448-12 br 7 - skupstinausk.baskupstinausk.ba/sluzbeni/sl_gl_br_7.pdf · broj 7 - strana 266...

SLUŽBENI GLASNIKUNSKO-SANSKOG KANTONA

216.Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi

Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 5. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.03.2012. godine, donosi:

UREDBUO OSNOVNIM NAČELIMA ZA

UTVRĐIVANJE OPĆIH SMJERNICA KADROVSKE POLITIKE ORGANA

DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

Član 1.(Predmet Uredbe)

Ovom Uredbom propisuju se osnovna načela i dopunski kriteriji za utvrđivanje općih smjernica za ostvarivanje kadrovske politike koje organi

uprave i upravne organizacije Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe) shodno primjenjuju u procedurama zapošljavanja, unapređenja i prestanka profesionalne karijere državnih službenika, kao i prilikom donošenja odluke o stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika, obaveza donošenja i rok usklađivanja općih smjernica za ostvarivanje kadrovske politike u organima državne službe sa odredbama ove Uredbe i druga pitanja od značaja za ostvarivanje kadrovske politike u organima državne službe.

Član 2.

(Opće smjernice za ostvarivanje kadrovske politike)

U skladu sa odredbama člana 41. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima), organ državne službe donosi smjernice za ostvarivanje kadrovske politike kojima utvrđuje procedure u odlučivanju prilikom izbora i prijema državnih službenika u organ državne službe.

Godina XVI - Broj 7 5. aprila 2012.BIHAĆ

Izdanje na bosanskom jeziku

Broj 7 - Strana 266 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. aprila 2012.

Pored procedura u odlučivanju prilikom izbora i prijema državnih službenika iz prethodnog stava, opće smjernice za ostvarivanje kadrovske politike organa državne službe shodno se primjenjuju u procedurama unapređenja i prestanka profesionalne karijere državnih službenika, kao i procedurama stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika.

Član 3.(Načela za utvrđivanje općih smjernica

kadrovske politike)Opće smjernice za ostvarivanje kadrovske

politike organa državne službe obavezno sadrže slijedeća osnovna načela koja je rukovodilac organa državne službe dužan uzeti u razmatranje u proceduri odlučivanja o izboru i prijemu državnih službenika u postupku zapošljavanja, u postupku unapređenja i prestanka profesionalne karijere državnih službenika, kao i prilikom donošenja odluke o stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika, i to:a) načelo zabrane svih oblika diskriminacije:

po osnovu nacionalnosti, spola, socijalnog porijekla, entitetskog državljanstva, prebivališta, religije, političkog i drugog uvjerenja, rase, rođenja, bračnog statusa, godina starosti, imovinskog stanja, hendikepiranosti ili drugog obilježja,

b) načelo proporcionalne zastupljenosti državnih službenika u odnosu na nacionalnu pripadnost,

c) načelo ravnopravnosti spolova, uključujući pozitivnu diskriminaciju u korist manje zastupljenog spola, naročito na rukovodećim radnim mjestima i radnim mjestima sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima,

d) načelo primjene posebnih propisa koji propisuju obavezu davanja prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima određenim kategorijama stanovništva: demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica, kao i civilnim žrtvama rata i članovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim događajima i licima sa invaliditetom.

Član 4.(Dopunski kriteriji za ostvarivanje

kadrovske politike)(1) Opće smjernice za ostvarivanje kadrovske

politike, pored načela iz člana 3. ove Uredbe, sadrže i slijedeće dopunske kriterije za ostvarivanje kadrovske politike, koje rukovodilac organa državne službe, nakon primjene načela iz člana 3. ove Uredbe, može primjeniti u

proceduri odlučivanja o izboru i prijemu državnih službenika u postupku zapošljavanja, u postupku unapređenja i prestanka profesionalne karijere državnih službenika, kao i prilikom donošenja odluke o stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika:

a) uzimanje u obzir postignutih rezultata na stručnom ispitu, utvrđenih na listi uspješnih kandidata,

b) davanja prednosti kandidatima, odnosno državnim službenicima koji, pod jednakim uvjetima, imaju stečeno dodatno obrazovanje koje odgovara osnovnoj djelatnosti organa državne službe,

c) davanja prednosti kandidatima, odnosno državnim službenicima koji, pod jednakim uvjetima, imaju relevantno radno iskustvo u državnoj službi u odnosu na kandidate, odnosno državne službenike koji nemaju ili imaju manje radno iskustvo u državnoj službi,

d) davanja prednosti pri zapošljavanju, pod jednakim uvjetima, kandidatima slabijeg imovinskog stanja,

e) uzimanje u obzir kao otežavajuću okolnost, prilikom zapošljavanja i unapređenja profesionalne karijere državnog službenika, činjenicu da osoba zauzima nepokretnosti u vlasništvu izbjeglica ili prognanika, odnosno zauzima stan za koji je izbjeglica ili povratnik podnio zahtjev za povratom stanarskog prava, odnosno zauzima stan koji bi trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja i koji bi trebao biti korišten u svrhu alternativnog smještaja,

f) uzimanje u obzir biografskih podataka i referentnih karakteristika koje se odnose na kretanje u karijeri kandidata, sadržanih u prijavi na konkurs, odnosno oglas, CV-ju ili preporuci ranijeg poslodavca.

(2) U proceduri odlučivanja o prestanku profesionalne karijere državnih službenika, dodatno obrazovanje iz tačke b), radno iskustvo iz tačke c) i imovinsko stanje iz tačke d) stava (1) ovog člana uzimaju se kao dopunski kriteriji koji idu u korist zadržavanja statusa državnog službenika, dok dopunski kriterij iz tačke e) koji se odnosi na zauzimanje nepokretnosti ne ide u korist zadržavanja statusa državnog službenika.

5. aprila 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 7 - Strana 267

Član 5.(Provođenje općih smjernica za ostvarivanje

kadrovske politike)Rukovodilac organa državne službe obavezan

je prilikom provođenja općih smjernica za ostvarivanje kadrovske politike, poštivati i primjenjivati načelo zakonitosti, načelo transparentnosti i javnosti, načelo odgovornosti, načelo efikasnosti i ekonomičnosti, načelo profesionalne nepristrasnosti i načelo političke nezavisnosti utvrđeno odredbama člana 9. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, odnosno da primjenom osnovnih načela iz člana 3. i dopunskih kriterija iz člana 4. ove Uredbe, kroz utvrđenu kadrovsku politiku i njeno provođenje osigura jednakost svih zaposlenih u organu državne službe, odnosno jednak odnos prema svima zainteresiranim za zapošljavanje u organ državne službe.

Član 6.(Odlučivanje o primjeni osnovnih

načela i dopunskih kriterija u postupku zapošljavanja)

Rukovodilac organa državne službe, u proceduri odlučivanja o izboru i prijemu državnih službenika u postupku zapošljavanja, nakon provedenog usmenog intervjua po proceduri utvrđenoj općim smjernicama za ostvarivanje kadrovske politike organa državne službe, uzimajući u obzir i rezultate intervjua, po pribavljenom mišljenju Agencije, odlučuje kojem će načelu iz člana 3. ove Uredbe, odnosno dopunskom kriteriju iz člana 4. ove Uredbe, dati prednost u odnosu na ostale, u cilju donošenja odluke o izboru i prijemu kandidata koji će najbolje obavljati poslove radnog mjesta državnog službenika na koje se vrši postavljenje državnog službenika u svrhu ispunjenja načela i obaveza propisanih Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i drugim posebnim propisima.

Član 7.(Dostavljanje dokaza)

Dokaze kojim se utvrđuju činjenice ili status relevantan za primjenu određenih osnovnih načela i dopunskih kriterija iz člana 3. i 4. ove Uredbe, a koji imaju snagu javne isprave, kandidati koji učestvuju u postupku zapošljavanja za popunu radnog mjesta državnog službenika, u postupku unapređenja i prestanka profesionalne karijere državnih službenika, kao i prilikom donošenja odluke o stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika, mogu dostaviti, isključivo,

organu državne službe, prije nego se donese predmetna odluka.

U provođenju općih smjernica za ostvarivanje kadrovske politike organ državne, službe pored dokaza iz prethodnog stava, može koristiti podatke koji se odnose na radno – pravni status, kao i opće podatke iz dosjea državnih službenika, odnosno iz Registra državnih službenika i namještenika USK-a.

Član 8.(Intervju)

Intervju iz člana 41. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji ima za cilj da se utvrde personalne karakteristike i iskazane sposobnosti kandidata za obavljanje poslova konkretnog radnog mjesta na koje se prijavio, provodi se po proceduri utvrđenoj općim smjernicama za ostvarivanje kadrovske politike organa državne službe, a kojima se propisuje:a) ovlaštenje rukovodioca organa državne službe

za provođenje intervjua ili davanje ovlaštenja drugom državnom službeniku, odnosno posebnoj ad hoc komisiji koje rukovodilac organa ovlasti za provođenje intervjua,

b) način utvrđivanja pitanja za intervju koja se mogu odnositi na radno iskustvo kandidata, njegovu stručnu spremu, kvalifikacije, sklonost kandidata za timski rad i usvajanje novih znanja vezano za određeno radno mjesto, djelatnost organa na koju se javni konkurs odnosi, kao i oblasti državne uprave, državne službe i drugih oblasti koje mogu biti u vezi sa radnim mjestom,

c) određivanje vremena trajanja intervjua koje ne može biti duže od 30 minuta,

d) način i kriteriji za ocjenjivanje kandidata na intervjuu,

e) vrednovanje postignutih rezultata na intervju (sistem dodjele bodova izraženih u ostvarenim procentima),

f) propisivanje obaveze vođenja zapisnika o toku intervjua i obrasca na kojem se vrši ocjenjivanje intervjua i

g) druga pitanja bitna za provođenje intervjua.Član 9.

(Postavljenje državnog službenika sa liste uspješnih kandidata)

Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe, nakon obavljenog usmenog intervjua sa svim kandidatima sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni


konkurs, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, u skladu sa odredbama podzakonskog propisa iz člana 39. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 10.

(Rok za donošenje općih smjernica za ostvarivanje kadrovske politike)

Opće smjernice za ostvarivanje kadrovske politike iz člana 41. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima, rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti, u skladu sa odredbama ove Uredbe, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu podzakoskog propisa iz člana 39. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 11.

(Primjena Uredbe na namještenike)

Odredbe ove Uredbe shodno se primjenjuju i na namještenike u organima državne službe u skladu sa članom 86. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 12 .

(Stupanje na snagu)

Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.

Broj 03-017-1298/201229. marta 2012. godine

B i h a ć

Po ovlaštenjuMinistar Ministarstva za građenje i zaštitu okoline

Sinha Kurbegović, dipl. pravnik

217.

Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 53. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH’’, broj 35/05), Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.03.2012. godine, donosi:

UREDBUO NAČELIMA ZA UTVRĐIVANJE

UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE U UNSKO-SANSKOM

KANTONU

I. OPĆE ODREDBE


Ovom Uredbom utvrđuju se načela za utvrđivanje unutrašnje organizacije kantonalnih i općinskih organa uprave i upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: organi državne službe), sadržaj pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, osnove za utvrđivanje organizacionih jedinica i uvjeti za njihovo organiziranje, sistematizacija radnih mjesta, rukovođenje organom i organizacionim jedinicama, saradnja u vršenju poslova, programiranje i planiranje i druga pitanja od značaja za izradu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

Član 2.(Propisi koji uređuju unutrašnju

organizaciju organa državne službe)Unutrašnja organizacija organa državne

službe utvrđuje se na osnovu propisa u kojima su uređena pitanja koja se odnose na unutrašnju organizaciju i to:a) Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji

Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH’’, broj: 35/05), (u daljnjem tekstu: Zakon o organizaciji organa uprave),

b) Zakon o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/12), (u daljnjem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima),

c) Zakon o organizaciji i djelokrugu kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 12/08 i 12/10), (u daljnjem tekstu: Zakon o organizaciji kantonalnih organa državne službe),

d) Uredba o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uvjetima za vršenje tih poslova i ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona’’, broj: 7/12), (u


daljnjem tekstu: Uredba o poslovima državnih službenika),

e) Uredba o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona’’, broj: 7/12), (u daljnjem tekstu: Uredba o poslovima namještenika),

f) drugi propisi u kojima je predviđeno da se određeno pitanje uređuje pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, a to pitanje nije obuhvaćeno propisima iz tačaka a) do f) ovog člana,

g) i odredbe ove Uredbe.Član 3.

(Principi za utvrđivanje unutrašnje organizacije)

Izrada pravilnika o unutrašnjoj organizaciji mora se izvršiti na način da se mogu osigurati slijedeći principi:a) da unutrašnja organizacija organa državne

službe bude racionalna i da osigurava uspješno i učinkovito obavljanje svih poslova iz nadležnosti organa,

b) da se grupiranje poslova u jednu cjelinu vrši prema njihovoj međusobnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obimu, stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uvjetima za njihovo vršenje,

c) da se može ostvariti puna i ravnomjerna zaposlenost svih državnih službenika i namještenika i da mogu doći do izražaja njihove stručne i druge sposobnosti,

d) da se broj izvršilaca odredi tako da bude adekvatan vrsti, obimu i složenosti poslova iz nadležnosti organa državne službe,

e) da se izvrši pravilna raspodjela poslova iz nadležnosti organa državne službe na poslove za koje su nadležni državni službenici i poslove za koje su nadležni namještenici.

II. SADRŽAJ PRAVILNIKA O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 4.(Sadržaj pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji)(1) U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji

organa državne službe uređuju se slijedeća pitanja:

a) osnovni principi koji se imaju postići pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe i nadležnost tog organa,

b) unutrašnja organizacija organa državne službe, vrste organizacionih jedinica i njihova nadležnost,

c) sistematizacija radnih mjesta,d) rukovođenje organom državne službe i

organizacionim jedinicama, ovlaštenja u rukovođenju i odgovornost za obavljanje poslova,

e) stručni kolegij i radna tijela,f) saradnja u vršenju poslova iz nadležnosti

organa državne službe,g) programiranje i planiranje rada,h) način ostvarivanja prava i obaveza iz radnih

odnosa i disciplinska odgovornost državnih službenika i namještenika i

i) ostvarivanje javnosti rada organa državne službe .(2) Pitanja iz stava (1) ovog člana predstavljaju

sadržaj (sistematiku) pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i utvrđuju se redoslijedom kako su navedena.

Član 5.(Sadržaj osnovnih odredaba pravilnika)U poglavlju pravilnika koja se odnosi na

osnovne odredbe uređuju se osnovni principi koji se imaju ostvariti pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe i određuju pitanja koja spadaju u nadležnost organa utvrđena zakonom ili drugim propisima.

III. UVJETI I NAČIN UTVRĐIVANJA UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE I NADLEŽNOST ORGANIZACIONIH JEDINICA

Odjeljak A. Unutrašnja organizacijaČlan 6.

(Nadležnosti organizacionih jedinica i poslovi samostalnih izvršilaca)

(1) U poglavlju pravilnika koje se odnosi na unutrašnju organizaciju, utvrđuje se unutrašnja organizacija, nadležnost organizacionih jedinica i poslovi samostalnih izvršilaca, ako postoje ti izvršioci.

(2) Unutrašnja organizacija organa državne službe utvrđuje se na osnovu vrste i obima


poslova koji se po zakonu nalaze u nadležnosti tog organa.

(3) Poslovi iz stava (2) ovog člana razvrstavaju se na organizacione jedinice ili samo na radna mjesta, ako nema potrebe da se utvrđuju organizacione jedinice.

Član 7.(Sadržaj unutrašnje organizacije)

Unutrašnja organizacija organa državne službe obuhvata:a) osnovne organizacione jedinice koje u svom

sastavu nemaju unutrašnje organizacione jedinice,

b) osnovne organizacione jedinice koje u svom sastavu imaju unutrašnje organizacione jedinice,

c) samostalne izvršioce, odnosno organizacione jedinice izvan sjedišta organa državne službe, ako se predviđaju ti izvršioci odnosno organizacione jedinice,

d) upravu ili upravnu organizaciju, ako se u sastavu organa državne službe, nalazi ta uprava ili upravna organizacija.

Odjeljak B. Organizacione jedinice

Član 8.(Određivanje organizacionih jedinica)

Vrsta i broj organizacionih jedinica utvrđuje se prema vrsti, srodnosti, obimu i stepenu složenosti, međusobnoj povezanosti poslova i zadataka i efikasnom izvršavanju poslova i zadataka iz nadležnosti organa državne službe.

Član 9.(Vrste organizacionih jedinica)

(1) Organizacione jedinice mogu se osnovati kao osnovne organizacione jedinice (u daljnjem tekstu: osnovne jedinice) i kao unutrašnje organizacione jedinice (u daljnjem tekstu: unutrašnje jedinice) koje se nalaze u sastavu osnovne jedinice.

(2) Osnovne jedinice, mogu biti bez unutrašnjih jedinica i sa unutrašnjim jedinicama u svom sastavu.

(3) Unutrašnja jedinica u svom sastavu ne može imati druge organizacione jedinice.

(4) Ako se u osnovnoj jedinici osnivaju unutrašnje jedinice, u tom slučaju moraju se osnovati najmanje dvije unutrašnje jedinice.

Član 10.(Vrste osnovnih i unutrašnjih jedinica)

(1) Osnovne jedinice mogu biti: kabinet, sektor, odjeljenje, inspektorat, centar, servis i služba.

(2) Unutrašnje jedinice u sastavu osnovne jedinice mogu biti: odsjek, grupa, pisarnica, arhiva, stanica i računovodstvo.

(3) U pojedinim organima državne službe mogu se, samo izuzetno, ako je to neophodno i adekvatnije odgovara prirodi obavljanja određenih poslova, pored organizacionih jedinica iz stava (1) i (2) ovog člana, osnovati i organizacione jedinice pod drugim nazivima, s tim što se u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji mora utvrditi sa kojom se organizacionom jedinicom iz stava (1) i (2) ovog člana izjednačava ta organizaciona jedinica.

Član 11.(Samostalnost u određivanju

organizacionih jedinica)Svaki organ državne službe ima pravo da

u svom pravilniku o unutrašnjoj organizaciji predvidi one organizacione jedinice iz člana 10. ove Uredbe koje najadekvatnije i najefikasnije osiguravaju vršenje svih poslova i zadataka iz nadležnosti organa, a u skladu sa odredbama ove Uredbe.

Član 12.(Osnovne jedinice)

Sektor, odjeljenje, centar, servis i služba se obrazuju za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova za koje je potreban određeni stepen samostalnosti u rukovođenju, a obim poslova za svaku od tih jedinica zahtijeva najmanje tri izvršioca, s tim što se u taj broj ne uračunava rukovodilac organizacione jedinice.

Član 13.(Inspektorat)

(1) Inspektorat se obrazuje za vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz nadležnosti organa državne službe, s tim što to važi i za inspekcije koje su organizirane u okviru zajedničkog organa za inspekcijske poslove.

(2) U inspektoratu kao osnovnoj jedinici koja se obrazuje za vršenje inspekcijskog nadzora u više oblasti, mogu se obrazovati odsjeci kao unutrašnje jedinice za određene oblasti inspekcijskog nadzora.


Član 14.(Kabinet)

Kabinet se obrazuje za vršenje poslova i zadataka koji su neposredno vezani za potrebe rada rukovodioca organa državne službe, s tim što se može predvidjeti da kabinet opslužuje i sekretara organa državne službe.

Član 15.(Način osnivanja unutrašnjih jedinica)(1) Unutrašnje jedinice iz člana 10. stav (2)

ove Uredbe mogu se osnovati samo u okviru one osnovne jedinice u kojoj postoje dvije ili više vrste poslova koji čine određenu samostalnu cjelinu i čije vršenje zahtijeva postojanje posebne organizacione cjeline i posebno rukovođenje, a obim poslova svake unutrašnje jedinice zahtijeva najmanje tri izvršioca, s tim da se u taj broj ne uračunava šef unutrašnje organizacione jedinice.

(2) Pri opredjeljenju za osnivanje unutrašnje jedinice, u skladu sa uvjetima iz stava (1) ovog člana, mora se voditi računa o tome da se prema obimu poslova koji će se obavljati, naziv i broj unutrašnjih jedinica odredi prema vrsti i obimu poslova u tim jedinicama.

(3) Pri određivanju broja unutrašnjih jedinica u okviru iste osnovne jedinice treba polaziti od toga da se predvidi što manji broj tih jedinica i time osigura učinkovitije obavljanje poslova i rukovođenje osnovnom jedinicom.

Član 16.(Poslovi samostalnog izvršioca)

Ako u nadležnosti organa državne službe postoje određeni poslovi koji čine samostalnu cjelinu, a zbog malog obima tih poslova nema potrebe da se osniva ni osnovna niti unutrašnja jedinica niti se vršenje tih poslova može predvidjeti u okviru neke od predviđenih organizacionih jedinica, a za vršenje tih poslova potreban je samo jedan izvršilac, u tom slučaju se za obavljanje tih poslova može predvidjeti samostalni izvršilac, s tim da se mora odrediti rukovodilac koji vrši nadzor nad radom tog izvršioca.

Član 17.(Način osnivanja organizacionih jedinica

izvan sjedišta organa)(1) Organizacione jedinice izvan sjedišta

organa državne službe mogu se osnovati samo onda ako je to predviđeno zakonom ili drugim propisom.

(2) Za jedinice iz stava (1) ovog člana, u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe utvrđuje se naziv jedinica, njihova nadležnost, sistematizacija radnih mjesta, način rukovođenja, sjedište jedinica i područje za koje se takve jedinice osnivaju.

(3) Ako za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana, nije potrebno osnivati organizacionu jedinicu, u tom slučaju za obavljanje tih poslova može se odrediti samostalni izvršilac izvan sjedišta organa državne službe.

(4) Za samostalnog izvršioca utvrđuje se sjedište, poslovi, područje na kojem djeluje i rukovodilac koji vrši nadzor nad njegovim radom.

Član 18.(Uvjeti za rad organizacionih jedinica i

samostalnih izvršilaca izvan sjedišta organa)

Za organizacione jedinice, odnosno samostalne izvršioce iz člana 17. ove Uredbe, organ državne službe je dužan osigurati uvjete za rad u pogledu odgovarajućeg prostora, tehničke i druge opreme, i druge uvjete, zavisno od prirode poslova i zadataka koji se obavljaju.

Član 19.(Utvrđivanje nadležnosti organizacionih

jedinica i samostalnih izvršilaca)

(1) Nadležnost organizacionih jedinica utvrđuje se za svaku jedinicu pojedinačno i prema redoslijedu kako su te jedinice navedene u dijelu pravilnika u kojem je utvrđena unutrašnja organizacija organa državne službe.

(2) Za osnovne jedinice u kojima postoje unutrašnje jedinice prvo se utvrđuje nadležnost osnovne jedinice, a onda posebno nadležnost svake unutrašnje jedinice koje se nalaze u sastavu osnovne jedinice.

(3) Nadležnost osnovnih jedinica utvrđuje se na osnovu poslova koji se po zakonu nalaze u nadležnosti organa državne službe koji su navedeni u osnovnim odredbama pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a nadležnosti unutrašnjih jedinica utvrđuje se na osnovu poslova iz nadležnosti osnovne jedinice u čijem se sastavu nalaze unutrašnje jedinice.

(4) Nadležnost samostalnog izvršioca utvrđuje se na osnovu poslova koji se prema članu 16. ove Uredbe ne mogu svrstati niti u osnovne niti u unutrašnje jedinice.


IV. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Član 20.(Radna mjesta u organu državne službe)(1) U ovom poglavlju pravilnika utvrđuju se

radna mjesta državnih službenika i namještenika prema redoslijedu organizacionih jedinica koje su utvrđene u poglavlju pravilnika u kojem je utvrđena unutrašnja organizacija organa državne službe, a vrši se na slijedeći način:a) za osnovne jedinice koje u svom sastavu nemaju

unutrašnje jedinice, prvo se utvrđuje radno mjesto rukovodioca jedinice, a onda radno mjesto državnih službenika i namještenika te jedinice,

b) za osnovne jedinice koje u svom sastavu imaju unutrašnje jedinice, radna mjesta se utvrđuju slijedećim redoslijedom, i to: prvo se utvrđuje radno mjesto rukovodioca osnovne jedinice, onda radno mjesto šefa prve unutrašnje jedinice, pa radna mjesta državnih službenika i namještenika te jedinice, a nakon toga slijedi radno mjesto šefa druge unutrašnje jedinice, pa onda radna mjesta državnih službenika i namještenika te jedinice i tako redom za ostale jedinice koje postoje u toj osnovnoj jedinici,

c) radna mjesta državnih službenika utvrđuju se tako što se polazi od veće ka nižoj kategoriji radnog mjesta (pozicije radnih mjesta), a radna mjesta namještenika utvrđuju se iza radnih mjesta državnih službenika po redoslijedu kategorija radnih mjesta namještenika,

d) sistematizacija radnih mjesta počinje time što se u prvoj odredbi utvrđuje ukupan broj izvršilaca i struktura rukovodećih i ostalih državnih službenika i namještenika, kao i svi elementi radnog mjesta.

Član 21.(Elementi radnog mjesta)

(1) Svako radno mjesto državnog službenika i namještenika obuhvata slijedeće elemente: naziv radnog mjesta, opis poslova, uvjete za vršenje poslova, vrstu djelatnosti, naziv grupe poslova, složenost poslova, status izvršioca, pozicija radnog mjesta i broj izvršilaca, a onda se navode osnovni propisi koji se koriste za obavljanje poslova radnog mjesta (zakoni i podzakonski propisi).

