KELTIPosljednja civilizacija prapovijesne Europe Tko su Kelti? Indoeuropska populacija sastavljena od velikog broja srodnih plemena. Pripadaju najveim i najznaajnijim narodima europske povijesti. Stoljeima prije Rimljana osvojili su gotovo sav tada poznati svijet Njihovo porijeklo nije potpuno objanjeno Kako znamo? Dokumentarni izvori Sav pisani materijal to se odnosi na Kelte: natpisi na novcima natpisi na kamenim spomenicima svi ostali keltski natpisi tekstovi antikih pisaca

Lingvistiki izvori Tekstovi na keltskim jezicima direktni izvori: kalendari dokumenti svi ostali tekstovi

Toponimi s keltskim imenima i suvremeni keltski jezici indirektni izvori Arheoloki izvori (nalazi) predmeti svakodnevne uporabe predmeti posebne namjene ostaci kua za stanovanje

1

ostaci objekata posebne namjene, npr. svetita grobovi i ostali ljudski ostaci ostaci hrane (kosti, biljke) skulpture direktne i indirektne

Porijeklo Kelta Razvitak keltske populacije otpoinje u vrijeme starijeg eljeznog doba, u okviru kulture Hallstatt. Tako je nazvana prema nalazitu u gornjoj Austriji, gdje je krajem 19. st. prvi puta istraivana velika nekropola Nekropola je sadravala vie od 4 000 grobova, u vremenskom rasponu izmeu 8. i 4. stoljea pr. Kr. Ekonomski temelj razvitku haltatske kulture bogati su rudnici soli. Rodovski i plemenski prvaci imali su monopol nad trgovinom solju, to im je omoguivalo ekonomski napredak. Iz 6. st. pr. Kr. (starije eljezno doba) potjee velik broj tzv. kneevskih grobova, ukopa rodovskih i plemenskih prvaka, s izuzetno bogatim grobnim prilozima. Mnogi od bogatih grobnih priloga svjedoe o intenzivnim trgovakim vezama ranokeltske aristokracije s klasinim Mediteranom, osobito grkom kolonijom Massaliom (Marseilles). Takvi su grobovi npr. u Vixu (Francuska), Klein Aspergleu i Rheinheimu (Njemaka). Osim to sadre skupocjene predmete, oznaavaju pojavu najranijeg stila keltske umjetnosti. Obrazovanje tih zajednica temeljilo se na napretku proizvodnje, naroito napretku metalurgije eljeza. Poetak kulture L Tene Od 5. st. pr. Kr. u podruju od istone Francuske do eke, razvija se nova keltska kultura. Prema nalazitu L Tene u vicarskoj, nazvana je latenskom kulturom. Obuhvaa vrijeme mlaeg eljeznog doba. Pravci migracija U 5. st. pr. Kr. Kelti otpoinju s migracijama, Najprije su osvojili Galiju i sjevernu Italiju. 2

Zatim Panoniju,Iberski poluotok i Britaniju. Nastanili su se i u sredinjem dijelu Male Azije. Na kraju su se proirili na kotsku, zapadnu Britaniju, Irsku i Bretanju. Povijesne natuknice Ubrzo poslije 400. g. pr. Kr., Kelti osvajaju sjevernu Italiju, a 390. g. opsjeli su Rim. Rimljani ih nazivaju Gali ili Celtae. Do kraja 4. st. pr. Kr. naselili su itavu Panoniju, odakle povremeno napadaju Grku i Makedoniju. 279. godine poduzet pohod na Delfe. Poraeni, Kelti se vraaju u Panoniju gdje nastaje mjeovita populacija Skordisci. Dio Kelta migrira u sredinju Malu Aziju gdje osnivaju dravu Galatiju, odakle napadaju susjedne narode. Grci ih nazivaju Keltoi ili Galatae U 3. stoljeu pr. Kr. keltski svijet inio je mozaik autonomnih plemena i zajednica na prostoru od Irske do Maarske, s nekoliko izoliranih depova i djelomice keltskih populacija od Portugala do Turske. U drugoj polovini 3. i u 2. stoljeu, Kelti ratuju s Germanima, a tijekom 2. stoljea Rimljani otpoinju s osvajanjem keltskog svijeta. Najprije je osvojena sjeverna Italija (Cisalpinska Galija), zatim dijelovi panjolske (Iberia), a u drugoj polovini 2. st. i juna Francuska (Galia Narbonensis). Keltske zemlje Galija: Francuska, Belgija, sjeverozapadna Italija Iberija: Pirinejski poluotok, osim sredozemnog dijela

