AVANGARDA – modernistički pokreti i smjerovi (1910.-1930.)

VREMENSKO ODREĐENJE; ZNAČENJE I CILJEVI-početak 20. st., oko 1910. godine-pojava novih pokreta i smjerova koji nastaju kao svojevrsna reakcija na književnu tradiciju 19. stoljeća (realizam, moderna-simbolisti, parnasovci, impresionisti)-nastoje srušiti norme 19. st.-mijenjaju odnose među književnim vrstama-žele proširiti područje umjetnosti-propagiraju ANTISTETICIZAM (teže rušenju tradicionalnog pojma ljepote)

VRIJEME DRUŠTVENIH I KULTURNIH PROMJENA-prijelomni događaji u društvenom životu (otkrivena je radioaktivnost, održana prva filmska predstava, obnovljene su Olimpijske igre, izumljen je zrakoplov, postavljena je teorija relativnosti, osvojen je Sjeverni pol, potonuo je „Titanic“ i počeo je Prvi svjetski rat.

PRETHODNICI AVANGARDE-začeci moderne književnosti1. poezija: WALT WHITMAN, CHARLES BAUDELAIRE, ARTHUR RIMBAUD2. drama: HENRIK IBSEN, AUGUST STRINBERG3. pripovijedna proza: F.M. DOSTOJEVSKI4. filozofija: FRIEDRICH NITZSCHE, HENRI BERGSON5. psihologija: SIGMUND FREUD

POJMOVNO ODREĐENJE-nazivom AVANGARDA (L'avant garde – fran. prethodnica) želi se naglasiti da u mnogobrojnim književnim pravicima s početka 20. stoljeća nije prisutno samo poricanje prošlosti nego i upostavljanje potpuno novih književnih postupaka i izgradnje takve nove poetike kakva je i danas zanimljiva.

1

FuturizamNAZIV, VREMENSKO ODREĐENJE, TEORETIČAR-Talijanski pjesnik FILIPPO TOMMASO MARINETTI je objavio 1909. godine FUTURISTIČKI MANIFEST, te je tim manifestom objavio novi književni smjer – futurizam. Napisao je djelo Bitka težina +miris.-lat. futurus – budući

ŠTO JE FUTURIZAM?-Futurizam je kao umjetnički pravac najzastupljeniji u likovnoj umjetnosti i u pjesništvu-U njemu se zastupa:

1. raskid s tradicijom, sentimentalnošću i esteticizmom2. pokušava odrediti ideal nove umjetnosti koja bi trebala izraziti dinamizam novog vremena,

stvoriti kult aktivizma

-Futuristi ističu „HRABROST, DRSKOST I BUNTOVNOST“, propagiraju rat, osvajanje i militarizam, brzinu dinamiku i moderan život-veličaju RAT kao HIGIJENU SVIJETA (blizak talijanskom fašizmu)

OBILJEŽJA FUTURIZMA-zauzima se za:1. stvaranje potpuno novog pjesničkog jezika i predlaže ukidanje interpunkcije (slobodan stih2. isticanje imenica i infinitivnog oblika glagola3. registraciju vanjskih šumova4. automatsku poetsku registraciju dojmova5. uvođenje matematičkih znakova6. oponašanje ritma strojeva7. stvaranje novih riječi, riječi bez logičkog značenja

FUTURIZAM U RUSIJI-vrijeme OKTOBARSKE REVOLUCIJE-njegov početak je u almanahu „PLJUSKA DRUŠTVENOM UKUSU“-Ruski avangardisti smatraju da potpuno novo društvo zahtijeva i potpuno novu umjetnost. Žele razoriti književnu tradiciju.- VELIMIR HLJEBNIKOV – eksperimentira s jezikom sve do pokušaja stvaranja nekog sasvim novog jezika na temelju rušenja logičke sintakse i stvaranja novih izvedenica.-Predstavnik ruskog futurizma je VLADIMIR VLADIMIROVIČ MAJKOVSKI. On stvara novu vrstu stiha – „stupnjeviti stih“. Poriče tradiciju i potiče na revolucionarnu akciju.

-Futurizam se proširio i na druge zemlje: ENGLESKA, FRANCUSKA I AMERIKA.

Zajedničko ruskom i talijanskom futurizmu-eksperimentiranje jezikom, gradska tematika, korištenje vulgarizma i žargonizma, antiestetičnost i razbijanje struktura stihaRazličito ruskom i talijanskom futurizmu-Ruski futuristi su protivnici rata i zalažu se za revoluciju

2

Ekspresionizam-Kao umjetnički pokret prepoznatljiv je u slikarstvu, glazbi, kazalištu, filmu i u književnosti.-Zahvaća relativno našire područje i najutjecajniji je pravac.

