6,

,

Pojedini broj 50 para

GOD. VI BROJ 7 List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi. ŠIBENIK, 17 veljače 19'3 5

Rukopisi se ne vraća·u- Adresa ured­ništva i uprave: SIBENIK pp. 17.

v

s p Mnogo je neriješenih pitanja

i zagonetaka. Ne toliko u novina­ma i dječjim listovima koji svoje stranice posvećuju skrivaćicama i zagonetkama, koliko u samom životu. Ko će sve razumjeti što se dogoda u svijetu? Ko bi ra­zvezao sve uzlove koji se zapliću svaki dan?

· Između tih tajna i životnih zagonetaka ističe se ona divna tajna Vatikana.

Ne, nije to nikakva tajna o kojoj toliko pišu protivničke no­vine. Tajna Je to posebne vrsti!

Vatikan, kao oznaka Petrova prijestolja, papinstva i katoličke vjere, u toliko je tajna u koliko nitko nije tako slavljen, a opet nitko tako napadan kao on.

Vatikan, papa i katolicizam, to su tri riječi za jednu misao. Zato ko napada Vatikan napada papu· a ko napada njega obara se na katoličku vjeru. - Znamo da je to mnogima nerazumljivo. Ali što ćemo, kad je tako!

Papinstvo je jedinstvena svjet­ska pojava. Ko nije iskreni, uvje­reni katolik, taj je ne može razu­mjeti!

Papinstvo se može zamišljati na razne načine. Prispodabljati raznim slikama. - Meni je više puta iskrsla pred oči slika velikog, neobuhvatnog, donebesnog stupa. Taj stup od pamtivijeka stoji po­sred ceste kojom putuju svi ljudi, svi narodi, čitavo čovječanstvo Svi putuju i prolaze mimo njega. Ali nitko ne prođe ravnodušno! Milijuni mu ostavljaju na podno­žju vruće poljupce i kite ga vi­jencima naJljepših ruža, a drugi milijuni ga pozdravljaju drskim pogledom i prezirnim smijehom.

Nitko kao on! Jedinstven je u svojoj pro­

šlosti. Jedinstven u sadašnjosti. A jedinstven će biti i u budu­ćnosti.

Papu napadaju mnogi, ali naj­više neuki i zlobnici. Svejedno, čim ga više mrze, ocrnjuju i kle­veću, tim je veći u našim očima J ne samo u našim, nego i u oči­ma svih trijeznih inovjeraca: pro­testanata, anglikanaca, pravosla­~nih, pa i pogana.

Ako ga ozloglašuje neupuće­na zagriž'eno mnoštvo koje ne mi­sli svojom glavom, zato ga slave i uzvisuju, kroz sve vjekove, najveći umnici : povj esnici, umje­tnici, pjesnici, književni ci i fi lozofi.

Kroz usta velikog njemačkog pjesnika F. Schillera ponavljaju najizabraniji duhovi čovječa nstva : "Papinstvo je jedino prijestolje koje nikada nije promijeni lo svo­ga posjednika, jer pape su umi­rali, ali duh, koji ih je oživljao, bio je besmrtan!"

Iz riječi povjesn ika Fallmera­yera progovara bezbroj najdublj ih povjesnih stručnjaka: "Mi može­mo stvari okretati kako hoćem o, ipak ostaje istina, da je zapadna Evropa po svojem unutarnj em biću djelo katoličke Crkve, Svete Stolice, rimskoga papinstva! "

Ako itko može biti ponosan to možemo rni, katolici. Ponosni smo, jer nitko nema tako starog,

slavnog i •rlikog vladara kao što ga imamo mi ! Nitko nema toliko prij atelja, poštovalaca i poklonika medu svjetskim drža­vnicima učenjacima kao naš Papa!

Još i dana vrijedi, moguće više nego ikada pn je, ona : Sve ceste vode u Rim. U papinski Rim!

Kad smo 1925 slavili hi ljadu godišnjicu hrvat kog kraljestva onda sc je t rijetke slave sjetilo, samo nekoltl·o milijuna na Hr­vata koji žtve u gramc"ma naše države. A kad se, sval·e godine, slavi Papin dan, onda se pokre­nu sve države, svi kontimenti zemlje.

Papa je naš, kao što je i engleski, francuski, nj m čki, ta­lijan k i, ki n ~ski i japanski.

Papa je naš ! Zato mo po­nosni i smion t!

lg.

Na braniku

ne, nije izmišljotina l 1mivli ni rrudraci koji bi želje­

li da nema ni Boga ni prekogrobnog ;fh·ota, na tojahu s\·oje uza 1udne želje potkrijepiti izmišljenim dokazima.

, ·a prije su, na sav gla~, hičali: \'jera ntje opća poja\·a. Ona nije po­treba čo,·jcko\'e nara\i, jer i dana i­ma naroda ko) nemaju nikakve \·jere!" - Ali, kad im začepi~e usta mnogi savremeni učenjaci s jasnim dokazi­ma da tahi narodi niti su živjeli niti žiye onda zadipWe u druge diple.

ada 0\·ako trube: Vjera je iz­mišljotina. Izmi We je ljudi. I sigur­no su to bili S\'ećenici!

početku - kažu - čovjek je bio nepro~\ jeti jen, neznalica. Pa, kad mu, Jednom, sunce i munje zaslije­piše oč1, grom O\ i uzdrmaše u ''i, a po­tre.:>! potresove čitaYim tiJelom, pomi­sli da u ·unce i munje, gromovi i po tre i \·eliki l S\ emogući bogovi . Ta­ko: u čudu i strahu poče vjerovati.

U početku je čovjek štovao mno­go božansta\·a, a po lije, kad je na­predovao u pro \jeti i znanju, vjera e usavršavala. I, eto, danas, većina

ljud: \jeru je samo u jednoga Boga. - Ali to je samo priča, u kojoj

nema ni trunka i tine. I tu priču o­baraju naj\·jerodo tojniji učeniaci koj i čitav Ži\'ot pos\·eri.:.e prouča\·anje tog pitanja.

Pa što oni kažu? jera nije tako po tala, niti se

je na taj način rar. i jala. \'e drugo. I obratno! - 1 aj tari ji narodi \'jero\·aii u u jedno 'rh'Jvno Biće. jednoga

Boga! On je tvorio zemlju i ljude. Po lije mrti čo,·jek dolazi pred s\·og

tvoritelja koji ga nagrađuje ili kaž­njava za njegov zema lj ki Ži\·ot.

l ako u, prema tomu, na tale 'je­re u \i ~e bogova?

1a to je lako odgO\ oriti. CO\· jek je počeo krviti ćudoredne zakone, Bo­žje zapo,·ij ·di. Pohario e i po·tao zao. Da umiri Yje t, da opra,·da ·o­ja djela, izmi lj mnogo bogova. I ta­kvih koji će vtititi njegov grijeh! Za­to počne \ jerovati da e i bogod opi­jaju, žene, blude, mdaju, tuku i mrze,

Promijeni e i ćudoredne zakone ! Dopušteno je rop t\·o, palji,·anje ljud­skih žrb.,·a, izlaganje kržljaye djece, podjarmlji\'anje labijih naroda.

\nogobovh·o 1 pogan ho izm i li ljud ka ·labo t i grijeh. prvi ljudi imali u či tu \'jeru u jednoga Boga. I savr no ćudoređe ~

Oo tako UZ\ r nih pojmova i i ti­na neuk, nekulturan ČO\ jek nije mo­gao doprijeti ,·oj im prirodnim razu­mom. am Bog mu se je morao ob­javiti i poučiti ga to mora \·jerovati i kako na svijetu žiYjcti.

Po tanak vjere ne mogu nam o­bja.l11ti nikakve izmivljotine nego sa­mo Božja obja\'a!

To dokazuju \jet ki u-; njaci: Ou inde, 'cbt: ta, chmiJt, l opper , Lang. A to su samo oni najpoznatijL

l

Stra na 2.

