMRKISCHE S-LEASING d.o.o 81.678.732
48 OTP BANKA HRVATSKA d.d. 80.086.458
49 SIEMENS d.d. 77.512.146
50 PRVO PLINARSKO d.o.o. 75.861.402
Izvor: Lider, 2014
Najprofitabilnije hrvatske tvrtke su HEP, HT, Privredna banka zagreb,
Brodograevna industrija Split i Zagrebaka banka.
-
TVRTKE Poslovni dnevnik, top100.seenews.com, 2013
U 2012. je meu top 100 kompanija u regiji bilo 11 hrvatskih kompanija. Na vrhu ljestvice su Rumunjska i Bugarska, a najzastupljenije djelatnosti su nafta/plin.
50
-
KONKURENTNOST
Indeks ekonomske slobode 2013
Hong Kong ostaje 1. jer ima najrazvijeniji slobodno trini kapitalizam
Danska je ekonomski najslobodnija europska zemlja
Estonija je ekonomski najslobodnija europska
postsocijalistika zemlja, a 13. u svijetu
Hrvatska je tek 78.
Manjak ekonomske slobode u Hrvatskoj:
niska zatita vlasnikih prava, niska vladavina prava, fiskalni opseg drave, regulatorni okvir, rigidno trite rada Hrvatske prednosti: monetarna i financijska
stabilnost, slobodna trgovina
GODINJI NAPREDAK PREMA SLOBODI vedska, Danska, Njemaka,Slovaka i Italija pojaale fiskalnu disciplinu
Italija, Slovaka i eka deregulirale trita rada
Italija poboljala investicijsku slobodu, a Njemaka financijsku i opu ekonomsku slobodu
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Hrvatska
Estonija
Slovaka
eka
Italija
Finska
Njemaka
Danska
vedska
Austrija
SAD
Izrael
Pozicije na svjetskoj ljestvici ekonomske slobode
(redni broj, Heritage Foundation 2013)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Indeks ekonomske slobode (indeks/100, Heritage Foundation 2013)
51
-
KONKURENTNOST
Hrvatska 75. napredak za 6 mjesta znak je zaustavljanja pada od 2007.
Najbolji na svijetu:
vicarska, Singapur, Finska, Njemaka, SAD, vedska
Kljuni faktori hrvatske nekonkurentnosti: visoke poljoprivredne subvencije
rasipna javna potronja (visoki javni dug i visoki porezi) optereujui regulatorni okvir za poslovanje i privatne investicije
nefleksibilan obrazovni sustav i rigidno trite rada nesposobnost privlaenja i zadravanja talentiranih ljudi loa zatita vlasnikih prava
Kljune institucionalne reforme: Izgradnja sustava javnih politika koji jame odgovornost i efikasnost
Smanjenje fiskalne uloge drave u korist niih poreza gospodarstvu
Smanjenje regulatornih prepreka drave u korist ekonomskih sloboda
Promjene sustava vrijednosti:
Razvoj radne etike
Vrednovanje znanja i talenata
Bolje upravljanje kvalitetom poslovanja
Poticanje istraivanja i inovativnosti
52
-
KONKURENTNOST
.
53
Lakoa poslovanja u Hrvatskoj (Svjetska banka 2013)
-
KONKURENTNOST Hrvatska zaostaje u odnosu na prosjek 10
drava lanica EU iz srednje i istone Europe u veini indikatora konkurentnost poslovanja (osim glede infrastrukture,
monetarne slobode tj. stabilnosti novca,
procedura plaanja poreza i pristupa elektrinoj energiji. Najkritinija zaostajanja Hrvatske su u podruju neslobodnog trita rada, regulatornih uvjeta poslovanja, dobivanja graevinskih dozvola, uknjibe nekretnina, zatite manjinskih dioniara i problema nesolventnosti.
.
54
-
55
KONKURENTNOST
Najbolje poslovno okruenje u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Danska,
vedska i Finska, a Hrvatska je na dnu s Grkom.
Network Readiness Index (NRI)
Svjetskog gospodarskog foruma mjeri
sklonost zemlje da iskoristi mogunosti koje nude informacijske i komunikacijske
tehnologije.
Hrvatska je na 51. mjestu, dok je na 1.
mjestu Finska.
Izvor: Svjetski gospodarski forum, 2013
-
56
KONKURENTNOST
Uslijed gospodarske krize (2007-2008),
kako bi se tek 2009-2012, kao posljedica
pada nominalnih i realnih bruto (i neto)
plaa. Prosjena nominalna bruto plaa u javnoj upravi bre je rasla 2007-2009 nego u industriji to je zakoilo konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Pad nominalnih
bruto plaa u javnoj upravi dogodio se tek 2010. i 2013. Istovremeno, 2012-2013
porasle su nominalne bruto plae u industriji, to optereuje konkurentnost gospodarstva.
Zbog visokih jedininih trokova rada hrvatsko gospodarstvo je nekonkurentno
za privatne investicije, a to je prije svega
posljedica visokih trokova proraunske mase plaa u javnom sektoru gdje ozbiljnih rezova nije bilo, za razliku od privatnog
sektora.
top related