NAZIV I VREMENSKO ODREĐENJE- lat. expressio – izraz-Tvorac naziva navodno je LOUIS VAUXCELLES (lat. expression – izražaj, istisak)-pojavljuje se od 1910. – 1924. u Njemačkoj i Austriji

PRETHODNICI, ČASOPISI, TEORETIČARI-prethodnici su pjesnici moderne, a najpoznatiji je RAINER MARIA RILKE.-ekspresionistički časopisi su DER STURM i DIE AKTION-Teoretičari ekspresionizma su: 1. HERMANJ BAHR – „Prilozi kritici moderne“, „Pobjeda nad naturalizmom“2. GOTTFRIED BENN – „Morgue“, „Sinovi“-uzori su francuski slikari:

CEZANEGANGINEVAN GOGH

ŠTO JE EKSPRESIONIZAM?-Ekspresionizam je stanje duha, atmosfere koja je onda vladala u svijetu, iščekivanje u STRAHU i TJESKOBI. Umjetnost je krik koji zove u pomoć.-Osnovni cilj ekspresionizma je negirati objektivnu stvarnost.

SHVAĆANJE UMJETNOSTI-ekspresionizam je antirealistička, antimimetička umjetnost.

-ekspresionisti ističu važnost IZRAZA u umetnosti pa je njihova kritika upućena:1. ideji sustavnog i metodičkog oponašanja zbilje (naturalizam)2. ideji slobodnog prihvaćanja osjetilnih dojmova (impresionizam)

-umetnošću treba izraziti subjektivnu stvarnost pojedinca-PJESNIK treba donijeti SEBE neposredno iz SEBE!-odbacuju ideju ljepote kao sklada, zalažu se za snagu izraza, kao krik i kao duhovni oblik čiste potrebe za izražavanjem-umjetnost se mora okrenuti sasvim prema unutrašnjosti

KNJIŽEVNE VRSTE I PREDSTAVNICI-dominantne književne vrste su drama i poezija-predstavnici poezije jedu : GEORG HEYM, GEORG TRAKL, FRANZ WERFEL, AUGUST STRAMM -predstavnici u drami: OSKAR KOKOSCHKA, GEORG KAISER, ERNST TOLLER

„DIE BRÜCKE“ (Most) – prva skupina ekspresionista; javlja se 1905. u Njemačkoj; održala se do 1913.„DIE BLAUE REITER“ (Plavi jahač) – druga skupina eks.; javlja se 1911.; osnivači- V. Kandinski, F. Marc

TEMATSKO-MOTIVSKE PREOKUPACIJE-najčešći motivi i teme:1. vječnost i kozmički motivi

3

2. nihilistički subjektivizam – stanje očaja i totalne besperspektivnosti3. rat (negacija humanosti) – bolest, smrt, raspadanje, strah4. pobuna i otpor – nepomirenost s društvenom situacijom i atmosferom duha; uočavanje izlazi u nepoštednoj kritici društva

STILSKE ZNAČAJKE EKSPRESIONIZMA1. STILSKI PUNKTUALIZAM – otuđenje riječi od objektivne stvarnosti – „odstvarenje riječi“2. RASPRŠENOST PERCEPCIJE3. ISTODOBNOST PERCEPCIJE4. NAGLAŠENI KONTRASTI5. IZOLIRANI FRAGMENTI6. PRENAGLAŠENA OSJETILNA EKSPRESIVNOST7. NEGIRANJE SVAKE KATEGORIZACIJE – nema razlike između ozbiljnosti i komike8. RAZBIJENOST JEZIČNIH NORMATIVNIH OBLIKA – sintakse, kompozicije, strofe, ritma, rime

Dadaizam

NAZIV, VREMENSKO ODREĐENJE, TEORETIČAR-pokret se pojavljuje 1916. godine u Zürichu-idejni začetnik je TRISTAN TZARA koji 1918. objavljuje svoj dadaistički manifest-pokret je nazvan prema dječjem tepanju „Da-da“ – simbol krajnjeg otpora prema bilo kakvim racionalnim konvencijama u umjetnosti.

ŠTO JE DADAIZAM?-pokret koji se zalaže za potpuno rušenje svih tradicionalnih vrednota – od socijalnih do moralnih-oblici kranjeg otpora tradiciji su crni humor, ironija i poruga-dadaizam sam sebe ironizira jer je sam sebe porekao kao ozbiljni književni pokret, kao umjetnički pravac ili kao neki smisleni stav prema životu-OSNOVNI SMISAO njegova djelovanja – destrukcija, bunt i revolt protiv svega postojećeg i logičnog

