ODRIVI USPJEH I UPRAVLJANJE RIZICIMA POSLOVANJA

Dr. sc. Miroslav Drljaa

Zrana luka Zagreb d.o.o., Zagreb, Croatia

Prof. dr. sc. Marko Beker

Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, Croatia

Saetak:

Uslijed ne postojanja sustava upravljanja rizicima brojne organizacije u svijetu pretrpjele su

znaajne financijske gubitke. Zato je za svaku organizaciju nuno uspostaviti sustav

upravljanja rizicima kao strukturnog elementa sustava upravljanja u cjelini. Oko procesnih

karakteristika rizika postoji visok stupanj suglasja meu autorima, dok u konceptualizaciji

pojma postoje razlike. Problem upravljanja rizicima egzistira kao globalni problem koji

zahtjeva globalna rjeenja. Jedno od moguih je ispunjenje zahtjeva meunarodnih normi za

upravljanje rizicima AS/NZ 4360:2004 i ISO 31000:2009. Sustav upravljanja rizicima

kompatibilan je sa sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 i temelji se na istim

naelima. Bez upravljanja rizicima poslovanja odrivi uspjeh nije realan.

Kljune rijei: rizik, kvaliteta, upravljanje rizicima, upravljanje kvalitetom.

1. Uvod:

Prihvaanje liberalnog kapitalizma kao ekonomskog modela razvoja podrazumijeva

preuzimanje sve veeg rizika u poslovanju. Organizacije djeluju na tritu konkurencije koja

se sve vie zaotrava. O upravljanju rizicima posljednjih se godina sve vie raspravlja u svrhu

zatite prvenstveno krupnog kapitala. Institucionalni investitori koji dre oko 75% svjetskog

kapitala, u posljednja tri desetljea doivjeli su znaajne gubitke.1 S druge strane,

pozajmljivai kapitala oekuju sve bolju kontrolu rizika.2 Stoga to rizik nije mogue izbjei,

jer je imbenik poslovanja, njime treba upravljati.

1 Jan Emblemsvlg and Lars Endre Kjolstad, Strategic risk analysis a field version, Management decision, Vol. 40, No. 9, 2002, p. 842-852. 2 Nidara Osmanagi Bedenik, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 59.

Izvor: XIV. savjetovanje SQM 2010, Centar za kvalitet

Crne Gore i asopis Kvalitet, Br. 7-8, Poslovna politika, Beograd, Tivat, 2010, str. 33-39 i 110.

Brojni su primjeri organizacija koje su dole u tekoe u poslovanja, a da nisu svjesne

da su ih u tu situaciju doveli nekontrolirani rizici u poslovanju. Zbog vanosti za kontinuitet

poslovanja brojna meunarodna i domaa regulativa (ISO 31000, ISO 20000, ISO 27000,

AS/NZ 4360, SOX, Basel II, zakonske odredbe Republike Hrvatske da svi korisnici dravnog

prorauna uvedu sustav FMC3, odluka Hrvatske narodne banke o primjerenom upravljanju

informacijskim sustavom-rizicima) zahtijeva upravljanje rizicima kao preduvjet stabilnom

poslovanju u kontinuitetu, odnosno dokazivanje kvalitete sustava upravljanja.

Temeljem ovih spoznaja proizlazi nunost za svaku organizaciju upravljati: rizicima

upravljanja (strategijski); operativnim rizicima poslovanja (rizici u procesima i projektima);

rizicima IT usluga (IT servisi); tehnikim i tehnolokim rizicima; kemijskim i biolokim

rizicima te rizicima prirodnih sila.

2. Pojmovno odreenje rizika

Rizik se u literaturi razliito definira. Najee se definira u uem i u irem smislu.4 U

poslovnoj ekonomiji rizik u uem smislu, prema tradicionalnom shvaanju, je opasnost

gubitka ili tete. U irem smislu rizik opisuje mogunost drukijeg ishoda od onog koji se

oekivao, boljeg ili loijeg. Zakoni u Njemakoj i Austriji rizik definiraju kao opasnost da u

okviru poslovne aktivnosti mogu nastati gubici. Nadalje, rizik je mjera mogueg

neugodnog ishoda nekog dogaaja.5 Kod procjene rizine situacije odmjeravaju se prednosti

i nedostaci mogueg ishoda. Rizik se osobito paljivo procjenjuje u bitnim situacijama za

organizaciju, koje mogu odrediti tokove njezina poslovanja i u znaajnijoj mjeri kvalitetu

odvijanja njezinih poslovnih procesa, osobito kad se:6 1) ukae nova rizina situacija, 2)

promijeni stupanj poznatog rizika i 3) kad nastupi novo shvaanje rizine situacije.

Njemaki standard za izvjetavanje o rizicima7 rizik definira kao mogunost

budueg negativnog utjecaja na ekonomski poloaj pri emu ekonomski poloaj ukljuuje

imbenika koji utjeu na sposobnost da se generira pozitivan novani tok u budunosti.8

Rizik je rezultat interakcije intenziteta opasnosti, izloenosti, otpornosti, vjerojatnosti

i nastanka ugroavanja zajedno s posljedicama.9

Rizik je takoer ansa da se neto dogodi to e imati utjecaj na nae ciljeve

poslovanja.10

Norma ISO 31000:2009 definira rizik kao: Utjecaj nesigurnosti na ciljeve u naem

sluaju ciljeve poslovanja.

3 FCM Finance Management Control (Kontrola upravljanja financijama). 4 Bernd Kromschrder und Wolfgang Lck, Grundstse risikoorientierter Unternehmensberwachung, Der Betrieb, Nr. 32/1998, p. 1573-1576. 5 Boidar Novak, Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza Press, Zagreb, 2001, str. 35. 6 Michael Regester & Judy Larkin, Risk Issues and Crisis Management, Kogan P. Limited, London, 1997, p. 28. 7 Njemaka je prva zemlja koja je donijela standard za izvjetavanje o rizicima. Standard je utemeljen 2001. godine i odreuje sadraj i strukturu podataka o rizicima. Odnosi se na sve ekonomske djelatnosti. Nastao je iz potrebe i zahtjeva ulagaa koji od upravnih odbora kompanija uvrtenih na burzu trae uspostavljanje sustava praenja koji e u poetnom stadiju ustanoviti rizine toke koje mogu ugroziti poslovanje i opstanak kompanije. 8 Steve Frosdick, The techiques of risk analysis are insufficient in themselves, Disaster Prevention and Management, Vol. 6, No. 3, 1997, p. 165-177. 9 Marko Beker, Izvori ugroavanja i procjena stanja sigurnosti-rizika-ugroenosti, Oskar, Zagreb, 2006, str. 4. 10 Standards Associations of Australia, Risk Management, (AS/NZS 4360:2007), Strathfield, 2007, p. 2.