(2) Elementi radnog mjesta utvrđuju se prema redoslijedu kako su naznačeni u stavu (1) ovog člana i utvrđuju se na sljedeći način:

a) naziv radnog mjesta za državne službenike određuje se prema nazivima koji su utvrđeni u Zakonu o državnoj službi i poslovima koji su utvrđeni u opisu radnog mjesta, a za radna mjesta namještenika prema nazivima koji su utvrđeni u Uredbi o poslovima namještenika i poslovima koji su utvrđeni u opisu radnog mjesta namještenika,

b) opis poslova utvrđuje se tako da se obuhvate sve vrste poslova koji se obavljaju na radnom mjestu, a utvrđuje se na osnovu poslova iz nadležnosti organizacione jedinice za koju je utvrđeno radno mjesto,

c) uvjeti za vršenje poslova utvrđuju se:1) za radna mjesta državnih službenika prema

uvjetima koji su utvrđeni u Uredbi o poslovima državnih službenika,

2) za radna mjesta namještenika prema uvjetima koji su utvrđeni u Uredbi o poslovima namještenika,

d) vrsta djelatnosti određuje se tako što se za državne službenike navodi da su to poslovi osnovne djelatnosti, a za namještenike da su to dopunski poslovi osnovne djelatnosti,

e) naziv grupe poslova i složenost poslova utvrđuje se:1) za radna mjesta državnih službenika prema

grupama i složenosti koji su utvrđeni u Uredbi o poslovima državnih službenika,

2) za radna mjesta namještenika prema grupama i složenosti koji su utvrđeni u Uredbi o poslovima namještenika,

f) status izvršioca utvrđuje se tako što se za radna mjesta državnih službenika određuje da su to rukovodeći državni službenik ili državni službenik, a za sva radna mjesta namještenika da su to namještenici,

g) pozicija radnog mjesta određuje se prema nazivu radnog mjesta,

h) broj izvršilaca utvrđuje se arapskim brojem i slovima.

Član 22.(Broj radnih mjesta i izvršilaca)

(1) Broj radnih mjesta utvrđuje se tako da se na jednom radnom mjestu obavljaju isti ili slični poslovi koji su međusobno povezani i koji se moraju obavljati kao cjelina.

(2) Broj izvršilaca za svako radno mjesto određuje se prema vrsti, obimu i složenosti poslova i zadataka, vodeći računa da se osigura puna zaposlenost svakog izvršioca i maksimalno


koristi njihovo stručno znanje i druge radne sposobnosti tako da na istom radnom mjestu može biti jedan ili više izvršilaca što zavisi od obima poslova radnog mjesta.

Član 23.(Utvrđivanje radnih mjesta)

(1) U okviru sistematizacije radnih mjesta utvrđuju se radna mjesta rukovodećih i ostalih državnih službenika i namještenika, osim radnog mjesta rukovodioca organa državne službe, sekretara tog organa, sekretara sa posebnim zadatkom iz člana 25. stav (3) ove Uredbe i savjetnika rukovodioca organa državne službe.

(2) Radno mjesto rukovodioca organa državne službe, radno mjesto sekretara tog organa, sekretara sa posebnim zadatkom i savjetnika rukovodioca organa državne službe utvrđuju se u poglavlju pravilnika koji se odnosi na rukovođenje organom državne službe.

(3) Za radna mjesta državnih službenika koji rukovode osnovnim i unutrašnjim jedinicama, u okviru sistematizacije radnih mjesta, u opisu poslova treba utvrditi samo poslove koje oni neposredno vrše iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovode, a ovlaštenja u rukovođenju organizacionom jedinicom utvrđuju se u poglavlju pravilnika koji se odnosi na rukovođenje organizacionim jedinicama.

V. RUKOVOĐENJE ORGANOM DRŽAVNE SLUŽBE

Odjeljak A. Rukovođenje organom državne službe

Član 24.(Način rukovođenja organom državne

službe)U odnosu na rukovođenje organom državne

službe postupa se na slijedeći način:a) za kantonalno ministarstvo utvrđuje se da

ministarstvom rukovodi kantonalni ministar i da u rukovođenju ministarstvom ima ovlaštenja utvrđena u zakonima iz člana 2. ove Uredbe i drugim zakonima i propisima Vlade Kantona i određuje način korištenja ovlaštenja u donošenju općih i pojedinačnih akata iz nadležnosti ministarstva,

b) za kantonalnu upravu, odnosno upravnu organizaciju utvrđuje se da upravom odnosno upravnom organizacijom rukovodi direktor i navode se sva ovlaštenja, koja direktor ima u

rukovođenju, a koja su utvrđena u Uredbi o poslovima državnih službenika, određuje način korištenja ovlaštenja u donošenju svih općih i pojedinačnih akata iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije kojom rukovodi i svi elementi radnog mjesta iz člana 21. ove Uredbe,

c) općinski načelnik rukovodi svim općinskim službama za upravu i upravnim organizacijama, a gradonačelnik svim gradskim službama za upravu i gradskim upravnim organizacijama i u tom pogledu ima ovlaštenja utvrđena Ustavom, zakonima, Statutom općine, odnosno grada i drugim propisima.

Odjeljak B. Radno mjesto sekretara organa državne službe

Član 25.(Način utvrđivanja radnog mjesta sekretara

organa državne službe)(1) Radno mjesto sekretara organa državne

službe utvrđuje se iza radnog mjesta, rukovodioca.(2) Za radno mjesto sekretara organa državne

službe utvrđuju se sva ovlaštenja koje ima u vršenju koordinacije osnovnih jedinica koje su za sekretara utvrđena u Uredbi o poslovima državnih službenika, način ostvarivanja koordinacije i opis poslova koje će sekretar vršiti s tim da se utvrđuju i svi elementi radnog mjesta iz člana 21. ove Uredbe.

(3) Na način iz stava (1) i (2) utvrđuju se radna mjesta sekretara sa posebnim zadatkom organa zakonodavne vlasti i sekretara sa posebnim zadatkom organa izvršne vlasti.Odjeljak C. Rukovođenje i odgovornost u rukovođenju osnovnim organizacionim jedinicama

Član 26.(Rukovođenje osnovnim jedinicama)

(1) Osnovnim jedinicama, sektorom, odjeljenjem, centrom, službom i servisom rukovode načelnici osnovnih organizacionih jedinica.

(2) Ovlaštenja načelnika iz stava (1) ovog člana u rukovođenju osnovnom jedinicom utvrđuju se na osnovu ovlaštenja koje su za načelnike osnovnih jedinica utvrđene u Uredbi o poslovima državnih službenika.

(3) Osnovnom jedinicom koja u svom sastavu nema unutrašnjih organizacionih jedinica rukovodi šef osnovne organizacione jedinice, koja


u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice.

Član 27.(Rukovođenje Inspektoratom)

Inspektoratom, kao osnovnom jedinicom, rukovodi glavni kantonalni inspektor, a njegova ovlaštenja u rukovođenju inspektoratom utvrđuju se prema Uredbi o poslovima državnih službenika u kojoj su utvrđena ovlaštenja glavnog inspektora.

Član 28.(Rukovođenje Kabinetom)

Kabinetom rukovodi načelnik osnovne organizacione jedinice ili šef kabineta koji ima status rukovodioca osnovne jedinice kojom ne rukovodi rukovodeći državni službenik što se treba konkretno odrediti u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

Član 29.(Odgovornost rukovodilaca

osnovnih jedinica)Pitanja koja se odnose na odgovornost

rukovodilaca osnovnih jedinica za rad i rukovođenje jedinicom utvrđuje se prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima u kojem je utvrđena ta odgovornost.Odjeljak D. Rukovođenje i odgovornost u rukovođenju unutrašnjim jedinicama

Član 30.(Rukovođenje unutrašnjim jedinicama)(1) Unutrašnjom jedinicom, odsjekom,

grupom, pisarnicom, stanicom i računovodstvom rukovodi šef unutrašnje jedinice, s tim što namještenik može biti šef te unutrašnje jedinice samo onda ako se u njoj ne obavljaju poslovi osnovne djelatnosti, odnosno ako u toj jedinici ne postoje radna mjesta državnih službenika.

(2) Ovlaštenja šefova unutrašnjih jedinica iz stava (1) ovog člana koji imaju status državnog službenika utvrđuju se prema Uredbi o poslovima državnih službenika, u kojoj su utvrđena ovlaštenja šefova tih jedinica, a za šefove tih jedinica koji imaju status namještenika, ovlaštenja u rukovođenju jedinicom utvrđuju se prema odgovarajućim odredbama Uredbe o poslovima namještenika, u kojima su utvrđena ta ovlaštenja.

(3) Šef unutrašnje jedinice za svoj rad i rad jedinice kojom rukovodi, neposredno odgovara rukovodiocu koji rukovodi osnovnom jedinicom u čijem se sastavu nalazi unutrašnja jedinica i rukovodiocu organa državne službe.

Član 31.(Radno mjesto savjetnika rukovodioca

organa državne službe)(1) Ako se u organu državne službe u skladu

sa posebnim propisima, utvrđuje radno mjesto savjetnika rukovodioca tog organa, u tom slučaju to radno mjesto utvrđuje se iza podnaslova koji se odnosi na rukovođenje i odgovornost u rukovođenju unutrašnjim jedinicama.

(2) Za radno mjesto savjetnika utvrđuje se naziv radnog mjesta, opis poslova i uvjeti u pogledu vrste visoke školske spreme, radno iskustvo i druga pitanja koja predstavljaju uvjet za vršenje poslova iz opisa radnog mjesta, s tim da se ta pitanja uređuju posebno za svakog savjetnika koji se predviđaju, ako savjetnici vrše različite vrste poslova.

VI. STRUČNI KOLEGIJ I RADNA TIJELA

Član 32.(Stručni kolegij i pitanja koja se

raspravljaju na kolegiju)(1) U Pravilniku se utvrđuje stručni kolegij

rukovodioca organa državne službe, utvrđuje sastav kolegija i pitanja koja se raspravljaju na kolegiju, a da se poslovnikom o radu kolegija uređuje način rada i druga pitanja od značaja za rad kolegija.

(2) Za stručni kolegij se određuje da raspravlja sva značajnija pitanja iz nadležnosti organa državne koja se odrede u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i da daje mišljenje rukovodiocu organa državne službe za rješavanje tih pitanja.

Član 33.(Obrazovanje i formiranje komisija i

drugih radnih tijela)(1) U Pravilniku se utvrđuju poslovi i zadaci

iz nadležnosti organa državne službe za čije se izvršenje mogu formirati komisije ili druga radna tijela, u čiji sastav se određuju državni službenici i namještenici različitih stručnih profila iz organa državne službe.

(2) Pitanja koja se odnose na sastav, zadatke i druge uvjete, kao i sredstva za finansiranje rada radnih tijela, utvrđuju se rješenjem rukovodioca organa državne službe, kojim se formira radno tijelo.

(3) Može se predvidjeti da se u komisije i druga radna tijela iz stava (1) ovog člana mogu angažirati i stručnjaci iz drugih organa državne službe, institucija ili pojedinci, ako je angažiranje


tih osoba neophodno s obzirom na posao koji radno tijelo treba da izvrši.

VII. SARADNJA U VRŠENJU POSLOVA I ZADATAKA

Član 34.(Ostvarivanje saradnje u vršenju poslova)U ovom poglavlju Pravilnika utvrđuju se

pitanja o načinu ostvarivanja saradnje u vršenju poslova iz nadležnosti organa državne službe:a) između organizacionih jedinica unutar organa,

odnosno između radnih mjesta,b) organa državne službe s drugim organima

državne službe i pravnim osobama koja se prvenstveno odnosi na sprovođenje određenih zadataka iz programa rada organa u pitanjima od zajedničkog interesa ili sprovođenja zajedničkih pitanja utvrđenih u zakonu ili drugom propisu,

c) organa državne službe s drugim organima državne službe u pitanjima koja se odnose na izradu zakona i podzakonskih propisa,

d) organa državne službe kantona s gradskim i općinskim službama za upravu u pitanjima koja su kantonalnim zakonom stavljena u nadležnost tih organa i službi,

e) organa državne službe s odgovarajućim organima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili drugih nivoa vlasti.

Član 35.(Zajedničko pripremanje propisa)

Ako je aktom nadležnog organa određeno da više organa državne službe pripreme propis ili izvrše drugi zadatak, rukovodioci ovih organa obrazuju zajedničko radno tijelo i utvrđuju način izvršenja tog zadatka.

VIII. PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA

Član 36.(Godišnji program i planovi rada)

(1) U ovom poglavlju Pravilnika uređuje se sadržaj, način izrade i donošenje godišnjeg programa rada organa državne službe i planova rada organizacionih jedinica, kao i način ostvarivanja toga programa i planova rada.

(2) Za program rada se određuju aktivnosti organa državne službe na vršenju poslova i zadataka iz njegove nadležnosti.

(3) Za planove rada organizacionih jedinica utvrđuje se raspored, dinamika, izvršioci i drugi

uvjeti potrebni za izvršavanje poslova i zadataka utvrđenih u programu rada organa državne službe.

IX. NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA I DUŽNOSTI IZ RADNOG ODNOSA I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Član 37.(Prava, dužnosti i odgovornosti državnih službenika i namještenika i disciplinska

odgovornost)U ovom poglavlju Pravilnika uređuju se

slijedeća pitanja:a) određuju zakoni na osnovu kojih državni

službenici i namještenici ostvaruju prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa, kao i interni opći akti u kojima organ državne službe uređuje način ostvarivanja prava i dužnosti iz radnih odnosa,

b) utvrđuje procentualno ili brojčano broj pripravnika koje će organ državne službe primati u radni odnos na pripravnički staž, u skladu sa zakonom, s tim što se postotak ili broj pripravnika određuje posebno za državne službenike, a posebno za namještenike, kao i broj volontera koji se mogu primiti na volonterski staž,

c) određuju radna mjesta na kojima državni službenici imaju posebna ovlaštenja i sadržaj tih ovlaštenja ili mogu imati posebna ovlaštenja na osnovu rješenja rukovodioca organa državne službe. Ta ovlaštenja se odnose na donošenje rješenja ili drugih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o određenim pitanjima (ovlaštenja inspektora, izdavanje putnih naloga i slično),

d) određuju propisi koji se primjenjuju na disciplinsku odgovornost za državne službenike i za disciplinsku odgovornost namještenika.

X. OSTVARIVANJE JAVNOSTI RADA

Član 38.(Javnost rada)

U ovom poglavlju Pravilnika uređuje se način ostvarivanja javnosti rada organa državne službe, koje obuhvata podnošenje izvještaja o radu nadležnim organima, kao i način davanja informacija i saopćenja javnosti o radu organa i sredstvima javnog informisanja i državni službenici koji mogu davati te podatke i saopćenja.


XI. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA UPRAVE I UPRAVNE ORGANIZACIJE U SASTAVU ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 39.(Utvrđivanje unutrašnje organizacije uprave

ili upravne organizacije u sastavu organa državne službe)

(1) Ako je zakonom ili drugim propisom utvrđeno da se u sastavu organa državne službe nalazi uprava ili upravna organizacija u tom slučaju, unutrašnja organizacija te uprave, odnosno upravne organizacije utvrđuje se, kao posebna cjelina, u okviru pravilnika o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u čijem se sastavu nalaze i locira se iza odredaba pravilnika o javnosti rada organa državne službe.

(2) Za upravu i upravnu organizaciju iz stava (1) ovog člana utvrđuju se slijedeća pitanja: naziv uprave odnosno upravne organizacije, unutrašnja organizacija, vrste i nadležnost organizacionih jedinica, sistematizacija radnih mjesta i rukovođenje i odgovornost u rukovođenju upravom i upravnom organizacijom, s tim da se ta pitanja u pravilniku uređuju na način propisan u odredbama člana 5. do 31. ove Uredbe.

(3) Pitanja regulirana u odredbama člana 32. do 37. ove Uredbe, ne uređuju se u okviru pitanja iz stava (2) ovog člana, već se samo određuje da se ta pitanja uređena za organ državne službe shodno primjenjuju i na upravu i upravnu organizaciju u sastavu organa državne službe.

XII. PRIMJENA OVE UREDBE NA STRUČNE I DRUGE SLUŽBE

Član 40.(Primjena Uredbe)

Odredbe ove Uredbe shodno se primjenjuju i na izradu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog tužilaštva, Kantonalnog pravobranilaštva, stručne službe organa zakonodavne i izvršne vlasti i druge službe, organe i tijela, za koje je zakonom ili drugim propisom tako predviđeno.

Član 41.(Određivanje poslova u pravilniku o

unutrašnjoj organizaciji)Prilikom izrade pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji stručnih i drugih službi organa iz člana 40. ove Uredbe, u obzir se uzimaju poslovi

koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u njihovu nadležnost, a ako su tim propisima utvrđeni nazivi radnih mjesta i uvjeti za vršenje poslova, kao i druga pitanja koja se uređuju pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, u tom slučaju ta pitanja se u pravilniku uređuju na način predviđen tim propisima s tim što se mora odrediti kojoj poziciji radnog mjesta državnog službenika, odnosno namještenika odgovaraju takva radna mjesta, odnosno kojoj organizacionoj jedinici odgovara jedinica predviđena tim propisima.

XIII. POSTUPAK IZRADE PRAVILNIKA O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI

Član 42.(Izrada i donošenje Pravilnika)

(1) Izradu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, u skladu sa ovom Uredbom, osigurava rukovodilac organa državne službe.

(2) Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji za kantonalne organe državne službe, prije dostavljanja Vladi Kantona na davanje saglasnosti, dostavlja se na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave, u pogledu usklađenosti prijedloga pravilnika s propisima iz člana 2. ove Uredbe i Reformom uprave u Unsko-sanskom kantonu.

(3) Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati usklađenost prijedloga pravilnika o unutrašnjoj organizaciji s mišljenjem organa iz stava (2) ovog člana.

(4) Ukoliko rukovodilac organa državne službe ne osigura usklađenost prijedloga pravilnika o unutrašnjoj organizaciji s mišljenjem organa iz stava (2) ovog člana, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji ne može se uvrstiti u dnevni red sjednice Vlade Unsko-sanskog kantona.

(5) U mišljenju iz stava (2) ovog člana konkretno se mora navesti koje odredbe pravilnika o unutrašnjoj organizaciji nisu usklađene sa odgovarajućim zakonskim ili podzakonskim propisima, sa navođenjem tih odredaba i ukazivanjem na način usklađivanja, odnosno postupanja, kako bi se na pravilnik moglo dati pozitivno mišljenje.

(6) U prilogu pravilnika daje se šema unutrašnje organizacije s radnim mjestima i brojem izvršilaca.

(7) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji kantonalnog organa državne službe stupa na snagu danom dobijene saglasnosti Vlade Kantona.


Član 43.(Izrada i donošenje Pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji općinskih organa uprave)

(1) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji općinskog organa uprave donosi općinski načelnik. Prije donošenja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji općinski načelnik može prijedlog Pravilnika dostaviti na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave u pogledu usklađenosti prijedloga Pravilnika sa propisima iz člana 2. Uredbe.

(2) Ukoliko općinski načelnik dostavi prijedlog Pravilnika na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave, obavezan je prijedlog Pravilnika uskladiti sa mišljenjem Ministarstva.

(3) Mišljenje iz člana 42. stav (2) i mišljenje iz člana 43. ove Uredbe, ministar Ministarstva pravosuđa i uprave dostavlja kantonalnoj upravnoj inspekciji.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 44.(Obaveza donošenja novih pravilnika o

unutrašnjoj organizaciji)

Organi državne službe dužni su donijeti nove pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, usklađene sa odredbama ove Uredbe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Član 45.(Prestanak važenja ranijih propisa)

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje da važi Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 2/08).

Član 46.(Stupanje na snagu)

Ova Uredba stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona’’.


B i h a ć



218.Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unsko-

sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08), člana 11. stav (2), člana 27. stav (1) tačka a) i člana 53. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO POSLOVIMA OSNOVNE DJELATNOSTI

IZ NADLEŽNOSTI ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

KOJE OBAVLJAJU DRŽAVNI SLUŽBENICI, UVJETIMA ZA VRŠENJE

TIH POSLOVA I OSTVARIVANJU ODREĐENIH PRAVA IZ RADNOG

ODNOSA

I . OSNOVNE ODREDBE


Ovom Uredbom, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima) i Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 35/05), utvrđuju se poslovi osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe), koje obavljaju državni službenici iz odredbe stava (1) člana 11. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, uvjeti za vršenje tih poslova i uvjeti za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa državnih službenika u organima državne službe.

Član 2.(Poslovi organa državne službe)

(1) Poslovi organa državne službe dijele se na: a) poslove osnovne djelatnosti, b) dopunske poslove osnovne djelatnosti i c) poslove pomoćne djelatnosti.

(2) Poslove osnovne djelatnosti obavljaju državni službenici, iz odredbe stava (1) člana 11.


Zakona o državnim službenicima i namještenicima u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe i odredbama ove Uredbe.

(3) Poslove iz stava (1) tačke b) ovog člana obavljaju namještenici srednje i više stručne spreme za čije obavljanje je kao uvjet propisan stručni ispit u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe i odredbama podzakonskog propisa iz člana 68. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

(4) Poslove iz stava (1) tačka c) ovog člana obavljaju zaposlenici niže, srednje i više stručne spreme za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe i odredbama podzakonskog propisa iz člana 68. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 3.(Vršenje poslova osnovne djelatnosti)

Poslovi osnovne djelatnosti vrše se na način i pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom, a u skladu sa odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, drugim zakonima i podzakonskim propisima i općim aktima.

II. VRSTE POSLOVA OSNOVNE DJELATNOSTI I DRŽAVNI SLUŽBENICI KOJI VRŠE TE POSLOVE

Član 4.(Grupe poslova osnovne djelatnosti)

Poslovi osnovne djelatnosti dijele se u slijedeće grupe:a) upravno rješavanje, b) upravno - nadzorni poslovi, c) normativno - pravni poslovi, d) studijsko - analitički poslovi, e) stručno - operativni poslovi, f) informaciono - dokumentacioni poslovi.

Član 5.(Poslovi upravnog rješavanja)

(1) Poslovi upravnog rješavanja obuhvataju naročito: a) vođenje upravnog postupka i rješavanje u

upravnim stvarima u drugom stepenu;

b) vođenje upravnog postupka i rješavanje najsloženijih upravnih stvari u prvostepenom upravnom postupku (poseban ispitni postupak);

c) izrada ugovora i drugih akata koji se odnose na rješavanje imovinsko-pravnih, obligacionih i dužničko-povjerilačkih odnosa u upravnom postupku, kao i rad na realiziranju tih ugovora i akata;

d) izrada i donošenje pojedinačnih akata koja se odnose na prava, dužnosti i odgovornosti službenika i namještenika iz radnog odnosa ili u vezi radnog odnosa;

e) izrada i donošenje pojedinačnih akata koja se odnose na izdavanje odobrenja, saglasnosti, registraciju i drugih akata predviđenih zakonom i drugim propisima;

f) pružanje pravne pomoći građanima davanjem stručnih pravnih objašnjenja, sastavljanje podnesaka (zahtjeva, molbi, žalbi i sl.) i vršenje drugih poslova pravne pomoći, u skladu sa zakonom;

g) rješavanje jednostavnijih upravnih stvari u prvostepenom upravnom postupku (skraćeni upravni postupak);

h) vođenje postupka radi utvrđivanja činjenica o kojima se ne vodi službena evidencija i izdavanje odgovarajućih uvjerenja o tim činjenicama i

i) provođenje administrativnog izvršenja rješenja i zaključaka, u skladu sa zakonom. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti se razvrstavaju na slijedeća radna mjesta državnih službenika:a) poslovi iz tačke a) do d) su najsloženiji i vrše

ih državni službenici - stručni savjetnici, b) poslovi iz tačke e) i f) su složeniji i vrše ih

državni službenici - viši stručni saradnici, c) poslovi iz tačke g) do i) su složeni i vrše ih

državni službenici - stručni saradnici.Član 6.

(Upravno nadzorni poslovi)(1) Upravno-nadzorni poslovi obuhvataju

naročito: a) nadzor nad zakonitošću akata kojima se rješava

u upravnim stvarima; b) nadzor nad zakonitošću rada institucija

(pravnih osoba) koje imaju javna ovlaštenja; c) inspekcijski nadzor.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, su najsloženiji i vrše ih slijedeći državni službenici: a) poslove iz tačke a i b) - stručni savjetnici,


b) poslove iz tačke c) - inspektori. Član 7.

(Normativno-pravni poslovi)(1) Normativno-pravni poslovi obuhvataju

naročito: a) izradu prednacrta ustavnih amandmana,

odnosno izradu prednacrta i nacrta statuta općine i grada, kao i pripremanje izmjena i dopuna prednacrta tih statuta;

b) izradu prednacrta, nacrta i prijedloga zakona, drugih propisa i općih akata, nomotehničku obradu tih propisa, kao i pripremanje izmjena i dopuna tih propisa;

c) davanje stručnih mišljenja o prednacrtima ustavnih amandmana, o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima zakona, prednacrtima i nacrtima statuta općina i grada, drugih propisa i općih akata i o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima sporazuma, ugovora i drugih akata sa aspekta njihove usklađenosti sa kantonalnim i federalnim ustavom i pravnim sistemom;

d) stručnu obradu sistemskih i drugih pitanja koja služe za izradu zakona, drugih propisa i općih akata;

e) pripremanje stručnih pravnih mišljenja i objašnjenja za primjenu zakona, drugih propisa i općih akata, povodom upita građana, pravnih osoba i drugih subjekata ili po službenoj dužnosti i

f) pripremanje prečišćenih tekstova zakona i drugih propisa, kao i ispravke tih propisa. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti se razvrstavaju na slijedeća radna mjesta državnih službenika: a) poslovi iz tačaka a) do c) su najsloženiji i vrše

ih državni službenici - stručni savjetnici, b) poslovi iz tačaka d) do f) su složeniji i vrše ih

državni službenici - viši stručni saradnici. Član 8.

