Finansiranje i troškovi primarne zdravstvene zaštite

Eva ZverInstitut za makroekonomsku analizu i razvoj

eva.zver@gov.si

23.-25. septembar 2010, Banja Luka

Pregled prezentacije

Razlozi za analizu finansiranja i troškova za primarnu zdravstvenu zaštitu na makro nivou

Politike za jačanje primarne zdravstvene zaštite (opšte)

Indikatori za monitoring aktivnosti i troškova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Pitanja na koja možemo odgovoriti koristeći indikatore zdravstvenih troškova za primarni nivo

Metodologija i izvori podataka za analizu

Finansiranje i troškovi za primarnu zdravstvenu zaštitu u Sloveniji, agregatni podaci za BiH i međunarodna poređenja

Ukupni i javni troškovi za zdravstvo u učešću u BDP-a su u stalnom porastu zbog(starenja populacije, brzog razvoja medicinske tehnologije, sve većih očekivanjapacijenata, porasta životnog standarda, ekonomske krize). Zbog toga je finansiranjezdravstvenih sistema u središtu debate o dugoročnoj stabilnosti javnih finansija.

Jačanje primarne zdravstvene zaštite poboljšava efikasnost zdravstvenih sistema ismanjuje agregatne troškove za zdravstvo (uloga vratara; sistem upućivanja –smanjuje nepotrebno korištenje specijalističke vanbolničke njege i usluga urgentnemedicine).

Studije su pokazale, da se neke usluge mogu umjesto na sekundarnom nivou raditi naprimarnom nivou efikasnije i uz veće zadovoljstvo pacijenata

Jačanje primarne zaštite poboljšava dostupnost usluga i odgovor zdravstvenogsistema, ali je važno kako je primarni nivo finansiran

Razlozi za analize finansiranja i troškova primarne zaštite na makro nivou

Politike za jačanje primarne zdravstvene zaštite (opšte):

Jačanje uloge doktora na primarnom nivou kao vratara, promotora zdravlja iprevencije oboljenja – dopunjavanjem opisa poslova.

Povećati bazu resursa u primarnoj zaštiti (doktora i medicinskih sestara) ismanjenjiti razliku u platama doktora na primarnom nivou i u bolnicama, da bise više mladih doktora odlučilo za specializaciju u primarnoj zdravstvenojzaštiti

Finansiranje sa miješanim sistemom plaćanja usluga na primarnomnivou (glavarina (capitation) da bi se ojačala funkcija doktora kaokoordinatora; plaćanje po uslugama - na primjer za promocijuzdravlja, preventivnih aktivnosti i usluga poslije zvaničnog radnog vremena).

Jačanje dostupnosti primarne zaštite poslije radnog vremena i u svimregijama, da bi pacijenti manje tražili usluge hitne pomoći u bolnicama

Indikatori koji se koriste za monitoring aktivnosti primarne zdravstvene zaštite

• Na makro nivou trebamo koristiti indikatore koji su standardizovani i (ako jemoguće) međunarodno usporedivi

• Za monitoring aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na makro noviu najviše sekoriste:

- Indikatori raspodjele resursa: broj doktora u privatnoj praksi, brojstomatologa, broj punktova porodične/obiteljske medicine, broj medicinskihsestara…

- Indikatori pružanja usluga: broj posjeta u primarnoj zdravstvenojzaštiti, upućivanja sa primarne na specialističko-konsultativnu zdravstvenuzaštitu…

- Indikatori dostupnosti: udaljenost do najbližnje zdravstvene ustanove- Indikatori zdravstvenog statusa…- Indikatori zadovoljstva korisnika: povjerenje u primarnu zaštitu- itd…

• Indikatori zdravstvenih troškova postali su značajna dodatna kategorija zapraćenje aktivnosti na svim nivoima zdravstvenog sistema !!!

Pitanja na koja možemo odgovoriti koristeći indikatorezdravstvenih troškova za primarni nivo

Koliko trošimo za primarnu zdravstvenu zaštitu? – Koliko je učešće troškovaza primarnu zaštitu u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji?

Kolika je stopa rasta troškova za primarnu zdravstvenu zaštitu? –(Usporediti sa stopom rasta drugih zdravstvenih troškova i BDP-a?

