644449.diplomski rad 2013 tomi iren
DESCRIPTION
Vjetar, mjerenje,dalmacijaTRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
Diplomski studij rudarstva
PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Diplomski rad
Iren Tomić
R-16
Zagreb, 2013.
Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ
IREN TOMIĆ
Diplomski rad je izrađen: Sveučilište u Zagrebu
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Zavod za rudarstvo i geotehniku
Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb
Sažetak
U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacije tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj. U strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovom radu ažurirani i dopunjeni podaci samo za tehničko-građevni kamen. Napravljen je pregled eksploatacijskih polja u razdoblju 2007. do 2012. godine, te je dana nepotpuna procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena i naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijom tehničko-građevnog kamena.
Ključne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje, tehničko-građevni kamen. Diplomski rad sadrži: 41 stranicu, 25 tablica, 8 slika, 20 priloga i 15 referenci. Jezik izvornika: hrvatski. Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Pierottijeva 6, Zagreb
Voditelj: dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF
Pomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing. rud. RGNF
Ocjenjivači: dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF
dr. sc. Dragan Krasić, naslovni docent
dr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor RGNF
Datum obrane: 30. rujna 2013.
University of Zagreb Master's Thesis
Faculty of Mining, Geology
and Petroleum Engineering
REVIEW OF THE REASEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF CRUSHED STONE AGGREGATE IN THE REPUBLIC OF CROATIA
IREN TOMIĆ
Thesis completed in: University of Zagreb
Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering
Department of Mining Engineering and Geotechnics
Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb
Abstract
This final thesis is consisting of status of research analysis and crushed stone aggregate exploitation in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy, in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this final thesis is containing crushed stone aggregate data update. Overview of exploration and exploitation field was made for the period from 2007 to 2012 and also an incoplete appraisal value of crushed stone aggregate reserves and exploration and exploitation fees, was made.
Key words: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, crushed stone aggregate. Thesis contains: 41 pages, 25 tables, 8 figures, 20 enclosures and 15 references. Original in: Croatian. Thesis deposited in: Library of the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering
Pierottijeva 6, Zagreb
Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant Professor
Technical support
and assistance: Branimir Farkaš, MSc
Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant Professor
PhD Dragan Krasić, Assistant Professor
PhD Damir Rajković, Full Professor
Date of defence: September 30, 2013
I
SADRŽAJ
POPIS TABLICA ............................................................................................................. II
POPIS SLIKA ................................................................................................................ IV
POPIS PRILOGA ............................................................................................................. V
1. UVOD ........................................................................................................................1
2. OPĆE ZNAČAJKE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA .....................................2
2.1. Podjela tehničko-građevnog kamena ....................................................................2
2.2. Ležišta tehničko-građevnog kamena ....................................................................3
2.3. Opis geoloških područja pogodnih za tehničko-građevni kamen ..........................4
2.4. Podjela površinskih kopova .................................................................................4
2.5. Tehnologija površinske eksploatacije tehničko-građevnog kamena ......................6
2.6. Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Žervanjska" ....................................7
2.7 Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Pregrada II" ....................................9
2.8. Utjecaj na okoliš ................................................................................................ 10
3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA .................................................................. 12
3.1. Analiza istražnih prostora .................................................................................. 12
3.2. Analiza eksploatacijskih polja ............................................................................ 12
4. ANALIZA STANJA REZERVI TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................................................... 15
5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA ................................... 25
5.1. Procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena ................................... 25
5.2. Procjena naknade za istraživanje tehničko-građevnog kamena u 2012. godini .... 25
5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u 2012. godini ....................................................................................................... 26
5.4. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko- građevnog kamena u 2012. godini. ..................................................................... 27
6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 29
7. LITERATURA ......................................................................................................... 30
PRILOZI.......................................................................................................................... 32
II
POPIS TABLICA
Tablica 2-1. Količine emisija prilikom transporta punog i praznog kamiona na udaljenost od 100 km (Novak et al. 2011) ................................................................. 11
Tablica 3-1. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po županijama (MINGO) ............................................................................................... 13
Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 15
Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko- posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO).................................................................... 15
Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 16
Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 16
Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 16
Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 17
Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 17
Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko- zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................... 17
Tablica 4-9. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 18
Tablica 4-10. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko- baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................... 18
Tablica 4-11. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško- slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................. 18
Tablica 4-12. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko- goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................... 19
Tablica 4-13. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko- moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 19
Tablica 4-14. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko- dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................... 19
Tablica 4-15. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko- kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ...................................................................... 20
Tablica 4-16. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 20
III
Tablica 4-17. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................. 20
Tablica 4-18. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 21
Tablica 4-19. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................... 21
Tablica 4-20. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) ................................................................................................. 21
Tablica 4-21. Zbirni pregled otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena po županijama u 1000 m³ (MINGO)............................................................................... 23
Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi tehničko-građevnog kamena ..................................................................................................................... 25
Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko građevnog kamena u 2012. godini ............................................................... 28
IV
POPIS SLIKA
Slika 2-1. Shematski prikaz visinsko (brdskog) tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) .......5
Slika 2-2. Shematski prikaz dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) ...................5
Slika 2-3. Shematski prikaz visinsko-dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002) .....6
Slika 2-4. Žervanjska (RADLOVAC 2013) .......................................................................8
Slika 2-5. Pogled na površinski kop „Pregrada II" (Galić 2011) .........................................9
Slika 3-1. Dijagram broja eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po županijama (MINGO) ............................................................................................... 14
Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) ........ 22
Slika 4-2. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj po županijama u 1000 m³ (MINGO) .................................................................................................................. 24
V
POPIS PRILOGA
Prilog 1. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ........................................... 32
Prilog 2. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................. 32
Prilog 3. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ........................................ 33
Prilog 4. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000 m³ (MINGO) ...................................................................... 33
Prilog 5. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................... 34
Prilog 6. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................. 34
Prilog 7. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ......................................... 35
Prilog 8. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................ 35
Prilog 9. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ......................................................... 36
Prilog 10. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .................................................. 36
Prilog 11. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................. 37
Prilog 12. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)................................................ 37
Prilog 13. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................... 38
Prilog 14. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) .............................................. 38
Prilog 15. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................... 39
Prilog 16. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)............................................................ 39
Prilog 17. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................ 40
VI
Prilog 18. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ................................................................. 40
Prilog 19. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO) ............................................................. 41
Prilog 20. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO) .............................................................. 41
1
1. UVOD
U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske tehničko-
građevni kamen je označen kao mineralna sirovina kojoj se treba posvetiti posebna
pozornost s aspekta uklapanja eksploatacijskih polja u prostorno planske dokumente,
uzimajući u obzir činjenicu da prevladava u broju odobrenih eksploatacijskih polja čvrstih
mineralnih sirovina. Ako se tomu pridodaju dodijeljeni istražni prostori stanje je još
izraženije. Osim navedenog, za Republiku Hrvatsku je karakterističan nedostatak tehničko-
građevnog kamena magmatskog i metamorfnog podrijetla što podrazumijeva otvaranje
novih istražnih prostora za istraživanje ove mineralne sirovine. U Strategiji je procijenjeno,
temeljem završetka glavnih strategijskih infrastrukturnih objekata do 2010. godine, da
buduća eksploatacija tehničko-građevnog ne bi trebala značajnije rasti, odnosno rasla bi po
stopi od 0-0,4% godišnje u odnosu na 2006. godinu. Zbog smanjene gospodarske
aktivnosti kao posljedice svjetske financijske krize, a time i neizbježno smanjene potrošnje
određenih vrsta mineralnih sirovina, u ovome radu su ažurirani i dopunjeni podaci
tehničko-građevnog kamena za razdoblje od 2007. do 2012. godine, kako bi dobili
konkretne podatke koji će ukazivati na trendove, koji bi se prema ekonomskim
pokazateljima prethodnih godina razlikovali od projekcije u Strategiji gospodarenja
mineralnim sirovinama. U uvodnom dijelu dan je kratki opis tehničko-građevnog kamena
iz dostupne literature, a potom su prema podacima Ministarstva gospodarstva obrađeni
podaci o raspodjeli tehničko-građevnog kamena po županijama, rezervama i eksploataciji.