OBILJEŽJA DADAIZMA1. nema jezične i smisaone logike2. veličanje besmislica - naglašena neozbiljnost svih umjetničkih i životnih postupaka3. pokušao je izazvati šok i sablazan razarajući tradicionalne umjetničke oblike glasovnim pjesništvom s onu stranu razuma, glazbom šumova, montažom fragmenata i otpadaka iz svakidašnjeg životu4. izazivanje mržnje i prezira građana5. dimenzija razočaranja u sve tradicionalne vrjednote građanskog društva koje prelazi u neku vrstu buntovnog očaja-zajedničko svim dadaistima je :1. gađenje spram rata,2. gađenje spram civilizacije koja dopušta taj rat3. otpor logici i jeziku koji su temelj ljudske civilizacije

PREDSTAVNICI-TRISTAN TZARA-HANS ARP-HUGO BALL

4

-RICHARD HUELSENBECK-u skopu dadaizma stvaraju i Andre Breton, Louis Argon i Max Ernst

-DADAIZAM je samom prijelazna faza u NADREALIZAM.

Nadrealizam

NAZIV, VREMENSKO ODREĐENJE, TEORETIČAR-nadrealizanm je književni, umjetnički pokret koji je nastao u FRANCUSKOJ nakon Prvog svjetskog rata oko 1920. godine-nastavlja se na tradiciju ekspresionizma i dadaizma. -idejni začetnik je ANDRE BRETON koji 1924. i 1930. objavljuje manifeste nadrealizma

PRETHODNICI, PREDSTAVNICI I ČASOPIS-uzori – pjesnici simbolizma (Arthur Rimbaud i Guillaume Apollinaire)-časopis Literatura - pod uredništvom Andre Breton i Luisa Aragona-značajni predstavnik nadrealističke poezije je i Paul Eluard.

ŠTO JE NADREALIZAM?-otpor umjetničkim konvencijama i jak osjećaj krize cjelokupnog života-želi istaknuti novi pojam stvarnosti – želi odrediti unutrašnju stvarnost i učiniti je područjem iz kojeg sve i u životu i u umjetnosti proizlazi i kojem se sve na kraju vraća (područje u skladu s učenjem Sigmunda Freuda)-zadatak umjetnika: vjerno bilježenje svega onog što se „probije u svijest“ iz one pretpostavljene „dubine“ – umjetnik želi biti izvoran i samosvojan, želi govoriti jedno i isključivo o „pravoj stvarnosti“-automatsko „pisanje“ – prenošenje slike izvanjskog svijeta preko iracionalnog-NADREALIZAM -> DUŠEVNI AUTOMATIZAM

OBILJEŽJA NADREALIZMA1. negiranje i odupiranje bilo kakvom formalno-sadržajnom artizmu2. oslanja se na moderne tehnike i teoriju psihoanalize Sigmunda Freuda3. stavljanje težišta na iracionalno, podsvjesno i halucinantno 4. traži se čisti SPONTANITET 5. AUTOMATSKO PISANJE – bilježenje svjega što dolazi iz podsvjesti6. naglašena slikovitost –stavljanje zajedno predmeta koji pripadaju različitim sferama iskustva7. raspadanje zbilje – nema razlike između sna i jave, mašte i zbilje, mogućeg i nemogućeg

Ostali modernistički pokreti i smjerovi

5

KUBIZAM-lat. cubus – kocka-smjer u umjetnosti nastao u Francuskoj početkom 20. st.-najznačajniji predstavnici: PABLO PICASSO i GEORGES BRAQUE-kao podvrsta kubizma pojavljuje se simultanizam-iz kubizma se razvio i konstruktizam

IMAGINIZAM/IMAŽINIZAM-lat. imago; franc. image – slika-pjesnički pokret u Engleskoj i SAD-u od 1909. do 1917.; u Rusiji od 1917. do 1925. -upotrebljavali su slobodan stih, tražili su novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema; izbjegavali sve što je nejasno, mutno i mistično; uvode običan govor.-predstavnici: EZRA POUND (SAD), DAVID HERBERT LAWRENCE (Engleska), SERGEJ JESENJIN (Rusija)

SOCIJALISTIČKI REALIZAM-posebni književni smjer koji se pojavio u Rusiji između dvaju svjetskih ratova i nakon Drugog svjetskog rata-ističe aktualne teme iz suvremenog života-književnost procjenjuje ideološkim i političkim mjerilima-tendencija – bitna odrednica umj. djela. -crno-bijela tehnika pisanjapredstavnici: MAKSIM GORKI i ANDREJ A. ŽDANOV

EGZISTENC IJALIZAM-filozofija egzistencije-filozofsko-literarni pokret koji se pojavljuje tridestih godina u Njemačkoj, a nakon 1945. i u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, J. Americi i Japanu-EGZISTENCIJA = način postojanja

1. filozofija egzistencije u pravom smislu te riječi

-K. JASPERS – predstavnik- promišlja pojedinačni opstanak u težnji da postane samosvojan i vlastit-egzistencija se otkriva kao TRANSCENDENCIJA