Nedjeljno evanđelje s poukom

Sedamde5etnica

EVANĐELJE sv. MATEJ A (20,-1-16) . U ono vrijeme: Reče Isus učenicima svojim priču ovu: Kra­ljevs tvo je nebesko slično čovje­ku domaćinu koii iziđe jutrom ra­no, da najmi' radnike u svoj .v i.no­grad. l pogodivši se s radntct~a po jedan dinar na d~~ · po~la th n svoj vinograd . l tztša~ŠI o~o treće ure vidje druge, gdJe stoJ.t: na trgu besposleni, i reč~ im: ldt­te i vi u moj vinograd, 1, što bu­de pravo, dat ću va m. oni. <•ti ­đoše. l opet iziđe oko šeste 1 de­vete ure i učini tako. !zide tako­đer oko' jed a na ste ure, i nađe drugo, gd,ie stoje, i reče im: Š~o stojite ovdje vas dan besposlent? Rekoše mu: Jer nas nije nitko unajmio. Reče im: I~ite i vi u moj vinograd. A kad bt veče , r~­če gospodar vinograda n.ads t.ojm: ku svomu: Dozovi radn1ke 1 d aJ im plaću , počevši od ~oslj~dnji ~ do prvih. I pristupivšt ont , kojt bijahu došli oko j~danaest~ u~e, primivši po .iedan dmar. I prtm.tv­ši mrmošahu protiv domaĆina govoreći: Ovi su posljednji jednu uru radili, i izjednači ih s nama! koji smo podnosili tegotu dana 1 žege. A on odgovarajući jedn?~u od njih reče: Prijatelju, ne čm1m ti krivo. Nijesi li se pogodio sa mnom za dinar? Uzmi, što je tvo­Je, i idi. A ja hoću i o~ome. po: sljednjemu da dam kao 1 teb1. Ih zar mi nije slobodno činiti, što hoću? Zar je oko tvoje zlobn.o! jer sam ja dobar? Tako će bt.~l posljednji prvi, a prvi posljednJI, jer je mnogo zvan ih, a malo oda­branih.

POUKA: Isu.> je pravi otac čovječan tva.

P okazuje nam to i dana ynja evanđel­ska pr i ča, s kojom hoće da na s_ve potakne na dužnost rada ne samo tje­lesnog, za vremenitu, nego i duhov­nog, za nadnaravnu svrhu. ..

Otac, gospodar vinograda, kOJl traži radnike, jest Bog. Sve, bez . ra­z like, On zove. Ne gleda na godme, na stalež, na položaj, ni na bogatstv~ . Preo njegovim očima svi su jednakt. Hoće da svi rade.

Vinograd, koji je zasijao, jest nje­gova Crkva. U taj vinograd zove ve na rad - ne samo svećenike! - jer svi su, kako kaže sv. Peta r, dionici kraljevskog svećeništva. Svi suradnici n a velikom d jelu G ospodnjem .

Glavno Kristovo djelo je spasenje duša. Rad i toga je došao na zemlju, ustanovio Cr kvu i dao svoj život. I nas pozivlje na rad oko spasenja vla­stite duše i duša drugih.

Svi oni ra dn ici poslušali su Kri­stov poziv i bili su sretni, dobili u

<><><,..... ............. ~..,........ ............... ....-.....~ v

Zivot našega Oca Ko ne želi znati što mu je sve o­

tac doživio ? Odje se rodio, gd je je sve bio i što je radio? - Djeca lju­be svog oca, zato, sa zanimanjem, slu­šaju riječ i koje im otkrivaju nj egovu prošlost i n jegov život.

Papa je riječ koja ima svoj kq­ri jen u latinskom jeziku. Znači isto što i otac. Ali i bez obzira na samu riječ, f:Ja pa je zai la otac vel ikog d ijela čovječanstva, svih nas ka tolika. Zalo evo, ovom zgodom, nešto o životu da­našnjeg našeg Oca Pija XI.

Sveli Otac Pa pa Pio XI rodio se 31 svibnja 1857 kao če tv rto dijele Franje Ratt ija i f erezije Galli. Na kr­šten ju je dobio ime Ahi l. Rodno mu je mje to Des io u pokrajini Lombar­dij i.

Obitelj mu nije bila bogata, ali je u njoj vladao pra vi kršćan ki duh.

U n jegovom mjec;t u, u ono doba, nije bilo škol , nego ju je sam tadanj i župnik držao. Tu ~e je on pripravljao, da bi posli je mogao biti primljcm u gimnaziju sv. Petra u Mila nu.

G imnaziju kao i bogos loviju svr­šio je s odličnim uspjehom u Mila­nu. Poslije svršene bogoslovije otide

KATOLIK Broj 7.

----'----- ----nagradu. I nas Isus ZO\e, zove na ro svoj im S\·ećc n icima, zove nas osob1t~J po svom u namje niku, \' . Oru Pap i, da pristupimo u redove l~l? ! i č k_e Ak­cije, kojoj je s•rha d~, lozn111.1y '!lama, rad ; na spa::.enJ U du · . l(atolicka Ak­cija združuje u sebi ve l.a lcže i hof da svJ rade u apostolskom rad n, da pod upiru rad \·ećcn i ka . .Jesm o li e i mi odazval i gla u svog b1 kupa, sv .. y ea Pape i stupil i u redove l(atohcke

kcije? .Mora mo rad it i da nas !(rl l ne

ukori : " Sto s toji te be pos leni ?" Naj­pri je obradi mo onu mal u Še ticu ze_;n­lje, koju zovemo na~om ~u om. Mozd~ je lo ledina, koja jey r?d Jla ko: o.vom .' d ivljom travom : mrznJOI11 , zavtšc u~ pi­janstvom , p O\ kom, k le~vo~, blu~or~ , lupeštinom. Izgulimo naJpri) C tc d t~lj e tra ve, da jmo e na posao 1 obrad.lmo zemlju svoje duše, da rodi krepo lima

Sto smo u čini l i do ada? lije li na m ve bi io p reče nego duhovni ži­o t? Zar na m nije bi lo teško žrtvovati

ma lo vremena , novca 7a dobru stvar ? ijesmG li ostavljal i sv. P~ir:'~st sa~no

da se ne moramo ran o u taJati? Te ko na m je bi lo 7rtvovati koj i d.inar ~ dobr u šta m pu, dok mo zna h bacati novac u nepotrebne tvari. Radi nov­ca, zabave, ple~a o tavlja li smo raz~~ pobožno ti, molit e i dobra d je l~ .. Bll1 mo li jeni . 1-Jtjel i bi mo e spa 1tl bez

muke i truda . v. Aug ustin nas upozo­ra va : "Onaj koj i te je otkupio bez tebe, ne će te pa iti bez tebe."

Radimo i 7..a druge. Ako mo ob­dareni vremenitim dobrima d ijelimo milo tin iu · a ko mo obdareni znanjem poučavajm'o, ra \j etl ; uj mo , tj e raj mo ta­mu no eć i svi j t lo Kri tova na uka.

vi moram o radit i vak u svo m zva nj u . Rodi te lji s tim ylo rađat~ dje­cu i uzgaja ju je u strahu BozJemu ; gospodari na tojeć i 9~ n ji~1_ov i .. pod lo­žnici vrše za kon Bozj t; ucJtelJJ da u rcima uč n ika uli jevaju ljubav napram

bližnjemu i Bogu. Svi treba da š~: imo kraljevstvo Bo7je. ko ne drukč t )e, ?­ono pri mjerom, da budemo "dobr.1 .mt­ris l(ri tov", 'ko ji se na daleko šm.

ijesu svi jednako du~? ra~iili. eki su, od ma lih nogu, stupth u vmo­

graC! O o podnji, drugi u m~ževnoj d?­bi, treći pri koncu života . Al1 Gospodm daje svima jednaku plaću. Kako je do­bar i m~losrdan Gospodin! Ali baš ta njegova dobrota nekima je prigo­da da zavide svojo j braći.

Zavist je grdna mana, od koje ne­mamo nikakve kori ti, a donaša veli­ke štete i zle posljedice. Đavao je zavi­dio Ada mu i u svojoj zavisti ubi mu dušu i upropasti č i tav ljudski rod. Ka­jin je bio zavidan Abelu i usmrti ga. .Mnogo t ih primjera imamo u životu. Kol iko suza, koliko boli i nesreća je rodila zavi t!

Ne zavidimo, već veselimo se tu­den, dobru i napretku. Tako ćemo naj­bolje pokazati da smo učenici najve­ćeg Učitelja.

u Rim, u gla ovit i Collegio Lombardo, i tu se posveti višim bogoslo vnim na u­kama . 21 prosinca 1879 bude zaređen za svećen ika, a 22 prosinca i te godine otsluži svečan o prvu sv. mi u u crkvi sv. Karla a l orso.

Nakon svršen ih na uka bude ime­novan ,prof erom govorništva u bogo­slovnom sjemen ištu u Milanu. Njegov mu je rad pri pravio pu t da je bio prim ljen kao lektor glasovite milan­ske biblioteke Ambroziane.

Na tome je položa ju o tao punih 26 godina.