Britanija Irska KELTI U PANONIJI Sredinom 4. st. pr. Kr. Kelti se kreu prema jugoistoku, niz Dunav. Susret s Aleksandrom Makedonskim 335. godine. Nakon 323. g. naseljavanje Panonije se intenzivira. Potkraj 4. st. Panonija je bila zauzeta.

3

Skordisci Nakon poraza kod Delfa, dio Kelta povlai se prema sjeveru; jedan dio odlazi u malu Aziju Galatija. (Tit Livije, Justin). Druga skupina odlazi u junu Trakiju kraljevstvo Tyllis (Polibije i Pompej Trog), osnovano oko 277. g., potrajalo do kraja 2. st. pr. Kr. Najvei dio Kelta, pod vodstvom Bathanata, vraa se u Panoniju (Diodor, Justin, Strabon). Zapadno od Velike Morave Veliki Skordisci, istono od V. Morave Mali Skordisci. Mjeovita keltsko-panonska populacija, s keltskom politikom dominacijom i keltskom materijalnom kulturom. Zapadno od Skordiska obitavaju Taurisci, a sjeverno Boji. Veliki Skordisci su zauzimali prostor Slavonije sve do sredinjeg Meurijeja, Baranju, bosansku Posavinu, zapadnu Vojvodinu, sjeverno Podrinje, donje Pomoravlje. Mali Skordisci obitavali su u istonom dijelu Vojvodine i sjeverne Srbije; na istok dopirali do u Rumunjsku graniili s Tribalima i Mezijcima. Sukobi s Rimljanima otpoeli su oko polovine 2. st., intenzivirali se u drugoj pol. 2. stoljea. 84. godine Skordisci zajedno s Mezijcima i Dardancima opljakali Delfe. 85. g. poraeni u bitci s Rimljanima i potjerani sjeverno od Dunava. Nakon toga Mali Skordisci potpuno su vojno oslabili. 60-ih god. 1. st. ojaava Daka kraljevina, pod Boirebistom. njih. Nakon Boirebistine smrti daka mo slabi i Kelti se oslobaaju. Kelti oslabljeni ratovima jaaju pokoreni Panoni. Krajem 1. st. pr. Kr. Rimljani pokorili Kelte u Panoniji. Zadrali samoupravu samo u zajednici Civitas Scordiscorum u dijelu Srijema, do kraja 1. ili poetka 2. stoljea (Dio Kasije). U sjevernoj Panoniji u savezu sa Skordiscima, porazio je Boje i Tauriske, a zatim i

ivot Kelta4

Kako su izgledali? Vrlo su visokog rasta, s izraenim miiima ispod iste, svijetle koe. Kosa im je svijetla ali ne prirodno ve umjetno izbjeljuju je perui je u vapnu i eljaju je od ela unatrag. Izgledaju kao umski demoni, s kosom gustom i upavom, poput konjske grive. Neki su glatko obrijani, no neki osobito oni visokog poloaja briju obraze ali ostavljaju brkove koji im potpuno prekrivaju usta. Veina stanovnika unutranjosti (Britanije) ne uzgaja ito, ve ive od mlijeka i mesa, a obueni su u ivotinjsku kou. Doista, svi Briti se bojaju vrbovnikom, od kojega se se proizvodi plava boja, pa stoga u bitkama izgledaju jo stranije. Kosu nose dugaku i briju itavo tijelo, osim glave i gornje usnice. Julije Caesar Plava boja dobivala se od lia biljke vrbovnik ene Galske ene nisu nalik na mukarce samo svojim velikim rastom, ve su im jednake i po hrabrosti. Diodorus Siculus Grci i Rimljani su se divili njihovoj ljepoti, plodnosti i junatvu. Boadicea, kraljica Senona, najslavnija keltska ratnica. Odjea Uobiajena enska odjea haljina (peplos), od dvaju pravokutnih komada tkanine, spojenih na bokovima, a na ramenima privrenih fibulama. Takoer i suknja s kratkim ili dugim ogrtaem Odjea se izraivala od vune i lana, a u iznimnim sluajevima i od skupe uvozne svile. Kelti su voljeli boje i karirane uzorke U svakodnevnu opremu spadao je razliit nakit