2. egzistencijalna filozofija

-MARTIN HEIDEGGER – predstavnik-polazna točka DASEIN – pojam koji označava čovjekov način postojanja.-postojati = shvatiti postojanje

3. egzistencijalizam

-JEAN-PAUL SARTRE (djelomično i Albert Camus) – predstavnik-postojanje=osjećaj mučnine (roman „Mučnina“)-čovjek je takav kakav on sebe hoće, kakav sebe čini

-Egzistencijalizam je HUMANIZAM.-A. CAMUS – apsurdnost postojanja u svijetu- TEORIJA APSURDA

6

KAZALIŠTE APSURDA-vezuje se uz egzistencijalizam; nastavak avangardne drame, uključuje i elemente nadrealizma-predstavnici: SAMUEL BECKETT („U očekivanju Godota) i EUGENE IONESCO („Ćelava pjevačica“, “Stolice“)-ne postoji normalna ljudska komunikacija – ironičan stav prema životu, unose crni humor i grotesku -u kazalištu apsurda dokida se mogućnost normalne ljudske komunikacije

POETIKA AVANGARDE-odrednice su :

1. poricanje postojećih oblika književnog stvaranja – PORICANJE TRADICIJE

2. antiesteticizam i ukidanje postojećih estetskih zabrana (barbarizam, žargonizam, dijalektizam)

3. depersonalizacija umjetnosti – gubitak ljudskog lika kao središta strukture i neknjiževnost

4. stapanje i izmjena pojedinih funkcija književnih rodova i vrsta – poetizacija proze, prozaizmi u poeziji i dr.

5. stapanje književnih rodova i vrsta – poetizacija proze, prozaizmi u poeziji i dr.

6. uvođenje novih vrsta – feljton u stihu, reportaža, zapis sna, filmski scenarij, satirični kuplet, tekst iz kabareta i dr.

7. otvorena struktura – „nedovršenost“ ; variranje istih tema i motiva; prepisivanje samog sebe

8. prožimanje različitih umjetnosti – književnost i slikarstvo, glazba, film

9. razbijanje sintakse (novotvorenice, osebujna metaforika, grafičko isticanje riječi)

10. načelo asocijacije

11. kompozicija teksta – načelo „montaže“

12. otvaranje i sažimanje vremena i prostora

13. negacija razumnosti svijeta

14. „revolucija duha“ –htijenje da se pređu granice „beskrajnog i budućega“

Smjerovi i pokreti Vrijeme Zemlje Manifesti Predstavnici Umjetnička djelaFUTURIZAM 1909.

(1912.)Italija (Rusija) „Futuristički

manifest“ Filippo Tommaso

Marinetti, V. Hljebnikov, „Bitka-težina + miris“„Pljuska društvenom

7

V. V. Majkovski ukusu“

EKSPRESIONIZAM 1910.-1920. Austrija, Njemačka -

(poezija) G. Heym, G. Trakl, F. Werfel, A.

Stramm, J. van Hoddis, (drama) O. Kokoschka, G.

Kaiser, E. Toller

Pjesme „Sjeta“, „Jutrom“

DADAIZAM 1916. Švicarska (Zürich)

Dadaistički manifest

Tristan Tzara, Hans Arp, Hugo Ball, Richard

Huelsenbeck (Andre Breton, Louis Aragon i

Mac Ernst)

-

NADREALIZAM 1920. Francuska Manifesti nadrealizma

Andre breton, Louis Aragon, Paul Eluard

„Na putu u San Romano“

KUBIZAM Poč. 20 st. Francuska - P. Picasso, G. Braque „Portret Ambroisa Vollarda“

IMAGINIZAM 1909.-1917.1917.-1925.

Engleska i SADRusija -

Ezra Pound, David Herbert Lawrence, Sergej

Jesenjin

„Pjesma o kuji“ „Do viđenja, dragi, do

viđenja“SOCIJALISTIČKI

REALIZAM Poč. 20. st Rusija - Maksim Gorki, Andrej A. Ždanov -

EGZISTENCIJALIZAM 1950. Francuska - Jean-Paul Sartre, Karl

Jaspers, Martin Heidegger -

8

I. RAZDOBLJE KNJIŽEVNOSTI (1914.-1929.)

Moderna lirika

PRETHODNICI MODERNE LIRIKE- prethodnica -> poezija moderne-uzori: C. Baudelaire, A. Rimbaud, S. Mallarme

OBILJEŽJA MODERNE LIRIKE1. svaku modernu lirsku pjesmu možemo u nekoj mjeri suprotstaviti starijoj lirici (razlika u tipu lirskog izražavanja