U međuvremenu izdao je svoja naučna djela za ko ja u suvremenici govorili, da su prava naučenjači<a dje­la, iz kojih se vidi njegova točnost, savjesnost i iskrenost.

Malo prije nego je nastao sV'j etski rat 1bude imenovan pre ts to j nikom va­tikanske knjižnice.

Ipak nem ojmo mi lit i da je, pod velikim teretom proučavanja starih spi­sa u raznim kn j ižn icama, zanemario svoje svećeničko zva nje. Ne! On je, već onda, provadao široku Katoličku Akcij u, i ta j rad , u ko; i je uložio sve svo je slobodne časove , nazivao od­morom.

[(ad je mila nskim nadbi kupom postao kardiina l Ferrari, dobi je Ahil Ra tti veoma delikatnu mi iju, da u škole ponovno uvede vjerona uk, jer su svećenici iz njih bili isključeni. Tada

Za radnička prava U osamnae tom vijeku stroj za­

mijeni ru ke, nesk:?e mal ih obr~nika, a podignu e. ~Vl J ~ nove kla;e .. ~a: pitali ti i radn iCI. S ila n nova c 1 :e.hkt po j Cd i . n~gom i l~ ye se l~ o~ . neko~ ~c1~e , a mnog-1 1 mnog1 beskucmCJ dodiJelje-ni su s troj u kao mr tva tvar. y

Rad nik je bio u slabom polo~­ju : ostav io je svo j.u. kuću, .dugo _radto pod nezdrav im pnhka~a 1. s l~b1m u-

je naše doba predalo na mi!ost i ne-milost nečovječn im gospodanma. .

Njegov glas, koji se č~o 15 svtb­nja 1891, bio je g las .l~nstova N~­mjesnika. Dakle: zapov!J~d na koju se ljudi žrtvuju i pregaraJU. ~to~a su biskupi, svećen i ci i svjet?vn JaC.l, na.

ovom kao i Starom kon tin en tu, pre­gnuli da rade po smjernicama vel tkog-Leona. v· y

Papa je ne samo oznac10 sto s.e mora oboriti, rušiti, ko što rade soct-

lovima un ištena mu Je obllel J. A 0!1 je lbi o 'vi jesta n prava da živi. dosto)­nim životom čovjeka . I ustao Je protlv nepra vde, bezdušja ,_ i . kapi_talis~ i čk?g zločin tva. o, kap1tah ta Je b10 Ja­č i : uz ilan novac služila mu je i dr~v­na vlast, te je radnik bio mučen 1 u-

. jalizam i komunizam, već i ono što -

bija n. . . . Bilo je, dodu e:, plemt;nt t.lh poJ ~:

dinaca, u prvom redu ve~en 1 k!l, kO jl bi e zabrinuli nad ovako Jadmm sU:­njem svojih sinova. Ali nj~hov rac~ Je bio uokviren samo na uzu okolmu, jed no mj e to. V~še. n.i:j~. u. ni ':'?gli, j r n ije da na opca JOlCljatlva, ~}tJ s~ se iri slo jcd zauzimali za pomzene 1 be pomoćne.

Već god. 1836 se je jedna gru­pa Iraca , u ew York it_yu, pobu­nila tražeć i pov i ~eri je n~dmc~ .. ~~­merici je, god. 1890, bw opet traj.k za osamsatni rad . Po većim gradovi­ma su ui:-csta le povorke gladnih. Po­slodavci u, pak, ulagal i ve si le, d_a ometu i kr e ova kv e pokrete: bati­nanjem, ubijan jem, sud kim 7.a~rana­ma i izbaciva njem iz posla. tko se ni je di zao na obra nu radnika. Ako bi koj i pošteni građa~in uzdahnu~ nad ovim bi jednim stanjem, morao Je za­šutjeti , j e r j e b i l o o p će n _i t _o mnijen j e da t a k o mora b~h:

a mi radničk i vode bi li su ljudt bez sposobnosti, uskog vidokruga i se­bičnog rada. Cesto bi se dogadalo d_a bi jedna organizacija radila ne mJ­s l eć i na dobro druge. Sam im vodama je više bilo do predsjedn ičkog po l·~­žaja, nego do kori ti radnika, t~ bt, poamlćeni od kapital i ta, napustih ra­dnike na milost i nemilost.

Krivi nazori općinstva, vlast i ne­vjernost radniČkih vođa - sve je to ač.injavalo zid koj i se ni je mogao o­

boriti samim štrajkovima i prijetn'ja­ma. Tr e b ala je jak a moralna sila, kao što je p apinsk a, pred k ojo m b! s~, najl?riJe, sruš ilo to opcentto IŠ lJe­nje, a zatim i ostala z l a.

I za ista: s ijedi sta rac, Leon XIII, progovori o činsku riječ potlačenim i­novima radnicima . Nije se obazirao na kapitali te i vlasti, već Je srčano ustao na obranu potištenih.

. Prvosvećenik je pohvalio po jedi-načne pothvate i n a r ed i o da se slož n im si lam a poradi oko poboljšanja r adničk i h prili­k a. Stavio je u dužnost svim bi kupi­ma, svećenicima, kao i katoličkim svje­tovnjacirna da se zauzmu za one ,,koje

Ahil Ralti skup i oko sto svećenika ko­ji e ponudiše, da će katehetsku službu vrš iti be pla tno. A kardinal Ferrari, po lije toga, piše svom povjereniku Ra tti-u: "Bog_ Vam platio za sve, što učiniste za tako svetu stvar, kao što je očuvan j e kršćanskog značaja u na vim školama i u našoj mladeži."

- I ao dobar in on je skoro o­božavao voju majku koja e poslije muževljeve sm r ti na tan ila kod kćerke. !(a d je god. 1902 izdao djelo ,, Due pianlc iconografiche d i Milano", po­svetio ga svojoj mmjci ovim riječima: " Po većuj em Tebi, majko staroga, ri­jetkoga kova, ove nacrte - naj tarije dosad poznate - naše vel ike i drage Jombard ke metropole . . . Po većujem ih Tebi . . . i tu ćeš naći dokumenat ljubav1 i poštovan ja svojega sina pre­ma 1 ebi. "

Godine 1918, na želju Polis kC>, otide A hil Ra tti u Po ljsku kao apo­solski delega t. Svojom ljubeznošću, pravedn ošću i mirnim ra uclivan jem političke situacije steče glas velikog dr­žavnika s ko j im su ra do v ij ećali pre­staV11ici sdh država. 30 ožujka 19 19 proglasi u ime Svetog Oca Po ljsku re­publikom i bude, na zah~jev Polj ke, imenovan od Svetog Oca papin kim nuncijem, a zareden za bi kupa u Var­šavi iste godine u prosincu.

Uto bukne borba izmed u Poljaka i Ukrajinaca. Uzalud se je Ahil Ra tti ,

se mora podizati. . . . Temelj svega blagosta_!lJa 1 m:ra.

jest religiozno i moralno cuvstvo oo­vjeka. ,, amo kad temel j sociajl ~ih za­kona bude religija, o tvo~en J~ pu~ stalnom odnošaju među članovtma l o tvaren ju mirnog zadružnog i eko­nomskog blago. tanja·." toga treba _da se u onom koji služi, jednako kao 1 u onom kej t gospodar i, uzbudi vjerslro osvjedočenj e i obno va ćudoređa .

Sv. Otac je naveo va ona dobra koja bi proistekla iz ~kove . obnove čovječanstva. Po tom b1 radm.k s l?o: slodavcem bio Yezan vezom ljubavi 1

pra vice. Zene bi se povuk~~ u k_uće da obnove sveto domaće ognjiŠte, Jer "o­bitelj je i u mi li i u stvari prije nego država." !estalo bi nepravedne po-djele imanja. . . .

Ogorčeni štrajkovi radmka, pn­je Leonove enciklike, vodili ~ se ~to­da se izvo jšti: povišicu plaće, smanje­nje radnog vremena i sloboda udru.: ženja. · .

Ta tri pitanja Sv. Otac Je ras­pravio i protumačio. Plaća ra?niJG: mora biti tolika da je u mogucnosh pri tojno živjeti, i, sa šted n jom, pri­baviti nešto vlasn ištva. Prenaporan rad ubija sile čovj eka, n jegovo potom.st~? slabi i tako razara zdrav narodm Zl­vot. O radničkim udruženj ima ovisi položaj radnika. Ako su o.~a slo~n~ i moćna pobolj aće se radm~k~ pnl.Ik~. Ovako je Leon XIII u SVOJ OJ enaklt­ci Rerum ovarum" razložio radni­čkd' pitan je na zadovolj stvo svih ko jL zdravo i pošteno .misle.