Kako su stanovali? Farme i sela 5

- Kue krunog (u Britaniji i Irskoj) i pravokutnog tlocrta (u kontinentalnoj Europi). - Kue su graene od drveta i pletera, omazane glinom, ili u kombinaciji kamena i drveta, djelomino omazane glinom. - Krov je bio stoast kod okruglih, a dvo- ili jednoslivan kod pravokutnih kua. Prekriven trskom ili granjem - U blizini kua imali su duboke jame ostave, proirene pri dnu, u kojima su uvali pokvarljive namirnice ili itarice. U emu su kuhali i iz ega su jeli - Keltsko posue uglavnom je raeno na brzorotirajuem lonarskom kolu. - To je omoguilo serijsku proizvodnju kvalitetno ujednaenih proizvoda trgovina - Neke posude su ukraene ili su neobinih oblika - Kelti su izmislili bavu. - U bavama su drali pivo nainjeno od jema. Utvrde i oppida - Utvrde nastaju na lako obranjivim ili teko pristupanim poloajima. Utvrene su zidanim ili zemljanim bedemima s palisadama. - Oppida se pojavljuju u 1. st. pr. Kr. To su utvrena naselja, regionalna proizvodna, trgovaka,, politika, vjerska i kulturna sredita. Najee su utvrena. - Oppidum Numantia na Iberskom poluotoku i plan naselja Goldberg, Njemaka - Rimljani su keltski nain zidanja nazivali murus gallicus (galski zid). - Maiden Castle u Dorsetu, Britanija, primjer je keltske utvrde. Broch. to je to? Nalaze se samo u kotskoj. Naziv dolazi od staronordijske rijei borg, to znai utvrda. Ne zna se njihova tona namjena Mogue je obrambena Privreda - Temelj privrede bili su zemljoradnja i stoarstvo. - Veina Kelta ivjela je ruralnim nainom ivota; esto na izdvojenim imanjima farmama.

6

U itavom podruju proizvodi se ito u velikim koliinama i proso i orasi i sve vrste stoke. I nema neobraenih dijelova, osim tamo gdje to nije mogue zbog movara i uma. Ti su dijelovi i gusto naseljeni vie zbog veliine populacije nego zbog ljudske djelatnosti; jer ene ne samo da raaju, one su i dobre njegovateljice, dok mukarci vie vole ratovati nego obraivati zemlju. Strabon, O Galima Stoarstvo Uzgajali su najvie goveda, ovce i svinje sve se vrlo razlikuju od dananjih pasmina. Svinje su liile divljim svinjama, a ovce su vie nalikovale kozama. Keltska kratkoroga goveda danas su izumrla. Najslinija negdanjim keltskim govedima jest suvremena pasmina Dexter. U mlaem eljeznom dobu domae ivotinje (konji, goveda, svinje, ovce) bile su openito puno manje nego suvremene. Konji su bili visoki oko 125 cm, a goveda oko 110 cm. Soay pasmina ovaca, uzgojena na otocima St. Kilda, zapadno od kotske, identina je keltskim ovcama. Vuna im je kratka, gruba i najee tamna, a bile su neobino pametne i hrabre napadale su ak i ovarske pse! Ovce su uzgajane zbog vune i mlijeka vie nego radi mesa. Posebno uzgojena pasmina goveda sluila je za poljoprivredne radove i vuu tekih tereta. Konji Konji su imali osobitu ulogu u ivotu Kelta. Prvi su prapovijesni narod kojima konji nisu sluili kao hrana. Konje su esto pokapali u posebnim grobljima. Znaaj i tovanje to su konji uivali kod Kelta, izraeno je i njihovim estim prikazivanjem na novcu, nadgrobnim kamenima, nakitu i posudama. Konji su sluili za vuu lakih tereta, a u ratu su vukli dvokolice. Orma je tada bila drugaija; nije dozvoljavala konju da upotrijebi svu snagu.

