11786376 online plaanje platnim karticama u srbiji
Post on 07-Apr-2018
215 Views
Preview:
TRANSCRIPT
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 1/6
PREDMET: IS302 ELEKTRONSKO POSLOVANJE
SEMINARSKI RAD
ONLINE PLAĆANJE PLATNIM KARTICAMAU SRBIJIIme, prezime i broj indeksa: Igor Popov 540
Abstrakt
Ovaj rad obrađuje temu online plaćanja platnim karticama u Srbiji sa osvrtom na raspoloživu
ponudu tehničkih rešenja i usluga, odnosno mogućnosti njegovog uvođenja u upotrebu. Razmatraju
se usluge Internet trgovačkih računa - IMA i usluge Internet sistema plaćanja - IPG na primerima
jedina tri provajdera istih: Pakom Internet Payment Gateway, Banca Intesa E-Commerce i Pexim
Electronic Merchant Services. Dati su odgovori na pitanja na koji način se može izraditi Internet
prodavnica, odnosno koje su mogućnosti integracije sajta prodavca sa sistemima IMA i IPG
provajdera. Na kraju je dat presek trenutnog stanja u Srbiji, kako teorijskog po kom je moguće
kupovinu ostvariti putem Visa, MasterCard, Diners i DinaCard karticama, tako i praktičnog po komto, još uvek, nije slučaj.
Uvod
Pojava platnih kartica je, uprkos inicijalnim otoprima, unela kvalitativni pomak u trgovinskim
procesima svugde u svetu, pa tako i kod nas. Dosta je vremena prošlo od kada se u Srbiji na pitanje
“ Da li imate negde spisak svih vaših bankomata u Beogradu?” odgovaralo sa “ Pa, jedan je ucentru, a drugi na Novom Beogradu.” Sada su čitači platnih kartica prisutni u skoro svim prodajnim
objektima, a čak su se i sami prodavci uhodali, te upotreba kartice više nije razlog sporijeg kretanja
reda kod kasa. Ipak, svako gledanje na napredak u lokalu pri, pa čak i malom, širenju vidika, odmahiz pozitivne sfere vesti prelazi u sivu hroniku ekonomskog razvoja. Kao što je jedan domaći sajt iz
oblasti elektronske trgovine usput primetio: “ Pošto trgovina platnim karticama na Internetu (e-commerce) kod nas praktično ne postoji, odnosno počela je tek u 2007. godini, 12 godina nakon
otvaranja najveće prodavnice na Internetu Amazon-a...”1 Ovakvo stanje stvari, rame uz rame sa
nezainteresovanošću države za napretkom u oblasti savremenih tehnologija, umanjuju motivaciju
kako individualaca, tako i kompanija, da svoje vreme i resurse ulože u dalji razvoj i popularizaciju
usluga online plaćanja.
Tehnike online plaćanja platnim karticama
Platne kartice se mogu kategorizovati po više osnova. Neki od osnova podele su sam procesor
kartica, njena namena, metod komunikacije sa čitačem, metodama autentifikacije, kao i paket
usluga koji ide uz karticu koji uključuje tarifni sistem, pogodnosti za vlasnika kartice i druge
karakteristike. Procesori kartica prisutni na našim prostorima su od međunarodnih Visa2,
MasterCard3, Diners4 i American Express, a od domaćih Dina5. Po nameni se mogu podeliti na
kreditne, debitne i internet kao najprisutnije vrste u upotrebi, a po paketima na primer na Classic,
Gold, Business Gold i slično.
Pri samom činu plaćanja se mora izvršiti prenos podataka uskladištenih na kartici do čitača kartica
1 eMS – O Nama, http://www.e-services.co.yu/onama.htm
2 Visa – Srbija, http://www.visacemea.com/?country=rs&ep=v_gg_new3 MasterCard – Srbija, http://www.mastercard.com/sr/home.html
4 Diners Club International – Srbija, http://www.diners.rs
5 Narodna banka Srbije – DinaCard, http://www.dinacard.nbs.rs
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 2/6
za potrebe kreiranja i procesiranja transakcije. Tu razlikujemo tehnologije kao što su magnetna
traka, integrisani čip u sklopu kartice tada poznatije kao smart kartice ( smart card ) ili čak RFID( Radio Frequency Identification) tehnologiju koja s jedne strane omogućava bezkontaktnu i samim
tim najefikasniju komunikaciju, ali s druge izaziva visoku zabrinutost za zaštitu privatnosti.