Na kraju rada pokušana je dati procjena vrijednosti tehničko-građevnog kamena kako bi se
prikazala njegova vrijednost u odnosu na gospodarstvo Republike Hrvatske. Zbog
nedostupnosti podataka u trenutku pisanja ovoga rada procjena ne predstavlja pravu
vrijednost prihoda Republike Hrvatske od istraživanja i eksploatacije tehničko-građevnog
kamena.
2
2. OPĆE ZNAČAJKE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA
Tehničko-građevni kamen je nemetalna mineralna sirovina koja je široko
zastupljena u Republici Hrvatskoj, različite geneze, mineralnog i petrografskog sastava,
strukturno-tektonskih značajki te različitog načina geološkog pojavljivanja, a zadovoljava
tehničke uvjete za primjenu u graditeljstvu.
Čine ga lomljeni kamen različite obrade i namjene, kameni agregati različitog
stupnja prerade i plemenita kamena sitnež. Koristi se u niskogradnji i visokogradnji, za
izgradnju cesta, željeznica, brana, lukobrana, obaloutvrda kao i u izgradnji niza drugih
objekata (Živković et al. 2008). Tehničko-građevni kamen je prije svega mineralna
sirovina s niskom tržišnom cijenom čija je upotreba ograničena transportnim troškovima
od mjesta eksploatacije do potrošača, odnosno do mjesta upotrebe.
Transportni troškovi imaju u strukturi prodajne cijene dominantan utjecaj zbog
čega kamionski transport na udaljenostima većim od 25 do 30 km postaje ekonomski
upitan. Na takvim udaljenostima udio transportnih troškova često prelazi vrijednost
mineralne sirovine, a u prosjeku se kreće od 1,62 do 2,16 kn t/km kod masovnih prijevoza
(Živković et al. 2008), što ograničava veličinu tržišta ove vrlo važne mineralne sirovine
neophodne u graditeljstvu.
2.1. Podjela tehničko-građevnog kamena
Prirodni materijali koji se koriste kao tehničko-građevni kamen za izradu različitih
agregata mogu se prema mineraloško petrografskom sastavu svrstati u dvije skupine:
• silikatni kamen (stijene magmatskog, metamorfnog i sedimentnog postanka)
• karbonatni kamen (stijene sedimentnog i metamorfnog postanka)
Ono što ove dvije grupe razlikuje su fizikalna, mehanička te kemijska svojstva
kao i geološke značajke koje određuju vrstu eksploatacije i tehnologiju prerade. Ova
svojstva utječu na troškove eksploatacije i tehnologiju prerade tehničko-građevnog kamena
koja se značajno razlikuju prema grupi kojoj tehničko-građevni kamen pripada. Posebno
treba naglasiti da tehničko-građevni kamen silikatnog sastava iz petrografske grupe
magmatita i metamorfita ima važnu primjenu u niskogradnji za izradu završnih slojeva
3
kolovoznog zastora kod prometnica s visokim prometnim opterećenjem. Visokokvalitetni
silikatni kameni agregati, višestruko drobljeni, predstavljaju finalni proizvod koji trpi
transport na veće udaljenosti za razliku od običnog agregata ili drobljenca te lomljenog
kamena (Tomašić 2007).
2.2. Ležišta tehničko-građevnog kamena
Ležišta tehničko-građevnog kamena relativno su jednostavnije građe u odnosu na
neke druge nemetalne i metalne mineralne sirovine. Dijelimo ih na (Tomašić 2007):
Sedimentna ležišta koja su uglavnom zastupljena vapnencima i dolomitima, rjeđe
vapnenim brečama. Najčešće su slojevite građe u obliku tanjih ili debljih slojeva različitog
nagiba. Dolomiti se ponekad pojavljuju bez izražene slojevitosti u tzv. masivnom obliku.
Razlomljenost ovakvih ležišta utječe na kakvoću materijala, odnosno umanjuje njenu
vrijednost što je posebice izraženo kod ležišta koja su jako razlomljena u površinskoj zoni,
što zbog tektonskih procesa, karstifikacije (okršavanja) ili procesa površinskog trošenja,
čime se omogućuje miješanje s pokrovnim i drugim jalovinskim materijalima koji
penetriraju u pukotine koje su otvorene prema gore. To otežava eksploataciju i smanjuje
kakvoću mineralne sirovine.
Ležišta magmatskog podrijetla su najčešće masivnog oblika koji je nešto
složeniji za istraživanje s obzirom da je magma često bila utisnuta u druge stijene.
Složenost se odražava ponajviše u teškoćama oko definiranja kontakta s okolnim
stijenama. Mogu također biti jako raspucana, ali i podvrgnuta brojnim i složenim
procesima trošenja. Sve to znatno utječe na njihovu kakvoću. U ovu skupinu, kod nas,
najčešće spadaju ležišta dijabaza, andenzita i trošnih bazalta. Graniti se rijetko koriste kao
tehničko-građevni kamen.
Ležišta metamorfnog podrijetla ponajviše obilježava strukturni i teksturni
element škriljavosti s obzirom da on utječe na izbor načina istraživanja i definiranja
kontakta s okolnim stijenama. U Republici Hrvatskoj, kao najznačajniji varijetet, može se
izdvojiti amfibolit.
Republika Hrvatska oskudijeva u varijetetima silikatnog kamena magmatskog i
metamorfnog podrijetla s obzirom da je preko 95% našeg teritorija prekriveno
sedimentnim stijenama. U priobalnom području nedostaju ležišta silikatnog sastava.
4
2.3. Opis geoloških područja pogodnih za tehničko-građevni kamen
Za tehničko-građevni kamen pogodne su različite vrste čvrstih stijena. U
Republici Hrvatskoj to su prvenstveno karbonatne stijene -vapnenci i dolomiti, jer su one
površinski i najrasprostranjenije. Manje su zastupljene magmatske i metamorfne stijene -
graniti, rioliti, andeziti, dijabazi, gabri, bazalti, gnajsovi, amfibolski porfiriti i amfiboliti.