Koncept rizika ima tri nuna elementa: percepciju da li se neki tetan dogaaj zaista

mogao dogoditi, vjerojatnost da e se on zaista dogoditi i posljedice tetnog dogaaja koji bi

se mogao dogoditi. Rizik je, dakle, rezultat sinergije interakcija ova tri elementa.11

Pojednostavljeno, najea definicija rizika uzima u obzir mogunost gubitka,

nastanak tete ili nastupanje nepovoljnog dogaaja. Ali, nema suglasja oko koncepta rizika.12

S obzirom da mnoge situacije, kao i ekonomska stvarnost, ukljuuju i postojanje

rizika, potrebna je opa definicija rizika. Za sve te situacije vaan je krajnji ishod. Pri tom se

smatra da rizik ukljuuje dvije neizostavne komponente: izloenost i neizvjesnost. Zato

Holton rizik definira kao izloenost pretpostavci koja ukljuuje neizvjesnost.13

Tablica 1. Razlika izmeu tradicionalnog i suvremenog upravljanja rizicima

Aspekt Tradicionalni pristup Suvremeni pristup

Kontinuitet - ad hoc aktivnost, menadment reagira nakon spoznaje o postojanju rizika

- - procjena rizika je kontinuiran proces

Smjer

djelovanja

- upravljanje rizicima usmjereno prema

unutra, s teitem na rizike raunovodstva, tradicionalno podruje interne revizije, - nekompetentno osoblje je primarni izvor rizika

- - svi su ukljueni u upravljanje rizicima, - - neuinkoviti poslovni procesi su primarni - izvor poslovnih rizika

Teite upravljanja

- - teite upravljanja su financijsko-ekonomski - rizici (kamatni, valutni i sl.), a njihovo praenje - zadatak posebne organizacijske jedinice

- - uprava utvruje formalnu politiku rizika i - preuzima odgovornost za procjenu i - upravljanje poslovnim rizicima

Obuhvat

- - upravljanje rizicima promatra se fragmentarno; - svaka funkcija i podruje analizira se odvojeno

- - procjenjuju se stvarni izvori rizika, - unaprijed; preventivno usmjereno - upravljanje, - - neprihvatljive rizike reducirati na - prihvatljivu razinu ili ak izbjegavati

Izvor: Miroslav Drljaa, Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti, Doktorska disertacija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010, str. 175.

Ovoj definiciji nedostaje trea neizostavna komponenta: vrijeme. Izloenost traje

odreeno vrijeme, a dok traje izloenost i dok ne nastane rizini dogaaj, traje i neizvjesnost.

Stoga se moe zakljuiti da rizik ukljuuje tri neizostavne komponente: izloenost,

neizvjesnost i vrijeme.

3. Tipologija rizika

Brojne su podjele i vrste rizika. Temeljnom podjelom rizik poslovanja se moe

podijeliti na unutarnji i vanjski. Unutarnji se dijele na: strategijske, rizike upravljanja,

operativne i financijske. Vanjski se dalje mogu podijeliti na, trine, politike i drutvene i

elementarnih nepogoda. Dalje, rizik se moe podijeliti na realni i oportunitetni. Realni rizik

poslovanja relativno se lako uoava i prepoznaje kao realan ili stvarni gubitak. Rezultat je

loiji od oekivanog, tj. gubitak bi bio manji da se zadralo postojee stanje. U sluaju

11 Josip Kereta, Upravljanje rizicima, RRiF, Broj 8, Zagreb, 2004, str. 48-53. 12 Gabi Ebbers, Risk match, Accountency, 2001, p. 156. 13 Gregory A. Holton, Defining Risk, Financial Analyst Journal, Vol. 60, No. 6, 2004, p. 19-25.

oportunitetnog gubitka rezultat nije sukladan oekivanjima obzirom na mogunosti i radi se o

gubitku koji se ne moe jednostavno uoiti i prepoznati. Zapravo se radi o fenomenu

pretvaranja nerizine situacije u rizinu, a uoava se tek kod nastupi tetni dogaaj.

Slika 1. Osnovni tipovi rizika

Izvor: Peter C. Young and Steven C. Tippins, Managing Business Risk: An Organization Wide Approach to Risk

Management, American Management Association, New York, 2001, p. 5.

Za pekulativne rizike karakteristina je mogunost da rezultat bude ostvaren u dva

smjera: moe se ostvariti dobit, a s druge strane, pretrpjeti teta, odnosno ostvariti gubitak.

Tipian primjer za ovu vrstu rizika je kockanje, kartanje, igranje ruletom, klaenje i sl. U

svim ovim sluajevima postoji odreena vjerojatnost za ostvarivanje dobiti, odnosno gubitka.

Hazardni rizik, kao posljedica odluke, ne sadri vjerojatnost dobitka ve iskljuivo

nastanka tete, odnosno gubitka. Tipini primjeri su: otuenje stvari, poar u stanu,

elementarna nepogoda koja unitava npr. usjeve i sl.