Nakon prenosa osnovnih identifikacionih podataka sa kartice, mora se izvršiti i autentifikacija i
samog vlasnika kako bi se sprečila zloupotreba. Osnovni metod, koji je po zakonima obavezan, ali u
praksi retko ili nikad primenjen, jeste verifikacija svojeručnog potpisa vlasnika. Druga čestametoda, odnosno najčešća opciona metoda, jeste unos PIN ( Personal Identification Number ) koda
koji bi trebalo da poseduje i zna jedino vlasnik, što je teoretska pretpostavka koja često u
slučajevima zloupotreba i ostaje takva – teoretska. Koliko ljudi bi krađom novčanika izgubilo i
kartice, ali i papiriće na kojima su upisani i nezapamtljivi PIN brojevi?
Ako bi se prešlo i na domen online kupovine, došlo bi se i do novih metoda autentifikacije
razvijenih specijalno za ovu namenu. CVV (Card Verification Value)6 odnosno CSC (Card SecurityCode) ili CVC (Card Verification Code) kodovi se koriste za identifikaciju vlasnika i to CVV1,
uskladšten na magnetnoj traci ili čipu, za slučaj već pomenute “in person” transakcije, dok se
CVV2, upisan na površini kartice, koristi za slučaj “card not present ” transakcije tipično izvršavane
preko Interneta, maila, faksa ili telefona.
Kako se uvođenjem ovih kodova nije dostigao dovoljan nivo bezbednosti, došlo je do razvoja
novog protokola, zasnovanog na XML standardu i poznatog pod imenom 3-D Secure. Iako je
inicijalno sačinjen od strane Visa procesora kartica, ubrzo su ga prihvatili i drugi uvođenjem
sopstvenih servisa za implementaciju protokola. Tako je Visa ponudila servis Verified by Visa 7,
MasterCard je ponudio MasterCard SecureCode8 dok je JCB ponudio J/Secure9. Ideja protokola je
da se svakoj kartici, odnosno vlasniku dodeli šifra koja se ne bi nigde zapisivala, odnosno šifra koja
bi funkcionisala isto kao i svaka druga šifra korišćena na Internet portalima. Banke koje bi uvele
podršku ovim 3-D Secure servisima bi klijentima omogućile dodeljivanje željene šifre kartici, pri
čemu samu šifru pamti vlasnik, dok se zapisuje jedino u sistemu banke, ali u jednosmerno
nekriptovanom obliku tako da na osnovu tog podatka bude nemoguće dolaženje do originala.Još jedna podela se može uočiti, ali ovog puta ne u pogledu platne kartice, već u pogledu
funkcionisanja online prodavnice. Podela se ogleda u načinu na koji se izvršava sama transakcija.
Postoje dva pristupa koja se razlikuju po broju poruka koje su potrebne da bi se transakcija
kompletirala. U slučaju SMS (Single Message System) šalje se jedna poruka koja sredstva prebacuje
sa računa kupca na račun prodavca. Razlog za uvođenje dodatne poruke jeste povećanje
bezbednosti, ali ovog puta za kupca, jer se na ovaj način prvom porukom na njegovom računu samo
rezervišu sredstva, ali se realizuju, odnosno prenose na račun prodavca, tek kada se roba pošalje i
sledeća poruka u DMS ( Dual Message System) sistemu izvrši.
Da bi online prodaja funkcionisala, neophodna je upotreba nekoliko servisa. Prodavac mora imati
otvroren trgovački račun kod provajdera Internet trgovačkih računa – IMA ( Internet Merchant Account ), a njegova online prodavnica mora biti integrisana sa provajderom usluge Internet
plaćanja – IPG ( Internet Payment Gateway). Najčešće se ove dve usluge uzimaju od različitih
kompanija tako da se IPG usluga uzima od kompanija koje se bave e-commerc razvojem, dok se
IMA usluga najčešće može dobiti od banke osim u slučaju rada sa Diners karticama kada je sam
procesor kartica istovremeno i provajder IMA usluge. U Srbiji je ponuda ovih usluga razvijena do
nivoa na kome se samo može reći da ista postoji i da ju je teoretski moguće koristiti.