Kako se finansira osnovna medicinska njega, kako vanbolničkastomatološka zdravstvena zaštita – Koji su udjeli javno:privatno?

Kako se je u toku godina promijenila struktura javno:privatno u finansiranjuprimarne zdravstvene zaštite?

itd…

Korištenjem standardizovane metodologije (Sistema zdravstvenih računa)možemo analizirati duži vremenski period i usporediti podatke sa drugimdržavama.

Međunarodno usporedivi indikatori za praćenje finansiranja primarnog nivoa se zasnivaju nametodologiji Sistema zdravstvenih računa

Različiti indikatori se mogu koristiti; neki od njih su:

• Troškovi za vanbolničke usluge kao % u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji • Troškovi za osnovne medicinske usluge kao % u ukupnim troškovima za vanbolničke usluge• Učešće javnih troškova u ukupnim troškovima za osnovne medicinske usluge• Učešće privatnih troškova u ukupnim troškovima za stomatološke usluge

Primjeri ovih indikatora su prikazani u analizi...

Metodologija (1)

Sistem zdravstvenih računa je međunarodni statistički standard kojegkoriste OECD, Eurostat, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetskabanka

Od 2000 godine do danas je implementiran u svim evropskim i OECDdržavama i u dosta manje razvijenih država u svijetu

Nacionalnim zdravstvenim računom zovemo bazu podataka nanacionalnom nivou koji se koriste za analize međunarodno usporedivihindikatora finansiranja i troškova u zdravstvu.

Troškovi za zdravstvo su klasificirani u tri dimenzije: - Klasifikacija zdravstvenih funkcija (HC) – Koje se usluge pružaju?- Klasifikacija pružaoca zdravstvenih usluga (HP) – Ko pruža usluge? - Klasifikacija finansiranja zdravstvene zaštite (HF) – Ko plaća zdravstvene usluge?

Međunarodna klasifikacija za zdravstvene račune (InternationalClassifications for Health Accounts - ICHA)

Klasifikacija zdravstvenih funkcija (HC):

HC.1.3;HC.2.3 Vanbolnička kurativna njega i rehabilitaciona njega

HC.1.3 Vanbolnička kurativna njega

HC.1.3.1 Osnovne medicinske i dijagnostičke usluge

HC.1.3.2 Vanbolnička stomatološka zaštita

HC.1.3.3 Vanbolnička specijalizovana zdravstvena zaštita

HC.2.3 Vanbolnička rehabilitaciona njega

Metodologija (2)

HF.1 Javni troškovi

HF.1.1 Generalna vlada

HF.1.1.1 Centralna vlada (Ministarstvo civilnih poslova i druga ministarstva BiH)

HF.1.1.2 Pokrajinska vlada

HF.1.1.3 Kantonalna vlada

HF.1.1.4 Lokalna vlada

HF.1.2 Fondovi socijalnog osiguranja

HF.2 Privatni troškovi

HF.2.1 Privatno zdravstveno osiguranje

HF.2.3 Gotovinski troškovi domaćinstava

HF.2.4 Neprofitne institutcije

HF.2.5 Preduzeća

HF.3 Donatorski troškovi

Klasifikacija finansiranja zdravstvene zaštite (HF):

Klasifikacija pružaoca zdravstvenih usluga (HP): HP.3 Pružaoci usluga ambulantne zdravstvene zaštite

HP.3.1 Ljekarske ordinacije

HP.3.2 Stomatološke ordinacije

HP.3.3 Druge zdravstvene ordinacije

HP.3.4 Centri za liječenje ambulantnih pacijenata

HP.3.5 Medicinske i dijagnostičke laboratorije

HP.3.6 Pružaoci usluga kućne zdravstvene njege

HP.3.9 Drugi pružaoci ambulantne zdravstvene zaštite

Izvori podataka za analizu

Nacionalni zdravstveni računi za Sloveniju za period 2003-2008(Statistički ured Republike Slovenije, Eurostat, OECD)

Nacionalni zdravstveni računi za BIH za period 2004-2008. (WHO;interni detaljniji podaci Ministarstva civilnih poslova)