(Studijsko-analitički poslovi)(1) Studijsko-analitički poslovi obuhvataju

naročito: a) izradu analiza, izvještaja, informacija i drugih

stručnih i analitičkih materijala na osnovu odgovarajućih podataka;

b) izradu prednacrta, nacrta i prijedloga budžeta i završnog računa (opći bilans sredstava);

c) izradu elaborata, studija, programa, projekata, planova i procjena u određenoj oblasti, kao i projektnih zadataka za odgovarajuću oblast;

d) izradu metodologija (klasifikacija, nomenklatura i sl.) za odgovarajuću oblast;

e) pripremanje programa istraživanja u pojedinoj oblasti i predlaganje metodoloških rješenja, kao i rad na tim programima;

f) stručnu obradu sistemskih rješenja od značaja za odgovarajuću oblast i

g) izradu analitičkih, informativnih i drugih materijala u okviru propisane metodologije (tipski izvještaji, redovne ili periodične informacije i sl.). (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti se razvrstavaju na slijedeća radna mjesta državnih službenika: a) poslovi iz tačaka a) do c) su najsloženiji i vrše

ih državni službenici - stručni savjetnici, b) poslovi iz tačaka d) i e) su složeniji i vrše ih

državni službenici - viši stručni saradnici, c) poslovi iz tačaka f) i g) su složeni i vrše ih

državni službenici - stručni saradnici. Član 9.

(Stručno-operativni poslovi)(1) Stručno - operativni poslovi obuhvataju

naročito: a) provođenje politike i izvršavanje zakona,

drugih propisa i općih akata i s tim u vezi utvrđivanje stanja u odgovarajućoj oblasti i posljedica koje mogu nastati u toj oblasti,

b) pripremanje i poduzimanje odgovarajućih mjera, radnji i postupaka radi izvršavanja poslova iz tačke a) stav (1) ovog člana, kao i preduzimanje mjera na sprečavanju nastanka štetnih posljedica, odnosno mjera, radnji i postupaka na otklanjanju štetnih posljedica;

c) izradu odgovarajućih materijala kojima se vrši informisanje nadležnih organa o stanju i problemima u određenoj oblasti i predlaganje mjera radi utvrđivanja politike i mjera za uređivanje određenih pitanja kojima se osigurava potpuno provođenje utvrđene politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata;

d) praćenje i proučavanje stanja i pojava u određenoj oblasti na osnovu prikupljanja podataka ili podataka koje dostavljaju drugi organi ili pravne osobe i obrađivanje tih podataka sa prijedlogom mjera za rješavanje utvrđenih problema;

e) izradu odgovarajućih planova i programa za obučavanje i osposobljavanje građana i drugih lica u oblastima u kojima je zakonom


predviđena ta obuka i realizaciju tih planova i programa;

f) uspostavljanje, izradu, vođenje i održavanje evidencija u odgovarajućoj oblasti za koju je propisana takva evidencija;

g) praćenje i istraživanje promjena i pojava u odgovarajućoj oblasti i izrada potrebne dokumentacije i drugih materijala o tim pojavama i promjenama;

h) prikupljanje, sređivanje, evidentiranje, kontrolu, mjerenje, osmatranje i obradu podataka prema metodološkim i drugim uputstvima i uspostavljanje odgovarajućih dokumentacionih materijala;

i) usmeno prevođenje i prevođenje tekstova na strane jezike i sa stranih jezika i

j) lektoriranje zakona, drugih propisa i općih akata, analiza, izvještaja i drugih pisanih materijala na službene jezike u Federaciji BiH, odnosno u Bosni i Hercegovini. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti se razvrstavaju na slijedeća radna mjesta državnih službenika: a) poslovi iz tačke a) i b) su najsloženiji i vrše ih

državni službenici - stručni savjetnici, b) poslovi iz tačaka c) do f) su složeniji i vrše ih

državni službenici -viši stručni saradnici, c) poslovi iz tačaka g) do j) su složeni i vrše ih

državni službenici - stručni saradnici. Član 10.

(Informaciono-dokumentacioni poslovi)(1) Informaciono-dokumentacioni poslovi

obuhvataju naročito: a) izradu planova i programa za uspostavljanje,

razvoj i povezivanje složenijeg infomacionog sistema, njegovo održavanje i nesmetano funkcioniranje;

b) izradu metodologija i standarda za formiranje, razvijanje i održavanje baze podataka, analizu tih podataka i njihovo publiciranje;

c) izradu projekata i programa informacionog sistema za složenije poslove automatske obrade podataka i vršenje tih poslova;

d) prikupljanje, sređivanje i obrada podataka u odgovarajućoj oblasti i informisanje javnosti o radu organa državne službe, stanju u toj oblasti i mjerama koje se preduzimaju;

e) uređivanje i redakciju biltena, publikacija, brošura i drugih informativnih materijala i stručne literature i poslovi u vezi njihovog izdavanja.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana po složenosti se razvrstavaju na slijedeća radna mjesta državnih službenika: a) poslovi iz tačke a) i b) su najsloženiji i vrše ih

državni službenici - stručni savjetnici, b) poslovi iz tačke c) i d) su složeniji i vrše ih

državni službenici - viši stručni saradnici, c) poslovi iz tačke e) su složeni i vrše ih državni

službenici - stručni saradnici.

III. POSLOVI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA SA POSEBNIM OVLAŠTENJIMA I ODGOVORNOSTIMA, POSLOVI RUKOVODEĆIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, POSLOVI ŠEFOVA OSNOVNE ORGANIZACIONE JEDINICE KOJA U SVOM SASTAVU NEMA UNUTRAŠNJE ORGANIZACIONE JEDINICE I POSLOVI ŠEFOVA UNUTRAŠNJIH ORGANIZACIONIH JEDINICA

Član 11.(Ovlaštenja u rukovođenju)

Državni službenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, rukovodeći državni službenici, šefovi osnovnih organizacionih jedinica koje u svom sastavu nemaju unutrašnje organizacione jedinice i šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, ovlaštenja iz svoje nadležnosti utvrđena u odredbama člana 12. do 19. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ostvaruju u obimu i na način utvrđen u odredbama člana 12. do 20. ove Uredbe, ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 12.(Način ostvarivanja ovlaštenja u

rukovođenju sekretara sa posebnim zadatkom)

(1) Sekretar sa posebnim zadatkom u vršenju ovlaštenja utvrđenih u odredbi stava (1) člana 12. Zakona o državnim službenicima i namještenicima obavlja poslove rukovodnog karaktera utvrđene propisima kojim se regulira položaj, djelokrug i rad organa zakonodavne i izvršne vlasti, odnosno lokalne samouprave i drugim posebnim propisima i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukama tih organa ili drugim propisima.

(2) Za vršenje poslova iz stava (1) ovog člana, sekretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara organu izvršne vlasti odnosno zakonodavne vlasti ili drugom


nadležnom organu koji ga je imenovao na tu poziciju.


rukovođenju rukovodioca samostalne uprave i upravne organizacije)

(1) Rukovodilac samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, u vršenju ovlaštenja utvrđenih u odredbi stava (1) člana 13. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, neposredno rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom, zastupa i predstavlja upravu, odnosno upravnu organizaciju i vrši naročito slijedeće poslove: organizira vršenje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije, donosi propise i druge opće i pojedinačne akte za koje je zakonom i drugim propisima ovlašten i u skladu sa zakonom i drugim propisima odlučuje o pravima, dužnostima i odgovornostima službenika, namještenika i zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom i vrši druge poslove koji su mu zakonom i drugim propisima stavljeni u nadležnost.

(2) Za vršenje poslova iz stava (1) ovog člana, rukovodilac samostalne uprave, odnosno samostalne upravne organizacije, odgovara organu iz odredbe stava (2) člana 13. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.


rukovođenju rukovodioca uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu organa

državne službe)(1) Rukovodilac uprave, odnosno upravne

organizacije koja se nalazi u sastavu organa državne službe, poslove rukovođenja upravom odnosno upravnom organizacijom utvrđene u odredbi stava (1) člana 14. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, vrši na način što organizira vršenje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije kojom rukovodi, predstavlja i zastupa upravu, odnosno upravnu organizaciju u granicama ovlaštenja koja su mu zakonom i drugim propisima stavljena u nadležnost, odlučuje o korištenju finansijskih i materijalnih sredstava za koja je nadležan i odlučuje o pravima, dužnostima i odgovornostima službenika i namještenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(2) Rukovodilac uprave, odnosno upravne organizacije iz stava (1) ovog člana, u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, postupa u granicama ovlaštenja koja ta uprava, odnosno upravna organizacija ima prema Zakonu o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i drugim zakonima, s tim što odnose prema rukovodiocu organa državne službe u čijem se sastavu nalazi ostvaruje na način uređen tim zakonima i drugim propisima.

(3) Za vršenje poslova iz svoje nadležnosti rukovodilac uprave, odnosno upravne organizacije iz stava (1) ovog člana, odgovara na način utvrđen u odredbi stava (2) člana 14. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 15.(Način ostvarivanja ovlaštenja u vršenju poslova sekretara organa državne službe)(1) Sekretar organa državne službe, ovlaštenja

iz svoje nadležnosti utvrđena u odredbi stava (1) člana 15. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, vrši na način tako da koordinira i usmjerava rad svih osnovnih organizacionih jedinica koje postoje u organu državne službe, u cilju realiziranja poslova koji su utvrđeni u programu rada organa državne službe i osigurava izvršenje poslova po nalogu rukovodioca organa državne službe, upoznaje rukovodioca organa o stanju i problemima u vršenju planiranih poslova, te predlaže preduzimanje potrebnih mjera na rješavanju postojećih problema i na taj način on pomaže rukovodiocu organa državne službe u rukovođenju organom i neposredno vrši poslove koji su mu pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji stavljeni u nadležnost.

(2) Poslove iz stava (1) ovog člana, sekretar organa državne službe ostvaruje u dogovoru sa načelnicima osnovnih organizacionih jedinica u organu državne službe, a načelnici su dužni postupiti po utvrđenom dogovoru.

(3) Za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana, sekretar organa državne službe neposredno odgovara rukovodiocu organa državne službe, kako je i predviđeno u odredbi stava (2) člana 15. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 16.(Način ostvarivanja ovlaštenja u vršenju poslova načelnika organizacione jedinice)(1) Načelnik osnovne organizacione jedinice

ovlaštenja iz svoje nadležnosti utvrđena u


odredbi stava (1) člana 16. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, vrši tako što neposredno rukovodi osnovnom organizacionom jedinicom za koju je zadužen i u tom pogledu organizira vršenje svih poslova iz nadležnosti te jedinice, raspoređuje poslove na državne službenike i namještenike i daje im upute o načinu vršenja poslova, osigurava blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje svih poslova iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi, redovno upoznaje rukovodioca organa državne službe o stanju i problemima u vezi vršenja poslova iz nadležnosti organizacione jedinice, predlaže poduzimanje potrebnih mjera, vrši najsloženije poslove iz nadležnosti organizacione jedinice, izvršava poslove po nalogu rukovodioca organa državne službe i odlučuje o pitanjima za koja je ovlašten posebnim rješenjem rukovodioca organa državne službe.

(2) Načelnik osnovne organizacione jedinice za vršenje poslova iz stava (1) ovog člana, neposredno odgovara rukovodiocu organa državne službe, kako je i utvrđeno u odredbi stava (2) člana 16. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 17.(Način ostvarivanja ovlaštenja u vršenju

poslova glavnog inspektora)

(1) Glavni kantonalni inspektor ovlaštenja iz svoje nadležnosti utvrđena u odredbi stava (1) člana 17. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ostvaruje na način što neposredno rukovodi inspekcijom za koju je zadužen, planira i neposredno na terenu organizira vršenje neposrednog inspekcijskog nadzora i u vršenju tih poslova odlučuje o pitanjima za koja je zakonom ovlašten.

(2) Prilikom obavljanja inspekcije glavni kantonalni inspektor ostvaruje saradnju s nadležnim federalnim, odnosno gradskim i općinskim inspektorima koja se odnosi na pitanja od zajedničkog interesa za obavljanje inspekcije, u skladu sa odredbama člana 133. do 136. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(3) Glavni kantonalni inspektor, za vršenje poslova iz stava (1) i (2) ovog člana, odgovoran je rukovodiocu kantonalnog organa državne službe, kako je i predviđeno u odredbi stava (3) člana 17. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.


poslova šefa osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje

organizacione jedinice)(1) Šef osnovne organizacione jedinice koja

u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice, ovlaštenja iz svoje nadležnosti utvrđena u odredbi stava (1) člana 18. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, vrši tako što neposredno rukovodi osnovnom organizacionom jedinicom za koju je zadužen i u tom pogledu organizira vršenje svih poslova iz nadležnosti te jedinice, raspoređuje poslove na državne službenike i namještenike i daje im upute o načinu vršenja poslova, osigurava blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje svih poslova iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi, redovno upoznaje rukovodioca organa državne službe o stanju i problemima u vezi vršenja poslova iz nadležnosti organizacione jedinice, predlaže preduzimanje potrebnih mjera, vrši najsloženije poslove iz nadležnosti organizacione jedinice, izvršava poslove po nalogu rukovodioca organa državne službe i odlučuje o pitanjima za koja je ovlašten posebnim rješenjem rukovodioca organa državne službe.

(2) Šef osnovne organizacione jedinice za vršenje poslova iz stava (1) ovog člana, neposredno odgovara rukovodiocu organa državne službe, kako je i utvrđeno u odredbi stava (2) člana 18. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.


poslova šefa unutrašnje organizacione jedinice)

(1) Šef unutrašnje organizacione jedinice, ovlaštenja iz svoje nadležnosti utvrđena u odredbi stava (1) člana 19. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ostvaruje tako što rukovodi tom jedinicom i ovlašten je da organizira vršenje svih poslova iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi, da raspoređuje poslove na državne službenike i namještenike i da daje bliže upute o načinu vršenja tih poslova, da osigurava blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje svih poslova iz nadležnosti organizacione jedinice, da redovno usmeno ili pismeno upoznaje rukovodioca osnovne organizacione jedinice u čijem se sastavu nalazi unutrašnja organizaciona jedinica o stanju vršenja poslova iz svoje


nadležnosti, problemima koji postoje u vršenju tih poslova i predlaže mjere za njihovo rješavanje, postupa po nalozima rukovodioca osnovne organizacione jedinice i vrši najsloženije poslove iz nadležnosti unutrašnje organizacione jedinice kojom rukovodi.

(2) Za vršenje poslova iz stava (1) ovog člana, šef unutrašnje organizacione jedinice odgovara na način predviđen u odredbi stava (2) člana 19. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 20.(Korištenje financijskih i materijalnih sredstava)

(1) Državni službenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, rukovodeći državni službenici, šefovi osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnjih organizacionih jedinica i šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, koji su u skladu sa odredbama člana 12. do 19. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, odgovorni za korištenje finansijskih i materijalnih sredstava, ta ovlaštenja ostvaruju na način što ta sredstva mogu koristiti isključivo za namjene za koje su dodijeljena i svojim vlastitim odlukama ne mogu mijenjati predviđene namjene, bez saglasnosti rukovodioca organa državne službe, odnosno nadležnog organa.

(2) U vršenju poslova iz stava (1) ovog člana, mora se dosljedno postupati u skladu sa važećim propisima koja se odnose na ta pitanja.

IV. NAČIN UTVRĐIVANJA POSLOVA ZA RADNA MJESTA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVILNIKU O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 21.(Način utvrđivanja poslova iz nadležnosti

organa državne službe u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji)

(1) Poslovi koji po zakonu i drugim propisima spadaju u nadležnost organa državne službe, a odnose se na poslove osnovne djelatnosti iz člana 5. do 10. ove Uredbe i poslovi državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima kao i poslovi rukovodećih državnih službenika utvrđeni u članu 12. do 20. ove Uredbe, razvrstavaju se, u skladu sa odredbama člana 11. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u pravilniku o

unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, u okviru sistematizacije radnih mjesta, na način predviđen u odredbama člana 22. do 24. ove Uredbe, na radna mjesta državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, radna mjesta rukovodećih državnih službenika i radna mjesta ostalih državnih službenika.

Član 22.(Razvrstavanje poslova na radna mjesta

stručnog savjetnika, višeg stručnog saradnika i stručnog saradnika)

(1) Razvrstavanje poslova osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe na radna mjesta državnih službenika koji se odnose na pozicije stručnog savjetnika odnosno višeg stručnog saradnika i stručnog saradnika, vrši se na slijedeći način: a) prvo se utvrđuje opis poslova za svako radno

mjesto, a onda se u skladu sa kriterijima koji su utvrđeni u odredbama stava (1) odgovarajućeg člana 5. do 10. ove Uredbe određuje grupa osnovne djelatnosti u koju spadaju poslovi svakog radnog mjesta,

b) kada se na način predviđen u odredbi tačke a), odredi grupa osnovne djelatnosti u koju spadaju poslovi radnog mjesta, onda se na osnovu kriterija utvrđenih u odredbi stava (2) odgovarajućeg člana 5. do 10. ove Uredbe, određuje pozicija radnog mjesta državnog službenika u koju to radno mjesto spada (stručni savjetnik ili viši stručni saradnik ili stručni saradnik). Pozicija radnog mjesta državnog službenika određuje se u nazivu radnog mjesta, a grupa osnovne djelatnosti u koju spadaju poslovi radnog mjesta i složenost poslova, određuje se iza opisa poslova radnog mjesta. (2) Ako neki od poslova osnovne djelatnosti iz

nadležnosti organa državne službe nije obuhvaćen odredbama člana 5. do 10. ove Uredbe, njihovo razvrstavanje u određenu grupu vrši se prema vrsti poslova u onu grupu, kojoj prema kriterijima predviđenim u članu 5. do 10. ove Uredbe, najbliže ili u najvećem obimu pripadaju ti poslovi.

3) Ako su u opisu poslova nekog radnog mjesta predviđeni poslovi iz dvije ili više grupa iz člana 4. ove Uredbe, u tom slučaju iza opisa poslova tog radnog mjesta treba navesti svaku grupu u koju spadaju opisani poslovi i za svaku grupu odrediti onaj stepen složenosti poslova koji odgovara kriterijima utvrđenim odredbama stava (2) odgovarajućeg člana 5. do 10. ove Uredbe,


a pozicija tog radnog mjesta treba biti određena samo prema najvišem stepenu složenosti poslova koji su određeni za svaku od navedenih grupa poslova.

Član 23.(Kriteriji za raspoređivanje poslova

osnovne djelatnosti)Prilikom raspoređivanja poslova osnovne

djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe na državne službenike na poziciji stručni savjetnik, odnosno viši stručni saradnik i stručni saradnik, pored kriterija utvrđenih u odredbama člana 5. do 10. ove Uredbe, polazi se i od kriterija utvrđenih u odredbama člana 21. do 23. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i to na slijedeći način: a) da se za stručnog savjetnika određuju

najsloženiji poslovi iz nadležnosti organizacione jedinice u kojoj se nalazi to radno mjesto i za čije je vršenje potreban visok stepen stručnosti i nezavisnosti, odnosno samostalnosti u vršenju poslova i puna lična odgovornost tog državnog službenika;

b) da se za višeg stručnog saradnika određuju složeniji poslovi iz jedne ili više povezanih oblasti za čije je vršenje potreban veći stepen stručne osposobljenosti, i

c) da se za stručnog saradnika određuju oni poslovi koji ne spadaju u poslove predviđene u tačke a) i b) ovog člana i za čije vršenje nije potrebna dodatna stručna osposobljenost.

Član 24.(Sistematizacija radnih mjesta državnih službenika u pravilniku o unutrašnjoj

organizaciji)(1) Radna mjesta državnih službenika sa

posebnim ovlaštenjima i odgovornostima utvrđuju se u poglavlju pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koje se odnosi na rukovođenje organom državne službe u kojem se u skladu sa odredbama člana 11. do 19. ove Uredbe utvrđuje sadržaj i obim ovlaštenja za rukovođenje kao i poslovi i posebni zadaci utvrđeni zakonom, poslovnicima o radu organa izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno organa lokalne samouprave i drugim posebnim propisima.

(2) Za radna mjesta rukovodećih državnih službenika, radna mjesta šefova osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice i radna mjesta šefova unutrašnjih organizacionih jedinica, u

pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, u okviru sistematizacije radnih mjesta, osim radnog mjesta sekretara organa državne službe, utvrđuje se bliži opis poslova koje će rukovodeći službenik, odnosno šef organizacione jedinice lično obavljati iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi, a u poglavlju pravilnika koji se odnosi na rukovođenje organizacionim jedinicama, utvrđuju se ovlaštenja tih službenika koja će oni imati u rukovođenju organizacionom jedinicom. Ova ovlaštenja utvrđuju se u skladu sa odredbama člana 11. do 19. ove Uredbe. Radno mjesto sekretara organa državne službe utvrđuje se u poglavlju pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji se odnosi na rukovođenje organom državne službe, iza radnog mjesta rukovodioca organa državne službe. Ovlaštenja sekretara u rukovođenju utvrđuju se u skladu sa odredbama člana 15. i 20. ove Uredbe.

V. UVJETI ZA VRŠENJE POSLOVA OSNOVNE DJELATNOSTI, POSLOVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA SA POSEBNIM OVLAŠTENJIMA I ODGOVORNOSTIMA I POSLOVA RUKOVODEĆIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 25.(Uvjeti za vršenje poslova iz nadležnosti

organa državne službe)

(1) Poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe utvrđene u članu 5. do 12. ove Uredbe i poslove državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima kao i poslove rukovodećih državnih službenika, utvrđeni u odredbama člana 12. do 20. ove Uredbe, mogu vršiti samo oni državni službenici koji ispunjavaju uvjete propisane zakonom, drugim propisima i odredbama člana 25. do 30. ove Uredbe.

(2) Uvjeti za vršenje poslova osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe, poslova državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima i poslova rukovodećih državnih službenika predstavljaju: vrsta visoke stručne spreme, stručni ispit, radno iskustvo, po potrebi odgovarajući oblik stručnog osposobljavanja i drugi uvjeti propisani zakonom i drugim propisima, odnosno uvjeti utvrđeni u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.


Član 26.(Stručna sprema)

(1) Visoka stručna sprema podrazumjeva stečenu diplomu visokog obrazovanja ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepen stručne spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog i trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja.

(2) Lice sa zavšenim prvim ciklusom Bolonjskog sistema studiranja koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova, može se postaviti, isključivo, na radno mjesto stručnog saradnika i na njega se ne primjenjuju odredbe o unapređenju iz člana 47. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

(3) U slučaju da lice iz stava (2) ovog člana stekne diplomu visokog obrazovanja drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, ima pravo na unapređenje na više radno mjesto u skladu sa odredbama člana 47. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 27.(Uvjeti za vršenje poslova

osnovne djelatnosti)(1) Na radna mjesta državnih službenika na

kojima se vrše poslovi osnovne djelatnosti iz odredaba člana 5. do 10. ove Uredbe, mogu biti postavljeni oni državni službenici koji ispunjavaju slijedeće uvjete i to: a) na poslove upravnog rješavanja i normativno

- pravne poslove iz člana 5. i 7. ove Uredbe - državni službenici sa stečenom diplomom visokog obrazovanja – pravne struke i radno iskustvo u trajanju: 1) za stručnog savjetnika, tri godine radnog

iskustva, 2) za višeg stručnog saradnika, dvije godine

radnog iskustva, 3) za stručnog saradnika, godinu dana radnog

iskustva. b) na poslove predviđene u odredbama člana 6.,

8., 9. i 10. ove Uredbe - državni službenici koji imaju završenu odgovarajuću visoku stručnu spremu i radno iskustvo u trajanju: 1) za stručnog savjetnika - tri godine radnog

iskustva, 2) za višeg stručnog saradnika - dvije godine

radnog iskustva, 3) za stručnog saradnika - godinu dana radnog

iskustva.

(2) Pod odgovarajućom visokom stručnom spremom u smislu stava (1) tačke b) ovog člana podrazumijeva se visoka stručna sprema koja na stručan način omogućava najkvalitetnije i najefikasnije izvršavanje poslova utvrđenih u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u skladu sa opisom poslova radnog mjesta za koje se utvrđuje vrsta stručne spreme.

Član 28.(Radno iskustvo)

Kao radno iskustvo predviđeno u odredbi člana 27. ove Uredbe, računa se radno iskustvo koje je državni službenik ostvario na poslovima svoje struke nakon završene visoke stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i pripravnički odnosno volonterski staž iz člana 50. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 29.(Stručni ispit)

(1) Pod stručnim ispitom iz odredbe stava (2) člana 25. ove Uredbe, podrazumijevaju se ispit općeg znanja i stručni ispit iz člana 39. Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji su položeni u konkursnoj proceduri koju je u skladu sa ovlaštenjima iz odredba stava (1) člana 90. istog Zakona provodi Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Pod ispitom općeg znanja podrazumijeva se položen stručni upravni ispit po odredbama čl. 29. i 31. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 13/98), položen stručni upravni ispit u skladu sa propisima u Federaciji BiH, propisima Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, kao i položen stručni upravni ispit po propisima Bosne i Hercegovine ili javni ispit za državne službenike u institucijama Bosne i Hercegovine.

Član 30.(Uvjeti za postavljenje na radna mjesta

državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, radna

mjesta rukovodećih državnih službenika, radna mjesta šefa unutrašnje organizacione jedinice koja u svom sastavu nema osnovne

organizacione jedinice i šefa unutrašnje organizacione jedinice)

(1) Na radna mjesta državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima iz odredbi člana 12. do 14. ove Uredbe, radna mjesta rukovodećih državnih službenika iz odredbi člana


15. do 17. ove Uredbe, radno mjesto šefa osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice iz odredbi člana 18. ove Uredbe i radno mjesto šefa unutrašnje organizacione jedinice iz člana 19. ove Uredbe, mogu biti postavljeni državni službenici koji imaju završenu odgovarajuću visoku stručnu spremu, položen ispit općeg znanja i radno iskustvo i to:

a) na radno mjesto sekretara sa posebnim zadatkom iz člana 12. i radno mjesto rukovodioca samostalne uprave i upravne organizacije iz člana 13. ove Uredbe, najmanje sedam godina radnog iskustva,

b) na radno mjesto rukovodioca uprave i upravne organizacije u sastavu organa državne službe iz člana 14. ove Uredbe i radno mjesto sekretara organa državne službe iz člana 15. ove Uredbe, najmanje šest godina radnog iskustva,

c) na radno mjesto rukovodećih službenika iz odredaba člana 16. i 17. ove Uredbe i radno mjesto šefa osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice iz člana 18. ove Uredbe, najmanje pet godina radnog iskustva,

d) na radno mjesto šefa unutrašnje organizacione jedinice iz odredbe člana 19. ove Uredbe, najmanje četiri godine radnog iskustva.