2. moderna lirika zahtijeva pri čitanju najveću moguću koncentraciju – traži suradnju pjesnika i čitatelja

3. izbjegava komunikaciju preko ustaljenih, uobičajenih putova – razumijevanje na temelju senzibilnosti čitalaca; „poezija bez značenja“

4. ona pokazuje otpor prema izražavanju nekih općih, prirodnih – prosječnih osjećaja – hladna, misaona, nesentimentalna – intelektualna (emocije vezane samo za pjesništvo)

5. vrhovni zahtjev moderne lirike jest SAVRŠENSTVO JEZIČNOG IZRAZA

6. klasična tematska podjela u modernoj lirici nema smisla (čovjekova izgubljenost u tehničkoj civilizaciji, kriza kulture, položaj, svrha i smisao samog pjesništva)

7. zabrinutost za vlastitu sudbinu, odnosno ljudski život uopće – POEZIJA (oruđe spoznaje)

GLAVNI PREDSTAVNICI MODERNE LIRIKE- PAUL VALERY -RAINER MARIA RILKE-THOMAS S. ELIOT -FERNANDO PESSOA-PAUL ELUARD -FEDERICO GARCIA LORCA-SERGEJ A. JESENJIN -PABLO NERUDA

9

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

ŽIVOTOPIS-objavljuje MANIFEST IMAŽINIZMA te postaje vođa ruskim imaginista-jedan dio života je proveo u Europi i Americi-počinio je samoubojstvo u hotelu u PetrograduJESENJIN I IMAŽINIZAM:Iako je pripadao imažinizmu, njegova poezija odstupa od poetike tog smjera. Jesenjin iskazuje osjećaje, nije antiemocionalan pjesnik, ne njeguje slobodan stih, na čemu insistira poetika imažinizma.

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO

PRVA FAZA (1914.-1920.)-počinje kao SIMBOLIST, ali unosti novosti: originalnost u temama, folklorne motive i nove vizije svijeta.-oduševljeno očekuje REVOLUCIJU-inspiriran je djetinjstvom i zavičajem (seoska idila, seljački svjetonadzor)-metaforizirani pejsaž – uzima ih iz seoskog života i pučke religioznosti-pjesničke slike – svježe i slikarski oblikovane-priroda je antropomorfiziranaDJELA: „Zelena frizura“, „Krava“, „Lisica“

-izdvaja se „Pjesma o kuji“

DRUGA FAZA (1920.-1925.)-zbog sloma ideala odaje se alkoholu i bohemstvu-sukob s prodorom industrijalizacije i urbanizacije sela-u ovom razdoblju stvara najbolje pjesme koje su njegove osobne ispovijestiDJELA: „Molitva za umrle“, „Ispovijest mangupa“, „Pugačov“, „Krčmarska Moskva“, „Pjesme izgrednika“, „Sovjetska Rusija“

TREĆA FAZA (1925.)-nalazi se u teškom duševnom stanju, osjeća se beskorisno („osjećaj besmislenog postojanja“DJELA: „Crni čovjek“ i pjesma „Do viđenja, dragi, doviđenja“ (napisana je pjesnikovom krvlju uoči smrti)

JESENJŠTINA - Jesenjin je posljednju pjesmu „Do viđenja, dragi, do viđenja“ napisao svojom vlastitom krvlju uoči smrti. Ta je pjesma izazvala niz samoubojstava te ti događaji među mladim ruskim pjesnicima nazvani su „jesenjštinom“. VLADIMIR VLADIMIROVIČ MAJKOVSKI je napisao pjesmu „Sergeju Jesenjinu“ u kojoj pokušava suzbiti pojavu „jesenjštine“.

10

Federico Garcia Lorca

ŽIVOTOPIS-rođen u Španjolskoj, u imućnoj obitelji posjednika-studirao je i živio u Madridu-boravio je u Americi i Argentini-ubijen od ruke frankista u građanskom ratu (ubili su ga jer je bio istaknuti pjesnik naprednih pogleda-najveći je lirski talent novije španjolske književnosti

KNJIŽEVNO ST VARALAŠTVO-bavio se raznim granama umjetnosti; kasnije se posvetio kazalištu (direktor studenskog putujućeg teatra)-Osnovna tema njegove pozije jest SMRT, bez obzira na to opisuju li pejsaže, ljude i strasti Španjolske„KNJIGA PJESAMA“ – sinteza tradicionalnih korijena, bogatstvo metafora i romantike„PJESME“; „POEMA DEL CANTE JONDO“„CIGANSKI ROMANCERO“- motivi Andaluzije i njezinih ljudi; njezine legende i sveci; Cigani sa svojim stradanjima i patnjama“„TUŽALJKA ZA IGNACIJEM SANCHEZ MEIJASOM-neka djela su tematski vezana za njegova putovanja po Sjevernoj i Južnoj Americi„PJESNIK U NEW YORKU“ – nadrealistična knjiga, u izrazu neobuzdana, smiona i snažnaDRAMSKA DJELA: „LJUBAV DON PERLIMPINA“ (lirski dijelovi s elementima farse)

„KRVAVA SVADBA“ i „DOM BERNARDE ALBE“ – dramske tragedije-drame pune boja, topline i elementarne strasti. Također opjevava Andaluziju, osamljene

žene u crnini, majke, nerotkinje, ljubomoru, osvetu i nož; svijet pun tamnih nagona, mistike i tragike.