Regionalno gledano ležišta magmatskih/metamorfnih stijena uglavnom se nalaze u
panonskome području, a karbonata u čitavom krškom području, ali i u mnogim dijelovima
panonske Hrvatske . U panonskome dijelu Republike Hrvatske relativno je veliki broj
ležišta vapnenaca i dolomita, od kojih se manji dio iskorištava. Treba istaknuti da je
najveći broj površinskih kopova u dolomitima, pa je čitava regija na neki način deficitarna
vapnencima, a od njih najviše se koriste iz neogenskih, rjeđe starijih naslaga (Živković et
al. 2008).
2.4. Podjela površinskih kopova
U Republici Hrvatskoj sva eksploatacija tehničko-građevnog kamena se odvija
površinskom eksploatacijom.
Za eksploataciju tehničko-građevnog kamena možemo opisati tri karakteristična
osnovna površinska kopa:
• visinski (brdski)
• dubinski
• visinsko-dubinski
Visinski tip površinskog kopa zastupljen je kod ležišta tehničko-građevnog
kamena koja su smještena iznad kote dominantnog terena. Stijene otkrivke i sirovine
redovito su veće mehaničke čvrstoće što podrazumijeva upotrebu miniranja u dobivanju
mineralne sirovine. Otvaranje se vrši na kosini brda usijecanjem pojedinih etaža. Ovaj tip
površinskog kopa karakterizira jednostavniji pristup ležištu, smanjeni problem s vodom,
bilo površinskom ili podzemnom.
5
Na slici 2-1. dan je shematski prikaz visinskog (brdskog) tipa površinskog kopa
površinskog kopa.
Slika 2-1. Shematski prikaz visinsko (brdskog) tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)
Kod dubinskog tipa kopa otvaranje se vrši s površine, koja se eventualno
prethodno priprema niveliranjem terena. Nakon otvaranja prve etaže odgovarajuće širine,
usijeca se sa nivoa ove etaže sljedeća itd. (Ćulibrk 2002). Ono što karakterizira ovaj
površinski kop je njegova složenost, težina i cijena eksploatacije te problemi s
odvodnjavanjem i zaštitom od površinskih i podzemnih voda.
Na slici 2-2. dan je shematski prikaz dubinskog površinskog kopa.
Slika 2-2. Shematski prikaz dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)
6
Eksploatacija tehničko-građevnog kamena obično se izvodi na ležištima gdje se
otvaraju kopovi visinskog tipa, a rijetko se prelazi na dubinski način otkopavanja, kada se
javlja visinsko-dubinski tip kopa.
Na slici 2-3. dan je shematski prikaz visinsko-dubinskog površinskog kopa.
Slika 2-3. Shematski prikaz visinsko-dubinskog tipa površinskog kopa (Ćulibrk 2002)
2.5. Tehnologija površinske eksploatacije tehničko-građevnog kamena
Površinska eksploatacija tehničko-građevnog kamena u tehnološkom smislu
podrazumijeva odvajanje kamena iz stijenskog masiva diskontinuiranom i kontinuiranom
tehnologijom rada. Kod najvećeg broja površinskih kopova tehničko-građevnog kamena
primjenjuje se sustav eksploatacije s diskontinuiranom tehnologijom, što podrazumijeva
odvijanje procesa eksploatacije po operacijama rada, međusobno povezanih redoslijedom
njihovog izvršavanja počevši od radova na otkrivci, otkopavanja, utovara i transporta
kamena, pa do njegove prerade u postrojenjima za sitnjenje i klasiranje. Većina
površinskih kopova nema izražene otkrivne radove ili ih ima u zanemarivim količinama.
Kako otkrivku najčešće čine materijali koji se mogu svrstati pod pojam tla (glina, pijesak,
humus pomiješan s proslojcima kamena), ovi se radovi uspješno obavljaju najčešće
buldozerima, ponegdje skreperima uz angažiranje utovarno-transportnih sredstava iz
redovnog procesa eksploatacije (Ćulibrk 2002).
Tehnologija skidanja otkrivke i pridobivanja mineralne sirovine je složen
tehnološki proces koji zahtijeva poznavanje čitavog niza parametara, od kojih su najvažniji
parametri radne sredine (geotehnički i geomehanički) koji određuju daljnje postupke
pridobivanja otkrivke i mineralne sirovine. Koja će se tehnološka radnja primijeniti pri
7
dobivanju ovisi o fizičko-mehaničkim osobinama mineralne sirovine i otkrivke, te veličine,
dubine, oblika, prostornog smještaja ležišta i investicijskih ulaganja kao i zahtijeva za
daljnom preradom (Živković i Vrkljan 2002).
U Republici Hrvatskoj eksploatacija tehničko-građevnog kamena najčešće se izvodi
iniciranjem minskih bušotina i preguravanjem odminirane stijene, dok se rjeđe
upotrebljava direktno kopanje stijena (rezanje-kopanje). Razvoj rudarske struke ide za
smanjenjem tehnoloških prekida rada i postizanja nižih troškova eksploatacije uz dobivanje
zadovoljavajuće granulacije. Za utovar i unutarnji transport najčešća su rješenja
kombinacija bagera i utovarivača s damperima srednjih nosivosti. Tehničko-građevni
kamen se oplemenjuje postupcima sitnjenja (drobljenje i mljevenje) čime se dobiva tražena
granulacija, te klasiranjem kojim se materijal razdvaja na klase, odnosno frakcije te se na
taj način kontrolira gornja granica veličine proizvoda dobivenih preradom kamena (Ćulibrk
2002). Sitnjenje i klasiranje je završni dio eksploatacije koji predstavlja proces prerade
mineralne sirovine na poluproizvode i/ili finalne proizvode i prema važećoj zakonskoj
regulativi na toj razini prestaju rudarske aktivnosti.
2.6. Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Žervanjska"
Ležište tehničko-građevnog kamena dijabaza „Žervanjska" smješteno je 9 km
jugozapadno od grada Orahovice. Eksploatacijsko polje „Žervanjska“ nalazi se unutar
obuhvata Parka prirode „Papuk“. Posebno je po tome što se eksploatacijski proces osim u
stijenskoj masi odvija i u odloženoj jalovini. Prijašnjom eksploatacijom dijabazna greda
zahvaćena je s lijeve i desne strane potoka Žervanjska, u duljini od oko 800 m. Površinski
kop otvoren s desne strane potoka nazvan je Žervanjska stara, a s lijeve strane potoka
Žervanjska nova.
Ukupna visina na površinskom kopu Žervanjska stara iznosi oko 95 m, a u
Žervanjskoj novoj oko 80 m. Rudarskim projektom određen je generalni nagib završnih
kosina u otkopnom polju "Žervanjska stara" u dijabazu 60° i u jalovini 32°, dok su završne
kosine u otkopnom polju "Žervanjska nova", u dijabazu generalnog nagiba 58° i u jalovini
34°. Ležište „Žervanjska“ karakteriziraju i znatne količine jalovih masa u količini preko
1,2 miliona m³ u sraslom stanju. Velike količine jalovih masa rezultiraju relativno visokim
koeficijentom otkrivke od 0,54 m³ jalovine po m³ mineralne sirovine u sraslom stanju.