Druge države: OECD Health Data 2010; Eurostat, WHO

Primjeri komparativne analize zasnovane na podacima nacionalnih zdravstvenih računa

22 23 24 26 26 27 28 29 29 30 30 31 31 31 32 32 33 33 37 40 46

34 36 29 29 32 33 36 33 29 30 30 3223

29 30 29 29 30 2529

25011 17

3

266

13 1912 9

184

0

12 12 19 1421

98 1

3421 18 36

13

2918 16

20 2311

2638

21 1812

12

13

24 17 25

5 9 13 6 3 5 6 4 9 8 11 7 9 7 8 7 133 6 6 3

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Collective services

Medical goods

LTC

In-patient*

Out-patient**

Tekući troškovi za zdravstvo po funkcijama i vrsti zdravstvene zaštite, 2007

-Udio troškova za kurativnu njegu (bolničkih i vanbolničkih) je oko 55-65% od ukupne tekuće zdravstvene potrošnje. Ovaj udio je u porastu tokom godina. - BIH ima veoma nizak udio troškova za vanbolničku zdravstvenu zaštitu (osnovna + specialistička)-U Sloveniji je udio troškova za vanbolničku njegu malo ispod prosjeka OECD. (U zadnjim godinama se prosjećan broj bolničkih dana u Sloveniji smanjio sa 8,3 dana u 2003 godini na 6,8 dana u 2007 godini; u EU je prosjek u 2008 godini bio 9 dana).

Izvor podataka: OECD Health Data 2010; za BiH: Ministarstvo civilnih poslova. Napomena: uključene su bolničke usluge i dnevni slučajevi. ** ukljućuje kučno njegu i pomoćne usluge

2.83.3

3.8 4.0 4.1 4.24.7 5.0

5.6 5.7 5.8 6.1 6.3 6.3 6.5 6.7 6.7 6.8 7.07.5 7.5 7.6

8.1

10.811.2

12.6

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

Broj vanbolničkih posjeta po stanovniku (primarni i sekundarni nivo), 2007

- Broj vanbolničkih posjeta u BiH je također nizak.

Source: OECD Health Data 2010; for BiH: WHO

29

24

32

15 Tot.exp. basic med. serv.

Tot. exp. on dental serv.

Tot.exp. specialised care

All other tot.out-pat.exp

Udjeli troškova za vanbolničke usluge u Sloveniji, 2007

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

Troškovi za osnovne medicinske usluge kao udio ukupnih troškova za vanbolničke usluge u 2008 godini, u %

1620 20

2427 27 29 30

33 34 36 36

43

50

56

0

10

20

30

40

50

60

Denm

ark

Swed

en

Czec

h Re

publ

ic

Hung

ary

Germ

any

Finl

and

SLO

VEN

IJA

Aust

ria

Nor

way

Spai

n

Slov

ak R

epub

lic

Pola

nd

Aust

ralia

Uni

ted

Stat

es

Fran

ce

Izvor: OECD Health Data 2010;

2.4 1.7

20.9

4.8

8.4

-2.4

15.7

8.4

4.0 3.35.0 4.8

-5.0

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

Social security funds Private insurance Private households out-of-pocket exp.

Total exp.

Basic medical and diagnostic services

Out-patient dental care

All other specialised health care

All other out-patient curative care

Prosječne godišnje realne stope rasta troškova za vanbolničku njegu u periodu 2003-2008 u Sloveniji, u %

Visoka stopa rasta javnih i ukupnih troškova za specialističku zdravstvenu djelatnost (8,4%) (dodatna sredstava su bila usmjerena na smanjenje dana čekanja za neke od specialističkih usluga) Visoka stopa rasta troškova domaćinstava za osnovne medicinske i diagnostičke usluge (20,9%) (Broj ljekara u privatnoj praksi (sa koncesijom) je u periodu 2003-2008 bio u brzom porastu (udio privatnih je u 2003 godini bio 19% i u 2008 25%). Sa druge strane se je broj ljekara u javnim domovima zdravlja smanjio tako da je to imalo negativni efekat na ponudu i dostupnost primarne zdravstvene zaštite u nekim dijelovima Slovenije) Privatni troškovi za stomatološke usluge su se smanjili u realnim uslovima (-0,1%); pozitivan realan porast javnih troškova za stomatološke usluge (zbog izdvojenih dodatnih sredstava smanjilo se vrijeme čekanja)