(2) U odnosu na ispit općeg znanja i radno iskustvo iz stava (1) ovog člana, primjenjuju se odredbe člana 28. i 29. ove Uredbe.

Član 31.

(Određivanje posebnih uvjeta u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji)

(1) U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, u okviru sistematizacije radnih mjesta, konkretno se određuju vrste visoke stručne spreme, stručni ispit i radno iskustvo za svako radno mjesto, a prema kriterijima utvrđenim u odredbama člana 25. do 30. ove Uredbe.

(2) Određivanje uvjeta iz stava (1) ovog člana, vrši se iza opisa poslova svakog radnog mjesta.

(3) Uvjeti iz stava (1) ovog člana, za radno mjesto sekretara organa državne službe, utvrđuju se iza opisa poslova tog radnog mjesta, u skladu sa odredbama člana 24. stav (2) ove Uredbe.

VI. UVJETI ZA OSTVARIVANJE ODREĐENIH PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Član 32.(Uvjeti za obavljanje dopunske djelatnosti)

(1) U skladu sa odredbom tačke a) stava (1) člana 27. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, državni službenik može obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u slučajevima koji se odnose na pružanje raznih stručnih usluga iz oblasti ekonomskih, tehničko - tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, računovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim stručnim komisijama ili radnim grupama, odnosno odborima ili vijećima te vršenje drugih sličnih intelektualnih poslova.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost rukovodioca organa državne službe, koja se izdaje na pismeni zahtjev državnog službenika.

(3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana može se dati samo pod uvjetom ako dopunska djelatnost iz stava (1) ovog člana, ne remeti obavljanje službenih poslova iz nadležnosti organa državne službe za koje je zadužen državni službenik i dopunski poslovi nisu vezani sa poslovima osnovne djelatnosti organa iz nadležnosti organa državne službe.

(4) Saglasnost iz stava (2) ovog člana, daje se rješenjem.

Član 33.(Kriteriji za određivanje dužine

godišnjeg odmora)(1) Dužina godišnjeg odmora državnih

službenika iz odredbe stava (1) člana 53. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, odnosno dužina godišnjeg odmora namještenika iz odredbe stava (1) člana 85. istog Zakona, u rasponu od 22 radna dana do 36 radnih dana određuje se na osnovu slijedećih kriterija: stručne spreme, uvjeta rada, rezultata rada koje službenik odnosno namještenik postigne na radnom mjestu na koje je postavljen, dužine radnog iskustva, rukovođenje organizacionom jedinicom, zdravstvenog i socijalnog stanja službenika odnosno namještenika i drugih uvjeta u kojima državni službenik odnosno namještenik živi i radi.


(2) Vrednovanje kriterija iz stava (1) ovog člana, vrši se u skladu sa Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 23/2000 i 50/2000).

(3) U sklada sa odredbom stava (2) člana 53. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, godišnji odmor po svim osnovama iz stava (1) ovog člana, ne može biti duži od 36 radnih dana.

(4) Ako je nadležni organ odredio da radno vrijeme u organima državne službe traje pet radnih dana u sedmici, u tom slučaju u godišnji odmor ne računa se subota, nedjelja i državni praznici, osim ako subota po rasporedu sedmičnog radnog vremena predstavlja radni dan.

(5) Odluku o kriterijima za određivanje dužine godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Kolektivnim ugovorom iz stava (2) ovog člana, donosi Vlada Kantona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

VII. PRIMJENA UREDBE NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Član 34.(Primjena Uredbe)

Odredbe ove Uredbe shodno se primjenjuju i na državne službenike i namještenike u općinskim organima uprave i upravnim organizacijama kao i na državne službenike i namještenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa vlasti predviđenih u odredbi člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ako posebnim zakonom i drugim propisom, u skladu sa zakonom, nije drukčije određeno.

VIII . PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 35.(Donošenje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji)

(1) Organi državne službe dužni su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, donijeti nove pravilnike o unutrašnjoj organizaciji usklađene sa odredbama ove Uredbe, s tim što će se radna mjesta namještenika iz člana 2. stav (1) tačka b) i radna mjesta zaposlenika iz člana 2. stav (1) tačka c) ove Uredbe utvrditi prema propisu iz člana 68. stav 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

(2) U roku od 15 dana od dana donošenja pravilnika iz stava (1) ovog člana, rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti rješenja kojima će, državne službenike koji se na dan stupanja na snagu ove Uredbe zateknu na radu u organu državne službe, postaviti na radna mjesta utvrđena u novom pravilniku o unutrašnjoj organizaciji za koja ispunjavaju uvjete utvrđene tim pravilnikom, a radna mjesta koja ostanu upražnjena popunjavat će se u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Član 36.(Početak i trajanje mandata)

Državnim službenicima koji se na dan stupanja na snagu ove Uredbe zateknu na radu u organu državne službe na radnom mjestu iz člana 12., 13., 14., 15., 17. i 20. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, za koje je odredbama člana 24. istog Zakona utvrđen mandatni period na koji se vrši imenovanje ili postavljenje, nadležni organ će nakon donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji iz člana 35. stav (1) ove Uredbe, u rješenju o imenovanju odnosno postavljenju utvrditi početak i trajanje mandatnog perioda na koji se državni službenik imenuje odnosno postavlja, s tim da se početak mandatnog perioda ne može utvrditi prije momenta stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima i namješenicima.

Član 37.(Postavljenje na radno mjesto državnog službenika lica iz člana 100. Zakona o

državnim službenicima i namještenicima)Lica iz odredbi stava (1) i (2) člana 100. Zakona

o državnim službenicima i namještenicima, koja se na dan stupanja na snagu ove Uredbe, zateknu na radnom mjestu državnog službenika, postavljaju se rješenjem na radno mjesto državnog službenika na kojem se obavljaju poslovi na kojima su zatečeni, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete utvrđene za to radno mjesto, u novom pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, osim uvjeta koji se odnosi na ispit općeg znanja.

Član 38.(Obaveza polaganja ispita općeg znanja)(1) Postavljenje lica iz stava (1) člana

100. Zakona o državnim službenicima i namještenicima na radno mjesto državnog službenika iz člana 37. ove Uredbe vrši se na vremenski period određen krajnjim rokom za ispunjenje obaveze polaganja ispita općeg znanja,


odnosno stručnog upravnog ispita utvrđenim odredbama podzakonskog propisa iz člana 39. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima što se u rješenju o postavljenju na radno mjesto mora konkretno odrediti.

(2) Ako lice iz stava (1) ovog člana u propisanom roku položi ispit općeg znanja, odnosno stručni upravni ispit, rješenje iz stava (1) ovog člana se zamjenjuje rješenjem kojim se potvrđuje postavljenje tog lica na radno mjesto državnog službenika.

(3) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne položi ispit općeg znanja, odnosno stručni upravni ispit, razrješava se dužnosti državnog službenika i prestaje mu radni odnos.

Član 39.(Provođenje konkursne procedure)

(1) Postavljenje lica iz stava (2) člana 100. Zakona o državnim službenicima i namještenicima na radno mjesto državnog službenika iz člana 37. ove Uredbe vrši se na vremenski period čiji je krajnji rok određen okončanjem konkursne procedure za popunjavanje tog radnog mjesta što se u rješenju o postavljenju na radno mjesto mora konkretno odrediti.

(2) Ako lice iz stava (1) ovog člana u konkursnoj proceduri bude izabrano na radno mjesto državnog službenika, rješenje iz stava (1) ovog člana se zamjenjuje rješenjem kojim se potvrđuje postavljenje tog lica na radno mjesto državnog službenika koje se popunjava u konkursnoj proceduri.

(3) Ukoliko lice iz stava (1) ovog člana u konkursnoj proceduri ne bude izabrano, razrješava se dužnosti državnog službenika i prestaje mu radni odnos.

Član 40.(Stupanje na snagu Uredbe)

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”


B i h a ć




sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-

sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 68. stav (3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO DOPUNSKIM POSLOVIMA OSNOVNE

DJELATNOSTI IZ NADLEŽNOSTI ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE KOJE

OBAVLJAJU NAMJEŠTENICI I POSLOVIMA POMOĆNE DJELATNOSTI

KOJE OBAVLJAJU ZAPOSLENICI

I . OSNOVNE ODREDBE


Ovom Uredbom, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima), uređuje se sadržaj dopunskih poslova osnovne djelatnosti koje obavljaju namještenici, sadržaj poslova pomoćne djelatnosti koju obavljaju zaposlenici, složenost i uvjeti za vršenje tih poslova i utvrđuju kategorije radnih mjesta namještenika i zaposlenika u organu državne službe.

Član 2.(Značenje izraza)

(1) Poslovi dopunske djelatnosti su poslovi iz nadležnosti organa državne službe koji su zakonom i drugim propisom stavljeni u nadležnost organa državne službe, koji su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti i koji neposredno doprinose da se poslovi osnovne djelatnosti mogu u cjelini, pravilno i efikasno obavljati, za čije je obavljanje propisan kao poseban uvjet stručni ispit iz člana 82. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

(2) Poslovi pomoćne djelatnosti su pomoćni poslovi, koji doprinose da se poslovi osnovne djelatnosti i dopunski poslovi osnovne djelatnosti mogu u cjelini, pravilno i efikasno obavljati, za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit.


Član 3.(Vršenje poslova dopunske djelatnosti i

pomoćnih poslova)(1) Poslove dopunske djelatnosti, predviđene

ovom Uredbom, vrše namještenici srednje i više stručne spreme, na način i pod uvjetima koji su utvrđeni ovom Uredbom.

(2) Poslove pomoćne djelatnosti, vrše zaposlenici niže, srednje i više stručne spreme na način i pod uvjetima koji su utvrđeni ovom Uredbom.

(3) Izuzetno, od odredaba stava (1) ovog člana, poslove dopunske djelatnosti mogu vršiti i namještenici sa završenom visokom stručnom spremom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, ukoliko se prema prirodi i složenosti poslova procjeni ili je posebnim propisom predviđeno da određene poslove mogu vršiti samo osobe visoke stručne spreme.

(4) Odredbe ove Uredbe koje se odnose na namještenike više stručne spreme shodno se primjenjuju i na namještenike koji obavljaju poslove dopunske djelatnosti iz stava (3) ovog člana.

II. POSLOVI DOPUNSKE DJELATNOSTI

Član 4.(Vrste poslova dopunske djelatnosti)

Poslovi dopunske djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe, u skladu sa članom 68. Zakona o državnim službenicima i namještenicima svrstani su u slijedeće grupe: a) stručno-operativni, b) informaciono-dokumentacioni, c) računovodstveno-materijalni, d) administrativno-tehnički poslovi.

Član 5.(Stručno-operativni poslovi)

(1) U grupu stručno-operativnih poslova spadaju slijedeći poslovi: a) obavljanje poslova koji se odnose na geodetsko

i drugo snimanje, mjerenje i računanje površina i određivanje parcela radi izrade zemljišnih evidencija i obavljanje drugih poslova pripremnog karaktera u toj oblasti, kao i obavljanje sličnih poslova u drugim oblastima,

b) pripremanje uzoraka materijala (laboratorijski i slično), vršenje ispitivanja iz određene oblasti

(hrane, vode i drugih materija) i tehničko i drugo dokumentiranje određenih činjenica,

c) prikupljanje i obrada određenih podataka koji služe za utvrđivanje cijena predviđenih za određene oblasti, procjenu stanja u oblasti i vođenje propisanih evidencija, kao i za izradu informacija, analiza, izvještaja i drugih analitičkih materijala iz odgovarajuće oblasti,

d) obavljanje poslova koji se odnose na korištenje poslovnih prostora i stanova, kontrola korištenja tih prostora i stanova, plaćanje zakupnina i izdavanje odgovarajućih akata o tim pitanjima,

e) prikupljanje određenih podataka putem kontrolora, anketara, popisivača i slično i izrada odgovarajućih materijala o tim pitanjima,

f) vršenje svih drugih stručno-operativnih poslova koji nisu obuhvaćeni u odredbama tačaka a) do f), a nisu svrstani u poslove osnovne djelatnosti. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana,

razvrstavaju se po složenosti, na slijedeća radna mjesta namještenika: a) poslovi iz tačke a) su složeni i vrše se na

radnom mjestu - viši samostalni referent, b) poslovi iz tačke b) do d) su djelimično složeni

i vrše se na radnom mjestu - viši referent, c) poslovi iz tačke e) su jednostavni i vrše se na

radnom mjestu - referent. Član 6.

(Informaciono-dokumentacioni poslovi)(1) U grupu informaciono-dokumentacionih

poslova spadaju slijedeći poslovi: a) unošenje, koordinacija i logička provjera

podataka, administracija WEB stranice, mreže (LAN) i baze podataka,

b) vođenje projektne dokumentacije, izrada generisanih izvještaja i izvještaja po potrebi, kao i koordinacija održavanja opreme i implementacije back up strategija,

c) unošenje podataka i izrada generisanih izvještaja, vođenje obračuna o informacionoj komunikacionoj opremi, kao i implementacija back up strategije (arhiviranje dokumenata po uputama),

d) obavljanje poslova operatera na sredstvima veze (prikupljanje podataka, njihovo sređivanje i distribucija nadležnim organima i vršenje drugih sličnih poslova),

e) prikupljanje, sređivanje i obrada podataka koji se dostavljaju statistici i vršenje razmjene podataka sa drugim organima i


pravnim osobama i drugim subjektima, kao i ustrojavanje, vođenje i ažuriranje baze podataka iz određene oblasti,

f) prikupljanje, sređivanje i obrada podataka za vršenje pojedinih informaciono-dokumentacionih poslova,

g) vršenje svih drugih poslova koji spadaju u informaciono dokumentacione poslove koji nisu obuhvaćeni u odredbama tačaka a) do f) ovog člana, a ne spadaju u poslove osnovne djelatnosti. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti, razvrstavaju se na slijedeća radna mjesta namještenika: a) poslovi iz tačke a) su složeni i vrše se na

radnom mjestu - viši samostalni referent, b) poslovi iz tačke b) su manje složeni i vrše se na

radnom mjestu - samostalni referent, c) poslovi iz tačke c) do e) su djelimično složeni i

vrše se na radnom mjestu - viši referent, d) poslovi iz tačke f) su jednostavni i vrše se na

radnom mjestu - referent.

Član 7.(Računovodstveno-materijalni poslovi)

(1) U grupu računovodstveno-materijalnih poslova spadaju slijedeći poslovi: a) pripremanje i analiza podataka i dokumenata

koji su potrebni za izradu budžeta, b) vršenje zaključnih knjiženja i izrada godišnjeg

obračuna budžeta, c) računska obrada, kontiranje i knjiženje situacija

po ugovorima i knjiženje ostalih finansijskih dokumenata,

d) popunjavanje propisanih obrazaca svih vrsta izvještaja i obračuna (periodični i godišnji),

e) vođenje, kontrola i usaglašavanje knjigovodstvene evidencije za sve vrste uplata i potraživanja, kao i naknada i drugih potraživanja,

f) prikupljanje i vođenje evidencije podataka o obavezama stranaka u vezi zakupa prostora ili plaćanja drugih obaveza, promjene podataka i obavještavanje stranaka o promjenama i obavezama,

g) obračunavanje plata i naknada za zaposlene, obrađivanje tih podataka i vođenje odgovarajućih evidencija i o tim podacima izdavanje uvjerenja i drugih akata, kao i obrađivanje svih vrsta uplata, naknada i drugih primanja korisnika usluga,

h) vršenje blagajničkog poslovanja i o tome vođenje propisane evidencije,

i) vođenje evidencija stalnih sredstava i njeno ažuriranje,

j) prikupljanje i sređivanje podataka i nabavljanje kancelarijskog i drugog potrošnog materijala i drugih materijalno-tehničkih sredstava i opreme, skladištenje i čuvanje tog materijala, sredstava i opreme i vođenje evidencije utroška potrošnog materijala, sredstava i opreme,

k) vršenje svih drugih poslova iz oblasti materijalnog, računovodstvenog i finansijskog poslovanja koji nisu obuhvaćeni u odredbama tačaka a) do j) stava (1) ovog člana, a ne spadaju u poslove osnovne djelatnosti.(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti, razvrstavaju se na slijedeća radna mjesta namještenika: 1) poslovi iz tačke a) do c) su složeni i vrše se na

radnom mjestu - viši samostalni referent, 2) poslovi iz tačke d) i e) su manje složeni i vrše

se na radnom mjestu - samostalni referent, 3) poslovi iz tačke f) do i) su djelimično složeni i

vrše se na radnom mjestu - viši referent, 4) poslovi iz tačke j) su jednostavni i vrše se na

radnom mjestu - referent. Član 8.

(Administrativno-tehnički poslovi)(1) U grupu administrativno-tehničkih poslova

spadaju slijedeći poslovi: a) pripremanje dokumentacije o pitanjima koja se

odnose na radne odnose državnih službenika i namještenika i pripremanje nacrta rješenja i drugih pojedinačnih akata o tim pitanjima,

b) primanje podnesaka stranaka, izdavanje potvrda o primljenim podnescima, davanje informacija strankama o potrebnoj dokumentaciji za ostvarivanje određenih prava ili izvršavanje obaveza, naplata i poništavanje administrativne takse,

c) vođenje personalne evidencije zaposlenih, izdavanje uvjerenja o podacima iz te evidencije i ažuriranje podataka te evidencije, prijavljivanje i odjavljivanje zaposlenih za zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje,

d) vođenje službenih evidencija, ažuriranje i izdavanje uvjerenja i drugih akata o činjenicama iz tih evidencija,

e) vođenje biračkih spiskova i njihovo ažuriranje, f) pripremanje i izdavanje propisanih obrazaca

za upis u registar udruženja ili upis promjena


u registru udruženja, vođenje knjiga registara i izdavanje izvoda o činjenicama iz tog registra,

g) vođenje knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih i knjige državljana BiH i izdavanje uvjerenja o podacima iz tih evidencija,

h) obavljanje svih poslova na izdavanju radnih knjižica, zamjene knjižica i izdavanje duplikata knjižica, kao i drugih poslova koji se odnose na te knjižice,

i) poslovi kancelarijskog i arhivskog poslovanja, j) ovjeravanje rukopisa, prepisa i potpisa, k) obrada materijala na računaru po prepisu ili

diktatu, vođenje i ažuriranje baze podataka i izrada izvještaja i drugih akata o podacima iz baze podataka, kao i obavljanje poslova tehničkog crtača (kompjuterom ili ručno),

l) tehnički poslovi za potrebe rukovodioca organa državne službe,

m) vršenje svih drugih poslova koji se prema svojoj prirodi mogu svrstati u administrativno-tehničke poslove, a koji nisu obuhvaćeni odredbama tačaka a) do l) stava (1) ovog člana.(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po

složenosti razvrstavaju se na slijedeća radna mjesta namještenika: a) poslovi iz tačke a) i b) su složeni i vrše se na

radnom mjestu - viši samostalni referent, b) poslovi iz tačaka c) do j) su djelimično složeni

i vrše se na radnom mjestu - viši referent, c) poslovi iz tačke k) i l) su jednostavni i vrše se

na radnom mjestu - referent.

III. UVJETI ZA VRŠENJE POSLOVA DOPUNSKE DJELATNOSTI

Član 9.(Posebni uvjeti)

Poslove dopunske djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe, utvrđene u odredbama člana 5. do 8. Uredbe, mogu vršiti namještenici koji ispunjavaju opće uvjete utvrđene Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i drugim propisima i slijedeće posebne uvjete:a) vrstu i stepen stručne spreme, potrebne za

obavljanje radnog mjesta,b) stručni ispit, c) radno iskustvo, d) i druge posebne uvjete utvrđene u pravilniku

o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

Član 10.(Stručna sprema i radno iskustvo)

(1) Pod vrstom i stepenom stručne spreme, u smislu ove Uredbe, podrazumijeva se završno školovanje određenog nivoa i vrste u nadležnoj školskoj instituciji o čemu je izdana javna isprava, u skladu sa zakonom.

(2) Pod radnim iskustvom, podrazumjeva se radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i pripravnički staž iz člana 84. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Član 11.(Određivanje uvjeta stručne spreme i

radnog iskustva prema složenosti poslova dopunske djelatnosti)

(1) U odnosu na stručnu spremu i radno iskustvo namještenik mora ispunjavati slijedeće uvjete: a) na složenim poslovima i manje složenim

poslovima - završenu višu stručnu spremu odgovarajućeg smjera i radno iskustvo poslije završene više stručne spreme u trajanju: 1) za višeg samostalnog referenta - najmanje

godinu dana radnog iskustva, 2) za samostalnog referenta - najmanje devet

mjeseci radnog iskustva, b) na djelimično složenim i jednostavnim

poslovima - završenu srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i radno iskustvo u trajanju, i to: 1) za višeg referenta - najmanje deset mjeseci

radnog iskustva, 2) za referenta – radno iskustvo najmanje šest

mjeseci. (2) Na radnom mjestu šefa unutrašnje

organizacione jedinice za koje je potrebna viša stručna sprema, namještenik mora imati najmanje tri godine radnog iskustva nakon sticanja više stručne spreme.

(3) Pod odgovarajućim smjerom stručne spreme iz stava (1) i (2) ovog člana, podrazumijeva se vrsta više, odnosno vrsta srednje stručne spreme čije je obrazovanje namijenjeno za vršenje poslova koji su sadržani u opisu poslova radnog mjesta namještenika koji su utvrđeni u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.



(1) Pod stručnim ispitom podrazumijeva se ispit položen pred komisijom iz člana 83. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i stručni upravni ispit položen prema ranijim propisima, pod uvjetima utvrđenim u Pravilniku o sadržaju i načinu polaganja stručnog ispita namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona.

(2) U skladu sa odredbom člana 82. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, stručni ispit polažu namještenici i pripravnici koji vrše poslove iz člana 5. do 8. ove Uredbe.

Član 13.(Utvrđivanje posebnih uvjeta u pravilniku o

unutrašnjoj organizaciji)Posebni uvjeti iz člana 9. ove Uredbe, utvrđuju

se u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, u okviru sistematizacije radnih mjesta, a u skladu sa odredbama člana 10. do 12. ove Uredbe.

IV. KATEGORIJE RADNIH MJESTA NAMJEŠTENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 14.(Kategorije radnih mjesta namještenika)(1) Za obavljanje dopunskih poslova

iz nadležnosti organa državne službe, koji su utvrđeni u članu 5. do 8. ove Uredbe, utvrđuju se slijedeće kategorije radnih mjesta namještenika: a) za namještenike više stručne spreme:

1) šef unutrašnje organizacione jedinice, 2) viši samostalni referent, 3) samostalni referent,

b) za namještenike srednje stručne spreme: 1) viši referent,2) referent. (2) Kategorije radnih mjesta iz stava (1)

ovog člana, služe za utvrđivanje radnih mjesta namještenika u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, kao i za utvrđivanje platnih razreda i koeficijenata za obračun plaće namještenika.

Član 15.(Kriteriji za grupiranje poslova

namještenika)Prilikom utvrđivanja opisa poslova za radna

mjesta namještenika iz prethodnog člana, u

pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, polazi se od toga da se poslovi iz člana 5. do 8. ove Uredbe, grupiraju prema slijedećim kriterijima: a) za šefa unutrašnje organizacione jedinice sa

višom stručnom spremom određuju se poslovi koji se odnose na rukovođenje organizacionom jedinicom i poslovi koje treba neposredno da vrši iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi i da je odgovoran za rad te jedinice,

b) za višeg samostalnog referenta određuju se složeni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje predviđena viša stručna sprema,

c) za samostalnog referenta određuju se manje složeni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna završena viša stručna sprema,

d) za višeg referenta određuju se djelimično složeni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna srednja stručna sprema,

e) za referenta određuju se jednostavni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna završena srednja stručna sprema.

V. POSLOVI POMOĆNE DJELATNOSTI

Član 16.(Poslovi pomoćne djelatnosti)

(1) Poslove pomoćne djelatnosti obavljaju zaposlenici iz člana 2. stav (2) ove Uredbe, za čije se vršenje, ovisno o njihovom karakteru, opsegu i trajanju zaključuje ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme ili ugovor o djelu.

(2) Poslovi pomoćne djelatnosti dijele se u slijedeće grupe: a) operativno-tehnički, i b) pomoćni poslovi.

Član 17.(Operativno-tehnički poslovi)

(1) U grupu operativno-tehničkih poslova spadaju slijedeći poslovi: a) instaliranje, testiranje i održavanje računarske

opreme, kao i montiranje, demontiranje i održavanje telekomunikacionih uređaja i instalacija u telefonskoj i radio mreži,

b) investiciono i tekuće održavanje objekata, uređaja, instalacija i tehničkih sredstava rada i opreme,

c) obavljanje poslova operativnog organizovanja i nadzora vršenja zatvorske straže,


d) obavljanje poslova koji se odnose na poštanske i telefonske usluge koje nisu obuhvaćene poslovima iz tačke a) ovog stava, kao i poslove ugostiteljstva,

e) obavljanje poslova unutrašnjeg i vanjskog osiguranja ljudi i imovine, odnosno objekata,

f) upravljanje motornim vozilima i održavanje vozila,

g) rukovanje uređajima za kopiranje, umnožavanje, uvezivanje, skeniranje i mikrofilmovanje materijala ili štampanje materijala,

h) obavljanje stenografskih poslova i poslova snimanja sjednica putem tehničkih sredstava,

i) vršenje svih drugih poslova koji po svojoj prirodi spadaju u operativno-tehničke poslove, a nisu obuhvaćeni tačkama a) do h) ovog člana.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, po složenosti razvrstavaju se na slijedeća radna mjesta zaposlenika: a) poslovi iz tačke a) do e) stava (1) ovog člana, po svojoj složenosti mogu se razvrstati u složene, manje složene, djelimično složene i jednostavne što zavisi od vrste i načina obavljanja poslova, njihovog značaja i odgovornosti u obavljanju, te se s tim u vezi mogu vršiti na radnom mjestu, šef unutrašnje organizacione jedinice, viši samostalni referent viši referent i referent, s tim da se u složene i manje složene poslove određuju oni poslovi za koje se procijeni da je za njihovo obavljanje neophodna viša stručna sprema ili ako je posebnim propisom predviđeno da određene poslove mogu vršiti samo osobe više stručne spreme,

b) poslovi iz tačke f) i g) su djelimično složeni i vrše se na radnom mjestu - viši referent,

c) poslovi iz tačke h) i i) su jednostavni i vrše se na radnom mjestu - referent.