Slika 2. Vrste rizika

Izvor: Marko Beker, Sustav upravljanja organizacijom, Oskar, Zagreb, 2009, str. 15.

pekulativni rizik Hazardni rizik

dobit

status quo

teta

Vrste rizika poslovanja

Strategija i politika

organizacije

Upravljanjepodrujima poslovanja

Upravljanjefinancijama i trokovima

Imidpoduzea

Politiki,drutveni i pravni rizici

Organizacijska

struktura

Organizacijska

klima i

motivacija

Stil voenja

Kultura

organizacije i

komunikacija

rizika

Procesni i

projektni

rizici

Sigurnost na

radu

Utjecaji na

okoli

Kompetencije

osoblja

Stanje

sredstava,

financija i

prihoda

Kamate i

valute

Bonitet i

potraivanja

Udjeli,

nekretnine

Tehnoloki razvoj

Atraktivnost

na tritu)

Poloaj na tritu

Trite nabave

Pravno i

politiko okruenje

Drutveni trendovi

Obveza

odgovornosti

i jamstva

Odgovornost

za proizvod

Sigurnost ugovora

(opi uvjeti poslovanja)

Investicije i

financiranje

Sigurnost

informacija i

podataka

Upravljanje

kvalitetom

Sustav

nagraivanja

Kontrolni

sustavi

Elementarnih

nepogoda

Zemljotres

Oluje

Snjene lavine

Poplave

Sue i

poari

Klimatske

promjene

Recesija

Terorizam

Strategijski

rizici

Rizici

upravljanja

Operativni

rizici

Financijski

rizici

Trini rizici

Vanjski riziciUnutarnji rizici

U doba razvoja komunikacija i informatike, sve vie se autora bavi rizicima

informacijske tehnologije. Rizici informacijske tehnologije predstavljaju opasnost da

neadekvatna primjena, odnosno razliite vrste zloporabe informacijske tehnologije, dovedu do

neeljenih posljedica i tete u poslovnom sustavu i njegovoj okolini.14

O rizicima esto se govori u kontekstu upravljanja projektima. Postoji ak

generalizacija da tipian projekt zavrava kasno, prekorauje budet ili ne postie

planirane ciljeve.15 Tvrdi se ak da su najgore prognoze za projekt skoro uvijek

preoptimistine, ali ujedno navode da se samo takvi projekti odobravaju. Zbog

preoptimistinih prognoza, menaderu projekta moe izgledati da ne vodi projekt u okviru

planiranih parametara i stoga postaje sklon riziku. Slijedom toga, brojne odluke tijekom

voenja projekta donosi pod pritiskom nedostatka vremena, odnosno pod stresom.

4. Sustav upravljanja rizicima

Sustav upravljanja rizicima treba promatrati kao podsustav sustava upravljanja

organizacije, koji zajedno s drugima ini jednu sloenu interakciju, tj. sustav upravljanja

organizacije.16Sustav upravljanja rizicima moe se definirati kao cjelovit proces

obuhvaanja, mjerenja i nadziranja relevantnih i potencijalnih rizika te analize s tim u vezi

potencijalnih gubitaka.17

Prema normi ISO 31000:2009 Sustav upravljanja rizicima je Skup komponenata koje

pruaju temelje i organizacijske aranmane za projektiranje, implementaciju, monitoring,

pregled i stalno poboljanje upravljanja rizicima u cijeloj organizaciji.18

Sustav upravljanja rizicima temelji se na naelima iji obuhvat see do utvrivanja

okvirnih naela, procesa upravljanja rizicima, kategorizacije rizika i organizacije sustava

upravljanja rizicima. Okvirnim naelima utvruju se i dokumentiraju smjernice za politiku

rizika, kao prvog strukturnog elementa sustava upravljanja rizicima. U okviru politike

utvruje se odgovornost za sustav upravljanja. Okvirna naela pomau u definiranju

organizacijskoj ustroja i odnosa, u okviru organizacije kao drugog strukturnog elementa

sustava upravljanja rizicima, a utvruje se i sklonost organizacije riziku. Okvirna naela

upravljanja rizicima su:19

1. Rizici su nuno povezani s postizanjem gospodarskog uspjeha.

2. Niti jedna aktivnost ili odluka ne smije povlaiti rizik opstanka organizacije.

3. Rizici prihoda moraju biti primjereno nagraeni nastalom rentom.

4. Rizike treba usmjeravati putem instrumenata sustava upravljanja rizicima.

14 Mario Spremi, Upravljanje rizikom informacijske tehnologije i revizija informacijskog sustava, RRiF, Broj 7, Zagreb, 2002, str. 62-67. 15 Daniel Kahneman and Dan Lovallo, Timid Choices and Bold Forcasts: Cognitive Perspectives on Risk Taking, Management Science, No. 39, 1993, p. 17-31. 16 Tu su jo: sustav upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja okoliem, sustav socijalne odgovornosti, sustav upravljanja sigurnou i sl. 17 Nidara Osmanagi Bedenik, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 69. 18 ISO 31000:2009 Risk management - Principles and guidelines (Upravljanje rizicima - Naela i smjernice). 19 Karlheinz Hornung, Thomas Reichmann und Marc Diederichs, Riskomanagement, Controling, No. 7, 1999, p. 317-325.

Slika 3. Strukturni elementi sustava upravljanja rizicima

Izvor: Na temelju: Marko Beker, Sustav upravljanja organizacijom, Oskar, Zagreb, 2009, str. 15, Miroslav Drljaa, Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti, Doktorska disertacija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010, str. 127.

U kontekstu upravljanja rizicima, rizik predstavlja vjerojatnost da djelovanje nee

ispuniti jedan ili vie ciljeva poslovanja. Za definiciju upravljanja rizicima esto se koristi

PMBOK-ova20

definicija procesa upravljanja rizicima koja upravljanje rizicima definira kao

sustavni proces identificiranja, analiziranja i odgovaranja na rizike, a to ukljuuje

maksimiziranje vjerojatnosti i utjecaja pozitivnih dogaaja i minimiziranje vjerojatnosti i

utjecaja negativnih dogaaja na ispunjenje ciljeva. I dok oko procesnih karakteristika rizika

postoji visok stupanj suglasja meu autorima, u konceptualizaciji pojma postoji razilaenje.

Upravljanje rizicima definira se i kao: Ukupnost svih organizacijskih pravila i mjera

koje se odnose na prepoznavanje rizika i odnos prema rizicima poduzetnike aktivnosti.21

Jedno od istraivanja provedeno je na uzorku od 153 organizacije koje kotiraju na

Frankfurtskoj burzi, a ija je prodaja 1997. godine iznosila vie od 400 milijuna DEM.