PJESNIČKI IZRAZ-jedinstven, bogat metaforama i simbolima, naglašenim ritmovima i melodioznim stihovima (spoj andaluzijskog folklora, modernih pjesničkih struja i španj. knj. tradicije„CANTE JONDO“ – „duboki pjev“ – pjesma građena sa što manje riječi i slika (sažima svoj izraz)-u djelima traži ono najdublje, najtamnije i najtajnovitije-vidio je unutrašnju patnju, bol i uvučenost u sebe, osjetilnost i mračne strasti u mistici i praznovjerju, u nasilju i zločinu – odrazi i simboli te ljudske patnje

„KONJIKOVA PJESMA“-temeljni motiv je konjikova slutnja smrti i samoće-slutnja smrti se kasnije preobražava u strah-Lorca pomoću pjesničkih slika izražava emocije straha i slutnje smrti-gradirajući pojedine slike prikazuje nam da se konjanik sve više boji-pjesnikove emocije najjače pregovaraju u 4. strofi, a emocionalni naboj ostvaruje jadikovanjem (jao...)

11

Pablo Neruda

ŽIVOTOPIS-rodom iz Čilea; najveći latinskoamerički pjesnik-pjesnik i borac, govornik i diplomat (duboko je osjećao svijet i život, probleme, nepravde)-pravo ime mu je NEFTALI RICARDO REYES ; pseudonim je uzeo prema češkom J. Nerudi kojeg je čitao u djetinjstvu.-kao konzul odlazi u Španjolsku i upoznaje Dalija i Lorcu.-s republikancima izdaje časopis – ZELENI KONJ

1971. – dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO-počeo je kao kao neromantik i simbolist„DESET LJUBAVNIH I JEDNA OČAJNA PJESMA“ – strastvene ljubavne ispovijedi; specifičan način razmišljanja o ljubavi, odnosu muškarca i žene

-utjecaj nadrealizma:„POKUŠAJ BESKONAČNA ČOVJEKA“ „BORAVIŠTE NA ZEMLJI“ – teška iskustva u svijetu punom raspada, izgubljenosti i bolova, zabrinutost nad čovjekovom sudbinom-nije mu stalo do komunikacije s čitaocem, nadrealistički automatizam-traži sebe i svoj smisao u svijetu

„ŠPANJOLSKA U SRCU“ – politički angažirana poezija„SVEOPĆI SPJEV“ (centralna jnjiga)– epsko-lirski spjev; vrsta gradiozne epopeje latinskoameričkog naroda; želi biti kroničar svojega dobaZbirke poezije:„ELEMENTARNE ODE“, „STO SONETA O LJUBAVI“, „UMJETNOST PTICA“

-pjesnikov povratak samom sebi, svojem unutrašnjem biću koje je željno spokoja i samoće-pjesnik je pokušao svijet otkriti i u malim, svakidašnjim stvarima i zbivanjima

PJESNIČKI IZRAZ-odupire se jednostavnosti, diktatu-vodi ga unutrašnji nagon-služio se glasom psovke i protesta, posezao je za uvredama i grdnjama-slika svijeta – pustoš, sivilo, crna boja-elementi surove prirode njegova zavičaja-svijet doživljava u pokretu, sudarima i borbi za opstanku-svijet je izražavao na kaotičan način

12

Moderna proza

PRETHODNICI I IZVORIŠTA MODERNE PROZE-prethodnik: DOSTOJEVSKI sa svojim romanom „Zločin i kazna“ (psihologizacija, egzistencijalna osamljenost, esejističnost)

-začetnik je MARCEL PROUST svojim romaneskim ciklusom „U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM“ ; afirmirao je novi tip proze koja se temelji na impresionističkoj poetici*monologizacijom karaktera teži što dublje prodrijeti u mehanizam ljudske duše (monološko-asocijativni roman)*psihološko-filozofski roman (nova vrsta monološko-asocijativnog romana)*M-A roman ima dvije inačice: 1. ROMAN STRUJE SVIJESTI; 2. ROMAN ESEJ*antipicira tehniku unutarnjeg monologa*vremenski simultanitet*psihološko vrijeme (ono vrijeme koje je potrebno da se sjeti sve što je bilo)