Član 18.(Pomoćni poslovi)

U grupu pomoćnih poslova spadaju slijedeći poslovi: a) pakovanje i otpremanje službene pošte i

kurirski poslovi, b) održavanje čistoće, c) drugi pomoćni poslovi (utovar i istovar robe i

MTS-a, opreme i slično).

VI. KATEGORIJE RADNIH MJESTA ZAPOSLENIKA I UVJETI ZA VRŠENJE POSLOVA POMOĆNE DJELATNOSTI

Član 19.(Kategorije radnih mjesta zaposlenika)(1) Za obavljanje poslova pomoćne djelatnosti

u organu državne službe, koji su trajnog karaktera, utvrđeni u članu 17. i 18. ove Uredbe, u okviru posebnog poglavlja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, utvrđuju se slijedeće kategorije radnih mjesta zaposlenika: a) za zaposlenike više stručne spreme:

1) šef unutrašnje organizacione jedinice, 2) viši samostalni referent, 3) samostalni referent,

b) za zaposlenike srednje stručne spreme: 1) viši referent, odnosno VKV radnik, 2) referent, odnosno KV radnik,

c) za zaposlenike sa osnovnom školom:1) pomoćni radnik odnosno NK radnik(2) Kategorije radnih mjesta iz stava (1)

ovog člana, služe za utvrđivanje radnih mjesta zaposlenika u okviru posebnog poglavlja u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, kao i za utvrđivanje platnih razreda i koeficijenata za obračun plaće zaposlenika.

Član 20.(Kriteriji za grupiranje poslova zaposlenika)

(1) Prilikom utvrđivanja opisa poslova za radna mjesta zaposlenika iz člana 19. stav (1) ove Uredbe, polazi se od toga da se poslovi iz člana 17. i 18. ove Uredbe, grupiraju prema slijedećim kriterijima: a) za šefa unutrašnje organizacione jedinice sa

višom stručnom spremom određuju se poslovi koji se odnose na rukovođenje organizacionom jedinicom i poslovi koje treba neposredno da vrši iz nadležnosti organizacione jedinice kojom rukovodi i da je odgovoran za rad te jedinice,

b) za višeg samostalnog referenta određuju se složeni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna završena viša stručna sprema,

c) za samostalnog referenta određuju se manje složeni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna završena viša stručna sprema,

d) za višeg referenta određuju se djelimično složeni poslovi iz određene oblasti za čije


je vršenje potrebna srednja stručna sprema odnosno VKV radnik odgovarajuće struke,

e) za referenta određuju se jednostavni poslovi iz određene oblasti za čije je vršenje potrebna završena srednja stručna sprema odnosno KV radnik odgovarajuće struke,

f) za pomoćne radnike odnosno NK radnike određuju se pomoćni poslovi za čije je vršenje potrebna osnovna škola.(2) Za obavljanje određenih poslova iz

člana 17. tačka a) do g) ove Uredbe za čije je vršenje predviđena srednja stručna sprema mogu se odrediti i VKV radnici odnosno KV radnici odgovarajuće struke, ako se procjeni da te poslove mogu vršiti radnici te struke.

VII. NAČIN UTVRĐIVANJA RADNIH MJESTA NAMJEŠTENIKA I ZAPOSLENIKA U PRAVILNIKU O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 21.(Utvrđivanje elemenata radnog mjesta)(1) Svako radno mjesto namještenika i

zaposlenika utvrđuje se tako da sadrži slijedeće elemente: naziv radnog mjesta, opis poslova, uvjete za vršenje poslova, vrstu djelatnosti (navesti dopunski poslovi osnovne djelatnosti, ili poslovi pomoćne djelatnosti), naziv grupe poslova, status izvršioca, poziciju radnog mjesta i broj izvršilaca, a onda nazive propisa koji se koriste u vršenju poslova radnog mjesta.

(2) Elementi radnog mjesta predviđeni u stavu (1) ovog člana, utvrđuju se u skladu sa odgovarajućim odredbama ove Uredbe, zavisno od toga o kojem se elementu radi.

(3) Kod elementa - uvjeti za vršenje poslova, konkretno se određuje vrsta stručne spreme odnosno naziv škole, stručni ispit, radno iskustvo i drugi potrebni uvjeti u skladu sa odredbama ove Uredbe.

Član 22.(Razvrstavanje poslova dopunske djelatnosti

i poslova pomoćne djelatnosti)(1) Poslovi iz nadležnosti organa državne

službe koji spadaju u poslove dopunske djelatnosti koji su utvrđeni u odredbama člana 5. do 8. ove Uredbe i poslovi pomoćne djelatnosti iz člana 17. i 18. ove Uredbe, razvrstavaju se na radna mjesta namještenika i radna mjesta zaposlenika u

pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, na slijedeći način:

a) prvo se utvrđuje opis poslova za svako radno mjesto namještenika odnosno zaposlenika, a onda se na osnovu kriterija iz stava (1) odgovarajuće odredbe člana 5. do 8. i člana 17. i 18. ove Uredbe, utvrđuje grupa u koju poslovi radnog mjesta spadaju,

b) kada se prema odredbi stava (1) tačka a) ovog člana, utvrdi grupa u koju poslovi spadaju, onda se na osnovu iste odredbe na osnovu koje je određena grupa, određuje složenost poslova koji istovremeno određuju i poziciju radnog mjesta namještenika odnosno zaposlenika u koju to radno mjesto spada. Pozicija radnog mjesta namještenika odnosno zaposlenika koja bude utvrđena upisuje se u naziv radnog mjesta.

Član 23.

(Razvrstavanje poslova organa državne službe koji nisu obuhvaćeni odredbama

Uredbe)

(1) Ako neki od poslova iz nadležnosti organa državne službe koji se odnose na poslove dopunske djelatnosti ili neki od poslova pomoćne djelatnosti nije obuhvaćen odredbama člana 5. do 8. i člana 17. i 18. ove Uredbe, njihovo razvrstavanje u određenu grupu vrši se prema srodnosti poslova u onu grupu, kojoj prema kriterijima iz tih odredaba Uredbe, najbliže ili u najvećem obimu pripadaju ti poslovi, a onda se u skladu sa istom odredbom, a na način utvrđen u odredbi člana 20. ove Uredbe, utvrđuje složenost poslova i po osnovu složenosti pozicija tog radnog mjesta namještenika.

(2) Ako su u opisu poslova nekog radnog mjesta namještenika ili zaposlenika predviđeni poslovi iz dvije ili više grupa iz člana 5. do 8. i člana 17. i 18. ove Uredbe, u tom slučaju kod elemenata - naziv grupe poslova treba navesti svaku grupu u koju spadaju opisani poslovi i odrediti onaj stepen složenosti poslova koji odgovara kriterijima iz člana 5. do 8. i člana 17. i 18. ove Uredbe, a pozicija tog radnog mjesta određuje se samo prema najvišem stepenu složenosti poslova koji su određeni za svaku od navedenih grupa poslova.


VIII. PRIMJENA OVE UREDBE NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Član 24.(Primjena Uredbe na druge organe i službe)

Odredbe ove Uredbe na odgovarajući način se primjenjuju i na namještenike i zaposlenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa vlasti koji su predviđeni u članu 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 25.(Usklađivanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji)

(1) Organi državne službe dužni su u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, uskladiti pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, u odnosu na radna mjesta namještenika i zaposlenika sa odredbama ove Uredbe.

(2) U roku od 15 dana od dana usklađivanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji prema stavu (1) ovog člana, rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti rješenja kojima će namještenike koji se tog momenta zateknu na radu u organu državne službe, rasporediti na radna mjesta namještenika koja se utvrde u tom pravilniku i za koje oni ispunjavaju utvrđene uvjete.

(3) Radna mjesta namještenika koja, nakon rasporeda prema stavu (2) ovog člana, ostanu upražnjena, popunjavaju se u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

(4) U roku od 15 dana od dana usklađivanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji prema stavu (1) ovog člana, rukovodilac organa državne službe dužan je zaključiti ugovore o radu na neodređeno vrijeme u skladu sa članom 99. Zakona o državnim službenicima i namještenicima sa namještenicima koji se tog momenta zateknu na radu u organu državne službe na poslovima pomoćne djelatnosti i rasporediti ih na radna mjesta zaposlenika utvrđena u pravilniku za koja ispunjavaju utvrđene uvjete.

(5) Radna mjesta zaposlenika koja, nakon rasporeda prema stavu (4) ovog člana, ostanu upražnjena, popunjavaju se u skladu sa općim propisima o radu.




B i h a ć




sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 39. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO USLOVIMA, NAČINU I PROGRAMU POLAGANJA ISPITA OPĆEG ZNANJA I STRUČNOG ISPITA ZA KANDIDATE ZA

DRŽAVNU SLUŽBU U UNSKO-SANSKOM KANTONU

I. OSNOVNE ODREDBE


U skladu sa principima o jedinstvu državne službe utvrđenim u odredbama člana 8. stav (2) tačka a) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima) i ovlaštenjima datim Agenciji za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u članu 90. istog Zakona, ovom Uredbom propisuje se primjena Uredbe o uslovima, načinu i programu polaganja ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 69/06, 78/06 i 63/08), u provođenju procedura zapošljavanja državnih službenika u organima državne službe Unsko-


sanskog kantona, i uređuju, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima ona pitanja koja se odnose na polaganje ispita općeg znanja i stručnog ispita, kao i ostala pitanja koja se odnose na proceduru zapošljavanja državnih službenika, a koja nisu propisana ili su drugačije propisana odnosnom federalnom uredbom.

Član 2.(Primjena federalne uredbe)

U provođenju procedura zapošljavanja državnih službenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona primjenjuju se odredbe Uredbe o uslovima, načinu i programu polaganja ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 69/06, 78/06 i 63/08), (u daljem tekstu: federalna uredba), osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i odredbama člana 3. do 12. ove Uredbe.

Član 3.(Obaveza polaganja ispita općeg znanja i

stručnog ispita)Ispit općeg znanja i stručni ispit polažu lica koja

se kao kandidati, u skladu sa članom 35. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Zakon) prijave na javni konkurs za radna mjesta državnih službenika u organima državne službe, stručnim i drugim službama organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona i Kantonalnom pravobranilaštvu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

II. ISPIT OPĆEG ZNANJA

Član 4.(Izuzeće od polaganja ispita općeg znanja)

Kandidati koji su položili stručni upravni ispit pred nadležnim organom u Bosni i Hercegovini ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja.

Član 5.(Obaveza polaganja ispita općeg znanja za

namještenike iz člana 51. Zakona i za lica iz stava (1) člana 100. Zakona)

(1) Ispit općeg znanja polažu i lica koja su zasnovala radni odnos na radnom mjestu

državnog službenika putem javnog konkursa u organu državne službe, nakon 09.06.2010.godine.(2) Ispit općeg znanja polažu namještenici koji su uz rad stekli univerzitetsku diplomu ili diplomu druge obrazovne ili akademske kvalifi kacije najmanje VII stepena stručne spreme ili visoko obrazovanje Bolonjskog sistema studiranja, koji se prijavljuju na interni oglas za upražnjena radna mjesta državnih službenika.

(3) Lica iz stava (1) ovog člana obavezna su položiti ispit općeg znanja, odnosno stručni upravni ispit u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

III. STRUČNI ISPIT

Član 6.(Uslovi za polaganje stručnog ispita)

Polaganju stručnog ispita mogu pristupiti samo kandidati koji kumulativno ispunjavaju slijedeće uslove:a) da su u skladu s uslovima javnog konkursa,

odnosno internog oglasa za popunjavanje radnih mjesta državnih službenika podnijeli uredne, potpune i blagovremene prijave,

b) da ispunjavaju opće i posebne uslove navedene u javnom konkursu, odnosno internom oglasu,

c) da su položili ili da imaju položen ispit općeg znanja ili su izuzeti od polaganja ispita općeg znanja.

Član 7.(Sadržaj i način polaganja stručnog ispita)

Stručni ispit se polaže pismeno, u vidu pisanog testa koji se sastoji od određenog broja pitanja sa opcijskim odgovorima i to:za rukovodeće državne službenike iz člana 11. stav (1) tačka b) ....................................14 pitanja,za ostale državne službenike iz člana 11. stav (1) tačka c) .................................................10 pitanja.

Član 8.(Saopćavanje rezultata)

(1) Komisija za izbor odmah nakon završetka ocjenjivanja testova saopćava kandidatima rezultate koje su postigli na stručnom ispitu.

(2) Kandidate koji su uspješno položili stručni ispit Komisija obavještava o obavezi održavanja usmenog intervjua iz člana 41. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.


Član 9.(Utvrđivanje liste uspješnih kandidata)(1) Listu uspješnih kandidata čine kandidati

koji su na stručnom ispitu postigli najmanje 70 % od ukupnog broja bodova.

(2) Komisija za izbor utvrđuje listu uspješnih kandidata u skladu sa rezultatima postignutim na stručnom ispitu i istu dostavlja rukovodiocu organa državne službe u roku od tri dana od dana utvrđivanja liste.

(3) Uz listu uspješnih kandidata rukovodiocu organa državne službe dostavljaju se podaci o prebivalištu, adresi i broju telefona svih kandidata koji se nalaze na listi uspješnih kandidata radi obavještavanja o datumu, vremenu i mjestu održavanja intervjua.

Član 10.(Intervju i opće smjernice

kadrovske politike)

(1) Usmeni intervju provodi se u organu državne službe u roku od osam dana od dana dostavljanja liste uspješnih kandidata po proceduri utvrđenoj općim smjernicama kadrovske politike tog organa državne službe.

(2) Opće smjernice kadrovske politike iz stava (1) ovog člana rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Član 11.(Mišljenje Agencije, izbor i

postavljenje kandidata)(1) Rukovodilac organa državne službe dužan

je nakon održanog intervjua, a najdalje u roku deset dana od dana dostavljanja liste uspješnih kandidata zatražiti mišljenje Agencije o kandidatu kojeg je izabrao sa liste uspješnih kandidata.

(2) Ukoliko rukovodilac organa državne službe ne zatraži mišljenje u roku iz prethodnog stava, Agencija će u daljem roku od tri dana dostaviti rukovodiocu organa državne službe mišljenje o postavljenju kandidata koji je na stručnom ispitu postigao najbolje rezultate.

(3) Po pribavljenom mišljenju Agencije iz stava (1) ovog člana, a najdalje u roku od pet dana od dana dobijanja mišljenja Agencije, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o postavljenju onog kandidata, sa liste uspješnih kandidata, za kojeg, primjenom općih smjernica kadrovske politike iz člana 10. ove

Uredbe, procjeni da će najbolje obavljati poslove radnog mjesta državnog službenika na koje se vrši postavljenje državnog službenika.

(4) Rješenje o postavljenju iz prethodnog stava ovog člana sadrži obrazložene razloge na temelju kojih je rukovodilac organa državne službe odlučio o izboru i postavljenju izabranog kandidata.

(5) Rješenje o postavljenju rukovodilac organa državne službe je dužan dostaviti izabranom kandidatu i Agenciji u roku od pet dana od dana donošenja.

(6) Izuzetno od odredaba stava (3) ovog člana, u slučaju iz stava (2) ovog člana rukovodilac organa državne službe dužan je u roku od pet dana od dana dobijanja mišljenja Agencije donijeti rješenje o postavljenju na radno mjesto državnog službenika kandidata koji je na stručnom ispitu postigao najbolje rezultate i isto dostaviti Agenciji.

Član 12.(Obavještavanje kandidata)

(1) Agencija objavljuje listu uspješnih kandidata na internet stranici Agencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultatima koje su postigli na javnom konkursu.

(2) Protiv obavještenja iz prethodnog stava kandidat ima pravo izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije BiH u roku od pet dana od dana prijema obavještenja. Žalba se podnosi putem Agencije.

(3) U slučaju da rukovodilac organa državne službe ne postupi u skladu sa odredbama stava (3) ili (6) člana 11. ove Uredbe, kandidati sa liste uspješnih kandidata imaju pravo izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije BiH u roku od pet dana od dana prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE




B i h a ć





sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08), člana 8. stav (2) tačka d) i člana 90. stav (2) i (3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO NAČINU USPOSTAVLJANJA, VOĐENJA

I KORIŠTENJA REGISTRA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U

ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

Član 1.Ovom Uredbom propisuje se način

uspostavljanja, vođenja i korištenja Registra državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i drugim organima i službama iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe) koje, u skladu sa odredbama člana 8. stav (2) tačka d) i odredbama člana 90. stav (2) i (3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakona o državnim službenicima i namještenicima), uspostavlja i vodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, odnosno Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo pravosuđa i uprave), kao i vršenje nadzora nad postupkom vođenja i korištenja navedenog Registra, sve u cilju osiguranja jedinstvenog sistema vođenja Registra državnih službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine i Unsko – sanskom kantonu.

Član 2.(1) Agencija za državnu službu Federacije

BiH, u skladu sa odredbama člana 90. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima, uspostavlja i vodi Registar državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i drugim organima i službama iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (u daljem tekstu: RDSiN USK-a), koji je sastavni

dio jedinstvenog Registra državnih službenika i namještenika Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) RDSiN USK-a vodi se primjenom istog softwara (aplikacije) pomoću kojeg se vodi jedinstveni Registar državnih službenika i namještenika Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 3.Pod vođenjem RDSiN USK- a, u smislu

odredaba člana 1. i 2. ove Uredbe, podrazumijeva se unošenje, sa obrasca propisanog od Agencije za državnu službu Federacije BiH, u Registar državnih službenika i namještenika podataka koji se odnose na radno - pravni status državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, kao i njihovo ažuriranje, isključivo, od strane Agencije za državnu službu Federacije BiH.

Član 4.U skladu sa odredbama člana 90. stav (3)

Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Ministarstvo pravosuđa i uprave uspostavlja Registar državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i drugim organima i službama iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (u daljem tekstu: RDSiN USK-a – Ministarstvo pravosuđa i uprave), na način što u svakom momentu, putem odgovarajućeg informatičkog softwara, ima osiguran pristup pregledanju i preuzimanju podataka iz Registra državnih službenika i namještenika koji vodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, a koji se odnose na radno – pravni status državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, bez mogućnosti mijenjanja podataka.

Član 5.Informatičkim softwarom iz člana 4. ove

Uredbe osigurat će se da Ministarstvo pravosuđa i uprave za vrijeme i nakon pregledanja i preuzimanja podataka, odnosno prilikom uspostavljanja, vođenja i korištenja RDSiN USK-a neće moći mijenjati preuzete podatke iz Registra državnih službenika i namještenika koje vodi Agencija za državnu službu Federacije, niti će moći dodavati nove, odnosno brisati postojeće podatke.

Član 6.Pod korištenjem podatka iz Registra državnih

službenika i namještenika koji vodi Agencija za državnu službu Federacije BiH podrazumijeva se


neograničeno pregledanje i preuzimanje podataka, kao i kreiranje i upotreba raznih izvještaja, tabela i pregleda zasnovanih na podacima sadržanim u RDSiN USK.

Član 7.

Nadzor nad vođenjem registra iz člana 2. ove Uredbe, koje podrazumijeva i nadzor nad unošenjem i ažuriranjem i korištenjem podataka koji se odnose na radno - pravni status državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, vrši Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Član 8.

Agencija za državnu službu Federacije BiH, odnosno Ministarstvo pravosuđa i uprave dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe uspostaviti RDSiN USK.

Član 9.

Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko -sanskog kantona.”


B i h a ć



222.

Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 58. stav (6) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj: 5 /12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO PRAVILIMA DISCIPLINSKOG POSTUPKA ZA DISCIPLINSKU ODGOVORNOST DRŽAVNIH

SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

I. OSNOVNE ODREDBE


Ovom Uredbom, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon), utvrđuju se povrede službene dužnosti i regulišu pravila disciplinskog postupka koja se odnose na disciplinsku odgovornost za povrede službene dužnosti koje učine državni službenici i namještenici u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: organ državne službe).

Član 2.(Slučajevi na koje se ne primjenjuje

ova Uredba)Ova Uredba se ne primjenjuje na lica koja su

članom 10. Zakona, izuzeta od primjene Zakona.Član 3.

(Krivica državnog službenika odnosno namještenika)

Državni službenik odnosno namještenik, odgovara disciplinski samo za povrede službene dužnosti koje su nastale kao rezultat njegove krivice.

Član 4.(Oslobađanje od disciplinskog postupka)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

ne odgovara disciplinski, ako u vrijeme izvršenja povrede službene dužnosti, nije bio uračunljiv ili je bio u stvarnoj ili pravnoj zabludi.

(2) Utvrđivanje okolnosti iz stava (1) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 41/11).

Član 5.(Postupak vođenja disciplinskog postupka)

Disciplinski postupak se vodi po odredbama ove Uredbe i odgovarajuće primjene odredaba


Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 2/98 i 48/99), a koji se primjenjuju na pitanja koja nisu regulisana ovom Uredbom.

Član 6.(Gramatička terminologija)

Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola.

II. LAKE I TEŠKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI, DISCIPLINSKE MJERE I DISCIPLINSKE KAZNE

Član 7.(Disciplinska odgovornost, disciplinske mjere

i disciplinske kazne)Državni službenici i namještenici mogu se

smatrati disciplinski odgovornim samo za povrede službene dužnosti utvrđene u članu 58. stav (3) i (4) Zakona i za te povrede mogu im se izreći disciplinske mjere i disciplinske kazne utvrđene u članu 59. Zakona, na način kako je to propisano ovom Uredbom. Odjeljak A. Lake povrede službene dužnosti i disciplinske mjere

Član 8.(Učestalo kašnjenje na posao ili raniji

odlazak sa posla bez odobrenja)Državni službenik odnosno namještenik, koji

kasni na posao ili ranije odlazi sa posla bez odobrenja, kaznit će se disciplinskom mjerom opomene ili javne pismene opomene, a ako se kašnjenje na posao ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja učestalo ponavlja, kaznit će se disciplinskom mjerom novčane kazne do 10% od mjesečne plaće za period do tri mjeseca.

Član 9.(Napuštanje posla u toku radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga)

Državni službenik odnosno namještenik, koji napušta posao u toku radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, kaznit će se disciplinskom mjerom opomene ili javne pismene opomene, a ako se napuštanje posla u toku radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga učestalo ponavlja, kaznit će se disciplinskom mjerom novčane kazne do 10% od mjesečne plaće za period do tri mjeseca.

Član 10.(Neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge

povjerene dokumentacije)Državni službenik odnosno namještenik, koji

neuredno čuva spise, podatke ili drugu povjerenu dokumentaciju, kaznit će se disciplinskom mjerom javne pismene opomene ili novčane kazne do 10% od mjesečne plaće za period do tri mjeseca.

Član 11.(Neobavještenje rukovodioca ili druge

odgovorne osobe u organu državne službe o spriječenosti dolaska na posao duže od

jednog dana, bez opravdanih razloga)Državni službenik odnosno namještenik, koji

ne obavijesti rukovodioca ili drugu odgovornu osobu u organu državne službe o spriječenosti dolaska na posao duže od jednog dana, bez opravdanih razloga, kaznit će se disciplinskom mjerom javnom pismenom opomenom ili novčanom kaznom do 10% od mjesečne plaće za period do tri mjeseca.

Član 12.(Nepropisno rukovanje uređajima ili

opremom koje službenik koristi u obavljanju dužnosti)

Državni službenik odnosno namještenik, koji nepropisno rukuje uređajima ili opremom koju koristi u obavljanju dužnosti, kaznit će se disciplinskom mjerom novčanom kaznom do 10% od mjesečne plaće za period do tri mjeseca.Odjeljak B. Teške povrede službene dužnosti i disciplinske kazne

Član 13.(Izvršenje krivičnog djela

odnosno prekršaja)Državni službenik odnosno namještenik, koji

izvrši radnju koja predstavlja krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe, što čini državnog službenika odnosno namještenika nepodobnim za rad u državnoj službi, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanak radnoga odnosa u državnoj službi.

Član 14.(Odavanje državne, vojne ili službene tajne)

Državni službenik odnosno namještenik, koji oda državnu, vojnu ili službenu tajnu, kaznit će se


disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 15.(Zloupotreba i prekoračenje

službenih ovlaštenja)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji zloupotrijebi i/ili prekorači službene ovlasti ili se bavi poslom u organu državne službe za koji nije ovlašten, kaznit će se disciplinskom kaznom, novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Ukoliko je povreda službene dužnosti iz stava (1) ovoga člana izazvala teže posljedice za organ državne službe u kojem je državni službenik odnosno namještenik zaposlen, ili druge državne službenike i namještenike, ili je izvedena na posebno uporan način i iz koristoljublja ili je učinjena u povratu, državni službenik odnosno namještenik, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 16.(Neizvršenje ili nesavjesno ili nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka)

(1) Državni službenik odnosno namještenik, koji ne izvršava povjerene poslove i zadatke ili ih izvršava nesavjesno ili nemarno, kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Državni službenik odnosno namještenik, koji je u prethodnom periodu od dvije godine već dva puta kažnjen za povredu službene dužnosti iz stava (1) ovoga člana, pa po treći put ponovi povredu, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 17.(Onemogućavanje ili otežavanje ostvarivanja

prava građana i drugih osoba)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji se bavi aktivnostima kojima se građanima ili drugim osobama onemogućava ili otežava da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe, kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, i nakon izricanja disciplinske kazne iz stava (1) ovoga člana, ne prestane s bavljenjem tim djelatnostima, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanka radnoga odnosa u državnoj službi.