6 Wiki – Card Security Code, http://en.wikipedia.org/wiki/Card_Security_Code
7 Visa – What is Verified by Visa?, http://www.visacemea.com/uv/online_security.jsp8 MasterCard – Introducing SecureCode,
http://www.mastercard.com/mcbiz/corporate/index.jsp?template=/securecode&content=popup
9 JCB – E-commerce Solution J/Secure, http://www.jcb-global.com/english/solution/ec.html
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 3/6
Pakom Internet Payment Gateway
Pakom Internet je kompanija članica Pakom Grupe posvećena razvoju Internet servisa. Najpoznatiji
među njima je servis PakomPay, odnosno Pakom Internet Payment Gateway, koji je prvi u Srbiji
omogućio online kupovinu i na domaćim web sajtovima. U saradnji 10 sa Diners procesorom kartica
je ostvaren sistem direktne konekcije što je prednost Diners sistema koji ne zahteva posredovanje
banke u procesu i ne zahteva otvaranje nezavisnih trgovačkih računa (merchant account).Omogućeno je da se transakcije direktno izvršavaju sa računa kupca na račun prodavca za razliku
od pomenutog eMS sistema gde se sredstva uplaćuju posredniku a kasnije, nakon slanja robe,
prosleđuju i samom prodavcu. Troškovi finansijskih transakcija su prepolovljeni.
Iako Pakom, kao prodavac kompjuterske opreme na malo, poseduje sajt sa online prodavnicom,
PakomShop, koja podržava sve kartice u Srbiji sa mogućnošću online plaćanja - Visa, MasterCard i
pomenuti Diners, tu funkcionalnost i dalje ne pruža korisnicima usluge PakomPay. Visa i
MasterCard i dalje nisu podržane iako je to od samog nastanka servisa, marta 2007. godine,
najavljivano kao funkcionalnost koja će uskoro biti dodata ponudi. Kao opcija, ove kartice postoje
u online prodavnici zahvaljujući IPG usluzi Banca Intese čiji je PakomShop po ovom osnovu i
klijent. Na ovom mestu je zanimljivo primetiti kako neke softverske kuće, kao na primer Logik kojaće kasnije biti i detaljnije opisana, mogu sa svoje strane integrisati ponudu i eMSa i PakomPaya i E-
Commerce rešenja Banca Intese u sopstveni sistem koji bi korisnicima nudio objedinjenu ponudu
realizujući time B2C model poslovanja. Kao dodatna informacija se može navesti da je Logik kao
partner učestvovao u implementaciji PakomPay servisa, kao i da je bio zadužen za izradu
PakomShop-a koji je u početku podržavao Diners, a pojavom i drugih IPGova Logik je uveo, u isto
vreme šireći i ponudu sopstvene kompanije, i podršku za druge platne kartice.
Ukoliko se neka online prodavnica odluči na uvođenje servisa PakomPaya, na raspolaganju ima
nekoliko paketa11 između kojih se može odlučiti a koji se razlikuju po učešću fiksne i procentualne
komponente, kao i učešću mesečne pretplate u konačnoj ceni paketa. Tako je Light paket namenjen
prodavnicama sa malo transakcija na mesečnom nivou gde su fiksni troškovi pretplate i naknade potransakciji nepostojeći, odnosno minimalni, dok je s druge strane Flat paket namenjen
prodavnicama sa velikim prometom u kojem ni ne postoji procentualna provizija po transakciji.
Light Standard Pro Flat
Otvaranje naloga:
(jednokratno)799.00 29,800.00 29,800.00 29,800.00
Mesečno održavanje:
(jednom mesečno)0.00 1,960.00 3,920.00 36,600.00
Provizija po transakciji:
(procenat)6.00% 1.90% 0.90% 0.00%
Naknada po transakciji:(fiksno)
30.00 30.00 30.00 0
Banca Intesa E-Commerce
Banca Intesa je jedina banka na domaćem tržištu koja se upustila u izazove elektronske trgovine.
Ova činjenica je veoma pogubna za razvoj domaćeg tržišta imajući u vidu da procesori platnih
kartica Visa i MasterCard zahtevaju banku kao posrednika u sistemu online plaćanja između sebe i
kupca i prodavca. A znajući da je Banca Intesa tradicionalno usmerena bogatijoj klijenteli što je
dodatno potkrepljeno izuzetno strogim finansijskim kriterijumima za korišćenje njene usluge
elektronske trgovine, može se zaključiti da je i ovaj korak napred veoma konzervativan.