Radom sljedbenika Leona XIII mnogo se učinilo. I u budućnosti se očekuje samo od onih koji budu išli stazom zacrtanom od N jega. Na to­poziva i današnj i Papa u svojim so­cijalnmi pismima. Radimo, i budimo­spremni!

------------------------Svi na akademH1! u Katolički Dom!

Slavimo Papin dan

kao biskup i aposto lski nuncij, trudio da ugu. i političke strasti ovih dvaju naroda. N ije uspio. o, ipak dobije priznanje sv. Stolice i čitavog svijeta koj1 ga je š tovao ne kao Poljaka ni Ni­jemca nego kao prestavnika Svetog Oca koji je jednako ljubio sve i na­stojao da svačije pravo bude jednako poštovan o.

God. 1921 umre milanski nadbi­skup Andrija Ferrari, a njegovim ha­sljednikom bude izabran J\1\sgr. hil Ratti. Poljska se teško odijellla od njega znajući da s njegovim odlaskom gubi nešto veliko.

Kroz godinu dana nadbiskupova­oJa proveo je u djelo, svoju namisao, Katoličku Akciju. o, nije je mogao da dovr i kao nadbiskup, ,jer je 22 siječnja 1922 umro Papa Benedikt XV. a veljače morao je Msgr. Ahil Ratti nastupiti novu dužnost, u kojoj se pot­puno očitovalo n jegovo znanje i nje­gova duševna veličina . Sesti veljače, je. naime, bio izabran ocem sveopće Cr­kve, Papom.

Cim je P io XI stupio na vlast, mnoge u države stupile u odnošaj sa Svetom tolicom. Osnova na su u mnogim državama papinska poslani-štva i nuncijature. ·

U samoj Italiji nastali s'u pomir­Ljivi odnošaji između Vatikana i vlade.

Otkada je krunisan papinskom krunom (1 2 ve ljač-e 1922), Pio XI,. •

skora nosti l Sl\'

va rij •· ljev s u svi rnir, se P~ ~ju 1 se to slovo

svijes dans

tnoć, tek ta gos laJ

t onern( "ara 1 stva g Crk·\'e Prože je Pt oso~

~on ea Je IX bol.ln i Nje hovne kakvi

Broi 7. .

Po dr:avi "HRVAT l l RADI::; ". - Rad dru ­

štva "r lrvat kl RatW " kroz pro· lu godinu bio je vrlo uspje;:m. 1ajveb pažnja je po­'svećena opskrbljivanju siroma~ne dje . Ta­ko je mje. tila u ralne grane obrta 680 dječaka, a od početka dru'tva 17.169. U Inozem tvo je po lnno 235 dječaka.

NAŠ I Rl B A R J U S T l S l. - Za­branjen je uvoz na"e ri be u !taliju. toga su cijene ribi pale, a neprodana e baca u more. n' e vlasti bi e morale n ovo znu­zeti, jer tim propada mnoga na~a obitelj 11

Primorju. PROD JA 101 .\ - Pro' le e-

zone je bio obilan rod smokava. S.\mo sre­dnje primorje je pro iZ\ el o 60 vagona suhih smokava.

AJTEZ.I AS PROBlE \. - a~ se­njak je prezadužen. l roz l 934 dugO\ i u iznosili 6. 79, 696.659 din., a kamate 393, 205.553 din. To bi trebalo rije. iti, pa bi se lak e raZ\•ijalo na:'e poljodJelstvo.

PAPIN Dr\ U BE ORADU. - Pri· godom 13 godi'njice kruni: anja slavno vla­dajućeg Pape Pija Xl odria.ia e je u 13co­grad u crkvena ·večanost u nedjelju l O veljače u crkvi Krista Kralja. Po lije po­dne priređena je bila u dvorani zavoda sv. Josipa svečana akademija . l ostala rnje-ta diljem i !rvatske i 10\·enije oddala su sli č­ne svečano · ti .

Z1 ACAJ A 80 OODISNJ!C . Na ll veljače navr· io je osamdesetgodišnjicu ži­vota zagrebački nadbi · kup dr. A. Bauer. Tom prigodom. dok ga ovih dana napadaju mnoge prolivničke novine, pomolimo se za njjegov dugi život. Da i nadalje bude svjež, ustrajan i nepopustljiv l

RAZGLA E I IZBORI. Predsjednik vlade početkom veljače raspustio je narodnu skupštinu i objavio nove izbore za 5 S\ibnja 1935.

KA TOLI CK! .MU 2.E J. U Splitu po­stoji drušh•o katoličkih muževa "l'v1arulić". Prošlih dana je održalo glavnu godišnju skupštinu koja je izabrala za pretsjednika društva dra M. Poduje. Društvo broji 216 članova.

MRO K1 JI2.EV IK. Sestoga velj ače umro je na svom imanju Gredice, kraj Za­boka, u Hrvt kom Zagorju, jedan od na­ših najvećih i najpoznatijih književnika Lju­ba Babić, koji je izdavao svoje knjige pod i­menom Ksaver Sandor Gjalski.

NOVI ARSK I OTSJEK GLAV, '00 PRIPRAV OO ODBOR za drugi opći Euharistijski kongres u Ljubljani u vezi je sa svim listovima u našoj državi i s mno­gim listovima u inozemstvu. Dosada je poslao vijesti, osim slovenskim i hrvatskim listovima, također i njemačkim, mađarskim, češkim, poljskim, talijanskim i mnogim ise­ljeničkim listovima. Tako je n. pr. najveći francuski kat. dnevnik ,,La Crois" (Kril) do­nio vrio la kavu objavu o našem kongresu. Nadamo se, da će kongresu prisustvovati veće skupine Francuza, Ceha i Poljaka.

NAJSKUPLJE MJESTO. Kod nas su najskuplje živežne namirnice u lijepom Za­grebu.

skoro svaki dan, piše pojedinim lič­nostima i društvima daj ući im upute 1 sa'l'Jete.

Koncem godine 1922 izašla je pr­va enciklika. Pija XI koja počimlje riječima: "0 miru Kristovu u kra­ljevstvu Kristovom." Tu ispituje zlo u svijetu i kaže, da pravi mir, Kristov mir, može postojati samo onda, ako se priznaju načela, vrše zakoni i slu­šaju zapovijedi Kristove u životu. Sve se to dade izreći u dvije riječi: Kri­stovo Kraljevstvo !

Krist Kralj mora da kraljuje u svijesti pojedinca, u obitel ji, u gra­đanskom društvu.

Na koncu se obraća svima za po­moć, da Krist zavlada svugdje, jer će tek tada svijet osjetiti svu sreću i bla­gostanje.

Uzalud se trude oni koji hoće da onemoguće djelovanje vrhovnog OJa­vara katoličke Crkve. Povijest kršćan­stva govori: ,,Svi vjerni sinovi Kristove Crkve, od katakomba pa do danas, prožeti su istom čvrstom vjerom: Odje je Petar tu je i Crkva. Mijenjaju se osobe, ali Papa ostaje. I ostaće do konca svijeta, jer tako hoće Onaj koji je postavio prvoga Papu i Svojom božanskom riječju zajamčio, da Njega i Njegovih nasljedn ika, u službi vr­hovne vlasti u Crkvi, neće uništiti ni­kakvi neprijatelji!"

v. e.

KATOLIK

Crkva u slikan1a Iz E,·anđelja

adošao j zgodan ča-;, kad je marljiva ruka ra la rcva bacila sjeme u zemlju. jeme Je bilo neznatno "naj ­manje od vih jemena." Zrno je is­trunulo, proklijalo i ral\ ilo se u di­vno krošnajlo stablo tako da su i "ptice nebeske", u jatima, dol ijelal • na njegove g rane, da nadu zaklona i odmora.