Član 18.(Bavljenje djelatnostima ili radom koji je u

suprotnosti s interesima državne službe)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji se bavi djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima državne službe, kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće, za period do šest mjeseci.

(2) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, i nakon izricanja disciplinske kazne iz stava (1) ovoga člana, ne prestane s bavljenjem tim djelatnostima, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 19.(Prouzrokovanje veće materijalne štete

namjerno ili iz krajnje nepažnje)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji prouzrokuje veću materijalnu štetu namjerno, kaznit će se disciplinskom kaznom suspenzijom prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike odnosno internom i javnom oglasu za namještenike, u periodu od najviše dvije godine ili novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Državni službenik odnosno namještenik, koji iz krajnje nepažnje prouzrokuje veću materijalnu štetu, kaznit će se disciplinskom kaznom, novčana kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika odnosno namještenika za period do šest mjeseci.

(3) Namješteniku se disciplinska kazna suspenzija prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu odnosi na suspenziju prava učešća na internom oglasu i javnom oglašavanju, kao i na suspenziju prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu kada su pitanju namještenici iz člana 51. Zakona.

Član 20.(Neopravdan izostanak s posla dva dana

uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji neopravdano izostane s posla dva dana uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca, kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci;

(2) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, povredu službene dužnosti iz stava


(1) ovoga člana ponovi u roku od šest mjeseci od dana prethodno počinjene povrede, kaznit će disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 21.(Kršenje pravila radne discipline u državnoj

službi utvrđenih u Etičkom kodeksu)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

koji prekrši pravila radne discipline u državnoj službi, utvrđene Etičkim kodeksom, kaznit će se disciplinskom kaznom suspenzijom prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine ili novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Na namještenika se primjenjuju pravila propisana članom 19. stav (3) ove Uredbe.

(3) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, povredu službene dužnosti iz stava (1) ovoga člana ponovi u roku od šest mjeseci od dana prethodno počinjene povrede, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanak radnog odnosa.

Član 22.(Neblagovremeno, neuredno i neodgovorno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u

državnoj službi)

(1) Državni službenik odnosno namještenik koji neblagovremeno, neuredno i neodgovorno izvršava povjerene poslove i zadatke u državnoj službi, kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, povredu službene dužnosti iz stava (1) ovoga člana, ponovi u roku od šest mjeseci od dana prethodno počinjene povrede, kaznit će se suspenzijom prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine.


Član 23.(Neprimjerno ponašanje prema građanima,

saradnicima i drugim osobama u vršenju državne službe)

(1) Državni službenik odnosno namještenik, koji se neprimjerno ponaša prema građanima, saradnicima i drugim osobama u vršenju državne službe, kaznit će se disciplinskom kaznom

novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

(2) Ukoliko državni službenik odnosno namještenik, neprimjerno ponašanje iz stava (1) ovoga člana ponovi u roku od šest mjeseci od dana prethodno počinjene povrede, kaznit će se disciplinskom kaznom suspenzijom prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine.


(4) Ukoliko se neprimjerno ponašanje državnog službenika odnosno namještenika izražava kao vrijeđanje na nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj ili rasnoj osnovi, kaznit će se disciplinskom kaznom prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Član 24.(Učestalo vršenje lakših povreda

službene dužnosti)Državni službenik odnosno namještenik, koji

učestalo vrši lakše povrede službene dužnosti kaznit će se disciplinskom kaznom novčanom kaznom do 30% od mjesečne plaće za period do šest mjeseci.

Član 25.(Izricanje disciplinske mjere novčana

kazna do 10% od mjesečne plaće državnog službenika namještenika za period do tri

mjeseca)(1) Disciplinska mjera novčana kazna do 10%

od mjesečne plaće državnog službenika odnosno namještenika, za period do tri mjeseca izriče se tako što se ukupna mjesečna plaća državnog službenika odnosno namještenika, umanji za onaj postotak koji izrekne rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ.

(2) Pravilo iz stava (1) ovog člana primjenjuje se i u slučaju izricanja disciplinske kazne novčana kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika odnosno namještenika, za period do šest mjeseci.

III. OPĆA PRAVILA DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 26.(Pretpostavka nevinosti)

Svaki državni službenik odnosno namještenik se smatra nevinim za povredu službene dužnosti


dok se pravomoćnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova krivica.

Član 27.(In dubio pro reo)

Sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježje povrede službene dužnosti ili utiču na utvrđivanje odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, razmatrat će se na način koji je povoljniji za državnog službenika odnosno namještenika, protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Član 28.(Ne bis in idem)

Protiv državnog službenika odnosno namještenika, ne može se voditi disciplinski postupak za povredu službene dužnosti ukoliko je raniji postupak za istu povredu okončan donošenjem konačnog rješenja.

Član 29.(Načelo javnosti)

(1) Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, koji je izvršio povredu službene dužnosti iz člana 58. stav (4) Zakona, je javan.

(2) Javnost može biti isključena samo ako to zahtijevaju razlozi čuvanja državne, vojne ili službene tajne, odnosno razlozi privatnosti.

(3) Odluku o isključenju javnosti donosi Disciplinsko vijeće koje vodi disciplinski postupak.

Član 30.(Načelo hitnosti)

(1) Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti provodi se bez odlaganja.

(2) Prvostepeni disciplinski postupak (u daljnjem tekstu: prvostepeni postupak) za lake povrede službene dužnosti mora se okončati najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja o pokretanju postupka, a za teške povrede službene dužnosti u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o pokretanju postupka.

(3) Drugostepeni disciplinski postupak (u daljnjem tekstu: drugostepeni postupak) ne može trajati duže od 60 dana od dana kada je Odboru državne službe za žalbe (u daljnjem tekstu: Odbor za žalbe) dostavljena žalba i spis na prvostepenu odluku.

Član 31.(Načelo ekonomičnosti)

Disciplinski postupak se mora provoditi sa što manje troškova i gubitka vremena za državnog službenika odnosno namještenika, i druge sudionike u postupku, ali na takav način da se izvedu svi dokazi koji su potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonite i pravilne odluke.

Član 32.(Pravo na obranu)

(1) Državni službenik odnosno namještenik, ima pravo braniti se sam ili uz pomoć branioca kojeg sam odabere.

(2) Državni službenik odnosno namještenik, ima pravo pozvati na javnu raspravu i predstavnika sindikata čiji je član, koji, po odobrenju državnog službenika odnosno namještenika, ima položaj branioca.

Član 33.(Pravo na žalbu)

Protiv odluke kojom se okončava prvostepeni postupak može se izjaviti žalba Odboru za žalbe, na način predviđen ovom Uredbom.

Član 34.(Zastara pokretanja i vođenja

disciplinskog postupka)(1) Podnošenje disciplinske prijave za

pokretanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana saznanja da je počinjena povreda službene dužnosti i počinitelja, a najkasnije šest mjeseci od dana izvršenja.

(2) Pokretanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, zastarijeva u roku od 15 dana od dana prijema prijave za pokretanje postupka.

(3) Zastara za vođenje disciplinskog postupka nastaje protekom rokova iz člana 30. stav (2) i (3) ove Uredbe.

(4) Zastarijevanje iz stava (1) do (3) ovoga člana prekida se svakom radnjom koja se poduzima radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, koji je počinio povredu službene dužnosti.

(5) Zastarijevanje se prekida i kada državni službenik odnosno namještenik u vrijeme dok teče rok zastarjelosti, počini novu povredu službene dužnosti.


(6) Sa svakim prekidom iz stava (4) i (5) ovoga člana, zastarijevanje počinje ponovo teći, s tim da zastarjelost u svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno odredbama stava (1) do (3) ovoga člana.

Član 35.(Zastara u slučaju vođenja

krivičnog postupka)(1) Kada se na temelju istih činjenica koje

se razmatraju u disciplinskom postupku protiv državnog službenika odnosno namještenika, pokrene krivični postupak, pa se disciplinski postupak suspendira u skladu sa članom 63. Zakona, zastarijevanje vođenja disciplinskog postupka se prekida.

(2) Zastarijevanje vođenja disciplinskog postupka iz stava (1) ovoga člana počinje ponovo teći po pravosnažnosti presude iz krivičnog postupka.

Član 36.(Zastara izvršenja disciplinskih mjera i

disciplinskih kazni)Zastara izvršenja disciplinskih mjera iz člana

59. stav (1) Zakona, nastupa protekom roka od 30 dana od dana dostavljanja konačnog rješenja kojim je izrečena ta disciplinska mjera, a zastara za izvršenje disciplinskih kazni iz člana 59. stav (2) Zakona, nastupa u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja konačnog rješenja.

Član 37.(Sticaj)

Protiv državnog službenika odnosno namještenika, koji je jednom radnjom ili sa više radnji počinio dvije ili više povreda službene dužnosti vodit će se, u pravilu, jedan disciplinski postupak.

IV. PRVOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 38.(Disciplinska prijava za pokretanje

disciplinskog postupka)(1) Svaki državni službenik i namještenik

organa državne službe ima pravo da protiv državnog službenika odnosno namještenika, za koga postoji pretpostavka da je počinio povredu službene dužnosti, podnese disciplinsku prijavu za pokretanje disciplinskog postupka (u daljnjem tekstu: disciplinska prijava), s tim da tu prijavu

može podnijeti i rukovodilac organa državne službe ili organ koji je imenovao državnog službenika iz člana 11. stav (1) tačka a) Zakona na tu funkciju (u daljnjem tekstu nadležni organ), kad raspolaže podacima da je državni službenik odnosno namještenik, počinio povredu službene dužnosti i tu prijavu dostavlja medijatoru državne službe.

(2) Disciplinska prijava podnosi se u pismenoj formi i mora biti obrazložena. U obrazloženju se navodi ime i prezime državnog službenika odnosno namještenika, opis povrede službene dužnosti, kad je povreda izvršena i posljedice koje su nastale ili bi mogle nastati izvršenom povredom službene dužnosti i drugi podaci. Uz prijavu se prilažu i odgovarajući dokazi, ako se sa njima raspolaže.

(3) Disciplinska prijava ima karakter inicijative za pokretanje disciplinskog postupka.

(4) Disciplinska prijava protiv državnog službenika iz člana 11. stav (1) tačka a) Zakona, podnosi se organu koji ga je imenovao na tu funkciju, a disciplinska prijava protiv državnih službenika iz člana 11. stav (1) tačka b) i c) Zakona i protiv namještenika, podnosi se rukovodiocu organa državne službe.

Član 39.(Ovlašteni državni službenik)

(1) Rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ može ovlastiti državnog službenika zaposlenog u organu državne službe da sudjeluje u disciplinskom postupku od momenta zaprimanja disciplinske prijave (u daljem tekstu ovlašteni državni službenik).

(2) Ovlašteni državni službenik ima sva prava i dužnosti koja su ovom Uredbom dana rukovodiocu organa državne službe ili nadležnom organu .

Član 40.(Odbacivanje disciplinske prijave)

(1) Kada rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, primi disciplinsku prijavu provjerava da li ima smetnji za pokretanje disciplinskog postupka, pa će odbaciti disciplinsku prijavu u slijedećim slučajevima: a) ako radnja opisana u disciplinskoj prijavi nije

propisana kao povreda službene dužnosti, b) ako je nastupila zastarjelost za pokretanje

disciplinskog postupka,


c) ako je državnom službeniku odnosno namješteniku, prestao radni odnos u organu državne službe. (2) Odbacivanje disciplinske prijave vrši se

zaključkom. Član 41.

(Postupanje medijatora državne službe)(1) Ako rukovodilac organa državne službe

ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik ne odbaci disciplinsku prijavu, u skladu sa odredbom člana 40. ove Uredbe, u tom slučaju, prije donošenja rješenja o pokretanju disciplinskog postupka primjerak primljene disciplinske prijave dostavlja medijatoru državne službe koji je izabran u organu državne službe radi ostvarivanja ovlasti iz njegove nadležnosti.

(2) Medijator državne službe je dužan po prijemu disciplinske prijave, odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema prijave u neposrednom kontaktu s podnosiocem disciplinske prijave, rukovodiocem organa državne službe ili nadležnim organom, odnosno ovlaštenim državnim službenikom i državnim službenikom odnosno namještenikom protiv kojega je podnesena disciplinska prijava, razmotriti pitanje povrede službene dužnosti za koju je podnesena disciplinska prijava i pokušati da sporno pitanje riješi mirnim putem.

(3) Postupak medijacije može se završiti tako, što će stranke u disciplinskom postupku pristati na odustajanje vođenja disciplinskog postupka, priznanja krivice sa dogovorom o vrsti disciplinske mjere i disciplinske kazne i neuspjelom medijacijom nakon čega se disciplinski postupak nastavlja.

(4) Ukoliko, u skladu sa odredbom stava (2) ovoga člana, dođe do mirnog rješenja spora, u tom slučaju sastavlja se zapisnik u kojem se daje opis kako je spor riješen mirnim putem. Zapisnik potpisuju podnositelj prijave, rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik i državni službenik odnosno namještenik, protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava i medijator državne službe.

(5) Nakon potpisivanja zapisnika iz stava (3) ovoga člana, rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, donosi zaključak kojim se obustavlja pokretanje disciplinskog postupka.

(6) Ako je postupak okončan priznavanjem krivice sa dogovorenom vrstom disciplinske

mjere ili disciplinske kazne, u tom slučaju, na osnovu zapisnika iz stava (4) ovog člana, rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik donosi rješenje kojim izriče dogovorenu disciplinsku mjeru i disciplinsku kaznu.

(7) Protiv zaključka iz stava (5) i rješenja iz stava (6) ovog člana, ne mogu se koristiti pravni lijekovi.

Član 42.

(Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka)

(1) Ako ne dođe do mirnog rješenja spora na način predviđen u članu 41. ove Uredbe, tada rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik, najkasnije u roku od tri dana od dana okončanja pokušaja mirnog rješenja spora, donosi rješenje o pokretanju disciplinskog postupka.

(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovoga člana, nije dopušteno ulagati pravna sredstva.

(3) Rješenje iz stava (1) ovoga člana sadrži: ime i prezime državnog službenika odnosno namještenika protiv koga se pokreće disciplinski postupak, radno mjesto na kojem se nalazi, zanimanje, tačnu adresu stanovanja, činjenični opis povrede službene dužnosti, vrijeme, mjesto i način izvršenja, pravna kvalifikacija povrede službene dužnosti, posljedice nastale učinjenom povredom, podatak o nastaloj šteti, okolnostima pod kojima je povreda učinjena, dokaze za iznesene navode i druge podatke neophodne za vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika.

(4) Doneseno rješenje s potrebnom dokumentacijom kojom raspolaže i zapisnik iz člana 41. stav (4) ove Uredbe, rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik odmah dostavlja Disciplinskom vijeću kada je u pitanju teška povreda službene dužnosti iz člana 58. stav (4) Zakona, dok se postupak za lakše povrede službene dužnosti vodi po pravilima propisanim članom 43. do 50. ove Uredbe.


ODJELJAK A. PRVOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK ZA LAKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Član 43.(Prvostepeni postupak za lake povrede

službene dužnosti)Kada je državni službenik odnosno

namještenik, počinio povredu službenih dužnosti iz člana 58. stav (3) Zakona, a ne dođe do mirnog rješavanja spora, rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, provodi skraćeni disciplinski postupak.

Član 44.(Skraćeni disciplinski postupak)

(1) Rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, provodi skraćeni disciplinski postupak na način da zakaže javnu raspravu na koju poziva državnog službenika odnosno namještenika protiv kojega je pokrenut disciplinski postupak, svjedoke, kao i druge osobe koje mogu pomoći u utvrđivanju činjeničnog stanja za disciplinsku odgovornost državnog službenika odnosno namještenika.

(2) Poziv sadrži ime i prezime osobe koja se poziva, predmet, mjesto i vrijeme održavanja javne rasprave, naznaka o tome u kom se svojstvu određena osoba poziva i pouku državnome službeniku odnosno namješteniku protiv kojega se vodi disciplinski postupak da ima pravo uzeti branioca , kao i napomenu o posljedicama neodazivanja pozivu.

(3) O toku javne rasprave vodi se zapisnik koji potpisuje rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, koji provodi skraćeni disciplinski postupak i zapisničar.

(4) Skraćeni disciplinski postupak mora se okončati u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja o pokretanju disciplinskog postupka.

Član 45.(Vrste odluka rukovodioca organa državne službe ili nadležnog organa odnosno osobe

koju za to ovlaste i rok za donošenje)Rukovodilac organa državne službe ili nadležni

organ odnosno ovlašteni državni službenik, može donijeti jednu od slijedećih odluka:a) o obustavi postupka,

b) kojom državnog službenika odnosno namještenika, oslobađa disciplinske odgovornosti,

c) kojom državnog službenika odnosno namještenika, proglašava odgovornim za povredu službene dužnosti i izriče jednu od propisanih mjera prema odredbama člana 59. stav (1) tačka a) Zakona.

Član 46.(Obustava disciplinskog postupka)

Rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ odnosno ovlašteni državni službenik, obustavit će postupak u sljedećim slučajevima: a) ako je nastupila zastarjelost pokretanja ili

vođenja disciplinskog postupka, b) ako je državnom službeniku odnosno

namješteniku, prestao radni odnos u organu državne službe koji je pokrenuo disciplinski postupak.

Član 47.(Oslobađanje od odgovornosti državnog

službenika odnosno namještenika)Rukovodilac organa državne službe ili nadležni

organ, odnosno ovlašteni državni službenik, donijeti će odluku o oslobađanju od odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, u slijedećim slučajevima:a) ako radnja zbog koje je pokrenut disciplinski

postupak nije predviđena članom 58. stav (3) Zakona,

b) ako utvrdi da državni službenik odnosno namještenik, nije učinio povredu službene dužnosti zbog koje je pokrenut disciplinski postupak,

c) ako postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost državnog službenika odnosno namještenika.

Član 48.(Proglašavanje državnog službenika odnosno

namještenika odgovornim)Ako rukovodilac organa državne službe

ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik, utvrdi da je državni službenik odnosno namještenik, učinio povredu službene dužnosti iz člana 58. stav (3) Zakona i da je odgovoran za njezino izvršenje, izriče jednu od disciplinskih mjera kojom se kažnjava državni službenik odnosno namještenik, za učinjenu povredu službene dužnosti.


Član 49.(Podnošenje žalbe)

(1) Žalba se predaje neposredno ili preporučeno poštom rukovodiocu organa državne službe ili nadležnom organu, odnosno ovlaštenom državnom službeniku koji je donio odluku koja se žalbom osporava .

(2) Rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik, dužan je odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od prijema žalbe, žalbu sa cijelim spisom dostaviti Odboru za žalbe.

(3) Ako je državni službenik odnosno namještenik predao ili poslao žalbu Odboru za žalbe, Odbor je dužan odmah a najkasnije u roku od tri dana uputiti zahtjev rukovodiocu organa državne službe ili drugom nadležnom organu, da dostavi spis disciplinskog predmeta.

Član 50.(Zajedničke odredbe)

Odredbe ove Uredbe koje se odnose na način utvrđivanja odgovornosti državnih službenika odnosno namještenika, sticaju, otvaranju, rukovođenju, toku, prekidu, odlaganju i nastavku javne rasprave, formi odluke, sadržine rješenja, roka za žalbu, prava na izjavljivanje žalbe kao i postupka drugostepenog organa po žalbi koji se primjenjuju u disciplinskom postupku za teže povrede službene dužnosti, primjenjuju se i u disciplinskom postupku za lake povrede službene dužnosti.

ODJELJAK B. PRVOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK ZA TEŠKU POVREDU SLUŽBENE DUŽNOSTI

Član 51.(Tok disciplinskog postupka)

(1) Disciplinsko vijeće nakon što zaprimi rješenje o pokretanju disciplinskog postupka prvo utvrđuje da li isto sadrži sve podatke utvrđene u članu 42. stav (3) ove Uredbe i da li postoji zapisnik o radu medijatora države službe prema članu 41. stav (4) ove Uredbe.

(2) Ako se utvrdi da nije postupljeno u skladu sa stavom (l) ovog člana, Disciplinsko vijeće vraća spis rukovodiocu u organa uprave ili nadležnom organu, odnosno ovlaštenom državnom službeniku sa nalogom da se otklone učinjene nepravilnosti.

(3) Rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik dužan je u roku od 5 dana od dana prijema spisa postupiti po nalogu Disciplinskog vijeća i spis vratiti Disciplinskom vijeću.

Član 52.(Uslovi za vođenje postupka)

(1) Ako Disciplinsko vijeće utvrdi da je rješenje o pokretanju disciplinskog postupka sastavljeno prema odredbi člana 42. stav (3) ove Uredbe i da postoji zapisnik o radu medijatora državne službe prema odredbama člana 41. stav (4) ove Uredbe, odnosno kada dobije rješenje i zapisnik prema odredbi člana 51. stav (1) Uredbe, utvrđuje da li je nastupila zastarjelost za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka. Te činjenice se utvrđuju prema članu 34. ove Uredbe.

(2) Ako Disciplinsko vijeće utvrdi da je nastupila zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, donosi zaključak o obustavi disciplinskog postupka.

(3) Ako Disciplinsko vijeće utvrdi da nije nastupila zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, Disciplinsko vijeće vodi disciplinski postupak prema odredbama člana 53. do 71. ove Uredbe.

Član 53.(Izvještaj medijatora državne službe)

(1) Disciplinski postupak počinje tako što će disciplinsko vijeće prvo zatražiti izjašnjenje medijatora državne službe koji je izabran u organu državne službe u kojem radi državni službenik odnosno namještenik protiv koga je pokrenut disciplinski postupak. Medijator je dužan po prijemu obavještenja Disciplinskog vijeća žurno, a najkasnije u roku od pet dana dostaviti pismeni izvještaj u vezi pokretanja disciplinskog postupka.

(2) Izvještaj može sadržavati i preporuke za izvođenje dokaza.

Član 54.(Šutnja medijatora državne službe)

Ukoliko medijator državne službe ne dostavi svoj izvještaj u predviđenom roku, Disciplinsko vijeće nastavlja započeti postupak, a u svojoj odluci je dužno konstatirati da nije dobilo zatraženi izvještaj medijatora državne službe.

Član 55.(Zakazivanje javne rasprave)

(1) Disciplinsko vijeće radi u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.


(2) Nakon dobijanja izvještaja medijatora državne službe, odnosno isteka roka iz stava (1) člana 54. ove Uredbe, predsjednik Disciplinskog vijeća zakazuje javnu raspravu i upućuje poziv za javnu raspravu.

(3) Poziv se upućuje članovima Disciplinskog vijeća, državnom službeniku odnosno namješteniku protiv kojega je pokrenut disciplinski postupak, rukovodiocu organa državne službe ili nadležnom organu odnosno ovlaštenom državnom službeniku, svjedocima, kao i drugim osobama koje mogu pomoći u utvrđivanju činjeničnog stanja za disciplinsku odgovornost državnog službenika.

(4) Poziv sadrži ime i prezime osobe koja se poziva, predmet, mjesto i vrijeme održavanja javne rasprave, naznaka o tome u kom se svojstvu određena osoba poziva i pouku državnom službeniku odnosno namješteniku, protiv kojega se vodi disciplinski postupak da ima pravo uzeti branioca, kao i napomenu o posljedicama neodazivanja pozivu.

(5) Državnom službeniku odnosno namješteniku, se mora ostaviti rok od najmanje pet dana da pripremi odbranu.

Član 56.(Zahtjev za izuzeće člana

Disciplinskog vijeća)(1) Državni službenik odnosno namještenik,

te donosilac rješenja o pokretanju disciplinskog postupka mogu podnijeti Disciplinskom vijeću zahtjev za izuzeće predsjednika ili nekoga od članova vijeća ako postoje razlozi iz člana 57. ove Uredbe. Zahtjev mora biti obrazložen.

(2) O zahtjevu za izuzeće člana Disciplinskog vijeća odlučuje predsjednik Disciplinskog vijeća, a o izuzeću predsjednika Disciplinskog vijeća odlučuje Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

(3) Protiv rješenja o izuzeću može se izjaviti žalba Odboru za žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(4) Žalba izjavljena na rješenje iz stava (3) ovog člana ne odlaže vođenje disciplinskog postupka.

Član 57.(Razlozi za izuzeće člana

Disciplinskog vijeća)Predsjednik odnosno članovi Disciplinskog

vijeća bit će izuzeti u sljedećim slučajevima:

a) ako je u istom predmetu sudjelovao u svojstvu svjedoka, vještaka ili podnositelja disciplinske prijave,

b) ako postoje osnovi sumnje da se predsjednik ili član komisije čije se izuzeće traži nalazi u posebnom odnosu prema državnom službeniku odnosno namješteniku protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, odnosno podnositelju disciplinske prijave, ili ako je po bilo kom osnovu sudjelovao u poslu koje je predmet disciplinskog postupka, pa zbog toga postoji sumnja u objektivan i nepristrasan rad predsjednika ili člana Disciplinskog vijeća čije se izuzeće traži,

c) ako je protiv predsjednika ili člana Disciplinskog vijeća podnesena disciplinska prijava ili je doneseno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka.

Član 58.(Otvaranje javne rasprave)

(1) Rasprava pred Disciplinskim vijećem je javna.

(2) Iznimno, javnost se može isključiti u pojedinim fazama postupka ili u toku cijelog postupka u slučajevima čuvanja državne, vojne, službene ili druge tajne ili kada to nalažu posebni razlozi. O isključenju javnosti donosi se zaključak protiv kojega nije dozvoljena žalba.

(3) Na početku javne rasprave predsjednik Disciplinskog vijeća utvrđuje da li su prisutne sve pozvane osobe.