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

-2.0 -0.8 0.6 0.7 0.9 0.91.8

3.0 3.2 3.3 3.6 3.7 4.1 4.8 5.2

14.4 14.7

-4.0

-2.0

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

16.0

Hung

ary

Nor

way

Germ

any

Fran

ce

Swed

en

Aust

ria

Cana

da

Pola

nd

Czec

h Re

publ

ic

Uni

ted

Stat

es

Icel

and

Denm

ark

Finl

and

SLO

VEN

IA

Spai

n

Esto

nia

Belg

ium

Prosječna godišnja realna stopa rasta troškova osnovnih medicinskih usluga u periodu 2003-2008 u Sloveniji i u državama OECD , u %

Kad koristimo međunarodne usporedbe potrebno je interpretirati više indikatora. Uz ovaj indikator na primjer interpretiramo još: porast broja ljekara na primarnom nivou, broj posjeta na primarnom nivou po stanovniku, prosječna godišnja realna stopa rasta BDP-a i ukupnih troškova za zdravstvo

Izvor: OECD Health Data 2010;

-9.0 -2.2 -2.1 -0.8 -0.7 -0.2 0.6 0.9 1.8 2.6 3.6 3.6 3.7 3.8 4.3 4.55.8

7.1

14.8

-15.0

-10.0

-5.0

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

Aust

ria

Slov

ak R

epub

lic

Hung

ary

Germ

any

Nor

way

Fran

ce

Swed

en

Czec

h Re

publ

ic

Cana

da

SLO

VEN

IA

Switz

erla

nd

Uni

ted

Stat

es

Denm

ark

Pola

nd

Finl

and

Icel

and

Spai

n

Belg

ium

Esto

nia

- Porast javnih troškova u Sloveniji je blizu prosjeka država OECD.- Prosječna godišnja realna stopa rasta ukupnih javnih troškova za zdravstvo je u istom periodu bila 2,8% (ukupno javni + privatni: 3,1%)

Izvor: OECD Health Data 2010;

Prosječna godišnja realna stopa rasta JAVNIH troškova za osnovne medicinske usluge u periodu 2003-2008 u Sloveniji i u državama OECD , u %

41 38

19 246 10

30 29

2118 51

1638 30

29 24

34 3927

3813 19

28 32

3 3 3

1041 39

13 13

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Soci

al h

ealth

Insu

ranc

e 2

003

Soci

al h

ealth

Insu

ranc

e 2

007

Priv

ate

heal

th in

sura

nce

2003

Priv

ate

heal

th in

sura

nce

200

7

Out

-of-p

ocke

t 20

03

Out

-of-p

ocke

t 200

7

Tota

l 20

03

Tota

l 200

7

Out-patient rehabilitative care

All other out-patient curative care

All other specialised health care

Out-patient dental care

Basic medical and diagnostic services

Trendovi u porastu troškova su imali učinak i na promjene u strukturi troškova: - Porast svih troškova za specialističke zdravstvene usluge- Porast privatnih troškova za osnovne medicinske usluge i manji dio troškova za stomatološke usluge

Struktura troškova vanbolničkih usluga po finansijerima u Sloveniji, 2007

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

3542

0

524

25

3522

0 1

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Bosna Slovenia

Ostatak svijeta

Opće zdravstvena administracija

Snabdijevanje i upravljanje programima javnog zdravstva

Maloprodaja i drugi davaoci medicinskih sredstava

Davaoci ambulantne zdravstvene zaštite

Ustanove za njegu i boravak

Bolnice

Tekući troškovi za zdravstvo po pružaocima zdravstvene zaštite

U BiH i u Sloveniji je udio troškova za pružaoce ambulantne zdravstvene zaštite (HP.3) 24-25%.

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009; Ministarstvo civilnih poslova BiH, 2009

1.1 1.1

67.6

28.9

1.6 Generalna vlada (ne uključujući socijalnu zaštitu)Lokalna (općinska vlada)

Fondovi socialne sigurnosti / zaštitePrivatni direktni troškovi domaćinstavaParticipacija (do pune cjene Fonda socialne sigurnosti)

Kako su finansirani pružaoci vanbolničke zdravstvene njege (HP.3) ?