Zamjeran u pjeh u ra lu očevi­dno e pripi uje nj egovo j o ebujnoj životnoj snazi - a nikako kahom na­ročitom plodnom tlu ili blagom pod­neblju . aproli\ znademo, kako je Pa­le tina vrlo opora zemlja, gdj e vlada, na mnogim mj tima, kopriva i drača . Jo" je čudesnija pojava da je O\ O sta­blo do/i,ilo 1900 godi "' nju d oku sta­ro l! ll odoča nici, ko) putuju u sv. Zemlju, pričaju o tamošnjim ma ·J ina­ma, čempre ima i cedrovima ko;i svo­jim trepeljivim, i azda zelenim li šćem dočaravaju O\U davnu pro· lo ·t van­deo kog tabla.

l(opri,•e i drače za\ idnim okom su pogleda vale u "oga goro ta nog druga, dok su ga bi je ni vjdro\ i na­stojali kršili. ije u mu mogle na­skoditi vc proti\'ne ile; samo u od-tran ile nepotrebne i štetne grane, u

koje e bio uvukao kakav crv smutnje i prkosa. Ovakve o j ečene grane su e u kraće ili dulje vrijeme potpuno o-u"'ile.

jetite se, od na j ·ta riJih do na j­novijih, kri\'ovjerja i raskola, koji do­kazuju svoju tuL:nu po' ije t. A napro­tiv, kako je čude no pokrštava.nje di­vljih i poganskih naroda u katoličkoj Crkvi!

~az~ovor s čitaocima .....................

Iz prirode sporcd ujell1 JU s r iJ ·kom, koja

svojom vel i činom nadmašuje duž inu .Misisipia u Sjevernoj merici, a, u obilnosl! vode, Amazonku u Juznoj. - O Dunavu e znade, kao o nijed­noj drugoj ri ~ ct , da prolazi kroz š~st zemal ja. riejka, s kojom uspoređuje­mo Crkvu, protječe kroz: S\C zeml je i sva kopna !

I ·pod " Pd rove peć ine" kl j uča bo­ža nski izvor O\ e laJ in h ene rijeke. U vrem enu od prvih 300 god ina ona sl va­ra svoj gorn ji tok kroz sami kr'š i gor­ske hnd ine. To je još doba progon-Iva. iteški Je vladala prve za-

preke, dok napokon proteče mirnij im redn jim tokom. a O\Om putu nai-

lazi na prve obiln ije pritoke iz pogan­kih i barbarsk ih z mal;a.

Značaj na je o ebi na ri jeka, da im, u !i jed pri liva vode, korila nabre­knu i na tane poplava. U našem slu­čaju na tali u, na taj naein, oni već i ili manji potoci, koj i e vole nazivati narodnim r ijekama.

Prohuja la u to ljeća. Ri jeka je duboko izdub la voja korita i prošir ila obale. tanju je da pri mi još mno­ge pritoke sa daleke Azije i crnačkog juga. Posao je "rimskih leg ionara" -misionara, da izdubu kanale i sagrade spojne mo tove.

Znam da Ru ima ni je tako dra­ga Volga, niti je Indijancima ri jeka. Gange tako sveta, kao što je nama draga i sveta Mati Crkva.

g. f.

Papino bogatstvo UPIT : "Više pula se ćuje got•orill da

je papa veoma bogat i da živi u raskosnim dvorrmama. !(allo e lo može složili s onim t•elikim !(ris/ovim siromaštvom?! Til !(rist ttijc imao ni luJmena, na /wjl bi glavu na­slonio!"

ODGOVOR: Bez sumnje - Krist je bio veoma siromašan. 1 ' ije imao ni novca ni imanja. Rodio se i umro kao siromah! -A papa? Svi znamo ima svoju posebnu drLavu: Vatikanski Grad. U njoj se nala­ze velike javne zgrade, uredi, muzeji i knjižnice. Divni su i vatikanski vrtovi. -Ne znamo koliko papa ima novca, ali sigur­no ib mnogo treba za izdrLavanje svega toga.

Pa što, zar je čudno da papa ima svoju policiju i počasnu stražu; svoju poštu i radio stanicu?

Sjeti se one lijepe Kristove parabole, slike o goruši čnom zrnu . Zrno gorušice je jedno od najsitnijih zrna, ali kad ga ba­cite u zemlju : proklija 1 naraste tako veliko da ptice na nj sjedaju i počivaju.

Dobre knjige Joso Felicinovif: Svijetlo mlado­

sti. U Zagrebu je, nedavno, iza yla knjižica pod gornjim nas\0\·om. 1 api­sao ju je pisac koji je već poznat na­šim katoličkim bkrugovima po mno­gim svojim moralno- ocijalnim knji­gama i brošurama. l(ao š to i sam naslov kaže: Ova najnovija knjižica preč Josa Felicinov ić posvećena je mladosti. I to onoj najmlađoj mla­dosti: djeci . -

Knjižica je, u prvom redu, na­mijenje.na svim duhovnicima i vođama "Malih Križara", najmlađeg članstva naše raširene križar ke organizacije. li isto tako se mogu s njome po \u­žiti duhovnici i vođe i svih ostalih katoličkih društava.

"Svijetlo mladosti" je veoma u~ spio rukovođ. U njemu se nalazi gra­divo za še tmj esečni rad s djecom, u­druženoj u katoličk im društ\•ima. Za svaki mjesec ima pet predavanja, i to: liturg ičko, vjersko, ćudoredno, organ i­zacijsko i socijalno. Preda\'anja su kratka, isprepletena primjerima i pri­čama. Upravo za priproste dječje du e!

Mnoga predavanja mogu poslužiti vjeroučiteljima i za nedjeljne propo­vijedi.

!(ako je već spomenuto: u knji­žici se nalaze predavanja samo za pr­vih šest mjeseci. Zato je ovo tek prvi - iako samostalni dio. Pisac je

S tim goru~ičnim zrnom Krb t je uspo­redio svoju Crkvu. U poče tku malena i neugledna raZ\ i se u veliko krošnjato sta­blo, u kojega sjeni će se milijuni ljudi moć i odmarali. Evo što o tome pise ovogodišnj i "Glasnik Srca Isusova": •

"Krist je Imao oko sebe 12 apostol a, a Papa ima 70 kardinala.

Krist je imao samo šaku vjernika na brizi : Lazara, Nikodema, i par pobožnih žena, a Papa ima oko 400 milijuna kalo­lika.

Krist je propovijedao samo Zidovi­ma i to samo u Palestini, a Papa, po na­redbi Isusa Krista, šalje misijonare , po čitavQm svijetu".

Krist je u 3 godine svoga javnoga djelovanja predobio tako malo Zidova za sebe. da je napjoslije umro potpuno osam­ljen! Papa Pij o XI. u l O godina svoga vladanja priveo je po misijama u Kristovu Crkvu preko šest milijuna pogana.

I tako dalje, i tako dalje. I tu bi se moglo reći: Krist ovako, a Papa onako!

već dovršio i drugi dio. Cim se ne;to rasproda prvi - izaći će i drugi. -Cijena je veoma niska - pa se već zato isplati kupiti tako lijepu i svim uzgojiteljima mladeži potrebnu knjigu.

Naručuje se kod knjižare " Pre­porod" Zagreb - Ilica 118. uz cijenu od dinara 5.

Dr. Juraj Sćetitzec: Socijalna or­ganizacija fašizma. (Bro . 48 trana u velikoj 8°. Cijena Din 10. - s pošta­rinem Din ll.) -

Dr. Juraj Sćetinec, profe or Eko­nomsko-komercijalne visoke škole iz­dao je pod ovim naslovom svoju bro­šuru.

U toj studiji pisac ana lizira o -novna načela i strukturu fašis tičke kor­porativne organizaci je, zatim razma­tra organizaciju radnih odnosa te ra­dne i životne prilike radnika, koje su nastale provođenjem faši tičkog kor­porativnog režima u život. Na koncu ispituje, koliko faš istički režim daje izgleda, ela će ostvariti nov društveni red.

Pisac je iscrj>ivo prikazao struk­turu dosadašnjih organa faši s tičke kor­porativne organiza ' je : indika.ta, kor­poracija i arodnog vijeća korpora­cija, te glavne ustanove, 'kojima sc re­guliraju radni odno::- i u fašističkom si­stemu: ustanovu kolektivnih ugovora i sudovanje u radnim sporovima. U je­dno je iznio i sada nje stanje radn ika u fašističkoj Italiji, naročito s obz1-

Strana 3.

A trtba dodati: !Ivala Bogu, da je ta ko l Inal-e ne bi Krt stovo proro C:anstvo o goru­&il: nom 1Tr u l nJegovom stab lu bilo ist inito.

!Ivala Bogu, da !'ap:1 ima pala ču! Gdje bi, ina(e, smjestio tolike svoje urad­nike koji ga pomaiu u ' Irenju Kristova kra­ljl·vstva' Gdje hi pr im io 01 e stotine tisu­ća vj ·rnika i novjcrnika koji ga godi~nje dodu po>J e iti i poklonit i mu ~e?