(4) U slučaju izostanka uredno pozvanog državnog službenika odnosno namještenika, protiv kojeg je pokrenut postupak ili njegovog branioca, javna rasprava se odlaže, a ukoliko oni ne dođu ni na slijedeću zakazanu raspravu, onda će se javna rasprava održati u njihovom odsustvu.

Član 59.(Rukovođenje javnom raspravom)

(1) Javnom raspravom rukovodi predsjednik Disciplinskog vijeća, koji daje i oduzima riječ, postavlja pitanja i traži objašnjenja od svih sudionika u postupku.

(2) Pitanja mogu postavljati i tražiti objašnjenja i ostali članovi Disciplinskog vijeća.

Član 60.(Tok javne rasprave)

(1) Rasprava pred Disciplinskim vijećem počinje čitanjem rješenja o pokretanju disciplinskog postupka. Rješenje čita rukovodilac


organa državne službe ili nadležni organ, odnosno ovlašteni državni službenik, a nakon toga predsjednik Disciplinskog vijeća poziva državnog službenika odnosno namještenika, da se izjasni o povredi službene dužnosti koja mu se stavlja na teret i da iznese svoju odbranu.

(2) Osoba iz stava (1) ovog člana koja je pročitala rješenje o pokretanju disciplinskog postupka sudjeluje u tijeku cijele javne rasprave s pravom zastupnika pokretača disciplinskog postupka.

(3) Svjedoci ne prisustvuju javnoj raspravi dok državni službenik odnosno namještenik, daje izjavu. Svjedoci svoje izjave iznose pojedinačno i to nakon što se sasluša državni službenik odnosno namještenik. Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušanju drugih svjedoka.

(4) Ako Disciplinsko vijeće ocjeni potrebnim može se izvršiti suočenje između okrivljenog službenika odnosno namještenika, i svjedoka, a mogu se izvršiti i druge neophodne radnje.

(5) Poslije svjedoka saslušavaju se vještaci i druge osobe ukoliko su pozvane, čitaju se spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj raspravi. Izjave svjedoka koji ne prisustvuju raspravi mogu se čitati samo uz prethodnu suglasnost okrivljenog državnog službenika odnosno namještenika ili njegovog branioca i zastupnika pokretača disciplinskog postupka.

(6) Na kraju javne rasprave poziva se zastupnik pokretača disciplinskog postupka, kao i državni službenik i njegov branilac da iznesu završnu riječ.

(7) Poslije završne riječi predsjednik Disciplinskog vijeća proglašava da je rasprava završena.

Član 61.(Sadržaj zapisnika o javnoj raspravi)

(1) O toku javne rasprave vodi se zapisnik.

(2) Zapisnik sadrži podatke o sastavu Disciplinskog vijeća pred kojom se održava rasprava, mjesto, dan i vrijeme održavanja rasprave (početak i završetak), osobne podatke državnog službenika odnosno namještenika, protiv kojega se vodi postupak, njegovog branioca i osobe koja zastupa rješenje o pokretanju disciplinskog postupka, te naznaku da li je rasprava javna ili je javnost isključena.

(3) U zapisnik se unose podaci o svim izvedenim dokazima, načinu izvođenja, izjavama svjedoka, vještaka, državnog službenika odnosno namještenika i njegovog branioca, osobe koja zastupa rješenje o pokretanju disciplinskoga postupka i sve druge izvedene dokaze i način izvođenja.

(4) Izjave svih osoba iz stava (3) ovog člana unose se u zapisnik skraćeno, a ako je potrebno pojedini dijelovi ili cijeli iskazi unose se u zapisnik doslovno.

(5) Zapisnik potpisuje predsjednik Disciplinskog vijeća i zapisničar.

Član 62.(Prekid, odlaganje i nastavak

javne rasprave)(1) Javna rasprava se može prekinuti i nastaviti

istog radnog dana. Ukoliko je to opravdano, javna rasprava se može prekinuti, a njen nastavak odložiti za prvi naredni radni dan. Podaci o prekidu, odlaganju i nastavku javne rasprave unose se u zapisnik o toku javne rasprave.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, Disciplinsko vijeće radi u istom sastavu.

(3) Ukoliko Disciplinsko vijeće nastavi rad u promijenjenom sastavu, javna rasprava mora početi iznova.

Član 63.(Branilac državnog službenika

odnosno namještenika)Branilac državnog službenika odnosno

namještenika, ima pravo da sudjeluje u toku cijelog postupka, da postavlja pitanja okrivljenom državnom službeniku odnosno namješteniku, svjedocima i drugim pozvanim osobama, da predlaže nove dokaze, te da iznese završnu riječ.

Član 64.(Zaključenje javne rasprave)

(1) Kada predsjednik Disciplinskog vijeća zaključi javnu raspravu onda se vijeće povlači na vijećanje i glasanje.

(2) Predsjednik vijeća upravlja vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je dužan brinuti se da se sva pitanja svestrano i u cijelosti razmotre.

(3) Ako se po pojedinim pitanjima o kojima se glasa glasovi razdijele na više različitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema većinu, pitanja će se razdvojiti i glasanje će se ponavljati dok se ne postigne većina.


(4) Vijećanje se vrši bez prisutnosti javnosti i o njemu se sastavlja poseban zapisnik koji se stavlja u poseban omot. Zapisnik potpisuju svi članovi vijeća.

Član 65.Donošenje odluke

(1) Odluka se donosi neposredno po zaključenju javne rasprave, a ukoliko to iz opravdanih razloga nije moguće, u roku od tri dana od zaključenja javne rasprave.

(2) Nakon donošenja odluke ista se mora bez odlaganja pismeno izraditi i dostaviti državnom službeniku odnosno namješteniku, donosiocu rješenja o pokretanju disciplinskog postupka i medijatoru državne službe.

(3) Primjerak odluke dostavlja se i Agenciji za državnu službu Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi se ista mogla unijeti Registar državnih službenika i namještenika.

Član 66.(Vrste odluka Disciplinskog vijeća)

Disciplinsko vijeće može donijeti jednu od sljedećih odluka: a) da obustavi postupak, b) da državnog službenika odnosno namještenika,

oslobodi odgovornosti, c) da državnog službenika odnosno namještenika,

proglasi odgovornim za povredu službene dužnosti i izrekne mu disciplinsku kaznu prema odredbama člana 13. do 24. ove Uredbe.

Član 67.(Obustavljanje postupka)

Disciplinsko vijeće obustavit će postupak u sljedećim slučajevima: a) ako je nastupila zastarjelost pokretanja ili

vođenja disciplinskog postupka, b) ako je državnom službeniku odnosno

namješteniku, prestao radni odnos u organu državne službe koji je pokrenuo disciplinski postupak.

Član 68.(Oslobađanje od odgovornosti državnog

službenika odnosno namještenika)Disciplinsko vijeće donijet će odluku o

oslobađanju od odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika u sljedećim slučajevima: a) ako radnja zbog koje je pokrenut disciplinski

postupak nije predviđena članom 58. stav (4) Zakona,

b) ako utvrdi da državni službenik odnosno namještenik, nije učinio povredu službene dužnosti zbog koje je pokrenut disciplinski postupak,

c) ako postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost državnog službenika odnosno namještenika.

Član 69.(Proglašavanje državnog službenika odnosno

namještenika odgovornim)(1) Ako Disciplinsko vijeće utvrdi da je državni

službenik odnosno namještenik, učinio povredu službene dužnosti predviđenu članom 58. stav (4) Zakona i da je odgovoran za njeno izvršenje, izriče jednu od disciplinskih kazni kojom se kažnjava državni službenik odnosno namještenik, za učinjenu povredu službene dužnosti.

(2) Pri izricanju disciplinske kazne za učinjenu povredu službene dužnosti, ocjenjuje se težina povrede i njene posljedice, nastala šteta, kao i sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti utvrđene u disciplinskom postupku.

(3) Ako je protiv državnog službenika odnosno namještenika, vođen disciplinski postupak za povredu službene dužnosti u sticaju iz člana 37. ove Uredbe, pri izricanju disciplinske kazne, Disciplinsko vijeće će najprije utvrditi disciplinsku kaznu za svaku od povreda službene dužnosti, pa će za sve povrede službene dužnosti izreći jedinstvenu disciplinsku kaznu.

(4) Jedinstvena disciplinska kazna izreći će se na slijedeći način:a) ako su državnom službeniku odnosno

namješteniku, za povrede službene dužnosti u sticaju izrečene istovrsne disciplinske kazne, izreći će se samo jedna disciplinska kazna koja mora biti veća od svake pojedinačno utvrđene disciplinske kazne, ali manja od ukupnog zbira svih disciplinskih kazni,

b) ako su državnom službeniku odnosno namješteniku za povredu službene dužnosti u sticaju izrečene različite disciplinske kazne, izreći će se samo jedna disciplinska kazna koja je najteža od svih pojedinačno utvrđenih disciplinskih kazni za povredu službene dužnosti.

Član 70.(Forma odluka Disciplinskog vijeća)

(1) Odluke iz člana 50. i 51. ove Uredbe donose se u formi rješenja.


(2) Zaključkom se obustavlja postupak i odlučuje o drugim pitanjima koja se tiču postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog službenika odnosno namještenika, zbog povrede službene dužnosti.

(3) Rješenje, odnosno zaključak ovjerava se pečatom Disciplinskog vijeća.

Član 71.(Sadržaj rješenja)

(1) Rješenje sadrži zaglavlje, uvod, dispozitiv, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

(2) U zaglavlju se naziv i sjedište Disciplinskog vijeća, broj i datum donesenog rješenja.

(3) Uvod sadrži: sastav Disciplinskog vijeća, ime i prezime državnog službenika odnosno namještenika, protiv kojega se vodi postupak i njegovog branioca, ako ga ima, i rješenje kojim je pokrenut disciplinski postupak

(4) Dispozitiv sadrži: ime i prezime okrivljenog državnog službenika odnosno namještenika, naziv radnog mjesta, zanimanje, odluku o disciplinskoj odgovornosti, činjenični opis radnje i pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti i vrstu izrečene disciplinske kazne.

(5) Obrazloženje sadrži sve odlučne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a osobito kratki sadržaj rješenja o pokretanju disciplinskog postupka, kratak sadržaj odbrane okrivljenog državnog službenika odnosno namještenika, utvrđeno činjenično stanje, ocjenu izvedenih dokaza, te olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, koje su cijenjene prilikom donošenja odluke, kao i druge odlučne činjenice.

(6) U pouci o pravnom lijeku konstatira se da državni službenik odnosno namještenik i donosilac rješenja o pokretanju disciplinskog postupka mogu uložiti žalbu na rješenje Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinskog vijeća.

V. DRUGOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 72.(Žalba)

(1) Protiv odluka Disciplinskog vijeća donesenih u prvostepenom postupku dozvoljena je žalba Odboru za žalbe radi preispitivanja donesenih odluka.

(2) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinskog vijeća.

Član 73.(Pravo na izjavljivanje žalbe)

Pravo na izjavljivanje žalbe pripada državnom službeniku odnosno namješteniku, rukovodiocu organa državne službe ili nadležnom organu odnosno ovlaštenom državnom službeniku koji je pokrenuo disciplinski postupak.

Član 74.(Podnošenje žalbe)

(1) Žalba se neposredno predaje Disciplinskom vijeću koje je donijelo odluku koja se žalbom osporava ili se šalje preporučeno poštom.

(2) Disciplinsko vijeće je dužno odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema žalbe, žalbu sa cijelim spisom dostaviti Odboru za žalbe.

(3) Ako je žalba predana ili poslana Odboru za žalbe, on je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, uputiti zahtjev Disciplinskom vijeću da dostavi spis disciplinskog predmeta.

Član 75.(Tok drugostepenog disciplinskog postupka)

(1) Kada Odbor za žalbe zaprimi žalbu sa cijelim spisom prvo ispituje da li je nastupila zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, da li je žalba podnesena u roku i da li je izjavljena od ovlaštene osobe.

(2) Zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka utvrđuje se prema odredbi člana 34. ove Uredbe.

(3) Neblagovremenu žalbu i žalbu izjavljenu od neovlaštene osobe, Odbor za žalbe odbacuje svojim rješenjem a ako je nastupila zastara iz stava (2) ovog člana, postupak se obustavlja.

Član 76.(Razmatranje žalbe)

(1) Odbor za žalbe, po pravilu, žalbu razmatra na zatvorenoj sjednici, a izuzetno putem zakazivanja javne rasprave.

(2) Odbor za žalbe na zatvorenoj sjednici razmatra žalbu i cijeni osobito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, da li je izrečena odgovarajuća disciplinska kazna i da li su pravilno primijenjeni odgovarajući propisi na temelju kojih je donesena osporena odluka.

(3) O toku razmatranja žalbe, Odbor za žalbe vodi zapisnik. Ako se održava zatvorena sjednica zapisnik sadrži sljedeće podatke: sastav Odbora za žalbe, dan i vrijeme održavanja sjednice, predmet, kratak tok i sadržaj, sve isprave koje


su u bilo koju svrhu upotrijebljene na zatvorenoj sjednici i zaključci koji su doneseni, a ako se održava javna rasprava zapisnik sadrži i slijedeće podatke: imena službenih osoba, imena prisutnih stranaka i kratak sadržaj datih izjava.

Član 77.(Zakazivanje javne rasprave)

Javna rasprava se zakazuje onda ako Odbor za žalbe ocijeni potrebnim da ponovo sasluša državnog službenika odnosno namještenika, donosioca rješenja kojim je pokrenut disciplinski postupak ili nekog od svjedoka i drugih osoba koji su dali iskaz u prvostepenom postupku ili da pozove nove svjedoke ili vještake ili da neposredno izvede neke druge dokaze.

Član 78.(Tok zatvorene sjednice odnosno

javne rasprave)Na zatvorenoj sjednici, odnosno javnoj

raspravi pred Odborom za žalbe postupa se u skladu sa pravilima koja su propisana članom 58. do 64. ove Uredbe.

Član 79.(Vrsta odluka Odbora za žalbe)

Prilikom odlučivanja o žalbi, Odbor za žalbe može donijeti slijedeće odluke: a) odbaciti žalbu ako utvrdi da nije podnesena

u propisanom roku iz člana 72. stav (2) ove Uredbe (neblagovremena) ili je podnesena od strane neovlaštene osobe suprotno odredbi iz člana 73. ove Uredbe (nedopuštena);

b) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu odluku, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostepena odluka pobija žalbom;

c) uvažiti žalbu i poništiti prvostepenu odluku i predmet vratiti na ponovni postupak Disciplinskom vijeću ako utvrdi da u prvostepenom postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje i radi toga nije pravilno ni primijenjen odgovarajući pravni propis i disciplinska kazna ili su učinjene bitne povrede pravila disciplinskoga postupka koje utječu na pravilnost donošenja odluke i o tim činjenicama se daju upute prvostepenom organu za postupanje u ponovnom postupku;

d) uvažiti žalbu i preinačiti prvostepenu odluku, ako utvrdi da je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, ali nije pravilno izrečena odgovarajuća disciplinska kazna ili nisu pravilno primijenjeni

odgovarajući propisi na temelju kojih je donesena odluka.

Član 80.(Forma odluka Odbora za žalbe)

(1) Odluke Odbora za žalbe kojima se odlučuje o žalbi donose se u formi rješenja.

(2) Rješenje iz stava (1) ovoga člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

Član 81.(Sadržaj rješenja Odbora za žalbe)

(1) Rješenje sadrži zaglavlje, uvod, dispozitiv, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

(2) Zaglavlje sadrži naziv i sjedište Odbora za žalbe, broj i datum donesenog rješenja.

(3) Uvod sadrži sastav Odbora za žalbe, zakonski osnov o nadležnosti Odbora, ime i prezime državnog službenika odnosno namještenika, branioca, ako ga je imao, naznaku o kakvoj je povredi službene dužnosti riječ i datum održavanja zatvorene sjednice Odbora ili javne rasprave, ukoliko je održana ta rasprava.

(4) Dispozitiv sadrži ime i prezime državnog službenika odnosno namještenika, odluku o odgovornosti s pravnom kvalifikacijom povrede službene dužnosti i vrstu disciplinske kazne, odnosno, ako je državni službenik odnosno namještenik, oslobođen odgovornosti ili ako je postupak obustavljen, podatke o tim odlukama.

(5) Obrazloženje sadrži sve bitne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a osobito kratak sadržaj odluke Disciplinskog vijeća, kratak sadržaj žalbe, ocjenu izvedenih dokaza, utvrđeno činjenično stanje, te olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

(6) Pouka o pravnom lijeku sadrži konstataciju da je rješenje konačno i da se protiv njega ne može izjaviti žalba, ali da postoji mogućnost podizanja tužbe kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

Član 82.(Dostavljanje drugostepene odluke)

Odbor za žalbe donesenu odluku iz člana 79. ove Uredbe, dostavlja Disciplinskom vijeću, a vijeće je dužno odmah, a najkasnije u roku od tri dana drugostepenu odluku dostaviti državnom službeniku odnosno namješteniku, i donosiocu rješenja kojim je pokrenut disciplinski postupak.


VI. IZVRŠAVANJE RJEŠENJA O IZREČENIM DISCIPLINSKIM MJERAMA I DISCIPLINSKIM KAZNAMA

Član 83.(Vrijeme izvršavanja rješenja)

(1) Rješenje o izrečenoj disciplinskoj mjeri i disciplinskoj kazni izvršava se kada to rješenje postane konačno.

(2) Rješenje o izrečenoj disciplinskoj mjeri i disciplinskoj kazni postaje konačno: a) kad protekne rok za žalbu, a žalba nije

podnesena, b) danom dostavljanja državnom službeniku

odnosno namješteniku drugostepenog rješenja donesenog po žalbi.

Član 84.(Izvršavanje disciplinske mjere opomena)Disciplinska mjera opomena izvršava se tako

što rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ konačnu odluku o toj mjeri neposredno saopćava državnom službeniku odnosno namješteniku, te nakon toga rješenje o izrečenoj mjeri pohranjuje u njegov dosje.

Član 85.(Izvršavanje disciplinske mjere javne

pismene opomene)Disciplinska mjera javna pismena opomena,

izvršava se tako što rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ konačnu odluku o toj mjeri objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe u kojem se taj službenik odnosno namještenik nalazi. Odluka treba biti izložena na oglasnoj ploči 15 dana od dana kad je stavljena na oglasnu ploču.

Član 86.(Izvršavanje disciplinske mjere novčana

kazna do 10% od mjesečne plaće državnog službenika i namještenika za period do tri

mjeseca)Disciplinska mjera novčana kazna do 10%

od mjesečne plaće državnog službenika odnosno namještenika za period do tri mjeseca, izvršava se tako što rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ u kojem se državni službenik odnosno namještenik nalazi, umanji plaću državnom službeniku odnosno namješteniku, za period utvrđen u izrečenoj disciplinskoj mjeri na način predviđen članom 25. stav (1) ove Uredbe.

Član 87.(Izvršavanje disciplinske kazne suspenzije prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine u državnoj službi)(1) Disciplinska kazna suspenzije prava učešća

na javnom oglasu i javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine izvršava se tako što se državnom službeniku zabranjuje prijavljivanje na javne oglase i javne konkurse za državne službenike za period koji je disciplinskom kaznom suspenzije prava učešća na internom oglasu i javnom konkursu za državne službenike, utvrđen.

(2) Namješteniku se zabranjuje prijavljivanje na interne oglase i javne oglase za namještenike kao i na javne oglase i javne konkurse kada se radi o namještenicima iz čl. 51. Zakona, za period koji je disciplinskom kaznom suspenzije prava učešća na internom oglasu i javnom oglasu, utvrđen.

(3) Prijava na javni konkurs, odnosno interni oglas obavezno sadrži izjavu kandidata o postojanju, odnosno ne postojanju činjenica koje se odnose na izricanje i važenje disciplinske kazne: suspenzija prava učešća na javnom oglasu i javnom konkursu za period od najviše dvije godine.

Član 88.(Izvršavanje disciplinske kazne novčana

kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika za period do šest mjeseci)

Disciplinska kazna novčana kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika odnosno namještenika, za period do šest mjeseci izvršava se tako što rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ u kojem se državni službenik odnosno namještenik nalazi na službi, umanji plaću državnom službeniku odnosno namješteniku za period utvrđen u izrečenoj disciplinskoj kazni, na način predviđen članom 24. stav (2) ove Uredbe.

Član 89.(Izvršenje disciplinske kazne prestanka

radnog odnosa u državnoj službi)Disciplinska kazna prestanka radnog odnosa u

državnoj službi izvršava se tako što rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ donese rješenje o razrješenju državnog službenika odnosno namještenika sa rada u državnoj službi i prestanku radnog odnosa.


VII. SUSPENZIJA DRŽAVNOG SLUŽBENIKA ODNOSNO NAMJEŠTENIKA

Član 90.(Suspenzija disciplinskog postupka)

(1) Suspenzija disciplinskog postupka sprovodi se u slučaju koji je utvrđen u odredbi stav (1) član 63. Zakona.

(2) O suspenziji iz stava (1) ovoga člana odlučuje organ pred kojim se vodi disciplinski postupak u momentu kada nastane razlog za suspenziju tog postupka.

(3) Odluka o suspenziji disciplinskog postupka donosi se u formi rješenja.

(4) Rješenje sadrži razlog i trajanje suspenzije. (5) Rješenje o suspenziji donosi se po

službenoj dužnosti ili na zahtjev državnog službenika odnosno namještenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.

Član 91.(Preventivna suspenzija državnog službenika

odnosno namještenika)(1) Preventivna suspenzija državnog

službenika odnosno namještenika može biti obavezna ili alternativna.

(2) Obavezna suspenzija državnog službenika odnosno namještenika, provodi se onda kada nastupe razlozi utvrđeni u odredbi stava (1) član 64. Zakona.

(3) Alternativna suspenzija državnog službenika odnosno namještenika, sprovodi se onda kada nastupe razlozi utvrđeni u odredbi stava (1) član 65. Zakona.

(4) O suspenziji iz stava (2) i (3) ovoga člana odlučuje rukovodilac organa državne službe ili nadležni organ po službenoj dužnosti, čim sazna da su se ispunili uvjeti iz odredbi stav (1) člana 64. Zakona i stav (1) člana 65. Zakona.

Član 92.(Forma odluke o suspenziji državnog

službenika odnosno namještenika)(1) Odluka o suspenziji državnog službenika

odnosno namještenika s posla donosi se u formi rješenja.

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana sadrži razlog i trajanje suspenzije i prava državnog službenika odnosno namještenika, u pogledu naknade plaće tokom trajanja suspenzije.

Član 93.(Žalba na rješenje o suspenziji)

(1) Protiv rješenja o suspenziji iz odredbe stava (3) član 90. i rješenja iz člana 92. ove Uredbe, državni službenik odnosno namještenik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ima pravo žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o suspenziji.

(2) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 94.(Uklanjanje rješenja ili zaključka iz dosjea)

(1) Rješenje ili zaključak o izrečenoj disciplinskoj mjeri se nakon dvije godine od izvršenja disciplinske mjere, uklanja iz personalnog dosjea koji vodi organ u kojem je državni službenik odnosno namještenik uposlen, i iz dosjea koji vodi Agencija, te se na temelju toga smatra da državni službenik nije ni kažnjavan.

(2) Rješenje ili zaključak o izrečenoj disciplinskoj kazni se uklanja nakon tri godine od izvršenja disciplinske kazne.

VIII. PRIMJENA UREDBE NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Član 95.Odredbe ove Uredbe, u skladu sa odredbama

člana 95. Zakona, primjenjuju se i na državne službenike odnosno namještenike, u općinskim organima uprave i upravnim organizacijama, kao i na državne službenike i namještenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama kantonalnih i općinskih organa zakonodavne i izvršne vlasti, sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštima i drugim organima i pravnim licima, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

IX. ZAVRŠNE ODREDBE




B i h a ć





Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 61. stav (2) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO OSNIVANJU DISCIPLINSKOG VIJEĆA


Ovom Uredbom osniva se Disciplinsko vijeće za provođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: Disciplinsko vijeće) u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe) i uređuje djelokrug rada, sastav, posebni uvjeti koje moraju ispunjavati članovi Disciplinskog vijeća, način i postupak imenovanja članova i druga pitanja bitna za status i rad Disciplinskog vijeća.

Član 2.(Disciplinsko vijeće)

Disciplinsko vijeće je poseban samostalan i nezavisan organ za obavljanje poslova utvrđenih Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima).

Član 3.(Nadležnosti Disciplinskog vijeća)

(1) Disciplinsko vijeće provodi postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih službenika i namještenika za teže povrede službene dužnosti u skladu sa pravilima disciplinskog postupka utvrđenim podzakonskim propisom iz člana 58. stav 6. Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

(2) Disciplinsko vijeće donosi Poslovnik o svom radu.

Član 4.(Sastav Disciplinskog vijeća)

(1) Disciplinsko vijeće ima tri člana i tri zamjenika.

(2) Predsjednika, članove i njihove zamjenike imenuje Vlada Unsko-sanskog kantona na mandatni period od dvije godine, na prijedlog ministra pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona, s tim da jedan član i jedan zamjenik moraju biti iz reda državnih službenika koje predloži sindikat.

Član 5.(Kriteriji za izbor članova

Disciplinskog vijeća)Za člana Disciplinskog vijeća može biti

imenovano lice koje pored općih uvjeta utvrđenih u odredbama člana 36. stav (1) tačke a), b), c), f) i g) Zakona o državnim službenicima i namještenicima ispunjava i slijedeće posebne uvjete:a) ima diplomu visokog obrazovanja – pravne

struke,b) ima radno iskustvo u trajanju najmanje 7

godina u struci u oblasti pravosuđa ili uprave. Član 6.

(Prioritet pri imenovanju članova Disciplinskog vijeća)

Prioritet pri imenovanju članova i zamjenika članova Disciplinskog vijeća imaju lica koja su stekla zvanje magistra ili doktora pravnih nauka ili položen pravosudni ispit.