10 Diners – E-Trgovina, http://www.diners.co.yu/securewebshop.htm
11 PakomPay – Tarifni paketi, http://www.pakom.com/ipg
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 4/6
Neki od kriterijuma12 za potencijalnog online prodavca i korisnika E-Commerce13 servisa su:
•kompanija je registrovana barem dve godine za odgovarajuće delatnosti,
•obavlja platni promet preko Banca Intese barem poslednjih pola godine,
•nema dugovanja prema banci niti da je ikad kasnio sa uplatama više od mesec dana,
•nije bila u blokadi duže od pet dana tokom poslednjih godinu dana,
•ima ostvaren prihod veći od 500.000€ i ima ostvarenu neto dobit u prethodnoj godini.
S tehničke strane14 se može istaći da Banca Intesa ne nudi uslugu izrade same prodavnice, ali zato u
sklopu E-Commerce paketa pruža usluge testnog okruženja za potrebe samostalnog razvoja. Kada
se implementacija pusti u rad, kupci napune korpu i pređu na korake samog plaćanja, nakon unosa
osnovnih podataka, preusmeravaju se na posebnu stranicu kroz čiju formu sigurnim kanalom
komuniciraju direktno sa procesorom kartica. Prodavnici se prethodno dodeljuje identifikacioni broj
i IP servera prodavnice se autorizuje kao jedina adresa sa koje će se prihvatati transakcije za taj
identifikacioni broj. Upotreba 128bitnog SSL protokola, zajedno sa podrškom 3D Secure
tehnologiji koja uključuje dodatne metode autorizacije kao što su Verified by Visa i MasterCard
SecureCode kao i upotreba sistema predautorizacije transakcija gde se prethodno rezervisana
sredstva na platnoj kartici kupca realizuju tek po isporuci robe, čine jedno veoma sigurno i
savremeno okruženje za ostvarivanje elektronske trgovine. Odavde se može zaključiti da tehničke prepreke nisu jedne od onih koje sprečavaju ili usporavaju uvođenje novog pristupa kupovini robe u
svakodnevni život.
Pexim Electronic Merchant Services
Kompanija eMS d.o.o. osnovana 2006. godine je u vlasništvu
kompanije Pexim Solutions. Pexim kao najveći domaći proizvođač
softverskih rešenja iz oblasti elektronskog bankarstva je svoju
delatnost proširila i na online plaćanje. Usluga koju nudi jeste
usluga Internet plaćanja, odnosno IPS ( Internet Payment Service),i sačinjena je iz dve komponente čije postojanje u okviru jedne
ponude istuču kao svoju prednost. Te komponente su dve usluge
neophodne za implementaciju online prodavnice IPG ( Internet
Payment Gateway) i IMA ( Internet Merchant Account ). Od ove
dve IMA usluga je opciona jer ju je prodavac ranije već mogao
ostvariti kod nekog drugog provajdera. Merchant Account ,odnosno račun trgovca, predstavlja trgovca u online svetu i kao
takav učestvuje u svim ostvarenim transakcijama kao destinacija
sredstava.
Osim što ističu svoju prednost kao provajdera dve usluge, takođenavode veliki značaj oursourcinga kompletnog projekta web
prodavnice što garantuje stabilnost i kvalitet imajući na umu da bi
kompletna implementacija bila urađena od strane jednog, i to
uhodanog, tima. Ova, u stvari treća, komponenta njihove ponude
predstavlja uslugu provajdera aplikacionih servisa, ASP
( Application Service Provider ). Kao osnovne karakteristike
ovakvog pristupa ističe se nepotrebnost otvaranja trgovačkog
računa od strane potencijalnog klijenta, nepotrebnost investicija u
infrastrukturu, investicija u opremu, sistemski softver, kadrove i
12 Banca Intesa – Kriterijumi za realizaciju e-commerce servisa,
http://www.bancaintesabeograd.com/index.aspx?pageno=22213 Banca Intesa – E-Commerce servis, http://www.bancaintesabeograd.com/index.aspx?pageno=257
14 Banca Intesa – Tehnički i bezbedonosni aspekti e-commerce servisa,
http://www.bancaintesabeograd.com/index.aspx?pageno=221
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 5/6
organizacionu strukturu, a posebno ističu značajno kraći time-to-market , odnosno, vreme izlaska na
tržište.