!Ivala Bogu, da Papa ne iJe bos ! l(ah·a bi to sramota bila za n. s 400 mili­juna katolika, da svom Papi ni mo ka rl ri na­baviti ni par papui'a ,l uresi i ih što bolje možemo 't

!Ivala Bogu, ~to Papa ima auto! Ako ga u Americi svaki radnik moie Imati, za­što da ga nema i naš Papa' Kad se bude moglo, ku pi ćcmo mu i avion!

opće· hvala Bogu, što se Papa u mnogočemu, što nije bitno ni za VJeru ni za ćudoređe, radikujc od Knsta. To je sa­mo znak, da Kristova Crkva nije vi !e goru­; i(no zrno, n cso ogromno stablo !"

t:to 1 ko "C; a ric rca Isusova". I mi mu sve polpiSUJemo ! A na koncu zapam ti­mo : Sve što papa ima, darovala mu je ljubav ka:oHka ! On ne kuje nuvce. Iju mu ih katolic-i iz čitavog svijeta, jer zrajt• da ih mnogo treba za širenje vjere, i Jer ga, napokon, i kreno lj ube !

A onda i to : Sto Papa ima to i dru­gima daje. Pomaže gdje moLe i koliko rr. o­že. 'ahranio Je on milijune pravoslavnih Rusa, pomogao je i mnogim pravoslavnim Srbima, a kako neće katolicima !?

Papi je do ta da živi kako se dolikuje glavi naj većeg društva na svijetu, a d ru~o dijel i. Kad bi vi;e imao, vi 'e bi 1 da\'ao !

Po svijetu 'OVA SA iOSTAL 1A CRKVA. Pra­

voslavnom crkvom u Potkarpa ~koj Rusiji upravlja episkop Damaskin koji je podvr­nut srpsko pravoslavnom patr ijarh! Var­navi. Patrijarha je želio tamo uvesti neke promjene, rad i kojih je došao u sukob sa svećenstvom. Zato je S\ e~ensh·o od l učilo da se otcijepi od srpsko pravoslavne patri­jaršije i da osnuje samostalnu crkvu. - Ka­tolici ne poznaj u narod nih crkava nego sa­mo jednu opću Crkvu !

OO ORI 58 J t. Z IKA. i'\edavn0 je u­mro u Reykiaviku, gl!lvnom gradu o toka Island, trgovac Olaf Enkson. On je u svom sedamdese!godišnjem životu nau čio govoriti 58 jezika. Dakle ne govore samo ženske!

RAJ U R SI]I. Kako pišu francuske novine, u Rusiji, u tom tobože zemaljskom raju, komunisti su od godine 1917 do 1929, ubil i mi lij un i 765.065 0-{)ba. Među nj ima je bilo 25 biskupa, 1215 svećenika, 6750 profesora i u čitelja , 8800 liječnika, 54,850 oficira, 12,680 vojnika, l 0,500 policajaca ; 15,000 seljaka, i 192,000 radn ika. - Ui­stinu prav i raj !

JU1ACKA ' IJE ZADOVOLJ A. Prošlog mj~eca jemačka se je povećala. Dobila je, u izborima, područje Saar. Sada bi htjela dobiti i Memel koj i se nalazi u današnjoj republici Li tv i. - Ljudske želje su neu tažive.

rom na plaću i uposlenost. U zaklju­čku pisac ispituje stav fašizma prema kapi talizmu te ocjenjuje njegovo na­stojanje za ostvarenje no,·oga gospo­dar kog sistema, koji bi imao pret­stavlja ti re formu sadašn jeg druytvenog stanja .

Bro"'ura se dobiva u većim kilji­žarama i kod pisca: u Zagrebu, Mali­nova ul. 34.

Hrvat mučenik bl. Marlw Kri­ževčanin jedan je od ri jetkih Hrvata, koje je Crkva uzdigla na opće čašćenje, pa bi vjernici Hrvati trebali da ga što većma upoznaj u i da mu se utječu molit\'ama, ne bi li tako uspjelo toga

· hrvatskog blaženika. uzdići i na oltar kao veca kato l i čke Crkve.

30-godišnj ica beatifikacije (pro­glašen ja blaženim) upravo se sada na­\rršuje. Zagrebački nadbiskup i koad­julor izdali su okruill,icu, kojom po­ziva ju vjern(ike na čašćenje i proslavu bl. Ma rka.

Da se Hrvati vjern~ · što lakše i više upozn.adu sa svojim hrvatskim blaženikom izdalo je Dru tvo sv. Je­ronima u vojoj "d inar-štampi" u ko­lekcij i " Jeronimsko Svij etlo" novi bla­ženikov ž i v o t o p i s iz pera Msgra d r a J o s i p a L o n č ar i ć a _pod na-lovom ,,1-lrvat svetac blaženi Marko Križevčanin" . I nji.žica stoji samo 1 dinar, pa je va lja ra pača t i u što ve­ć-em broju. Naručuje se na "Jeronim­sko Svijetlo", Zagreb, Trg Kral ja To­mislava 21.

l

Slrana 4.

Vl l 11\ 1 7. ]Ai\•\. Neki pi · u da Fran­cusko: namJ~:raya l tal ij i dat i z..tjarn od četi­ri milijarde franaka. Vidi e d:t danas mato tko ima novaca.

PO JL l l'i\ 1'1 \'. Otac je primiO, 11 •clll no, na raz~o,·o r d'a strana dr/.av11ika : 5.1da njeg prc:sjcd1 ika 'ikara(T\· e dra Espi­IIOZt< i ui1o:rcmskog ministra Puijs dc 13e cr nbrouha. - Tako skoro S\'al<i dan, do­laze Papi u po' je e rami ministr i, po lam ci i kraly,:vi.

1' ·\PlN r \ O j l· tvll:.D 1 1AROD O. Otkada je da1 a; , j1 Papa l io • J. preuzeo u s \ 'OJl r u k~ kormilu PetrO\'e lade, po­skodc je br~j država koje imadu svoje pr ·l lavnike kod vele S10li<C od 2 ~ na 37. Z;lr nije to jo; jedan dokn koliko Papa ima u~lcda u medunarodnom ijet u?

1.\1\DI \1 0 DO 'JA KRL ll\ . Sada . e zna da je lan i, na CiJelom ··viJci u, urodilo 900 miljuna metrički h centi p;eni e To je do,t,· za \'e lj ude. - Bog daje u obilju, a­li lj ud i, koj i !lC poznaju ljubavi nl pravice, ne(e da to obilje meJu sobom dijele

POJ VII A l· !\UG\. .JužnoJ fri ci pojavila e kuga. Već je okui eno ne-· ko liko to ti na osoba, a ima i mrtvih. Kako e je u tanovilo ela ovu kugu "ire takori,

sa tavile u e posebne čete koje ih truju razn im plinovima

0\ 'I Cl!' ~IIRANJ . Dosad su o udenici na smrt um irali na vje'alima ill na električnoj stolici. ada se je u saveznoj ameri čkoj državi J cvadi uveo -nO\ i način lzvr"ivanja sm rtne kazne: trovanje plinom. Liječnici mi lc da čovjek, na taj natin , za nekol iko ekuudi umre.

PANJOL K E POPRAVLJA. a vrhu brda Tibidado kraj Barcelone. u Spa­njolskoj, podignuće se ve li čanstven i kip r­ca Jsu. ova koji će bili visok d et metara. Za lijevanje kipa utro. eno je J 20.000 kilo- , grama bronca. - 1adajmo se, da će !(rist opet zavladat i u nemirnoj Spanjolskoj.

Što drugi pišu T> d"C.

Za .iedinstvo crkava Dnevnik " Hrvatska Straža" donosi o­

ve retke: " U 16. vij eku ukrajinski su e biskupi sjedinili s katoličkom rkvom, da spase vjeru i moral svoga naroda. U Polj­sku je u to vrijeme prodro prote31anlizam i nanio je ondje vjeri i 'moralu ve:ike štete. Katolici latinskoga obreda spasili su svoj narod na laj način, što su bil i vezan i s r­kvom katoličkom i Petrovom S alicom. rigradski patrijarhe bili su nemoćni protiv sviju pogibelji, što su dolazile u lo vrije­me od protestantizma i kalvinizma. !(on­cem J7. vijeka vidimo ne3to sl i čno u Tran­silvanij i. U lo je vrijeme veliki broj Rumu­nja prešao u katoli čku Crkvu, da se spasi od kalvinizma. Danas ih imade oko jedan i pol mil ijun . U najnovije vrijeme javio se ondje opel živi pokret za sv. sjeclinjenjem i to u Be ara bij i pod vodstvom pro tojere­ja Cecana. l sad se rad i o tome, da e pod okriljem v. Stolice spasi ondješnjl ru­munjski pravoslavni narod od ate is ti čkog bo ljševičkog potopa.