7

Cezar je zapisao kako Gali uivaju trgujui konjima i plaaju za njih ogromnu cijenu. Kelti su izmislili sedlo Voljeli su svinjetinu, svjeu i usoljenu. Izvozili su velike koliine usoljenog mesa u Rim i druge krajeve Italije I svinje su imale vanu ulogu u keltskom ivotu! Kelti su imali puno pasmina pasa od sasvim malih (ljubimci) do golemih lovakih pasa esto su ih ubijali radi krzna, na kojima su se voljeli odmarati Nakon to su Skiti donijeli kokoi u Europu, Kelti su ih rairili posvuda. Rimljani su iz Galije uvozili guske to su ih uzgajali Kelti. Pele su uzgajali radi meda, od kojega su pravili alkoholno pie, to su ga i Rimljani rado pili. Ratarstvo Prevaga itarica: Jeam za kuhanje kaa, iako je prvenstveno hrana za stoku. Pir za peenje kruha. Ra i zob tu i tamo Penica je ipak bila najomiljenija itarica za razne kae i kruh, te tanke lepinje poput tortilja. Proso su najvie voljeli u Galiji. - Keltska zemljoradnja posvuda je bila podjednako dobro razvijena. - Zemljoradnici su mogli proizvesti dovoljno kako bi imali vikove kojima se snabdijevao onaj dio drutva koji nije proizvodio vlastitu hranu aristokracija, obrtnici i drugi ljudi od umjetnosti ili nekih drugih vjetina. - Mogue je da su Kelti izvozili ito i stoku u Rimsku dravu u veim koliinama no to se to ranije dralo. - Od mahunarki uzgajani su graak, lea i bob. - Lan je uzgajan radi tekstilnih vlakana, moda i ulja, a mak vjerojatno za dobivanje opijuma. - Uzgajano je i razliito autohtono voe: trenje, jabuke, kruke, ljive.

8

- Pripadnici aristokracije uvozili su razno egzotino voe.kao to je groe, a osobito su voljeli vino, za koje su uvozili skupo bronano posue od Etruana.

Trgovina i novac - Trgovali najvie s Grcima, Etruanima, Rimljanima, Germanima ali i s ostalim susjednim narodima, kao i meusobno. - Izvan keltskog podruja izvozili su poljoprivredne proizvode: meso, vunu, kou, med, ive ivotinje (guske), sirovine, eljezne proizvode. - Glavna uvozna roba: prestini proizvodi i jantar. - Jantar je uvoen s Baltikog primorja, a sluio je za izradu nakita. - Od Rimljana, kao i iz grkih kolonija na zapadnom Sredozemlju nabavljana je keramika, bronano posue, vino. - Sa Sredozemlja je dopreman i crveni koralj za izradu nakita i ukrasnih umetaka na pojedinim ukrasnim i luksuznim predmetima. - Mnoga podruja na kojima su Kelti obitavali bila su bogata kamenom solju i slanim izvorima, a proizvodili su i morsku sol, na nain vrlo slian onome na koji se proizvodi i danas. - Sol je bila vrlo vana trgovaka roba. Novac - U 4. st. prva uporaba novca kod Kelta kontakt s grkim trgovcima. - U poetku su to zlatni stateri Filipa II. i srebrne tetradrahme Aleksandra Makedonskog. - Krajem 4. st. Kelti izrauju kopije helenistikog novca Proizvodnja i trgovina eljezo - Kelti su usavrili proizvodnju predmeta od eljeza. - Poeci su vjerojatno u 5. stoljeu. - Od 4. do 1. st. metalurgija eljeza dosie veliki zamah - U centralnom keltskom podruju pronaeno je vie od 700 ostava i skladita ingota. - Mnogi antiki pisci spominju keltske rudnike eljeza, osobito u Francuskoj i sjevernoj Italiji.

9

- Dva su osnovna tipa talionikih pei: velika kupolasta pe, promjera 100 120 cm tzv. jama sa ljakom, obino oko 35 cm u promjeru, koja se sastojala od jame u obliku kotla za skupljanje ljake i supstrukcije visoke 70 100 cm, s otvorom na vrhu. ova druga je moda jo predkeltskog porijekla. - U