Ispitanici su klasificirali rizike po vanosti. Dobiveni su ovi rezultati rizika po vanosti:

- industrijski rizik (rizik konkurentnosti) prosjena ocjena 3,97;

- financijski rizik prosjena ocjena 3,43;

- operativni rizici prosjena ocjena 3,30;

- opi rizik okruenja prosjena ocjena 2,98.

20 A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMOBOK & Guide), Edition 2000, Project

Management Institute, 2000, p. 127. 21 Nidara Osmanagi Bedenik, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 69.

Misija

Vizija

Strategija

Politika

Ciljevi

Ciljevi

OR

GA

NIZ

AC

IJA

ZA

UP

RA

VL

JAN

JE R

IZIC

IMA

PR

OC

ES

UP

RA

VL

JAN

JA R

IZIC

IMA

RE

SU

RS

I Z

A

UP

RA

VL

JAN

JE R

IZIC

IMA

PA

RT

NE

RI

U

UP

RA

VL

JAN

JU R

IZIC

IMA

KO

MU

NIK

AC

IJA

I IN

FO

RM

IRA

NJE

O R

IZIC

IMA

Vanjski i unutarnji institucionalni okvir

Tablica 2. Razliitost konceptualizacije pojma upravljanja rizicima

British

Standard22

Steve

Frostdick23

College

Simmons24

Stipe

Baljkas

Jonathan

Strutt25

Marko

Beker26

Identifikacija

rizika

Identifikacija

rizika

Identifikacija

rizika

Identifikacija

rizika

Identifikacija

rizika

Analiza i

procjena rizika

Analiza rizika Kvantifikacija

rizika

Procjena

vjerojatnosti

Procjena rizika Procjena rizika Izrada plana i

priprema

Postavljanje

kriterija

Postojanje

praga

tolerancije

Razvoj risk

management

planova

Upravljanje

rizicima

Postojanje praga

tolerancije

Implementacija

plana

Postavljanje

praga tolerancije

Praenje risk management

napora

Kontrola rizika Iznalaenje metoda za

sniavanje rizika

Vrednovanje i

kontrola

Zavrna analiza

Poboljanje procesa

Izvor: Doradio Miroslav Drljaa, na temelju: Stipe Baljkas i Jasna Prester, Primjena teorije oekivanog izbora na management projektnih rizika, Slobodno poduzetnitvo, Broj 11, TEB, Zagreb, 2003, str. 167-171.

Rezultati pokazuju da je najvaniji rizik koji nema dovoljno izgraenih instrumenata

osiguranja. Najvanijim ciljem upravljanja rizikom u organizaciji smatra se njen opstanak.

Provedeno je i istraivanje na uzorku od 79 menadera velikih hrvatskih poduzea.27

Rezultati pokazuju da hrvatski menaderi imaju veliku sklonost riziku (59%), u odnosu na

(41%) s niskom sklonou riziku, to je karakteristino za neureeno trite. Nadalje,

mukarci su skloniji riziku (75%) od ena (25%). Istovremeno u vrhovnom menadmentu je

75% mukaraca u odnosu na samo 25% ena. Rezultati pokazuju da sklonost riziku opada sa

starou menadera. Nadalje, menaderi u financijskom sektoru manje su skloni riziku. U

idealnom sluaju odgovornost za rizike preuzimaju svi zaposleni, odnosno, sustav upravljanja

rizicima treba ivjeti u glavi svakog zaposlenog.28

Da bi ovaj koncept zaivio potrebno je definirati odgovornost u sustavu upravljanja

poslovanjem za izvrenje aktivnosti iz podruja upravljanja rizicima. Treba prihvatiti

injenicu da su rizici prisutni u svim poslovnim procesima i da postoji odgovornost pojedinca,

a posebno menadera, za upravljanje rizicima.

Na stratekoj razini upravljanja donosi se politika rizika i modelira se sustav

upravljanja rizicima te osiguravaju resursi za njegovo funkcioniranje. Na ovoj se razini

donose odluke za koje je karakteristian visok stupanj rizika. Na ovoj upravljakoj razini

vodit e se rauna o vanjskim (globalni, nacionalni ili regionalni), ali i unutarnjim rizicima

22 BS 31100 Code of practice for risk management. 23 Steve Frosdick, The techniques of risk analysis are insufficient in themselves, Disaster Prevention and Management, Vol. 6, No. 3, 1997, p. 165-177. 24 College Simmons, Risk Management, McGraw Hill, 2006, p. 28. 25 Stipe Baljkas i Jasna Prester, Primjena teorije oekivanog izbora na management projektnih rizika, Slobodno poduzetnitvo, Broj 11, TEB, Zagreb, 2003, str. 167-171. 26 Marko Beker, Sustav upravljanja zdravljem i sigurnou rizicima, (Skripta), Oskar, Zagreb, 2006, str. 12. 27 Jasna Prester, Sklonost riziku hrvatskih managera, Slobodno poduzetnitvo, Broj 4, TEB, Zagreb, 2004, str. 157-164. 28 Nidara Osmanagi Bedenik, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 80.

(financijski, operativni) do razine utvrivanja opih menaderskih ciljeva (likvidnost,

investicije, krediti, politika prodaje, marketinka strategija i sl.).

5. Standardi rizika

Potreba za izgradnjom sustava upravljanja rizicima globalna je. S obzirom da su sve

ljudske, pa tako i poslovne aktivnosti teritorijalizirane i problem upravljanja rizicima egzistira

kao globalni problem koji zahtijeva globalno rjeenje.