Otkrivka se presijavanjem na pokretnim sitima neposredno na etažnim ravninama dijelom
iskorištava i plasira kao nasipni tamponski materijal. Preostala jalovina odlaže se na
8
jalovištima unutar, ali i izvan eksploatacijskog polja. Mineralna sirovina se utovaruje u
kamione istresače i prevozi do oplemenjivačkog postrojenja Radlovac (Vrkljan i Klafnar
2010).
Tehnološki proces eksploatacije u stijenskoj masi sastoji se od (Klipić 2009):
- Skidanja i odlaganja otkrivke (do 3,0 m debljine)
- Bušenja i miniranja dubokih minskih bušotina (promjera 85mm i nagiba 70%
prema horizontali)
- Preguravanja odminirane stijenske mase na (niže) utovarne platoe
- Utovara i transporta mineralne sirovine do prihvatnog bunkera separacijskog
postrojenja
- Drobljenja, sijanja i klasiranja
- Tehničke i biološke rekultivacije (sanacije) završnih kosina kopa
Na slici 2-4. dan je prikaz stijenske mase iz ležišta tehničko-građevnog kamena
„Žervanjska".
Slika 2-4. Žervanjska (RADLOVAC 2013)
9
2.7 Primjer ležišta tehničko-građevnog kamena „Pregrada II"
Eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena „Pregrada II" nalazi se u
Krapinsko-zagorskoj županiji, općini Pregrada, 1 km udaljen od istoimenoga mjesta
Pregrada. Radi se o površinskom kopu dolomita koji se prostire na površini od 12,47 ha.
Na slici 2-5. dan je prikaz ležišta „Pregrada II".
Slika 2-5. Pogled na površinski kop „Pregrada II" (Galić 2011)
Područje eksploatacijskog polja kao i šireg terena izrasjedano je i naborano, a
pravac pružanja navedenih strukturnih jedinica uglavnom je istok-zapad (Galić 2011).
Unatoč tomu, u ležištu i na njegovoj široj okolici nisu uočena klizišta ili odroni. Trajna
stabilnost kopa smatra se postići kutom nagiba završnih kosina u rasponu od 43° do 51°, a
također i pošumljavanjem nakon završetka eksploatacije. Bitno je napomenuti kako je kop
u funkciji više od 15 godina te se vrlo malo držalo rješenja datih u projektnoj
dokumentaciji. Shodno tomu, površinski kop je otvoren i razrađen na nepovoljan i
nesiguran način sa vrlo neujednačenim etažama (različitih širina, visina i nagiba). Iz toga
razloga, kop je potrebno sanirati kako bi se mogla nastaviti daljna eksploatacija, odnosno
uskladiti sadašnje stanje sa projektnom dokumentacijom.
Neovisno o tomu, može se reći da se radi o uobičajenom načinu eksploatacije
čvrstih mineralnih sirovina gdje se tehnološki proces sastoji iz (Galić 2011):
- Bušenja i miniranja
- Preguravanja odminirane stijene
- Razbijanja velikih komada stijene
10
- Utovara i transporta odminirane stijene
- Sitnjenja i klasiranja
- Utovara klasiranog tehničko-građevnog kamena.
Određivanjem kakvoće materijala temeljem laboratorijskih ispitivanja utvrđeno je
da se dobiveni materijal može koristi kao:
- Drobljeni kameni granulat za izradu betona i armiranoga betona
- Drobljeni kamen za izradu donjih nosivih bitumenom stabiliziranih te mehanički i
kemijski stabiliziranih (tamponskih) slojeva
- Kamenog granulata za izradu donjih i gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog
materijala za autoceste i ceste svih razreda prometnih opterećenja
- Drobljenog i neklasiranog kamena za izgradnju i održavanje gospodarskih cesta,
šumskih i nerazvrstanih cesta te
- Drobljenog kamenog granulata za izradu asfaltnih mješavina tipa asfaltbetona na
cestama teškog, srednjeg, lakog i vrlo lakog prometnog opterećenja.
Kako je navedeno, radi se o površinskom kopu dolomita čije su rezerve prema
Pravilniku o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih
sirovina te o izradi bilance tih rezervi (NN 48/92 i 60/92) svrstane u C1 kategoriju.
2.8. Utjecaj na okoliš
Tehničko-građevni kamen je prije svega jeftina mineralna sirovina koja je
limitirana cijenom transporta što dovodi do velikog broja eksploatacijskih polja.
Najvažnija stavka je da eksploatacijsko polje što manje utječe na krajobraz uže i šire
okolice. Obzirom da iskop tehničko-građevnog kamena predstavlja potencijalni izvor
onečišćenja, promjenu biološke i krajobrazne raznolikosti prostora, navedene utjecaje treba
posebno obraditi u Studiji utjecaja na okoliš.
Štetni utjecaj površinskih kopova na okoliš je višestruk. Ipak, kao najznačajniji
utjecaji mogu se izdvojiti krajobrazne promjene te emisija plinova i prašine iz transportnih
vozila. Sam po sebi, pojam krajobrazne promjene sasvim je jasan, ali djelovanje transporta
je po svemu sudeći nešto složenije. Razlog tomu su višestruko štetna djelovanja
transportnih sredstava. Vrlo često se prilikom promatranja djelovanja transporta
prvenstveno razmišlja o povećanju buke te zagušenosti, povećanju ugroženosti prometnica
ili njihovoj prometnoj opterećenosti, a zapravo se treba više osloniti na glavni izvor
onečišćenja uzrokovanog transportom, a to je emisija štetnih plinova. Iako se dizel motori
11
u kamionima smatraju vrlo učinkovitima i u njima dolazi do stvaranja različitih plinova i
čestica koje se emitiraju u okoliš, a ponajviše dušikovih oksida. U ukupnoj nacionalnoj
emisiji na sektor prometa otpada 63% emisija NOx-a, 25% emisija ugljikovog dioksida
(CO2), 8% emisija sumporovog dioksida (SO2) i 97% olova (Nacionalna strategija zaštite
okoliša 2002). Razine emisije ispušnih plinova povezane su s potrošnjom te kvalitetom
goriva, tehnikama izgaranja i tehnikama pročišćavanja (Novak et al. 2011).
Neovisno što se radi o jeftinijoj mineralnoj sirovini, u slučaju njenog pomanjkanja
cijena sirovine će se prilagoditi stanju na tržištu te će se početi dobavljati i iz udaljenijih
površinskih kopova. Kao primjer možemo izdvojiti situaciju u Zagrebu. Gotovo svi
površinski kopovi u okolici su zatvoreni, a samo je jedan aktivan (Podsusedsko dolje) i to u
svrhu sanacije. Kako je vezan za Park prirode Medvednica, gdje je eksploatacija
dozvoljena samo u svrhu sanacije, male su mogućnosti njegovog ponovnoga otvaranja.
