3 - elementi mehanike stena - kvantifikacija mehanickog ponasanja stenskih masa
Post on 05-Oct-2015
25 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
-
-
, , ,
- . .
in situ
-
-
-
-
KLASIFIKACIJE STENSKE MASE
Starije klasifikacije (Terzaghi, Stini, Talobre, Seber, Lauffer, Rabcewich, Deere i dr.)
RQD klasifikacija (J.Deere 1969.)
( )][100
10 %>= pl
cmlRQD
tlNajee se koriste RMR i NGI klasifikacije
RMR klasifikacija Bi i ki (CSIR 1976 ) RMR klasifikacija Bieniawski (CSIR 1976....) NGI klasifikacija (Barton-Lien-Lunde 1974, 1980....)
-
CSIR BIENIAWSKIBIENIAWSKI
ROCK MASS RATING (RMR)
-
NGI BARTON-LIEN-LUNDE (Q)
RQD J JQ
RQDJ
JJ
JSRFn
r
a
w=
RQD kvalitet stenske mase odreen na osnovu jezgraRQD - kvalitet stenske mase odreen na osnovu jezgraJn - broj familija pukotinaJr - indeks hrapavosti pukotinaJ i d k i k tiJa - indeks izmene pukotinaJw - faktor redukcije zbog uticaja vode u pukotinamaSRF - faktor redukcije napona
-
NGI
1. INDEKS KVALITETA JEZGRA (RQD)
A vrlo slaba 0-25 Napomena:A. vrlo slaba 0 25 p(i) Gde je RQD
-
NGI NGI
2. BROJ FAMILIJA PUKOTINA (Jn)A masivna stena bez ili sa nekoliko pukotina 0 5-1 0 Napomena:A. masivna stena bez ili sa nekoliko pukotina 0.5 1.0 Napomena:B. jedna familija pukotina 2C. jedna familija pukotina i sluajne pukotine 3D. dve familije pukotina 4E. dve familije pukotina i sluajne pukotine 6F t i f ilij k ti 9F. tri familije pukotina 9G. tri familije pukotina i sluajne pukotine 12H etri ili vie familija pukotina sluajne 15H. etri ili vie familija pukotina, sluajne
pukotine, jako ispucale stene15
J. zdrobljena stena, slina zemlji 20
-
NGI
3. INDEKS HRAPAVOSTI PUKOTINE (Jr)a) Kontakt zidova pukotine Napomena:A. diskontinualne pukotine 4 (i) dodati 1.0 ako je srednji
razmak kod relevantne familijepukotina vei od 3 m.
B h i il l 3B. hrapave i nepravilne, talasaste 3C. glatke, talasaste 2D. klizave, talasaste 1.5E. hrapave ili nepravilne, ravne 1.5F. glatke, ravne 1G kli a e ra ne 0 5G. klizave, ravne 0.5b) Bez dodira zidova steneH glinovita mineralna ispuna 1.0
dovoljne debljine da spreikontakt zidova ispune
(nominalno)
J. peskovita, ljunana ilid blj i d lj
1.0( i lzdrobljena ispuna dovoljne
debljine da sprei kontaktzidova pukotine
(nominalno)
-
4. INDEKS PUKOTINSKE ISPUNE (Ja)
NGI
a) Ako je ostvaren dodir zidova stene "Intactbridges"
(Ja) r
A. zbijena, zarasla, vrsta pukotina, bez ispuna, nerazmekavajua, nepropusna ispuna, tj. kvarc ili epidot
0.75 (-)
B. nepromenjen zid pukotine, povrina samo sa mrljama 1.0 (25-30)C. neznatno promenjen zid pukotine. Nerazmekavajua mineralna prevlaka peskovite estice,
dezintegrirana stena bez gline, itd.2.0 (25-30)
D i t ili k it li it l k li d li f k ij ( k j ) 3 0 (25 30)D. prainasta, ili peskovito-glinovita prevlaka, mali deo glinene frakcije (nerazmekavajua) 3.0 (25-30)E. meka ili sa niskim uglom trenja prevlake od glinenih materijala, tj. kaolinit, liskun (tinjac). Tako|e
hlorit, talk, gips i grafit itd. male koliine bubreih glina (diskont- inualna prevlaka, 1-2 mm ili manje debljine)
4.0 (8-16)
b) Kontakt zidova pukotine do 10 cm
F. sitna raspadina stena bez gline itd. 4.0 (25-30)G. jako prekonsolidovana nerazmekavajua glina mineralna ispuna (neprekinuta < 5 mm debljine) 6.0 (16-24)H. srednja ili mala prekonsolidacija, razmekana glinovito mineralna ispuna (neprekinuta < 5 mm
debljine)8.0 (12-16)
J. bubrea glinovita ispuna tj. monmorionit (neprekinuta < 5 mm debljine). Vrednost Ja zavisu od procenta bubrivih glinovitih estica, pristupu vode itd.