Tablica 3. Pregled vanijih nacionalnih i meunarodnih dokumenata za upravljanje rizicima

Izdava Naziv dokumenta

ISO/IEC ISO/FIDS 31000:2009 Risk management - Principles and guidelines (Upravljanje rizicima -

Naela i smjernice

ISO/IEC Guide 73:2002 Risk Management - Vocabulary - Guidelines for use in standards

(Vodi 73:2002 Upravljanje rizicima - Rjenik - Smjernice za primjenu norme)

ISO/IEC Guide 51:1999 Safety aspects - Guidelines for their inclusion in standards (Vodi 51:1999 Sigurnosni aspekti - Smjernice za njihovo ukljuivanje u normu)

ISO 14971:2000 Medical devices - Application of risk management to medical devices

(Medicinska oprema - aplikacija za upravljanje rizicima kod medicinske opreme)

ISO 17776:2000 Petroleum and natural gas industries - Offshore production installation - Guidelines on tools and techniques for hazard identification and risk assessment (Industrija nafte

i prirodnog plina - Instalacije za proizvodnju u podmorju - Primjena alata i tehnika za procjenu

opasnosti i ocjenu rizika)

ISO 10006 Quality management systems - Guidelines for quality management in projects

(Sustav upravljanja kvalitetom - Smjernice za upravljanje kvalitetom u projektima)

IEC 62198 Project Risk management - Application guidelines (Projekt upravljanja rizicima -

smjernice aplikacije)

IEC 60300-3-9 Risk analyses of technological systems - Application guide (Analiza rizika

tehnolokih sustava - vodi aplikacije)

CSA29 CSA Q 850:1997 Risk Management Guidelines for Decision Makers (Smjernice za upravljanje

rizicima za donositelje odluka)

JSA JIS Q 2001:2001 Guidelines for development and implementation of risk management system

(Smjernice za izgradnju i implementaciju sustava upravljanja rizicima)

AS/NZS AS/NZS 4360:2004 Risk management (Upravljanje rizicima).

AS/NZS HB 436:2004 Risk Management Guidelines Companion to ASA/NZS 436:2004

(Smjernice za upravljanje rizicima zajedno s ASA/NZS 436:2004)

AS/NZS HB 203:2004 Environmental Risk Management - Principles and process (Upravljanje

rizicima okolia - Naela i proces)

AS/NZS HB 221:2004 Business Continuity Management (Upravljanje kontinuitetom

poslovanja)

AS/NZS HB 240:2004 Guidelines for managing risk in outsourcing utilizing the AS/NZS 4360 process (Smjernice za upravljanje rizikom kod outsourcinga AS/NZS 4360 procesa)

AS/NZS 4810.1 Medical devices - Risk management - Application of risk analysis (Medicinska

oprema - upravljanje rizikom - Aplikacija za analizu rizika)

AS AS HB 205:2004 OHS Risk Management Hand Book (Prirunik upravljanja rizicima)

AS HB 254:2004 Guide to control assurance and risk management (Vodi za kontrolu osiguranja i upravljanje rizicima)

BSI PAS 56:2003 Guide to Business Continuity (Smjernice za kontinuirano poslovanje)

29 CSA Canadian Standards Association (Kanadsko drutvo za normizaciju); JAS Japanese Standards Association (Japansko drutvo za normizaciju); ASA American Standards Association (Ameriko drutvo za normizaciju); OHS Occupational Health and Safety (Zatita na radu i sigurnost); BSI British Standard Institution (Britanski zavod za norme).

BS 31100:2008 Code of practice for risk management (Kodeks za upravljanje rizicima)

BS 6079-3 Project Management - Part 3: Guide to the management of business related project

risk (Upravljanje projektima - Dio 3: Smjernice za upravljanje rizicima u projektu)

PD 6668 Managing Risk for Corporate Governance (Upravljanje rizikom kod upravljanja

korporacijom)

N ONR 49000 Risk management for organizations and systems - Terms and principles (Upravljanje rizicima za organizacije i sustave Pojmovi i naela)

ONR 49001 Risk management for organizations and systems - Elements of the risk management

systems (Upravljanje rizicima za organizacije i sustave - elementi sustava upravljanja rizicima)

ONR 49002-1 Risk management for organizations and systems-Part 1: Guidelines for risk

management (Upravljanje rizicima za organizacije i sustave-Dio 1: Smjernice za upravlj.

rizicima)

ONR 49002-2 Risk management for organizations and systems-Part 2: Guidelilnes for the

integration of risk management into the general management system (Upravlj. rizicima za

organizacije i sustave-Dio 2: Smjernice za integraciju upravlj. rizicima u sustav upravlj. Org.)

ONR 49003 Risk management for organizations and systems - Qualification of the risk manager (Upravljanje rizicima za organizacije i sustave - kvalifikacija za menadere rizika)

ONORM S 2300 Risk, security and crisis management - Concepts (Rizik, sigurnost i upravljanje

krizom - koncepcija)

ONORM S 2310 Risk, security and crisis management - Selection and verification criteria for

persons appointed for crisis management (Rizik, sigurnost i upravljanje krizom - Izbor i

potvrivanje kriterija za osobe ovlatene za upravljanje krizom)

SNZ30 SNZ HB 8669:2004 Guideline for Risk Management in Sport and Recreation (Smjernice za

upravljanje rizikom u sportu i rekreaciji)

IRM/AIR

MIC31

A Risk Management Standard 2002 (Norma za upravljanje rizicima)

Izvor: Prema: Evgeny Avanesov, Risk Management in ISO 9000 Series Standards, International Conference on Risk Assesment and Management, United Nations, Geneva, 2009, p. 1-2, izradio: Miroslav Drljaa, Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti, Doktorska disertacija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010, str. 215.

Radi standardizacije pristupa u izgradnji sustava upravljanja rizicima i procesa

upravljanja rizicima, pristupilo se izradi meunarodnih normi, ija je svrha standardizirati

postupanje na globalnoj razini. Rezultat takvih nastojanja su brojne norme za upravljanje

rizicima, od kojih se djelomino obrauju samo dvije, AS/NZ 4360:2004 i norma ISO

31000:2009.