Ovdje navodimo nekoliko rij eli i;. in­tcrviewa , šio ga je dao spomenuti proto­jerej ecan advokatu iz Bukure; ta, An tunu Frollu, uredniku katoličkog li ta "Ferali nou" .

redn ik je pitao g. Cecana : ,,Kako bi­smo se mi mogli po vašem mr!jenju bra­niti od nemorala , koj i nas zahvaća"?

Cecan je odgovorio: "Na borbu treba odgovorili borbom.

Nije u;al ud Izrekao Papa Pija X., da mi badava grad imo crkve, arnostane, ško­~e i 'ku će, jer sve to ne će bit i naše, ako ne budemo ima li u svoj im ruka ma novi n­stva. e smijemo štediti, gdje se radi o dobrom . novins lvu. Bolje je, da prodamo svoje kuće, što smo ih sagradili iz mrtvog kamenja, i da sazidamo žive ljudske duše, te da sjed inimo sve kršćane protiv zajedn i­čkog neprijatel ja prema želji sv . Oca".

redn ik : " l(ako bismo ml po Va~cm mnijenju trebali da za · lo radlrno ?"

"Prije svega narod treba prosvjctljl­vall laKo, le i najmanje dijele hvali, šio je sv. sjedinjenje. !(ada bude narod pro­svijetljen, tad će ustu pili i "sil nij i", koj i se vazda protive sv. sjedi njenju. Na na­šem Besarabskom kongresu sudjelovalo je 36 svećen ika, SO pajaca i učitelja . Nljedau od lih nije bio protiv sv. sjedinjenja.

Urednik: " imade li mnogo protivni-ka sv. sjedinjenju ?"

"Samo neupu ćeni i oholice. Prvi ne tc da vide oi da čuju, a drugi sc boje, da bi izgubil! voj visoki položaj ."

KATOLIK

N. 17 P. lB u. 19 s. 20 e. 21

r 22 s. 23

K a endar Veljača

Sedamdesetnlca Sv. Simeon ® Uštap " Gablnlle " Zenoblle " Adelaida Stolica sv. Petra u AntiohiJI sv. Petar Damjanov

l

Sveci ove sedmice o, e .ed mice nemamo S\ eca, koj i

bi u našoj okolici bio o90b1lo poznal; toga dana donašamo za vaki dan

sedmice kratki ži,·otopi sveca, koji se tog dana štuje.

v a n d j e l j a ZO\ e se : S e­d a m d e s e t n i e a . Kršćani su u prvo doba ob ičava li postili 70, 60, 50 ili 40 dana pred kr . Otuda se njihova korizma zvala : eclamde etnica - šest­de etnica - pede etnita i i čel.rdesetni­ca.. Od toga ima ju današnja i tri sl ije­deće nedjelje voja imena. U ovim nedjeljama mi. no je ruho pokorničke, Jjubiča te boje. d dana sve do Us­krsa pre taje se u crkvi pjc,·at i ve eli Aleluja. Tim nas sv. Crkva potiče da e već danavnjim danom počnemo pri­

pravljati za U kr po tom i molitvom. U po ned. Sv. Simeon, mu­

čenik. Bio je rođak Bl. Oj. Mariji, a bral. sv. a po tol ima Jakovu i Judi Ta­dcji . Brat mu Jakov bio je prvi Jeru­zol imski b i kup, a on drugi. Kao ta­rac od 120 god ina bio je m učen i na križ propet.

U u l o r. v. O a b i n i j e, mu­čeni k, svećen ik ol in ke crkve, brat v. mučeni ka !(a ja Pape, a otac v. Suzane eljev. i nučenice. Bio je mučen i po­gubljen pod carem Dioklecijanom.

U rij e d u s v. Z e n o b i j e, bi­skup. Rodi e u Fi renci od uglednih,

a li poganskih rod itelja. Pokr t iv ~ i sc prheclc i rod itelje Kri tovoj vjeri. Po­

t..1cl<' bi kupom rodnog grada. Bio je pr:ni apo~tols ki pastir vojem u lad u.

<.obito se je i ticao propovijedanjem r i ječi Bo;/jc, sve t ošću života i čud si-ma.

U č e l v r . v . d e l a j d a , kćer kral ja Burgunskoga, rodena 9 3 l god. Udade e za n j emačkog kral ja lona I. l(ad je i.wmrla kra lj ev ka mu ~ka lo7.a bila je primorana primiti e u­pra,·c njemač'· kc drža,·e, kojom je u­pra\l jala na dobro clr/..avljana, na ko­ri st Crkve i vjere, a na utj ehu iro­ma ha, ko jima je bila prava mat i. a­pokon e povuče u samostan , gdje god . l 000. umre ve lom sm rću , kako je veto i /ivjela.

U pet . Sto lic a v . P e tra u A n l i o h i j i . Danas Crkva lavi u pomenu dolaska s, J Pelra apo tola u Antiohij u, gdje je utemelj io kršćan-ku Crkvu i biskup ku stol icu prije

pola ka u Rim. · U u b . Sv . Petar Da mja-

n o v. Rodio e u Raveni oko god. l 007. U ranom d jet instvu o tade siro­ta na bri;.i brata Damjana, odakle mu i pridj va k Dam janov. l;.učiv v i k-nji­ževno t j znano t1 otvori vla titu ško­lu, u ko joj je, odl i čnim u pjchom, podu čavao mladež i odga jao je u krv­ćan ki1n krepo tima. O obilu je lju­bav i kazivao siroma ima, koje je ve­šće, za vo jim stolom, sam dvorio. Da uzmogne još savr venije živjeti, povu­če se u samo l.an, gdje je provadao živo: u strogoj pok ri i nepre tan oj molitvi. \'. Ota.c Papa tjepan IX., i proli njegovoj vol j i, imenuje ga kar­dinalom i biskupom u O tiji. - 22 veljače l 072. um re u Faenci u Oo-podi nu. Tu e njegovo lijelo, pro­la ljeno mnogim čude ima, -:uva i

ča ti . v. Otac Papa Lav XII. uvr ti Sv.

Petra Da mjano\'a u broj vetih nauči­te lja Crkv .

Divan je Bog u svojim sveti-ma !

------------------BRZOJ A CLST lTl A. Dne 12. ll.

prigodom trinaeste obljetnice kru nisanj t Pa­pe Pija Xl., prcuz. bi ku p poslao je ovaj brzojav : uncijatura Apo to Iska - Sveto­savska 24 - Beograd - 13iskup kaptol kon­sultori svećens tvo sjeme ;~ i < ta kato l i čka dru­štva vjernici šibenske biskupije apostolske administra 'je pri obljetn l l kruni<;anja po­da liru Svetom Ocu Papi čuvstva sinovske ljubavi po~luha prose apostolski blago lov - biskup Mileta

JJ\tlE VA .JE PREPOZIT mrću blagopokojnog don Iva Ivanov i ća bilo je upražnjeno mje to prepozila u šibenskom kaptolu. ra J1 ov. mj . stigla je iz Rima bula Apo tolske Datarije s kojom je sv. tac Papa imenovao pre vj . don Rudol fa Pia­na, do dašnjeg kanonika-teologa, prepozi­lom kap oJa u stolnoj crkvi sv. jakova. U­sto\i renjc novoimenovanog prepoLi. ta bi će u nedjelju na 17 ov. mj. u 101/2 sati u !oi­nici· - Pre vijetlom gospodinu, na tako visokom imenovanju, naše srda čne čestitke .

ZAO S ICE ?A PK. OTIU J U P. -INI. J·Jrv . Kat. 2 . P. Društvo ,.Zora" pri­

redilo je due 14 ov. mj . sve~ane zad u nice u crkvi sv. Franc za upokoj duše pk. O!ilijc Pa ini. l okajnica je, naime, bila dugogo­dišnja član ica , a j l3gajn ica, društva "Zora" .