OBILJEŽJA MODERNE PROZE-suprotno realističkoj prozi1. TEŽIŠTE SE PREMJEŠTA S DOGAĐAJA NA LIK: teži se što potpunije otkriti unutrašnjost čovjeka, misleni i osjećajni svijet2. REPRODUCIRA SE ČOVIJEKOVA SVIJEST3. TEHNIKE PRIPOVIJEDANJA: unutarnji monolog, pripovijedni monolog, struja svijesti4. VRIJEME JE SUBJEKTIVNO (PSIHOLOŠKO): vrijeme osobnog iskustva, kratko, obuhvaća nekoliko sat, dan ili više dana5. DEFABULATIVNOST: fabula slabi ili se potpuno dokida, nema uzročno-posljedičnog slijeda, ovisi sve o subjektivnom proživljavanju lika6. MODERNOG PISCA ZANIMA ODNOS ČOVJEKA I SVIJETA: traganja za životnim smislom7. LIKOVI - JUNAK GUBI JEDINSTVO LIČNOSTI: promatraju svijet oko sebe, nemaju ciljeva, pasivni su, ironijski se odnose prema svijetu; prepuštaju se mislima; umjetnici8. PRIPOVJEDAČ POSTAJE JEDAN OD LICA U DJELU: nepouzdan, subjektivan, pripovjeda u 1.licu9. JEZIK SE MOŽE ODREDITI KAO METAJEZIK: jezik filozofije, simbola

TIPOVI MODERNE PROZE I NJEZINI PREDSTAVNICI

1. ROMAN STRUJE SVIJESTI-napušta fabulu i uvodi pripovjedača u 1. licu koji monologizira vlastiti unutrašnji svijet-engleska književnost:VIRGINIJA WOLF „Gospođa Dolloway“JAMES JOYCE „Uliks“-američka književnost:WILLIAM FAULKNER „Krik i bijes“

2. ROMAN IDEJA-roman treba osloboditi podčinjenost stvarnosti, u roman treba ući sveANDRE GIDE: „Krivotvoritelj novca“

3. Posebno mjesto zauzimaju prozna djela FRANZA KAFKE „Proces“ „Dvorac“ „Preobražaj“ (njemačka književnost)-hermetičnost, struktura paradoksa, fikcionalna stvarnost, svijest o krizi kulture -preteča egzistencijalnog romana

13

4. FILOZOFSKI ROMAN-filozofija pretočena u književno djelo-egzistencijalizam – JEAN-PAUL SARTRE „Mučnina“-filozofija apsurda – ALBERT CAMUS „Stranac“-znanstveno-filozofska problematika – THOMAS MANN „Smrt u Veneciji“ „Čarobna gora“ „Doktor Faustus“

5. SOCIJALISTIČKI REALIZAM-književnost je u službi ideologije-ruska književnost:ALEKSANDAR FADJEJEV „Poraz“FJODOR GLAKOV „Cement“NIKOLAJ OSTROVSKI „Kako se kalio čelik“-posebno mjesto pripada MIHAILU ŠOLOHOVU i njegovom romanu „TIHI DON“

6. KNJIŽEVNOST IZGUBLJENE GENERACIJE-realističko-naturalistička i brutalna vizija stvarnosti-američka književnost:ERNEST HEMINGWAY „I sunce se rađa“ „Imati i nemati“ „Komu zvono zvoni“JOHN DOS PASSOS „Manhattan transfer“

7. NOVI ROMAN – ANTIROMAN-korjenito se dovodi u pitanje dotadašnje shvaćanje romana i njegove društvene uloge-francuska književnost:ALAIN ROBBE-BRILLET : „Ljubomora“, „U labirintu“NATHALIE SARRAUTE : „Tropizmi“, „Portret neznanca#MICHEL BUTOR : „Milanski prolaz“ , „Raspored vremena“

8. PROZA -kombinacija elemenata realističke proze, fantastike i posebne vrste alegorije – OBNOVA PRIPOVIJEDANJA-njemačka, ruska, latinskoamerička književnostGÜNTER GRASS „Limeni bubanj“MIHAIL BULGAKOV „Majstor i Margarita“GABRIEL GARCIA MARQUEZ „Sto godina samoće“

14

Marcel Proust

ŽIVOTOPIS-fran. romanopisac-utemeljitelj modernog europskog romana-bolovao je od mnogih bolesti te je bio prisiljen povući se u osamu svoje bolesničke sobe, potpuno izoliran od vanjskog svijeta-na njega jako utječe Henry Bergson

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO- U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM :1. Put k Swannu2. U sjeni procvalih djevojaka 3. Vojvotkinja de Guermantes4. Sodoma i gomora5. Zatočenica6. Bjegunica7. Pronađeno vrijeme