5.1. Norma AS/NZ 4360:2004

Normu AS/NZS 4360 spominje se prvenstveno zato to je prethodila normi ISO 31000

koja je od nje preuzela brojna rjeenja iz metodologije i procesne orijentacije u sustavu

upravljanja. AS/NZS 4360 usvojena je i primijenjena u tisuama organizacija u Australiji i

Novom Zelandu, kao i irom svijeta, u proteklih etrnaest godina. Uspostavljena je kako bi

omoguila praktini pristup upravljanju rizicima i iroku primjenu. Pojavljivanje ove norme

imalo je svoju genezu. Najprije se pojavila kao nacrt DR 98549. Nakon toga objavljena je kao

AS/NZS 4360:1995 - Risk Management. Nakon revizije provedene 1999. godine pojavljuje

se drugo izdanje pod nazivom AS/NZS 4360:1999 - Risk Management, da bi, nakon ponovne

revizije bilo objavljeno tree izdanje pod nazivom AS/NZ 4360:2004 - Risk Management.

30 SNZ Standards New Zealand (Novozelandske norme). 31 IRM/AIRMIC Institute of Risk Management/Association of Insurance and Risk Management (Institut za upravljanje rizicima/Drutvo za osiguranje i upravljanje rizicima).

Radi se o zajednikoj normi Australije i Novog Zelanda, u ijem stvaranju je

sudjelovao Udrueni tehniki odbor OB/7 - upravljanje rizicima. Norma je odobrena u

interesu Vijea za norme Australije i Novog Zelanda, 12.04.1999. godine. Prilikom izrade i

donoenja ove norme, Odbor OB/7 vodio je rauna o zastupljenosti brojnih interesa.

5.2. Meunarodna norma ISO 31000:2009

Meunarodna norma ISO 31000:2009, kao i sve druge ISO norme, globalnog je

karaktera. Tijekom 2010. godine doivljava svoju primjenu kao prva meunarodna norma za

upravljanje rizicima, u svijetu. Ona e pomoi onim organizacijama koje nisu ranije

primijenile upravljanje rizicima, a takoer i kompanijama koje su prilagodile svoje strategije

potrebi upravljanja rizicima, ali jo nisu postigle oekivanu uinkovitost.

Ova norma pisana je uzimajui u obzir iroki raspon interesa razliitih organizacija.

Ona ne daje samo informacije o tome da poslovni procesi trebaju openito biti prilagoeni

upravljanju rizicima, ve takoer sadri i preporuke kako ti poslovni procesi mogu biti

implementirani kroz primjenu i implementaciju aspekta upravljanja rizicima. Kao okvir za

integraciju upravljanja rizicima u organizaciji podrazumijeva ovlasti, resurse i sustav

upravljanja koji omoguuje da uinkovito upravljanje rizicima zauzme svoje mjesto,

poboljava se i prilagoava zahtjevima vremena.

Slika 4. Odnos izmeu naela upravljanja rizicima, podruja primjene i procesa

Izvor: Meunarodna norma ISO 31000:2009 Risk management - Principles and guidelines (Upravljanje rizicima - Naela i smjernice), str. vii.

Sustav upravljanja rizicima sastoji se od strukturnih elemenata koje ima svaki sustav

upravljanja i ima zadatak omoguiti upravljanje rizicima. U tom smislu upravljanje rizicima

treba obuhvatiti: (Plan) planiranje, (Do) djelovanje, (Check) kontrolu i (Act) poboljanje. Ove

se aktivnosti ponavljaju u ciklusima, uvijek na vioj razini kvalitete sustava upravljanja

rizicima, odnosno vee razine sigurnosti od tetnih posljedica eventualnih dogaaja.

a) Stvaranje vrijednosti.

b) Sastavni dio pro- cesa organizacije.

c) Dio odluivanja.

d) Jasno utvrivanje neizvjesnosti.

e) Sistematinost, strukturiranost i pravovremenost.

f) Temelji se na istinitim informacijama.

g) Prilagodljivost.

h) Uvaava ljudske i kulturoloke faktore.

i) Jasnoa i angairanost.

j) Dinamika, konti- nuitet, podlonost promjenama.

k) Olakavanje stal- nog poboljanja i jaanja organiza- cije.

Naela upravljanja rizicima ( Toka 3)

Podruje upravljanja rizikom

(Toka 4)

Proces za upravljanje rizikom (Toka 5)

Ovlasti i

odgovornost

(4.2)

Modeliranje okvira za

upravljanje

rizikom

(4.3)

Stalno

poboljanje primjene

(4.6)

Uvoenje

upravljanja rizikom

(4.4)

Nadzor i izvjeivanje o upravljanju

rizikom

(4.5)

Kom

unik

acij

a i

konzu

ltac

ije

(5.2

)

Nad

zor

i iz

vje

iv

anje

(5.6

)

Utvrivanje znaaja (5.3)

Procjena rizika

(5.4.)

Identifikacija

rizika (5.4.2.)

Analiza rizika (5.4.3.)

Procjena rizika (5.4.4.)

Postupanje s rizikom (5.5)

Slika 5. Sustav upravljanja rizicima

Izvor: Risikomanagement fr Organisationen und Systeme, Global competence in standards, 2008, p. 6.

Proces upravljanja rizicima strukturni je element sustava upravljanja rizicima, to

znai da bez njega sustav ne postoji i ne moe djelotvorno funkcionirati. Proces upravljanja

rizicima takoer se odvija u neprekinutim ciklusima. Svaki novi ciklus, na vioj razini

pouzdanosti procesa.

6. Metode upravljanja rizicima

Metode koje se koriste za identifikaciju, procjenu i ocjenu pouzdanosti procesa

upravljanja rizicima brojne su. Prema njihovim karakteristikama dijeli ih se u pet skupina:

- Metode kreativne tehnike (Brainstorming, Delphi-tehnika i Morfologija).

- Metode analize scenarija (Analiza gubitka, Stablo pogreaka i analiza tijeka i Analiza

scenarija).