0.5 0.6

60.1

25.0

10.0 3.8

Central government

Local / municipal governmentSocial security funds

Private households out-of-pocket exp.Private insurance

Corporations (other than health insurance)

BIH:

Slovenija:

Izvor: Ministarstvo civilnih poslova, 2009

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

0.7 0.4

84.3

5.59.1

Osnovne medicinske i diagnostičke usluge

Central government

Local / municipal government

Social security funds

Private insurance

Private households out-of-pocket exp.

Udjeli u finansiranju osnovne medicinske njege u Sloveniji, 2008

- Udio privatnih ljekara opšte i porodične medicine sa koncesijom u mreži javne zdravstvene djelatnosti je u 2009 godini u Sloveniji bio 25.3% (264 od ukupno 1040). Privatnih ljekara opšte medicine i specialista porodične medicine bez koncesije je samo 3.

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

88 85

12 15

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2003 2008

Private

Public

Udio javnih i privatnih troškova za osnovnu medicinsku njegu u Sloveniji, za period 2003 i 2008

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

0.0 0.1

47.7

20.0

32.3

Vanbolnička stomatološka njega

Central government

Local / municipal government

Social security funds

Private insurance

Private households out-of-pocket exp.

- Udio privatnih stomatologa sa koncesijom u mreži javne zdravstvene djelatnosti je u 2008 godini bio 60,3% (654 stomatologa). U Sloveniji ima 156 stomatologa sa privatnom praksom bez koncesije.

Udjeli u finansiranju vanbolničke stomatološke njege u Sloveniji, 2008

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

46 48

54 52

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

2003 2008

Private

Public

- Učešče javnih troškova za stomatološke usluge je poraslo u periodu 2003-2008.- U Sloveniji su na primarnom nivou liste za čekanje samo u stomatologiji , zbog toga su u periodu 2003-2008 dodatna sredstava uložena u stomatologiju (u porastu je i broj stomatologa koji je u 2009 bio 60.2 na populaciju od 100.000)

Udio javnih i privatnih troškova za vanbolničke stomatološke usluge u Sloveniji, u periodu 2003 i 2008

Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, 2009

2 4 5 7

17 20 21 2432 34 37 39 41

45 4854 57 59

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2003

2008

Udio javnih troškova za stomatološke usluge u Sloveniji i državama OECD, 2003 i 2008

- Međunarodno poređenje kaže, da je u Sloveniji udio javnog finansiranja za stomatološke usluge 50% veći od prosjeka država OECD.

Source: OECD Health Data 2010;

Opšti: NZR je alat za analize finansiranja i troškova u zdravstvu na svim nivoima zdravstvene zaštite; NZR je važno oruđe za praćenje efekata reformi u zdravstvu (promjene u strukturi troškova, praćenje faktora rasta)Poređenje zdravstvenih troškova sa drugim državama može se koristiti kao “benchmark” aliuvijek treba zajedno interpretirati finansijske i nefinansijske indikatore

Za Sloveniju: Indikatori troškova u zdravstvu za primarni nivo potvrđuju da u periodu 2003-2008 zdravstvena politika u Sloveniji nije bila usmjerena na osnovnu medicinsku djelatnost (sve veći nedostatak ljekara opšte prakse, naročito u nekim regijama u kojima nije više moguće osigurati sve važnezdravstvene usluge na primarnom nivou). Koraci unaprijed postignuti su u mreži javne stomatološke djelatnosti.Udio privatnih troškova na primarnom nivou još uvijek nije visok.

Za BiH: •Udio troškova na vanbolničke usluge u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji je veoma nizak.•Udio tekućih troškova za pružaoce vanbolničke zdravstvene zaštite u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji je u prosjeku.•Udio privatnih troškova u finansiranju pružaoca vanbolničke zdravstvene zaštite je visok.•Nije moguća detaljnija analiza vanbolničkih troškova zbog toga što NZR do sada još nije razvijen na drugom i trečem nivou klasifikacije.

Zaključak