-produbljena psihološka analiza-kritika francuskog društva-autobiografija samog autora

-potraga za ESENCIJOMPOIMANJE VREMENA:-nadvladavanje prolaznosti i smrti – novo poimanje vremena (zaustavljanje vremena, vraćanjem u prošlost, sjećanja : Traži smisao ljudskog postojanja u procesu prolaznosti. Jedini izlaz vidi u vraćanju prošlosti, sjećanjima koja se mogu izazvati slučajnim osjetima, kako bi se zaustavilo vrijeme.ODNOS KNJIŽEVNOSTI I ŽIVOTA:-umjetnost mora dati smisao stvarnom životu-pravi život dostojan čovjeka moguć je samo u romanuVRHUNSKA VRIJEDNOST:-naknadni doživljaji i treba ih ponovno rekonstruirati da oni dobivaju izuzetno značenje i sasvim novi smisao

-zaokupnjem vremenom i prošlošću, nastoji dokinuti vrijeme i uspostaviti bezvremensku vječnost-književnost je spas od ništavila i zaborava-umjetnost omogućuje autentičnu komunikaciju

DVOJNOST U DJELU:-2 puta: Swannov put – simbolizira osjećaje, strast, senzualnost, sadašnjost, želje, čežnja za srećom, ljubav prema umjetnosti, odrastanjePut Germantesovih – intelekt, razum, prestavljaju prošlost, tradiciju, društveni prestiž, razočaranje u društvene vrijednosti, zrelost-ta dva puta predstavljaju odvojene svijetove bez mogućnosti dodira, a njima vladaju LAŽ, SNOBIZAM, PRIJETVORNOST i TJESKOBA.

15

-2 gloga:Bijeli glog – duhovni užitakRužičasti glog – tjelesni, osjetilni užitak

CRKVENI ZVONICI:- Proust opisuje crkvene zvonike koje promatra iz kočije, kako se kočija kreće tako se mijenja i veličina zvonika. Protjecanjem vremena mijenja se stajalište s kojeg gledamo te stvar koju promatramo izgleda drukčije nego prije. Bića i prostorni i vremenski odnosi se mijenjaju s promjenom odnosa prema svijesti koja ih održava.

Madelaine –pamćenje tijela:Umakanje kolačića u lipov čaj najpoznatija je epizoda. Ona je ključna demonstracija njegove poetike. Ona označuje pamćenje tijela – nehotično sjećanje koje potiču osjetilni dojmovi iz stvarnosti.Ona označuje nedostižnu želju ljudskog bića.Primjer je za trajnost potonuloga sjećanja koje može, ali ne mora, izroniti iz zaborava, ako ga uz malo sreće pozove neki događaj iz prošlosti.

16

Franz Kafka

ŽIVOTOPIS-odgojen u židovskoj obitelji-osjetilne psihe i slabog tjelesnog ustroja-živio je u sjeni očeva autoriteta

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO-za života je objavio 2 zbirke pripovijedaka: „Promatranje“ i „Seoski liječnik“-većinu svog knjiž. opusa namijenio je spaljivanju, no izvršilac oporuke MAX BROD nije to učinio pa su spašena njegova najznačajnija djela:PROCES, DVORAC, AMERIKA, GRADEĆI KINESKI ZID-„PISMA MILENI“ i „DNEVNIK“ – vrlo su važni za razumijevanje njegovih djela

-Kafkin pripovijedni je poremećena, defektivna, alogična, halucinantna stvarnost-dokinuo je tradicionalni realistički način slikanja svijeta

-LIKOVI: u njegovim djelima ponašaju se prividino normalno, no, njihove su reakcije mehaničke, nalik na ponašanje marioneta ; nema revolta ni pobune ; čovjek je iznutra podvojen i nesiguran u vlastite stavove.-otuđenost (nemogućnost komunikacije) i izgubljenost čovjeka u suvremenoj civilizaciji

KAFKIN JEZIK : objektivistički, nemetaforičan-začudnost, bajkovitost, alegorije, parabole

-egzistencijalizam – osamljenost, otuđenost – nemogućnost komunikacije

-ekspresionizam – košmar, tjeskoba, krik, potraga za duhom, kritika društva, izolirani fragmenti, nema razlike između tragike i komike

Ernest Hemingway

ŽIVOTOPIS-odgojen u liječničkoj obitelji-dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1954.-počinio je samoubojstvo-američki kult divljine, snage i strastvenosti, -buran život: ringovi, barovi, bojišnice, koride te se susretao s najneobičnijim ljudima...

PISAC IZGUBLJENE GENERACIJERazočaran društvom, pesimist, ali ujedno i čovjek akcije i ljubitelj energije, prikazuje pokušaje pojedinaca da sami nađu životni smisao.

17