Postavlja se pitanje, vrlo aktualno u Gradu Zagrebu, da li je za okoliš isplativije devalvirati
teren u blizini grada ili dopremati materijal iz udaljenih eksploatacijskih polja. Riješen je
problem krajobrazne promjene, ali je utjecaj drugih negativnih faktora uvelike povećan,
pogotovo emisije štetnih plinova. U tablici 2-1. dan je prikaz količine emitiranih plinova
prilikom transporta kamiona na udaljenost od 100 km (Novak et al. 2011).
Relacije potrebne za izračun vrijednosti navedenih u tablici 2-1. nalaze se u
referenci: Utjecaj na okoliš pri dopremi mineralnih sirovina za proizvodnju građevinskih
materijala u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (2011).
Vrijednosti emisija plinova pri transportu na ovako velike udaljenosti dosežu i
dvostruke vrijednosti emisija za istu količinu mineralne sirovine eksploatirane na bližim
eksploatacijskim poljima (Novak el al. 2011).
Tablica 2-1. Količine emisija prilikom transporta punog i praznog kamiona na udaljenost
od 100 km (Novak et al. 2011)
Ispušni plin Kz (kg/l) E1 (t/god) E2 (t/god) Ukupna godišnja emisija (t/god)
NOx 0,05 446,6 335 781,6 SO2 0,00 4,5 3,4 7,9
CO 0,01 116,6 87,4 204
CO2 2,74 26 619,6 19 967,7 46 587,3
CH 0,00 14,5 10,9 25,4
12
3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH
POLJA TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA
3.1. Analiza istražnih prostora
Radi održivog gospodarenja i zaštite mineralnih sirovina ministarstvo nadležno
za rudarstvo vodi jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina Republike
Hrvatske čiji su ciljevi obrada i sistematizacija podataka o odobrenim istražnim
prostorima i eksploatacijskim poljima. U slučaju tehničko-građevnog kamena koje spada
u mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala, nadležno tijelo za rudarstvo je
ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.
Temeljem podataka Ministarstva gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku
pisanja ovog diplomskog rada nisu zaprimljeni kompletni podaci o istražnim prostorima
tehničko-građevnog kamena, tako da je analiza i usporedba istražnih prostora sa
prijašnjim stanjem izostala.
3.2. Analiza eksploatacijskih polja
Zbirni pregled eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena napravljen je u
nastavku (tablica 3-1.), a dodatno su eksploatacijska polja po županijama prikazana u
obliku dijagrama (slika 3-1.).
Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvrđene rezerve u posljednih 6 godina nisu
uvrštena u stanje rezervi kao takva ni u zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-
građevnog kamena.
U tablici 3-1. uočava se kontinuirano povećanje broja eksploatacijskih polja
tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj, počevši od 2009. godine, kada je
zabilježeno 318 eksploatacijskih polja, da bi 2012. godine dosegle brojku od 358.
13
Tablica 3-1. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po
županijama (MINGO)
Županije Broj polja
2007. g.
Broj polja
2008. g.
Broj polja
2009. g.
Broj polja
2010. g.
Broj polja
2011. g.
Broj polja
2012. g.
1. Zagrebačka 11 10 12 11 10 10
2. Krapinsko-zagorska 8 7 7 8 9 10
3. Sisačka 9 10 11 7 7 8
4. Karlovačka 25 23 25 19 25 29
5. Varaždinska 6 6 7 6 7 8
6. Koprivničko-križevačka 1 1 1 1 1 1
7. Bjelovarsko-bilogorska 5 6 6 6 7 7
8. Primorsko-goranska 18 18 19 18 21 23
9. Ličko-senjska 29 17 30 20 32 34
10. Virovitičko-podravska 6 5 5 5 5 5
11. Požeško-slavonska 9 5 9 9 10 11
12. Brodsko-posavska 4 4 5 5 5 6
13. Zadarska 30 28 33 35 30 38
14. Osječko-baranjska 3 3 5 6 5 5
15. Šibensko-kninska 16 14 16 15 16 20
16. Vukovarsko-srijemska 0 0 0 0 0 0
17. Splitsko-dalmatinska 46 48 59 61 62 69
18. Istarska 52 52 55 56 58 59
19. Dubrovačko-neretvanska 11 12 12 11 11 14
20. Međimurska 0 0 0 0 0 0
21. Grad Zagreb 1 1 1 1 1 1
Ukupno 290 270 318 300 322 358
14
Slika 3-1. Dijagram broja eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena po
županijama (MINGO)
Na slici 3-1. grafički se prikazuje da trend povećanja broja eksploatacijskih polja
na razini države se odražava i na lokalnoj razinu, posebno na one županije s velikim
brojem eksploatacijskih polja kao što su Splitsko-dalmatinska i Istarska.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
1. Zagrebačka2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačka4. Karlovačka
5. Varaždinska6. Koprivničko-križevačka7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska 9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska11. Požeško-slavonska12. Brodsko-posavska
13. Zadarska14. Osječko-baranjska15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska21. Grad Zagreb
Broj polja 2007. g.
Broj polja 2008. g.
Broj polja 2009. g.
Broj polja 2010. g.
Broj polja 2011. g.
Broj polja
2012. g.
15
4. ANALIZA STANJA REZERVI TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Analiza stanja rezervi tehničko-građevnog kamena napravljena je u tabličnom
obliku prema županijama, i to za razdoblje od 2007. do 2012. godine, odnosno za
posljednjih šest godina u tablicama 4-1. do 4-21., pri čemu su korišteni podaci
Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske. Na slikama 4-1. i 4-2. podaci su
prikazani u obliku dijagrama.
U prilozima 1 do 19, prezentirana je analiza stanja rezervi tehničko-građevnog
kamena u obliku dijagrama za svaku županiju pojedinačno, a u prilogu 20, stanje
ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.
Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 7.191,409 618,000 2008. 13.735,667 631,802 2009. 14,066,170 587,448 2010. 20.195,959 453,677 2011. 21.540,637 563,643 2012. 21.041,217 505,647
Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 1.660,259 276,144 2008. 1.432,485 231,756 2009. 7.155,306 255,671 2010. 10.123,590 119,759 2011. 11.175,298 107,893 2012. 11.049,992 129,303
16
Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-
neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 26.692,284 287,378 2008. 31.698,180 440,636 2009. 33.257,029 242,751 2010. 25.964,838 239,347 2011. 21.826,790 153,773 2012. 36.187,372 219,349
Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u 1000
m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 177,160 189,220 2008. 117,910 167,610 2009. 7,280 110,620 2010. 75,563 90,467 2011. 61,589 13,974 2012. 52,017 9,572
Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji u
1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 83.526,472 3.284,578 2008. 80.569,613 2.685,211 2009. 80.002,570 3.153,131 2010. 92.947,623 2.028,217 2011. 101.446,522 1.319,888 2012. 116.744,200 993,209
17
Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji u
1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 19.100,137 1.666,153 2008. 27.099,176 1.461,803 2009. 31.447,523 736,603 2010. 31.807,479 592,596 2011. 20.109,110 431,769 2012. 36.555,754 292,468
Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-
križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 1.541,316 46,904 2008. 1.474,870 66,406 2009. 1.405,568 72,073 2010. 1.328,990 38,289 2011. 1.263,861 65,129 2012. 5.486,991 43,943
Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-zagorskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 20.165,503 1.072,756 2008. 19.370,937 1.365,910 2009. 24.499,681 1.290,872 2010. 24.090,801 749,864 2011. 23,945,121 682,059 2012. 23.955,025 469,757
18
Tablica 4-9. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji
u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 14.853,117 227,113 2008. 13.382,000 253,441 2009. 16.194,051 95,068 2010. 19.146,880 103,191 2011. 14.664,182 134,899 2012. 19.496,767 116,625
Tablica 4-10. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-baranjskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 3.338,102 625,703 2008. 5.954,110 1.819,833 2009. 17.731,858 303,155 2010. 26.384,905 308,418 2011. 16.888,567 448,824 2012. 16.600,913 227,940
Tablica 4-11. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-slavonskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 14.162,238 718,570 2008. 19.585,019 1.104,197 2009. 18.379,049 848,802 2010. 18.082,113 301,023 2011. 26.750,824 665,168 2012. 29.402,353 450,575
19
Tablica 4-12. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-goranskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 20.718,634 567,995 2008. 25.989,482 1.523,808 2009. 32.872,616 1.557,102 2010. 24.771,478 323,045 2011. 24.312,187 384,426 2012. 25.923,308 306,905
Tablica 4-13. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-moslavačkoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 7.361,923 137,070 2008. 16.655,671 49,728 2009. 4.561,497 176,684 2010. 8.984,521 325,907 2011. 3.777,274 200,039 2012. 11.950,955 143,382
Tablica 4-14. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-dalmatinskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 100.611,168 1.259,073 2008. 90.593,734 1.151,947 2009. 98.939,159 825,960 2010. 104.505,232 841,997 2011. 104.690,826 754,047 2012. 131.947,607 838,700
20
Tablica 4-15. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-kninskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 24.128,621 343,100 2008. 24.750,181 192,434 2009. 31.302,911 230,742 2010. 40.812,893 198,780 2011. 49.576,835 282,220 2012. 55.839,427 261,572
Tablica 4-16. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji
u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 22.203,645 1.062,577 2008. 22.357,337 907,039 2009. 22.779,519 720,590 2010. 22.352,490 497,489 2011. 28.259,309 574,616 2012. 27.863,757 506,048
Tablica 4-17. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-
podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 17.064,435 517,734 2008. 15.769,339 696,005 2009. 15.533,234 303,945 2010. 16.088,128 206,380 2011. 19.412,074 309,907 2012. 19.235,615 179,524
21
Tablica 4-18. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji u
1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 61.419,074 653,981 2008. 63.128,690 572,255 2009. 66.196,193 828,812 2010. 60.390,469 549,998 2011. 68.860,948 330,606 2012. 76.187,003 331,080
Tablica 4-19. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji
u 1000 m³ (MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 16.949,335 967,175 2008. 9.887,088 913,163 2009. 18.555,799 1.481,162 2010. 15.377,497 869,819 2011. 14.102,573 838,004 2012. 15.229,263 460,082
Tablica 4-20. Stanje ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Hrvatskoj u 1000 m³
(MINGO)
Godina Eksploatacijske rezerve
(1000 m³) Otkopane rezerve (1000 m³)
A+B+C1 2007. 462.864,832 14.521,224 2008. 483.551,489 16.234,984 2009. 534.880,461 13.821,191 2010. 563.431,449 8.838,263 2011. 576.664,527 8.260,884 2012. 680.749,536 6.485,681
22
Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO)
Prema slici 4-1. maksimalna količina otkopanih rezervi tehničko-građevnog
kamena postignuta je 2008. godine (16.234.984 m³) kao posljedica velikih investicija u
graditeljstvu i općenito bolje gospodarske klime u Republici Hrvatskoj. Analizirano
razdoblje pokazuje pad eksploatacije u 2009. godini, dok je smanjenje otkopanih rezervi
u 2010. godini znatno drastičnije, za 4.982.928 m³ u odnosu na prethodnu godinu. Od
2010. do 2012. godine se bilježi nešto blaži ali stalni pad.
0,000
2.000,000
4.000,000
6.000,000
8.000,000
10.000,000
12.000,000
14.000,000
16.000,000
18.000,000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Otkopane rezerve
Otkopane rezerve (1000m3)
23
Tablica 4-21. Zbirni pregled otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena po
županijama u 1000 m³ (MINGO)
Županije Otkopane rezerve u 1000 m3
2007. g. 2008. g. 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012.g. Ukupne
1. Zagrebačka 967,18 913,16 1.481,16 869,82 838,00 460,08 5.529,41
2. Krapinsko-zagorska 1.072,76 1.365,91 1.290,87 749,86 682,06 469,76 5.631,22
3. Sisačka 137,07 49,73 176,68 325,91 200,04 143,38 1.032,81
4. Karlovačka 1.666,15 1.461,80 736,60 592,60 431,77 292,47 5.181,39
5. Varaždinska 1.062,58 907,04 720,59 497,49 574,62 506,05 4.268,36
6. Koprivničko-križevačka 46,90 66,41 72,07 38,29 65,13 43,94 332,74
7. Bjelovarsko-bilogorska 618,00 631,80 587,45 453,68 563,64 505,65 3.360,22
8. Primorsko-goranska 568,00 1.523,81 1.557,10 323,05 384,43 306,91 4.663,28
9. Ličko-senjska 227,11 253,44 95,07 103,19 134,90 116,63 930,34
10. Virovitičko-podravska 517,73 696,01 303,95 206,38 309,91 179,52 2.213,50
11. Požeško-slavonska 718,57 1.104,20 848,80 301,02 665,17 450,58 4.088,34
12. Brodsko-posavska 276,14 231,76 255,67 119,76 107,89 129,30 1.120,53
13. Zadarska 653,98 572,26 828,81 550,00 330,61 331,08 3.266,73
14. Osječko-baranjska 625,70 1.819,83 303,16 308,42 448,82 227,94 3.733,87
15. Šibensko-kninska 343,10 192,43 230,74 198,78 282,22 261,57 1.508,85
16. Vukovarsko-srijemska 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
17. Splitsko-dalmatinska 1.259,07 1.151,95 825,96 842,00 754,05 838,70 5.671,72
18. Istarska 3.284,58 2.685,21 3.153,13 2.028,22 1.319,89 993,21 13.464,23
19. Dubrovačko-neretvanska 287,38 440,64 242,75 239,35 153,77 219,35 1.583,23
20. Međimurska 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
21. Grad Zagreb 189,22 167,61 110,62 90,47 13,97 9,57 581,46
24
Slika 4-2. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj po županijama u 1000 m³
(MINGO)
Na slici 4-2. primjetno je da se trend na razini države u pogledu otkopanih
rezervi tehničko-građevnog kamena odražava i na županije.
0,000
500,000
1.000,000
1.500,000
2.000,000
2.500,000
3.000,000
3.500,000
2007. g.
2008. g.
2009. g.