Ne

Politika organizacije

Nalog i izvrenje

Plan

Do

Check

Act

Utvrivanje znaaja

Identifikacija rizika

Analiza rizika

Procjena rizika

Postupanje s rizicima

Postupanje

odrivo

Poetak

Kraj

Kom

unik

acij

a i

konzu

ltac

ije

Nad

zor

i iz

vje

iv

anje

Da

Sustav

upravljanja

rizicima

Proces

upravljanja rizicima

Tablica 4. Metode za ocjenu pouzdanosti procesa upravljanja rizicima

Metoda

Proces upravljanja rizicima

Identifikacija Procjena Pouzdanost

Djelovanje Izvedivost Stupanj rizika

Brainstorming + + + + + +

Delphi-tehnika + + + + + +

Morfologija + + + +

Analiza gubitka + + + + + +

Stablo pogreaka i analiza tijeka

+ + + + + + +

Analiza scenarija + + + + + + + + + + + +

CIRS -Critical

Incidents Reporting + + + + +

CBRM-Change Based

Risk Management + + + +

FMEA + + + + + + + + + +

Analiza ugroenosti + + + + + + + + + + + HAZOP + + + + + + + + + + +

HACCP + + + + + +

Standardna devijacija + + + + + + +

Interval pouzdanosti + + + + + + +

Monte Carlo simulacija + + + + + + + +

Izvor: Risikomanagement fr Organisationen und Systeme, Global competence in standards, 2008, p. 8.

- Metode analize pokazatelja (Izvjetavanje o kritinim dogaajima, Upravljanje

rizicima na temelju promjena).

- Metode analize funkcije (FMEA, Analiza ugroenosti, HAZOP,32 HACCP), i

- Statistike metode (Standardna devijacija, Interval pouzdanosti i Monte Carlo

simulacija).

7. ISO 9001 i upravljanje rizicima

S obzirom da je sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima meunarodne

norme ISO 9001 temeljni sustav, potrebno je razjasniti odnos sustava upravljanja rizicima i i

sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001. Oba sustava temelje se na istim naelima i dio su

sustava upravljanja organizacije. Teko je povui strogu granicu i rei gdje zavrava jedan, a

poinje drugi sustav. Treba ih promatrati kroz niz meusobnih interakcija.

Govoriti o sustavu upravljanja kvalitetom, a ne govoriti istovremeno i o sustavu

upravljanja rizicima, neutemeljeno je. Moe li se govoriti o kvaliteti ukoliko se ne upravlja

rizicima?

Pored zahtjeva za procesnim pristupom oito je potrebno primijeniti i proces procjene

rizika, osobito na trine trendove, strateke odrednice, razvojne studije, operativne aktivnosti,

zadovoljstvo korisnika proizvodima i uslugama. Kao rezultat ova dva pristupa organizacija

treba posvetiti vie panje potrebama i oekivanjima kupaca i ostalih zainteresiranih strana.

32 HAZOP - Hazard and Operability Method - metoda utvrivanja mogue opasnosti u procesu, koja podrazumijeva interdisciplinarni timski rad na utvrivanju svih moguih odstupanja u poslovnom procesu, koji mogu rezultirati tetnim dogaajem.

Slika 6. Sustav upravljanja rizicima i sustav upravljanja kvalitetom

Izvor: Risikomanagement fr Organisationen und Systeme, Global competence in standards, 2008, p. 7.

Meunarodna norma ISO 9001:2008 eksplicite istie da razvoj sustava upravljanja

kvalitetom mora uzeti u obzir okruenje u kojem organizacija djeluje, promjene u okruenju,

kao i rizike koji su vezani za to okruenje. Istovremeno norma ISO 9001:2008 ne sadri

zahtjeve u odnosu na ostale sustave upravljanja, osobito upravljanja okoliem, zdravljem i

sigurnou, upravljanje financijama ili upravljanje rizicima. Ta norma ne sadri posebne

napomene za upravljanje rizicima (npr. identifikaciju, analizu, ispitivanje, mjere za smanjenje

ili eliminaciju rizika, itd.). Ipak, paljiva analiza norme ISO 9001:2008 pokazuje da postoje

odrednice koje se indirektno odnose na neke elemente upravljanja rizicima.

Drugim rijeima to znai da ak i stupanj materijalizacije naela upravljanja

kvalitetom na razini zahtjeva norme ISO 9001:2008 podrazumijeva utvrivanje elemenata

sustava upravljanja rizicima, to je nuan korak u modeliranju sustava upravljanja rizicima

kao strukturnog elementa integriranog sustava upravljanja, jer sustav kvalitete uspostavljen na

ovoj razini doprinosi kvaliteti razvoja TQM-a (Total Quality Management Potpuno

upravljanje kvalitetom).

8. Zakljuak

Rizik nije mogue izbjei jer nema poduzetnike aktivnosti bez rizika. U rizike treba

ulaziti, ali planski. Rizik treba prihvatiti kao realnost i uiniti sve kako bi se dolo u fazu

Upravljanje

rizicima

Zah

tjev

i za

inte

resi

ranih

str

ana

Zah

tjev

i za

inte

resi

ranih

str

ana

Odgovornost uprave

Mjerenje, analiza i poboljanje

Realizacija proizvoda

Upravljanje resursima

Neprekidno poboljanje sustava upravljanja kvalitetom

Proizvod

Izlaz

Radnje koje dodaju vrijednost

Ulaz

Tijek informacija

Informacije

komunikacija

Uspostava

znaaja

Procjena

rizika

Kontrola

rizika

Rjeavanje rizika

upravljanja rizicima. Interes je to, prije svega, vlasnika kapitala. Brojni primjeri u svijetu

pokazuju da su veliki financijski gubici nastali upravo zbog nepostojanja sustava upravljanja

rizicima. Sustav upravljanja rizicima treba biti strukturnim elementom sustava upravljanja

organizacije u cjelini. Temelji se na naelima upravljanja rizicima, a podrazumijeva primjenu

modeliranog procesa upravljanja rizicima. Da bi se primijenio proces upravljanja rizicima

potrebno je poznavanje procesne strukture organizacije, kao strukturnog elementa sustava

upravljanja. U svrhu reguliranja ove problematike i zadovoljenje interesa partnera irom

svijeta, izraene su globalne norme za upravljanje rizicima. Prije svega je to norma AS/NZ

4360:2004 - Risk Management, s teitem na uspostavljanju i primjeni procesa upravljanja

rizicima i na temelju nje izraena norma ISO 31000:2009 - Risk management - Principles and

guidelines, s teitem na izgradnji sustava upravljanja rizicima. Rizike treba kvantificirati

kako bi se predvidjela mogua teta za organizaciji i mogla donijeti odluka o njezinoj

prihvatljivosti, s jedne, i kako bi se moglo egzaktno utvrditi uinak primjene sustava

upravljanja rizicima, s druge strane. Sustav upravljanja rizicima kompatibilan je sa sustavom

kvalitete ISO 9001:2008 i zajedno mogu initi integrirani sustav upravljanja. Stupanj

materijalizacije naela upravljanja kvalitetom na razini zahtjeva norme ISO 9001:2008

podrazumijeva utvrivanje elemenata sustava upravljanja rizicima. Sustav upravljanja

rizicima doprinosi odrivom uspjehu, to znai poslovnu uspjenost u kontinuitetu, temeljenu

na naelima kvalitete, odrivog razvoja, socijalne odgovornosti i poslovne etike.