Proces plaćanja funkcioniše tako što kupac, nakon prihvatanja uslova kupovine robe izabrane u web
prodavnici i na osnovu obračunatog iznosa od strane prodavca u koji je uključena cena, transport i
PDV, unosi podatke naznačene na platnoj kartici u formular eMS sistema. Sam sistem tada
autorizuje transakciju, izdaje račun kupcu, obaveštava prodavca o transakciji izdavanjem računa za
obradu. Na osnovu računa za obradu, prodavac šalje robu, dostavlja eMS-u potvrdu o isporucinakon čega ovaj prenosi sredstva konačno do prodavca umanjena za cenu transakcije.
Izrada web prodavnica
Izradi web prodavnice se može pristupiti na nekoliko načina. Ako trgovac poseduje dovoljno
obrazovan i kvalifikovan IT kadar, može se sam upustiti u implementaciju prodavnice. Ovako bi se
na prvi pogled izvršila ušteda, ali bi se ubrzo videlo da je proces neefikasan, da manjak iskustva
predstavlja problem, da činjenica da se programeri prvi put susreću sa tematikom ovog tipa dosta
koči napredovanje, i slično.
Drugi pristup je, na neki način, takođe ekstreman – prepustiti izradu prodavnice kompaniji koja
pruža i usluge Internet Payment Gateway-a. Ovo zvuči kao optimalno rešenje, jer ko je bolje
upoznat sa načinima integracije sajtova i sistema za online naplatu? Razlog koji bi bio protiv
ovakve odluke jeste taj što IPG-u dizajniranje i intergracija nisu primarna delatnost – to je sporedna
aktivnost bez koje se ne može, a rado bi se htelo. U odnosu na IPG uslugu, zahteva mnogo više rada
za isti nivo zarade. Dodatni razlog jeste taj što se ovako dodatno vezuje za odabranog IPG-a, te se
otežava kasniji reizbor u slučaju promene komercijalnih uslova.
Kompromisno rešenje jeste angažovanje kompanije koja se bavi dizajniranjem sajtova, ali se iz
referenci može videti da iza sebe imaju već uspešne projekte sa implementiranom web
prodavnicom. Ovakvim pristupom se kompaniji kojoj je to primarna delatnost ustupa posao, pri
čemu oni ni na koji način nisu vezani za pojedinog IPG provajdera. Dodatno, velika je verovatnoćada takva kompanija poseduje podršku za sve, većinu ili barem one najpoznatije provajdere što
definitivno ide u prilog prethodno navedenom potencijalnom reizboru samog provajdera.
Jedna od kompanija kod nas koja nudi uslugu integracije sva tri prisutna IPG-a jeste Logik 15. Pexim
i njegova ćerka kompanija eMS nude integraciju16 svog rešenja, što se kao mogućnost takođe
napominje i kod druga dva provajdera.
Web prodavnice koje podržavaju online plaćanje karticama
Banca Intesa na svom sajtu u sekciji koja pokriva e-commerce usluge navodi
17
da trenutno ima 24klijenta sa sajtovima na kojima je podržana online prodaja. Takođe se može videti da jedan od
klijenata jeste i sam eMS, a pošto su na istoj strani ispod linka ka njihovom sajtu, navedeni i svih
pet online prodavnica koje on sam navodi18 kao svoje klijente, dolazimo do pitanja da li je eMS u
stvari podprovajder Banca Intesa-e?
PakomPay ne poseduje listu referenci, ali ako je suditi po lokalnom Diners sajtu19, može se videti da
njihovo rešenje online plaćanja koristi svega pet korisnika, među kojima je i sam Pakom Shop.