2010. g.
2011. g.
2012.g.
25
5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE TEHNIČKO-GRAĐEVNOG
KAMENA
5.1. Procjena vrijednosti rezervi tehničko-građevnog kamena
Tehničko-građevni kamen je mineralna sirovina sa niskom tržišnom cijenom,
koja podrazumijeva veliki obujam eksploatacije, nisku vrijednost jedinice proizvoda, a
udaljenost od potrošača stavlja u prvi plan. Udaljenost eksploatacijskih polja od mjesta
potrošnje finalnih proizvoda je od iznimne važnosti, jer se zbog troškova transporta može
u određenim okolnostima za određene vrste kamena prijeći tržišna cijena i time dovesti u
pitanje sama eksploatacija.
Utjecaj blizine tržišta za eksploataciju tehničko-građevnog kamena je od iste
važnosti kao i rezerve njegovih ležišta, što podrazumijeva da istraživanje tržišta poprima
istu važnost kao i istraživanje novih rezervi. Na koncept eksploatacije za poznatog
potrošača mogu značajno utjecati i uvjeti transporta do korisnika. S povoljnim uvjetima
proširuje se zona prodaje ili obrnuto, što se odražava na indikatore uspješnosti poslovanja
(Ćulibrk 2002).
U tablici 5-1. prikazane su vrijednosti otkopanih rezervi u proteklih šest godina, a
pri tom su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske. Iznos
prosječnih troškova eksploatacije od 25 kn/m³, kao i prosječne tržišne cijene od 30 kn/m³,
uzete su kao prosječne vrijednosti za tehničko-građevni kamen.
Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi tehničko-građevnog kamena
Godina Eksploatirano
Tržišna Ukupni Proizvodna Ukupni Bruto Dobit
Porez na Neto Dobit
cijena prihod cijena troškovi dobit
m3 kn/m3 kn kn/m3 kn kn kn kn
(1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (7)=(4)-(6) (8)=(7)*0,2 (9)=(7)-(8)
2007. 14.521.224 30 435.636.720 25 363.030.600 72.606.120 14.521.224 58.084.896
2008. 16.234.984 30 487.049.520 25 405.874.600 81.174.920 16.234.984 64.939.936
2009. 13.821.191 30 414.635.730 25 345.529.775 69.105.955 13.821.191 55.284.764
2010. 8.838.263 30 265.147.890 25 220.956.575 44.191.315 8.838.263 35.353.052
2011. 8.260.884 30 247.826.520 25 206.522.100 41.304.420 8.260.884 33.043.536
2012. 6.485.681 30 194.570.430 25 162.142.025 32.428.405 6.485.681 25.942.724
UKUPNO 272.648.908
26
5.2. Procjena naknade za istraživanje tehničko-građevnog kamena u 2012. godini
Prema Uredbi o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN
40/2011), članak 2., godišnja minimalna visina novčane naknade za istraživanje
neenergetskih mineralnih sirovina iz članka 5. Točaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu
iznosi 600,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja,
800,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i
1000,00 kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za treću godinu istraživanja
mineralnih sirovina.
Ministarstvo gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku pisanja ovoga rada
ne raspolaže potpunim podacima o istražnim prostorima tehničko-građevnog kamena,
tako da je prihod Republike Hrvatske sadržan od naknada za istraživanje za 2012. godinu
izostavljen.
5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju tehničko-građevnog kamena
u 2012. godini
Prema Uredbi o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih
sirovina (NN 40/2011), članak 3., naknada za neenergetske mineralne sirovine sastoji se
od sljedećih elemenata:
1. fiksnog dijela - novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom
u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,
2. varijabilnog dijela - novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine.
Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz točaka 1. i 2.
Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:
- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća
od 20 ha;
- 1000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina
(20 do 50) ha;
27
- 1200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća
od 50 ha.
Fiksni dio novčane naknade za koncesiju u ovom diplomskom radu ne predstavlja
pravu vrijednost, budući da u proračun nisu uključene ukupne površine eksploatacijskih
polja tehničko-građevnog kamena određene upisom u registar odobrenih eksploatacijskih
polja mineralne sirovine. Stoga ove vrijednosti predstavljaju samo jedan dio koncesijskih
naknada.
Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 713,51 ha te je fiksni dio
naknade za ta polja 713,51 ha x 800,00 kn/ha jednako 570.808,00 kn
Površina eksploatacijskih polja veličine (20 do 50) ha je 1193,14 ha te je fiksni
dio naknade za ta polja 1193,14 x 1000,00 kn/ha jednako 1.193.140,00 kn
Površina eksploatacijskih polja većih od 50 ha je 174,38 ha te je fiksni dio
naknade za ta polja 174,38 ha x 1200,00 kn/ha jednaka 209.256,00 kn.
Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne
vrijednosti otkopane mineralne sirovine.
Tržišnu vrijednost otkopanog tehničko-građevnog kamena daje umnožak
otkopanih rezervi u 2012. godini koji iznosi 6.485.681m3 i prosječna tržišna cijena koja je
procijenjena i iznosi 30,00 kn , te dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog tehničko-
građevnog kamena 194.570.430,00 kn/god.
Varijabilni dio naknade je 5% od 194.570.430,00 kn/god te iznosi 9.728.522,00 kn.
5.4. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko-
građevnog kamena u 2012. godini
Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i
eksploataciju, te poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih
pojedinačnih vrijednosti dolazi se do ukupnih prihoda za Republiku Hrvatsku (Tablica 5-
2.). Naknada za istraživanje je iz prethodno navedenih razloga izostavljena iz proračuna.
Uz prosječne troškove eksploatacije od 25,00 kn, kao i prosječnu prodajnu cijenu
od 30,00 kn, procijenjen je ukupni prihod od eksploatacije tehničko-građevnog kamena
kao doprinos državnom proračunu Republike Hrvatske.
28
Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda Republike Hrvatske od eksploatacije tehničko
građevnog kamena u 2012. godini
Godina (1) 2012.
Otkopane rezerve (2) 6.485.681
Naknade (kn)
za istražne prostore (3) 0,00
za eksploataciju Fiksna (4) 1.973.204,00
Varijabilna (5) 9.728.522,00 Ukupne naknade (6) = (3) + (4) + (5) 11.701.726,00
Tržišna cijena (30,00 kn) (7) 30,00
Ukupna vrijednost (kn) (8) = (2) x (7) 194.570.430,00
PDV 25 % (9) = (8) x 0,25 48.642.607,50
Razlika tržišne i proizvodne cijene (10) 5,00
(30,00 - 25,00 = 5,00 kn)
Bruto (11) = (2) x (10) 32.428.405,00 Porez na dobit 20 % (12) = (11) x 0,20 6.485.681,00 Neto (13) = (11) - (12) 25.942.724,00 Sveukupni prihod Republike Hrvatske (kn) (14) = (6) + (9) + (12) 66.830.014,50
Prema tablici 5-2. prihod Republike Hrvatske (ne uključujući naknadu za
istraživanje) od eksploatacije tehničko-građevnog kamena predstavlja iznos od
66.830.014,50 kn što će pridonijeti ukupnoj društvenoj koristi u vidu preraspodjele
fiksnog i varijabilnog dijela naknade. Dodatna korist je u vidu poreza na dobit te iznosi
6.485.681,00 kn.