AKAD EMijA U CAST PAPI. Prigo­godom XII! obljetnice kru nisanja Pape Pija XI l(ritari i l(ri/aricc, ut. sudjelovanje Ce­cl l!janskog Zbora, pri rcduju sveranu al<a­demlju u Katoli čkom Domu dana 17 tek. u 7 sali uvečer. a program u je govor presv . prepozita Msgra R. l iana, dvije deklama cije u počas t Papi, dok Papinu him nu i još neke pjesme pjeva ecilijanski Zbor. Đaci l(ri7.ari igraju ,,Misterij s brela Alver na" u 2 č'ina . jedala l i 5 Din, a stafa­nje 3 Din . Preporuča sc da katolici š ibeni­ka u što većem broju prisustvuj t akadc­mlj i

ZA J ED !CI( U SV. MISU T Pr<rC -_sr imaj u članovi J član ice ka toli čk i h društava u šibeni ku u 7 sail ujutro u bazil ici sv. ja­kova prigodom proslave Papina dana . Neka svi nefaljeno pristupe.

ibe ika Bl AG Sl OV PR ILI KE MAJKE B -

J ,)r DOBROG AVJEI A bi ć-e u crkvi sv. ikolc u nedjel ju 24 tek. u 4 sata poslije

podne. Blag-o lm će obaviti preuzv . Biskup, koji će tom prigodom održat i i govor, a zatim ć:e slijediti blago lov s Presveti m. Pozivl ju se svi vjernici da u "lo većem broju prl-.l upe, jer svi trebamo avjeta od Dobre Maj ke.

!JI l O l(ATOLICK! H DRUST \V . Odlučilo sc, da e jednom mjesečno, sla­nu na 7.ajednirko si jelo sva mjesna katol i­čka društva. Tako je prošle nedjelje od rža­no već drugo takvo Ijelo. Javni i naj­važnij i dio , ljela je bilo i crpno predavanje' vl č. g. !(rsta Stoši ća. nekoli ko rije či , na :r.animiv ua l' i11, prika7.ao je napadaje Turaka na Sibell ik u XVI i Vl \ vijeku . Iza pre­davanja od i·rran je igrokaz ,,M 1 j č ina kru­nica". Komad j dosta dobro odigran. Tre­ba i slać i br. Pav l ovi ća , Kolomba, iko lića i /.an inovi C'a. Preko pauze br. F rano Baririt , akadcmli'ar, pobudno je govorio o križarskoj ~tampi. Tom prigodom je, u propagandne svrhe, podi 1cljcno nekoliko komada ,,1 edje­;Je'' : ,,Vr!i(·a". Skupljali su se i dobrovol j­ni doprinosi za \<ri žarsku ' l;\mpu, jer je sijelo bilo ba~ lomu powećeno .

RA l ORLD J EDJE! .]NO Jf\ B ; -LU žJA. K a t e dr a l a s v. J a k o v a :

6 s. žu psk3 tiha sv. •tisa, u 7, 9 i 9t j 2 (školska) tihe v. J\tbe, u l 0' / 2 s. ustol i če­nje novog- prcpozita pre3vi j . don Rudolfa Piana , u lJ s. svcl'ana po11l ifik:\lna sv. •li­sa n Pa pu. U 5 . popodne propovi jed u pap!n ·lvu , a :ra tim pred i;loženim vcto­tajslvom ispjevate sc ,,·1 ebe Boga hvalimo" i mol ih a ;a l>apu. - Do la č ka ž up ka cr kv :t: U R s. župska sv. NU a. - Va­r o š k a ž 11 p ~ k a e r k a : U 6 . tiha, u l O s. pjevana v. Misa, u 4 . popodne blago lov r k v a s v . t- r a n e : !'ih e sv. l'vl i e u u, 7, 9 i 1 Qlj ?. ., p j vana u 8 ., blagoslov n 41/2 s. popodne. - r­kva sv l ov r c : Tihe sv. Mi e u 6, 7, 8 i 101/2 s. . *'ana u C) s., blago lov u 4 . popodne. U utorak u 6Jj 2 . sv. Misa u i:asl sv. \nlui.a sa cuhari li čnom pobožno­-šću . - e 1 k v a s v . D o m i n ! k a : U 7 .

Broj 6.

li ha. u 1 O s. pjevana sv. Misa, u 3 s. po­podne blago ov. - C rkva s v. Luce: U 9 s. tiha sv. Mj a, u 4 . popodne bla­goslov. - l o v a e r k v a : u 8 s. pjeva­na sv. Misa za Papu, u 9 s. tiha sv. Misa. - e r k v a s v . J v a n a : u 7 s. pjevana sv. Misa za Papu. - Cr k v :1 s v. D u h a : U 6 s. pj vana sv. Misa za Papu. - Cr­k v a s v . N i k o l e : U 8 s. pjevana sv. Misa za l a pu. - Cr k v a s v . e d j e­l j i e e u Cr n i e i : Sv. Misa u 7 s. -Sjemcn i ~ )1a crkva sv. Martina: U 8 s. sv. Misa 1a puk.

I- Nl i\ SfG LISTA darovao je prcč. Dop l . Cocc 1 O Din; da počast e u pamenu blagopokojnog Dr A. Dulibića ve l č. Don j . !\\ijat JO; Don T. Perina 10; Don . Pav i ć 10; da poča · te uspq.menu blagopokojne Otilije Pa ini preč . Don j. Fcll c i novi ć 20 ; gosp. Rade Oarbovac 20; Dor. S. Pavi ć l O; da poraste uspomenu blagopokoj nog Pa ' ke Gole~a velč . Don F. Grandov l O; gosp. lipe Slo; ić 20; mjesto česti tke presv. Don R. Pianu Don S. Pa­vi ć: 10.

MILODAR! " l(ATOLJCI(OJ KARI-TAS" . Da po ča · ti uspomenu pk. d r a A n t e D u l i b i ć a : Braća Supu k Din 50. Da po­časte uspomenu pk. O t i l i j e P a s i n i : Braća Su puk Din 50 1 Berger Bori Din 1 O. Da poča li uspomenu pic V i klor i j e P a­j a l i ć : Berger Boris Din J O. Da poč.aste uspomenu pk. Ivana Mahnića (F rua): J linić Frano i 'Matulović jerko po Din 20; Babec Adam i Berger Boris po Din J O. -vima darovateljima Odbor najharnije za­

lwaljuje. Ovi milodar! u kori l " Katoličke !(arila " za Pu čku Kuhinju primaju se u r raf i e i "K a r i t a s" (kraj dućana g. Gr­

ge Radi ća) . KO FERI:'. CiJI SV. INKA P UL-

KOGA doprinije"e : preč . don ' iko Mar­kov u pača t pk. dra Dulibića 10 Din.; u počast pk. tilijc Pa ini preč . gg. Bjažić, Plan, Markov po 20 i g. Luka Sarić 10 dinara.

DARO I BO ~ l(OM DOJ\IU U SI-j EC J U J935. Da poča li uspomenu pok. M a t e V u l e l i j a : Okružna šibenska ban­ka 50 dinara. Da počasle uspomenu pok. D r A n l e D u l i b i ća : Braća Iljad ica-Gr­be ić 50, Luka Sarić 20, Spiro Guberin~ pok. Dunke 20, J\latija Paić 50, Dr Drago­mir Montana 30, iko t(ećkemet 100, Da­nica udav. Bumber 20, Krunoslav Grima­ni 10, Rocco Oiadarou 30, Toma Bumber 20, josipa udv. jeličić rod. Belamarić 20, Obitelj Tambara 100, Jere .i\tatačić pok. Mate 20, Dr Milivoj Ivčić 50, lii nka udv. Supuk 20, Stipe re 100, Zorka i .Dr Ektor J\teichsner 50, Dr Kre;e Trlaja 50, Ljubo­mir Montana 50, Ivo Rendić l O, Mate l(aradole pok Krste 20, Novak Uro 10, Drž. odvj . Sime Burić 20, jo o Kui ina 30, Dr ime la . ić 30, Prof. Rade esanović

20, ~ trkalj Male 20, kalić ikoJa 10. Vjekoslav Batigelli 30, Obitelj Torni 20, Petar Grubi' ić 20, ovak Ante l O. ( lijedi)

l

proizvađa

jedino

ŠIBENIK

1'9.:~LI OG-L&.SIWIJLL

Ženska zanatska škola kod sv. Luce preporuča građanstvu svoju radio­nicu, u kojoj djevujčice, pod nazorom svoje !ručne učttelj!ce, tzrncluju sve vrste haljina za

go pode t djecu uz umjerene eljene.

Šivaći stroj "Singer" u vrlo dobrom stanju, odlaska radi, prodaje se vrlo povoljno. Za lnformactle obratit! se Upravi lista pod br. 136

Dva studenta nudnju se za poučavanje srcdojo~kolaea Iz svih predmeta. Za potankosti obratite se svakoga dann od 11 - 1.2 s. u Knlollčttom Domu.

Vlasnik odgovorni urednik: Sve~. Ivo Orgurev • Ul. !\ralja Tomi lava 53. - Tiskara Kačić (0. B. Buljević)