Pošto PakomPay trenutno podržava samo Diners kartice, dok je podrška za ostale već dugo u
nepromenjenom statusu skorog uvođenja, zanimljivo je primetiti da je Pakom Shop jedan od
15 Logik – Web E-Commerce, http://www.logik.co.yu/online-prodavnica-e-commerce.htm
16 eMC – Kako postati prodavac?, http://www.e-services.co.yu/noviProdavac.htm17 Banca Intesa – Internet prodajna mesta, http://www.bancaintesabeograd.com/index.aspx?pageno=238
18 eMS – Klijenti, http://www.e-services.co.yu/linkovi.htm
19 Diners – Secure Web Shop-ovi, http://www.diners.co.yu/securewebshop.htm
8/4/2019 11786376 Online Plaanje Platnim Karticama u Srbiji
http://slidepdf.com/reader/full/11786376-online-plaanje-platnim-karticama-u-srbiji 6/6
klijenata Banca Intesa-e što je morao postati kako bi uveo podršku i za Visa i MasterCard platne
kartice.
Treba takođe napomenuti na ovom mestu i relativno novu vest o DinaCard kartici i online plaćanju.
Najavljeno je da će od oktobra 2008. biti omogućeno online plaćanje i domaćom Dina karticom20, a
decembra 2008. godine je i po prvi put implementirana21 podrška za domaću karticu u sklopu
JatAirways prodaje karata. Na žalost, ovo je trenutno jedini primer Internet trgovine upotrebom
DinaCard kartice, dok je Privredna banka jedina banka22 u Srbiji koja nudi mogućnost plaćanjaovom karticom na Internetu.
Zaključak
Kada bi se ispod rečenog podvukla crta moglo bi se reći da je u Srbiji moguće otvoriti online
prodavnicu koja bi omogućila plaćanje Visa, MasterCard, Diners i DinaCard platnim karticama.
Takođe, može se reći da postoje kompanije iz e-commerce oblasti koje pružaju Internet Payment
Gateway, Internet Merchant Account kao i integrativne usluge. Moguće je angažovati kompaniju da
za potrebe buduće prodavnice razvije sajt sa transparentno integrisanim ulsugama online plaćanja i
time omogući učešće u kupovini svim vlasnicima platnih kartica za trgovinu Internetom u Srbiji.Ovo jeste moguće i na par lokacija na domaćem Internetu i jeste implementirano u manjoj ili većoj
meri, ali sudeći po dostupnim informacijama – ne postoji lokacija koje je za sada uspela to da uradi
u punoj meri.
Dakle, može se reći da je moguće, ali realno gledano, uzimajući u obzir mnoge negativne faktore
stanje je daleko od poželjnog u kom bi preduzetnik, koji zaključi da bi imao interesa da u svoj
poslovni proces uključi i Internet poslovanje, mogao da izdvoji realna sredstva i za realno vreme
dobije gotovu implementaciju koju bi, opet realno, mogli da koriste svi njegovi dosadašnji klijenti.
Faktora koji ovo onemogućavaju ima, kao što je prethodno rečeno, mnogo i prisutni su u svim
komponentama društva. Faktori su socijalnog karaktera i manifestuju se kao strah od nepoznatog,
nebezbednog i apstraktnog pristupa dobro poznatom procesu tradicionalne kupovine. Takođe su iobrazovnog karaktera, jer su stanovništvo, menadžment, preduzetnici i predstavnici države
nedovoljno upoznati sa prednostima i osobinama elektronske trgovine. Finansijski karakter ovih
faktora se ogleda kroz postojanje visokih kriterijuma za korišćenje usluga elektronske trgovine i
visokih cena tih usluga usled nepostojanja konkurencije ponuđača. Na kraju, i politika je stvorila
negativne faktore kroz nepostojanje inicijative od strane države za ubrzano donošenje zakona iz
oblasti elektronske trgovine koji su odavno morali biti doneti, kao i kroz nedostatak ulaganja svih
raspoloživih resursa u ubrzano sprovođenje zakona koji su, opet, morali odavno biti sprovedeni, a
možda i najviše kroz izostanak promocije ideje elektronske trgovine među učesnicima na tržištu
Srbije zbog kojih se i uvodi ovaj savremeni oblik poslovanja.
20 DinaCard – Plaćanje DinaCard karticom na Internetu, http://www.dinacard.nbs.rs/sr/netinfo.html
21 DinaCard – Kupovina JAT-ovih karata nacionalnom DinaCard karticom preko Interneta,http://www.dinacard.nbs.rs/sr/news.html#n18
22 DinaCard – Linkovi na banke koje nude mogućnost plaćanja DinaCard karticom na Internetu,
http://www.dinacard.nbs.rs/sr/link.html
top related