Ponovno treba naglasiti da ove vrijednosti predstavljaju samo dio stvarnog
prihoda, budući da su izostavljene naknade za istraživanja a koncesijske naknade su
znatno umanjene.
Ono što u ovom radu nije uzimano u obzir su prihodi koji se ostvaruju
pribrojavanjem dodane vrijednosti koja se postiže oplemenjivanjem i plasiranjem frakcija
tehničko-građevnog kamena na tržišta čime se povećava njegova vrijednost kroz
korporativne poreze.
29
6. ZAKLJUČAK
Tehničko-građevni kamen je nemetalna mineralna sirovina, široko zastupljena u
Republici Hrvatskoj, velikog raspona primjene u graditeljstvu kojoj se mora pristupiti s
posebnom pažnjom budući da je broj eksploatacijskih polja u odnosu na ostale čvrste
mineralne sirovine velik, te kao takva predstavlja izazov, kako u pogledu očuvanja zaštite
okoliša tako i u pogledu uklapanja eksploatacijskih polja u prostorne planove. Činjenica da
je kao mineralna sirovina izuzetno ograničena transportnim troškovima, može pomoći u
odabiru lokacije za uklapanje u prostorne planove obazirući se na potrebe lokalnog tržišta,
a uvažavajući tehnološke, ekološke i ekonomske zahtjeve rješavajući pri tome krucijalne
probleme u eksploataciji tehničko-građevnog kamena.
Analizom stanja rezervi tehničko-građevnog kamena u ovom diplomskom radu
pokazala se točna i logična pretpostavka da su ekonomska kretanja u posljednje 4 godine
utjecale na ostvarivanje projekcije naznačene u Strategiji gospodarenja mineralnim
sirovinama Republike Hrvatske od skromnog rasta 0–0,4 % u odnosu na 2006. godinu, što
samo pokazuje osjetljivost tehničko-građevnog kamena na ekonomska kretanja.
U radu je prikazano stanje otkopanih rezervi tehničko-građevnog kamena
zaključno s 2012. godinom od 6.485.681 m³, što je gotovo dvostruko manje od vrijednosti
iz 2006. godine od 13.364.410 m³. Također je zanimljivo povećanje broja eksploatacijskih
polja usporedno s opadanjem otkopanih rezervi od 2009. godine.
30
7. LITERATURA
Ćulibrk, S., 2002. Eksploatacija i priprema tehničkog kamena. Subotica: Građevinski
fakultet.
Galić, I., Hajsek, D., Farkaš, B., 2011. Rudarski projekt sanacije eksploatacijskog polja
"Pregrada 2". Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 303-02/11-01/100.
Klipić N., 2009. Eksploatacija dijabaza u ležištu Žervanjska: Završni rad. Zagreb:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
MINGORP. 2007.-2012. Zbirka isprava, elaborata i projekata – interna dokumentacija,
Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, Republike Hrvatske.
NN 56/2013. Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine d.d.
NN 40/2011. Uredba o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina, Zagreb:
Narodne novine d.d.
NN 40/2011. Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih
sirovina, Zagreb: Narodne novine d.d.
NN 46/02. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Zagreb: Narodne novine d.d.
NN 48/92 i 60/92. Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja
rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi, Zagreb: Narodne novine d.d.
Novak, K., Galić, I., Vrkljan, D., 2011. Utjecaj na okoliš pri dopremi mineralnih sirovina
za proizvodnju građevinskih materijala u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zagreb:
Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 23, str. 45-52.
Tomašić, I., 2007. Primijenjena geologija: interna skripta. Zagreb: Rudarsko-geološko-
naftni fakultet.
Vrkljan, D., Klanfar, M., 2010. Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina: interna
skripta. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
Živković, S. i dr. 2008. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike
Hrvatske. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
31
Živković, S., Vrkljan, D., 2002. Površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Zagreb:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
RADLOVAC, 2013. Kamenolom Žervanjska. URL: www.radlovac.hr/zervanjska.html
(15.08.2013).
32
PRILOZI
Prilog 1. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 2. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Brodsko-
posavskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Bjelovarsko-bilogorska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
2.000,000
4.000,000
6.000,000
8.000,000
10.000,000
12.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Brodsko-posavska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
33
Prilog 3. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-
neretvanskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 4. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu u
1000 m³ (MINGO)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
35.000,000
40.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Dubrovačko-neretvanska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
20,000
40,000
60,000
80,000
100,000
120,000
140,000
160,000
180,000
200,000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Grad Zagreb
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
34
Prilog 5. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji
u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 6. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
20.000,000
40.000,000
60.000,000
80.000,000
100.000,000
120.000,000
140.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Istarska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
35.000,000
40.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Karlovačka županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
35
Prilog 7. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-
križevačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 8. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Krapinsko-
zagorskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
1.000,000
2.000,000
3.000,000
4.000,000
5.000,000
6.000,000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Koprivničko-križevačka županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Krapinsko-zagorska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
36
Prilog 9. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 10. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Osječko-
baranjskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Ličko-senjska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Osječko-baranjska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
37
Prilog 11. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Požeško-
slavonskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 12. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Primorsko-
goranskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
35.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Požeško-slavonska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
35.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Primorsko-goranska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
38
Prilog 13. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Sisačko-
moslavačkoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 14. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Splitsko-
dalmatinskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
2.000,000
4.000,000
6.000,000
8.000,000
10.000,000
12.000,000
14.000,000
16.000,000
18.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Sisačko-moslavačka županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
20.000,000
40.000,000
60.000,000
80.000,000
100.000,000
120.000,000
140.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Splitsko-dalmatinska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
39
Prilog 15. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Šibensko-
kninskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 16. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
10.000,000
20.000,000
30.000,000
40.000,000
50.000,000
60.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Šibensko-kninska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
30.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Varaždinska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
40
Prilog 17. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-
podravskoj županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 18. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
0,000
5.000,000
10.000,000
15.000,000
20.000,000
25.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Virovitičko-podravska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
10.000,000
20.000,000
30.000,000
40.000,000
50.000,000
60.000,000
70.000,000
80.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Zadarska županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
41
Prilog 19. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj
županiji u 1000 m³ (MINGO)
Prilog 20. Dijagram stanja ukupnih rezervi tehničko-građevnog kamena u Republici
Hrvatskoj u 1000 m³ (MINGO)
0,000
2.000,000
4.000,000
6.000,000
8.000,000
10.000,000
12.000,000
14.000,000
16.000,000
18.000,000
20.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Zagrebačka županija
Eksploatacijske rezerve
(1000m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)
0,000
100.000,000
200.000,000
300.000,000
400.000,000
500.000,000
600.000,000
700.000,000
800.000,000
2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Ukupne rezerve tehničko-građevnog kamena
Eksploatacijske rezerve
(1000 m³)
Otkopane rezerve
(1000m³)