8-12 (6-12)
c) Kada nema kontakta zidova pukotine
K. zone ili pojasevi intenzivno fiziko-hemijski ispunjeni, zdobljene stene ili gline (vidi G,H, J, za opis uslova u pogledu gline)
6-8 ili 8-12
(6-24)
L zone ili pojasevi intenzivno fiziko-hemijski ispunjeni zdobljene stene ili gline (vidi G 6-8 ili 8- (6 24)L. zone ili pojasevi intenzivno fiziko-hemijski ispunjeni, zdobljene stene ili gline (vidi G,H, J, za opis uslova u pogledu gline)
6-8 ili 8-12
(6 -24 )
M. zone ili pojasevi intenzivno fiziko-hemijski ispunjeni, zdobljene stene ili gline (vidi G,H, J, za opis uslova u pogledu gline)
6-8 ili 8-12
(6-24)
-
NGI NGI
5. FAKTOR PUKOTINSKE VODE (Jw)
A. suvi iskopi ili manji priliv, tj. 5 l/min. lokalno 1.0 < 0.1
B. srednji priliv ili pritisak ponegde isprana ispuna iz pukotina 0.66 0.1-0.25
C. veliki priliv ili visoki pritisak u zdravoj steni sa pukotinama bez ispune 0.5 0.25-1.0
D. veliki priliv ili visoki pritisak znaajno ispiranje ispune pukotina 0.33 0.25-1.0
E i it lik ili ili iti k d k ji d 0 2 0 1 1 0E. izrazito velik priliv ili pritisak vode koji vremenom opada 0.2-0.1 > 1.0
F. izrazito velik priliv ili pritisak vode koji se nastavlja bez velikog opadanja 0.1-0.05 > 1.0
-
6. FAKTORI REDUKCIJE NAPONA (SRF)
a) Oslabljenje zone
A. Uestala pojava rasednih zona koje sadre glinu ili raspadnutu stenu, vrlo rastresena okolina stena (sve dubine)
10 NGIrastresena okolina stena (sve dubine)
B. Jedna rasedna zona koja sadr`i glinu ili hemijski raspadnutu stenu (duina < 50 m) 5.0
C. Jedna rasedna zona koja sadr`i glinu ili hemijski raspadnutu stenu (du`ina pravcaposmatranja > 50 m)
2.5
posmatranja > 50 m)
D. Uestale rasedne zone u zdravoj steni (bez gline) rastresena okolina stena (svedubine)
7.5
E. Jedna rasedna zona u zdravoj steni (bez gline, duina pravca manja od 50 m) 5.0
F. Jedna rasedna zona u zdravoj steni (bez gline, du`ina vea od 50 m) 2.5
G. Rastresene otvorene pukotina, jaka ispucalost, itd. (sve dubine) 5.0
b) Zdrava stena c/1 t/1 SRFc 1 t 1H. Niski pritisak, blizu povrine >2.00 >1.3 2.5
J. Srednji pritisak 10-200 0.66-1.3 1.0
K. Visoki pritisak, vrlo zbijena sruktura (obino povoljno za stabilnost, mo`e biti 5-10 0.33-0.66 0.5-2K. Visoki pritisak, vrlo zbijena sruktura (obino povoljno za stabilnost, mo e bitinepovoljno za stabilnost zidova
5 10 0.33 0.66 0.5 2
L. Gorski udari slabog intenziteta slabo ispucala (masivna stena) 2.5-5 0.16-0.33 5-10
M. Gorski udari jakog intenziteta jako ispucala (masivna stena)
-
: ( )( - )
: , , , .
: -
-
= 1e )(C = eC
000E/E/1E/000E/E/E/1
cbab
c
ca
b
ba
a
000EE
1E
000EEE
1
=
G/1000000G/1000000G/1000000E/1E/E/
)( 1eC
=
ab
cb
bc
a
ac
cba
1e
1
00G
1000
000E1
EE
EEE
)(
C
G/100000
)1(2 +=EG0E 5.01
-
IREE =1
IRF
EEE =2E =
12
G += 12
IR =1IR
IRF EE +2FIR EE+
2
FIR GG+
-
0FM h C l b 0tanF dddd == Mohr-Coulomb
0JCSlogJRCtanF rd
10ddd =
+
= Barton d
d2d
2dd a2bF +=Gens, Karol dddd
,
( )
++=
ndbddd p
F/1
tan
-
( )
Mohr-Coulomb)sin()cos(sin
Drucker-Prager
0kJIF 21 =+= 0cos(c3)sin()cos()cos(J
3sinIF 21 =)
+=
J331
= 2/3
2
31
JJ
233sin
31
Lade
0kI27IFm
131 =
= 0k
p27
IF
a3
A+=
-
HOEK-BROWN
-
m s O O
-
RMR NGI
(HOEK-BROWN)
-
449 += QLnRMR 10003500)/(
10
=smVp
Q
( ) QGPE l4010)( ( ) QGPaE log4010)( =
50RMR < 4010
10)(
=RMR
GPaE
50RMR > 1002)( = RMRGPaE
-
, .
: .
: , , ; ( ), ;
( ) ( ); ,
-:
,
, ,
-
-
A
pe ddd += )dd(dd peee == CC( ) 0)(FF p == p
( ) 0)(,FF == pQ
),(QQ p=
TT
= Qdd p
)( pp
-
pp
TT
dFdFdF
+
= p
p
-
dd ep = Ce
Te FQ CC
dd ep = DTFQ
-
cpeep
HH =CC
CC
QF T QF TP
( ) ( ) p1e1epep H +== CCD
=
QFH ec C
=
QFH pp P
P
-
: :
, .
, : , .
:
: :
.
top related