9. Literatura 1. A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMOBOK & Guide), Edition 2000,

Project Management Institute, 2000.

2. Avanesov, E., Risk Management in ISO 9000 Series Standards, International Conference on Risk Assesment and Management, United Nations, Geneva, 2009.

3. Baljkas, S., Management projektnih rizika, Slobodno poduzetnitvo, Broj 11-12, TEB, Zagreb, 2001.

4. Baljkas, S. i Jasna Prester, Primjena teorije oekivanog izbora na management projektnih rizika, Slobodno poduzetnitvo, Broj 11, TEB, Zagreb, 2003.

5. Beker, M., Izvori ugroavanja i procjena stanja sigurnosti-rizika-ugroenosti, (Skripta), Oskar, Zagreb, 2006.

6. Beker, M., Sustav upravljanja zdravljem i sigurnou rizicima, (Skripta), Oskar,Zagreb, 2006. 7. Beker, M., Sustav upravljanja organizacijom, Oskar, Zagreb, 2009. 8. Drljaa, M., Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti,

Doktorska disertacija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010. 9. Ebbers, Gabi, Risk match, Accountency, 2001. 10. Emblemsvlg, J. and L. Endre Kjolstad, Strategic risk analysis - a field version, Management

decision, Vol. 40, No. 9, 2002. 11. Frosdick, S., The techiques of risk analysis are insufficient in themselves, Disaster Prevention

and Management, Vol. 6, No. 3, 1997.

12. Holton, A. G. Defining Risk, Financial Analyst Journal, Vol. 60, No. 6, 2004. 13. Hornung, K., Reichmann, T. und M. Diederichs, Riskomanagement, Controling, No. 7, 1999. 14. Jorion, Ph., Value of Risk: The New Benchmark for Controlling Market Risk, McGraw Hill, New

York, 1997.

15. Kahneman, D. and D. Lovallo, Timid Choices and Bold Forcasts: Cognitive Perspectives on Risk Taking, Management Science, No. 39, 1993.

16. Keitsch, D., Risikomenagament, Schffer-Poeschel, Stuttgart, 2000. 17. Kereta, J., Upravljanje rizicima, RRiF, Broj 8, Zagreb, 2004.

18. Kerzner, H., Project Management a Systems Approach to Planning, Scheduling and Controling, Sixth Edition, John Wiley & Sons, 1998.

19. Kromschrder, B. und W. Lck, Grundstse risikoorientierter Unternehmensber-wachung, Der Betrieb, Nr. 32/1998.

20. MacCrimmon, R. K. and D. A. Wehrung, Taking Risks - The Management of Uncertainty, The Free Press, New York, 1986.

21. Meunarodna norma ISO 31000:2009 Risk management - Principles and guidelines (Upravljanje rizicima - Naela i smjernice).

22. Novak, B., Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza Press, Zagreb, 2001. 23. Osmanagi Bedenik, Nidara, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003. 24. Pavlovi, Andrea, Temeljni rizici u bankovnom poslovanju, Financije i porezi, Broj 11, Zagreb,

2004.

25. Prester, Jasna Sklonost riziku hrvatskih managera, Slobodno poduzetnitvo, Broj 4, TEB, Zagreb, 2004.

26. Risikomanagement fr Organisationen und Systeme, Global competence in standards, 2008. 27. Regester, M. and J. Larkin, Risk Issues and Crisis Management, Kogan Page Limited., London,

1997.

28. Rene Theisen, M., Interne Revision, Controller und Absehlurfer-Gefilhen des Aufsichtrats und Beirots? u knjizi, Peter Horvath, Controlling & Finance, Schffer-Poeschel, Stuttgart, 1999.

29. Simmons, C., Risk Management, McGraw Hill, 2006. 30. Spremi, M., Upravljanje rizikom informacijske tehnologije i revizija informacijskog sustava,

RRiF, Broj 7, Zagreb, 2002.

31. Standards Associations of Australia, Risk Management, (AS/NZS 4360:2007), Strathfield, 2007. 32. Vaughan E. i Therese Vaughan, Upravljanje rizicima, John Wiley & Sons, (prijevod), Poslovni

savjetnik, Broj 11-12, Zagreb, 1998.

33. White, I. G, Sondhi C. Ashwinpaul and D. Fried, The Analysis and Use of Financial Statement, John Wiley & Sons, New York, 1998.

34. Young C. P. and S. C. Tippins, Managing Business Risk: An Organization Wide Approach to Risk Management, American Management Association, New York, 2001.

Summary:

SUSTAINABLE ACCOMPLISHMENT AND

BUSINESS ACTIVITY RISK MANAGEMENT

Due to risk management system absence many organizations around the world incurred financial

losses. That is the reason for risk management system implementation as a structural part of

management system, for any company. Authors are very accordance about the process characteristics

of risk, but not about definition conceptualization. Problem of risk management exists as a global

problem and needs global solving. One of possible is fulfilling of the requirements of international risk

management norms such as AS/NZ 4360:2004 and ISO 31000:2009. Risk management system is

compatible with quality management system according to the requirements of norm ISO 9001:2008

and based on the same principles. The sustainable accomplishment is not real without business activity

risk management.

Key words: risk, quality, risk management, quality management.