Član 7.(Novčane naknade za rad u

Disciplinskom vijeću)(1) Članovima Disciplinskog vijeća pripada

pravo na novčanu naknadu za rad u Disciplinskom vijeću u visini utvrđenoj aktom Vlade Unsko-sanskog kantona.

(2) Finansijska sredstva za rad Disciplinskog vijeća isplaćivat će se iz organa državne službe u kojem je zaposlen državni službenik ili namještenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak.

Član 8.(Administrativno-tehnički uvjeti za rad

Disciplinskog vijeća)(1) Prostor za rad, administrativno -

tehničke poslove i druge potrebne uvjete za rad Disciplinskog vijeća dužno je osigurati Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

(2) U slučaju kada Disciplinsko vijeće zasjeda u sjedištu organa državne službe u kojem je zaposlen državni službenik ili namještenik protiv


kojeg je pokrenut disciplinski postupak prostor za rad, administrativno - tehničke poslove i druge potrebne uvjete za rad Disciplinskog vijeća dužan je osigurati taj organ.

Član 9.(Izvještaj o radu)

(1) Disciplinsko vijeće je dužno da u prvoj polovini tekuće godine, Vladi Unsko-sanskog kantona podnese izvještaj o radu Disciplinskog vijeća za prethodnu godinu, koji pored izvještajnih informacija i podataka o radu vijeća sadrži i prijedlog zaključaka za unapređenje rada Disciplinskog vijeća.

(2) Nakon razmatranja i odlučivanja o izvještaju o radu iz prethodnog stava ovog člana, Vlada Unsko-sanskog kantona može, u skladu sa svojom nadležnosti, donijeti zaključke i mjere potrebne za unapređenje rada i uvjeta rada Disciplinskog vijeća.

Član 10.(Pečat)

Disciplinsko vijeće ima svoj pečat, okruglog oblika, promjera 50 mm, sa tekstom ispisanim latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku u koncentričnim krugovima i to:“Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineUNSKO – SANSKI KANTON DISCIPLINSKO VIJEĆEBIHAĆ”




B i h a ć




Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 67. stav (5) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik

Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

UREDBUO IZBORU, SADRŽAJU POSLOVA,

USLOVIMA I NAČINU RADA MEDIJATORA DRŽAVNE SLUŽBE U


I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.(Predmet Pravilnika)

Ovim Pravilnikom utvrđuju se kriteriji za izbor, postupak izbora, sadržaj poslova, mandat, način rada, uslovi rada i druga pitanja od značaja za rad medijatora u organima uprave i upravnim organizacijama Unsko-sanskog kantona. (u daljnjem tekstu: organ državne službe).

Član 2.(Medijator)

Medijator organa državne službe je državni službenik koji pomaže strankama da postignu obostrano prihvatljivo rješenje spora.

Član 3.(Sadržaj poslova)

(1) Medijator državne službe pomaže u provođenju i poštivanju pravilne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima) i drugih propisa i djeluje kao posrednik kod rukovodioca organa državne službe u svim pitanjima koja se odnose na radno- pravni status državnog službenika i namještenika.

(2) O obavljenim poslovima iz stava (1) ovog člana medijator državne službe sačinjava zapisnik, koji potpisuje medijator i sudionici postupka medijacije.

Član 4.(Postupak medijacije)

(1) Postupak medijacije je postupak u kojem se obavljaju poslovi iz člana 3. stav (1) ovog Pravilnika.

(2) Postupak medijacije se obavlja u organu državne službe u kojem se državni službenik


odnosno namještenik, koji je sudionik postupka medijacije, nalazi u radnom odnosu.

II. KRITERIJI I POSTUPAK ZA IZBOR MEDIJATORA DRŽAVNE SLUŽBE

Član 5.(Uslovi za izbor)

(1) Za medijatora državne službe može biti izabran državni službenik visokih moralnih kvaliteta koji ima tri godine radnog iskustva u državnoj službi na poslovima visoke stručne spreme.

(2) Za medijatora državne službe ne može biti izabran državni službenik iz člana 11. stav (1) tačka a) Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

(3) Za medijatora ne može biti izabran rukovodilac organa državne službe.

Član 6.(Izbor medijatora)

(1) Svi državni službenici i namještenici organa državne službe, u saradnji sa sindikatom, gdje je sindikat organizovan, biraju medijatora državne službe.

(2) Dva ili više organa državne službe mogu imati zajedničkog medijatora.

(3) Izbor medijatora potvrđuje Agencija za državnu službu Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Agencija.)

Član 7.(Postupak izbora medijatora)

(1) Izbor medijatora državne službe vrši se na način da svi državni službenici i namještenici zaposleni u organu državne službe, kao i predstavnici sindikata, organiziraju postupak izbora.

(2) O postupku izbora iz stava (1) ovog člana vodi se zapisnik koji sadrži podatke o ukupnom broju državnih službenika i namještenika koji je prisustvovao postupku izbora kao i sam način glasanja za medijatora.

(3) Za medijatora državne službe izabran je onaj kandidat koji je dobio relativnu većinu glasova prisutnih državnih službenika i namještenika.

(4) O izboru medijatora donosi se Odluka o izboru.

(5) Odluka o izboru i zapisnik iz stava (2) ovog člana moraju biti potpisani od strane

državnog službenika koji je vodio postupak izbora medijatora u organu državne službe i predstavnika sindikata, ako je sindikat organizovan u organu državne službe.

(6) Odluka o izboru i zapisnik iz stava (2) ovog člana, dostavljaju se Agenciji.

Član 8.(Mandat medijatora)

Medijator državne službe bira se na period od četiri godine. Po isteku perioda, ista lica mogu biti ponovo izabrana za medijatora državne službe.

Član 9.(Uslovi i način rada)

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati uslove za rad medijatora državne službe u situaciji kada obavlja poslove iz člana 3. ove Uredbe.

(2) Medijator državne službe dužan je pridržavati se rokova prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

Član 10.(Plaćanje medijatora)

Medijatoru državne službe pripada pravo na novčanu naknadu za obavljanje poslova iz člana 3. ovog Pravilnika, u visini utvrđenoj posebnom odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona.

III. ZAVRŠNE ODREDBE




B i h a ć




sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj: 5/08) i člana 61. stav (3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog


kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

ODLUKUO UTVRĐIVANJU VISINE NOVČANE

NAKNADE ČLANOVIMA DISCIPLINSKOG VIJEĆA

IOvom odlukom određuje se osnov za

utvrđivanje visine novčane naknade koja se isplaćuje članovima i zamjenicima Disciplinskog vijeća za provođenje postupaka utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona za teže povrede službene dužnosti, u skladu sa pravilima disciplinskog postupka utvrđenim podzakonskim propisom iz člana 58. stav (6) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Disciplinsko vijeće).

II(1) Osnov za utvrđivanje visine novčane

naknade za rad članova Disciplinskog vijeća je broj okončanih disciplinskih postupaka u kojima je učestvovao član, odnosno zamjenik člana Disciplinskog vijeća.

(2) U skladu sa prethodnim stavom utvrđuje se visina novčane naknade, i to:a) za predsjednika, odnosno zamjenika predsjedni-

ka Disciplinskog vijeća ................. 100,00 KM;b) za člana, odnosno zamjenika člana

Disciplinskog vijeća........................ 80,00 KM.III

(1) U slučajevima izuzeća predsjednika, zamjenika predsjednika, nekog člana ili zamjenika Disciplinskog vijeća, izuzeti član nema pravo na novčanu naknadu iz tačke II ove Odluke.

(2) U slučajevima obustave disciplinskog postupka novčana naknada iz tačke II ove Odluke se umanjuje za 50%.

IV(1) Novčane naknade iz tačke II i III ove

odluke isplaćivat će se iz sredstava organa državne službe u kojem je zaposlen državni službenik ili namještenik protiv koga je pokrenut disciplinski postupak.

(2) Rukovodilac organa državne službe, odnosno nadležni organ koji je donio rješenje

o pokretanju disciplinskog postupaka, dužan je donijeti i realizovati rješenje o visini novčane naknade svim članovima Disciplinskog vijeća koji su vodili disciplinski postupak, u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja kojim je odlučeno o odgovornosti državnog službenika ili namještenika, odnosno od dostavljanja zaključka kojim je obustavljen disciplinski postupak.

VOva Odluka stupa na snagu narednog dana

od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.


B i h a ć




Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 67. stav (5) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012. godine, donosi:

ODLUKUO UTVRĐIVANJU VISINE NOVČANE

NAKNADE ZA RAD MEDIJATORA DRŽAVNE SLUŽBE

IOvom Odlukom određuju se osnov za

utvrđivanje visine novčane naknade koja se isplaćuje za rad medijatora državne službe, u skladu sa pravilima postupka medijacije utvrđenim podzakonskim propisom iz člana 67. stav (5) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona.

IIOsnov za utvrđivanje visine novčane naknade

za rad medijatora državne službe je broj okončanih postupaka medijacije, odnosno broj potpisanih zapisnika o postupku medijacije iz člana 3. stav (3) Pravilnika o izboru, sadržaju poslova, uvjetima i načinu rada, medijatora


državne službe u organima državne službe Unsko-sanskog kantona.

III

U skladu sa odredbama tačke II ove Odluke, visina novčane naknade za rad medijatora državne službe iznosi 50,00 KM po izvršenom postupku medijacije.

IV

Novčana naknada iz tačke II i III ove Odluke isplaćivat će se iz sredstava organa državne službe u kojem se vodi postupak medijacije.

Rukovodilac organa državne službe, odnosno nadležni organ u kojem se vodi postupak medijacije, dužan je donijeti i realizovati rješenje o visini novčane naknade za rad medijatora državne službe, u roku od osam dana od dana dostavljanja zapisnika o obavljenom postupku medijacije.

V

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.


B i h a ć



227.

Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/08) i člana 37. stav (7) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12 ), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012.godine, donosi:

ODLUKUO KRITERIJIMA ZA ODREĐIVANJE

VISINE NAKNADE ČLANOVIMA KOMISIJE ZA IZBOR DRŽAVNIH

SLUŽBENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

IOvim kriterijima određuju se osnovi za

utvrđivanje visine naknade koja se isplaćuje članovima komisije za izbor državnih službenika putem javnog konkursa i internog oglasa u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Komisija).

IIVisina naknade za rad članovima Komisije

za izbor državnih službenika jednaka je za sve članove jedne Komisije.

III(1) Visina naknade za člana Komisije za izbor

državnih službenika određuje se prema broju kandidata koji pristupe stručnom ispitu za sve pozicije državnih službenika navedene u javnom konkursu, prema slijedećim kriterijima: a) od 1 do 15 kandidata ....................... 50,00 KM b) od 16 do 30 kandidata .................. 100,00 KM c) od 31 do 50 kandidata ................... 150,00 KM d) od 51 i više kandidata ................... 200,00 KM

(2) Ako stručnom ispitu ne pristupi ni jedan kandidat, svakom članu Komisije pripada naknada u visini od 30,00 KM, ukoliko su utvrdili pitanja za stručni ispit.

IVAko je tokom rada došlo do zamjene člana

Komisije za izbor, srazmjerno učestvovanju u radu posebno se određuje koliku će naknadu dobiti razrješeni, a posebno novoimenovani član, s tim što je ukupna naknada jednaka naknadi jednog člana Komisije koji je svo vrijeme učestvovao u radu Komisije.

V(1) Naknade iz tačke III ove Odluke isplaćivat

će se iz sredstava organa državne službe za čije potrebe Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine provodi proceduru javnog konkursa.

(2) Rukovodilac organa državne službe, na čiji je zahtjev proveden javni konkurs, dužan je donijeti i realizovati rješenje o visini naknade članovima Komisije, u roku od osam dana od


dana dostavljanja evidencije o učešću u radu članova Komisije sa priloženim listama kandidata koji su pristupili stručnom ispitu za izbor državnih službenika.

VI

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.


B i h a ć



228.

Na osnovu člana 25. stav (8) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj dana 29.03.2012. godine, donosi:

ETIČKI KODEKSZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I

NAMJEŠTENIKE U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

I. UVODNE NAPOMENE

1. Etičkim kodeksom uređuju se principi ponašanja državnih službenika u organima uprave i upravnim organizacijama Unsko-sanskog kantona kao i drugim organima i službama određenim članom 95. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe), u vršenju zadataka predviđenih opisom radnog mjesta ili drugim aktom u odnosu na nadređene i podređene državne službenike, namještenike i ostale zaposlenike, saradnike, građane kao stranke korisnike usluga organa državne službe i druge subjekte.

2. Cilj Etičkog kodeksa za državne službenike u organima državne službe (u daljem tekstu: Kodeks) je da državni službenik kao personifikacija organa državne službe, svojim ponašanjem štiti javni i privatni interes zasnovan na ustavu i zakonu i tako doprinosi jačanju uloge i ugleda državne službe.

3. Kodeks sadrži principe etičkog ponašanja, postupak upoznavanja, prihvatanja i nadzor nad provođenjem Kodeksa.

II. PRINCIPI ETIČKOG KODEKSA

4. U ostvarivanju principa Kodeksa, državni službenik obavezan je da preduzima, u skladu sa ovim Kodeksom, određene radnje i mjere, odnosno da se suzdržava onih radnji koje su kao takve zabranjene.

5. U izvršavanju zadataka predviđenih opisom radnog mjesta ili drugim aktom, pored obaveza koje proizilaze iz ustava, zakona i drugih propisa, državni službenik osigurava:- poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine, Ustava Unsko-sanskog kantona, zakona i drugih propisa u Državi Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskom kantonu;

- poštivanje i privrženost pravnom poretku Države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona;

- poštivanje vrijednosti međunarodnog prava;- kontinuirano spriječavanje zloupotrebe položaja

bilo kojeg uposlenika u organu državne službe, u cilju sticanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje zahtijeva ili ostvari od fizičke ili pravne osobe bilo koji uposlenik u organu državne službe;

- obavezno prijavljivanje nadležnim organima slučajeva primanja, odnosno davanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje zahtijeva ili ostvari od fizičke ili pravne osobe bilo koji uposlenik u organu državne službe, odnosno koje učini ili obeća fizička ili pravna osoba bilo kojem uposleniku u organu državne službe u namjeri da uposlenik u okviru svojih ovlasti učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini što bi bio dužan učiniti;

- da svoje opredjeljenje i aktivnosti u sprječavanju i prijavljivanju svih oblika korupcije prenosi nesebično i na druge uposlenike u organu državne službe;

- da u skladu sa važećim propisima, prema nadležnim organima koji vrše procesuiranje sudionika korupcije, javnosti i medijima, daje tačne informacije s kojima raspolaže u slučajevima korupcije i odgovoran je za njihovu osnovanost;


- savjesno, stručno, samostalno i odgovorno obavljanje zadataka, uz puno zalaganje za afirmaciju državne službe i čuvanje njenog ugleda, o čemu se mora voditi računa i van radnog vremena;

- pronalaženje, u svakom konkretnom slučaju, na ustavu i zakonu zasnovanog rješenja i sprečavanje nepravilnosti u radu organa državne službe;

- strpljivo, pristojno i ljubazno ponašanje prema uposlenim u organu državne službe, prema građanima kao strankama, u ostvarivanju njihovih ustavom i zakonom utvrđenih prava, poštivanje njihovog dostojanstva, prava i sloboda, ravnopravnosti i jednakosti;

- ažurnost i tačnost u radu;- poštivanje radne discipline;- razvijanje ličnog entuzijazma za rad u

konkretnom organu državne službe i kulture rada uopće;

- što bolje uslove za rad drugih uposlenih u organu državne službe (npr. da se uzdrži od glasnog smijanja, galame, dovikivanja, bacanja stvari, igre i šale koje su nedolične za državnu službu);

- prikladnu odjevenost;- svođenje privatnih posjeta u organu državne

službe na najmanju mjeru;- da se imovina i radno vrijeme ne koriste u

privatne svrhe;- njegovanje lijepe riječi (usmene i pisane) na

jezicima koji su u službenoj upotrebi;- stalno opće i stručno obrazovanje, usavršavanje

i kulturno ponašanje;- da svoje znanje prenosi nesebično na druge

uposlene u organu državne službe i da im daje tačne informacije;

- da nagrađivanje bude samo rezultat rada;- izbjegavanje sklonosti ka favoriziranju

određenog uposlenika;- razvijanje kolegijalnih i korektnih odnosa prema

drugim uposlenicima.6. Državnom službeniku nije dozvoljeno:

- obavljanje ili neobavljanje nekog posla u državnoj službi u kojem postoji njegov lični interes;

- da koristi imovinu organa državne službe u privatne svrhe. To se prvenstveno odnosi na kancelarijski materijal, telefon i druga sredstva rada;

- povlašćivanje i prekoračivanje određenih prava zbog političke, nacionalne, rasne, vjerske, spolne ili druge pripadnosti;

- iskazivanje sklonosti prema nekoj fizičkoj ili pravnoj osobi u postupku rješavanja predmeta;

- postojanje materijalnog interesa u rješavanju predmeta iz nadležnosti državnog organa;

- davanje informacija ako to nije u skladu sa zakonom, drugim propisom, pravilima i zahtjevima organa državne službe;

- zloupotrijebiti poziciju u organu državne službe u korist ličnog interesa;

- nanošenje materijalne štete organu državne službe, namjerno ili iz krajnje nepažnje ili podstrekavanje drugih da to čine;

- da u službenim prostorijama koriste, posjeduju, prodaju, prenose ili kupuju alkohol i druga zabranjena sredstva;

- zahtijevanje ili primanje od fizičkih ili pravnih osoba bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi.

7. Organi državne službe mogu u skladu sa zakonom i ovim Kodeksom zbog svojih specifičnosti utvrditi i druga pravila ponašanja državnih službenika.

III. OBAVEZA UPOZNAVANJA SADRŽAJA KODEKSA

8. Svi državni službenici u organu državne službe dužni su potpisati izjavu da su upoznati sa sadržajem Kodeksa.

9. Izjava o upoznavanju sadržaja Kodeksa je sastavni dio personalnog dosjea svakog državnog službenika u organu državne službe.

IV. NADZOR NAD SPROVOĐENJEM KODEKSA

10. Nadzor nad provođenjem ovog Kodeksa vrši rukovodilac organa državne službe.

11. U slučaju nepoštivanja principa i pravila Kodeksa, rukovodilac organa državne službe preduzeće odgovarajuće mjere u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, odnosno drugim propisima.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

12. Odredbe Kodeksa primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe u skladu


sa članom 86. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i na lica iz člana 2. stav (3) istog Zakona koja u organu državne službe rade na poslovima pomoćne djelatnosti za čije obavljanje kao uslov nije propisan stručni upravni ispit.

13. Ovaj Kodeks stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.


B i h a ć



229.

Na osnovu člana 64. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), a u vezi s članom 29. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine donosi

UPUTSTVO O SADRŽAJU IMOVINSKOG KARTONA

I. UVODNE NAPOMENE

1. Ovim Uputstvom propisuje se sadržaj imovinskog kartona državnog službenika, te način i vrijeme popunjavanja istog.

2. Imovinski karton je obrazac kojim državni službenici prilikom postavljenja na radno mjesto u organ državne službe dostavljaju podatke o svom imovinskom stanju.

3. Imovinski karton je sastavni dio Registra državnih službenika.

II. SADRŽAJ IMOVINSKOG KARTONA

4. Imovinski karton sadrži grupe podataka: 1) OPĆI PODACI (osnovni lični podaci, podaci o

zaposlenosti u organu državne službe i radnom mjestu);

2) UKUPNI PRIHODI (prihode, izvore istih, periode priliva, iznose);

3) IMOVINA (novčana sredstva, novac na bankovnim računima, dionice, vrijednosne papire, obveznice, nekretnine, ličnu imovinu, stanarska prava, sve ostalo čija vrijednost prelazi 5.000,00 KM);

4) OBAVEZE (rashodi i druge obaveze, uključujući sve kredite, dugovanja, mjenice i garancije za takve obaveze).

III. NAČIN I VRIJEME POPUNJAVANJA IMOVINSKOG KARTONA

5. Državni službenik popunjava imovinski karton nakon polaganja zakletve vjernosti i svojim potpisom potvrđuje istinitost i tačnost datih podataka.

IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

6. Odredbe ovoga Uputstva primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe u skladu sa članom 86. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, s tim da je namještenik dužan popuniti imovinski karton momentom rasopoređivanja na radno mjesto namještenika.

7. Sastavni dio ovog Uputstva je obrazac Imovinskog kartona.

8. Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” i “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.

DirektorSead Maslo,

diplomirani pravnik


Popunjava državni službenik/namještenik Strana

: 8/8red. IMOVINSKI KARTON

broj 8 . IZJAVA O IMOVNOM STANJU DRŽAVNOG SLUŽBENIKA - PREDO AVANJE PRIHODA, IMOVINE I OBAVEZA

1. OPŠTI/OP I PODACI

8.1. Ime i prezime državnog službenika: 8.2 Ime jednog roditelja: 8.3. Mati ni broj: 8.4. Datum ro enja: 8.5. Op ina ro enja i državljanstvo: 8.6. Prebivalište - adresa: 8.7. Kontakt telefon - e-mail:

8.8. Naziv organa državne službe u kojem je zaposlen državni službenik:

8.9. Zaposlen u organu državne službe od: 8.10

. Naziv radnog mjesta: 8.11

. Službeno zvanje i telefon:

2. UKUPNI PRIHODI

vrsta i opis prihoda: izvor: u periodu: iznos:

3. IMOVINA (navedite sav novac, novac na bankovnim ra unima, dionice, vrijednosne papire, obveznice, nekretnine, li nu imovinu, stambeno vlasništvo, i sve ostalo vlasništvo ija vrijednost prekora uje 5.000,00 KM

opis imovine: iznos:

4. OBAVEZE (navedite sve rashode i druge obaveze, uklju uju i sve kredite, dugovanja, mjenice i garancije za takve obaveze)

naziv obaveze i naziv onoga kome dugujete:

iznos: datum izmirenja duga:

Potpis državnog službenika: Datum: Svojim potpisom potvr ujem da su podaci koji su ovdje dati istiniti i ta ni.


230.

Na osnovu člana 41. stav (6) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12) ministar Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona donosi

UPUTSTVOO TEKSTU I NAČINU POLAGANJA

ZAKLETVE VJERNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-SANSKOG KANTONA

Član 1.(Predmet Uputstva)

Ovim Uputstvom propisuje se tekst zakletve vjernosti i uređuje način polaganja zakletve državnih službenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i drugim organima i službama iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: organ državne službe).

Član 2.(Preuzimanje dužnosti državnog službenika)

Polaganjem zakletve vjernosti postavljeni državni službenik u organu državne službe preuzima dužnost.

Član 3.(Sadržaj zakletve vjernosti)

Zakletva vjernosti glasi:

“Zaklinjem se da ću u svom radu poštivati Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Unsko-sanskog kantona, zakone i druge propise Države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona, vrijednosti međunarodnog prava, štititi ljudska prava i slobode, da ću savjesno, odgovorno i

profesionalno izvršavati zadatke predviđene opisom radnog mjesta, da ću u svom radu izbjegavati djelatnosti i propuste koji su nespojivi sa dužnostima državnog službenika, te štititi i brinuti se o ravnopravnosti i pravima svih naroda i građana Bosne i Hercegovine”.

Član 4.(Polaganje zakletve vjernosti)

Zakletva vjernosti polaže se čitanjem zakletve i potpisivanjem Izjave o polaganju zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe.

Član 5.(Odbijanje polaganja zakletve vjernosti)

Ukoliko državni službenik odbije položiti zakletvu vjernosti, rukovodilac organa državne službe pokreće odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 6.(Odlaganje potpisanog teksta zakletve

vjernosti u personalni dosje državnog službenika)

Potpisani tekst zakletve je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.

Jedan primjerak potpisane Izjave iz člana 4. ovog Uputstva odmah se uručuje državnom službeniku.

Član 7.(Obrazac izjave)

Obrazac Izjave o polaganju zakletve vjernosti nalazi se u prilogu ovog Uputstva i čini njegov sastavni dio.

Član 8.(Stupanje na snagu Uputstva)

Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.

Broj 07-02-2990-1/1219. marta 2012. godine

B i h a ć

MinistarAndrej Mamontov,

dipl. pravnik


BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON (organ državne službe) Broj: (mjesto i datum)

I Z J A V A

Ja _______________________________________ , državni službenik, postavljen na radno

mjesto _________________________________________, prilikom preuzimanja dužnosti,

pred rukovodiocem organa državne službe, položio sam zakletvu vjernosti, koja glasi:

"Zaklinjem se da u u svom radu poštivati Ustav Bosne i Hercegovine,

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Unsko-sanskog kantona,

zakone i druge propise Države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i

Hercegovine i Unsko-sanskog kantona, vrijednosti me unarodnog

prava, štititi ljudska prava i slobode, da u savjesno, odgovorno i

profesionalno izvršavati zadatke predvi ene opisom radnog mjesta, da

u u svom radu izbjegavati djelatnosti i propuste koji su nespojivi sa

dužnostima državnog službenika, te štititi i brinuti se o ravnopravnosti

i pravima svih naroda i gra ana Bosne i Hercegovine".

DRŽAVNI SLUŽBENIK RUKOVODILAC ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE

_________________________ _____________________

DOSTAVLJENO: - imenovanom

- u dosje


231.Na osnovu člana 37. stav (5) Zakona

o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/12), ministar Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona donosi:

PRAVILNIKO UVJETIMA KOJE MORAJU

ISPUNJAVATI EKSPERTI, NAČIN IZBORA EKSPERATA I UTVRĐIVANJA LISTE EKSPERATA SA KOJE SE IMENUJU ČLANOVI KOMISIJE ZA IZBOR

DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.(Predmet pravilnika)

Ovim pravilnikom uređuju se pitanja koja se odnose na uvjete koje moraju ispunjavati eksperti, način izbora eksperata i utvrđivanja Liste eksperata sa koje se imenuju članovi komisije za izbor državnih službenika, za popunu upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon).

Član 2.(Značenje izraza)

Eksperti koji se biraju na Listu eksperata su stručnjaci za upravne, stručne i druge poslove koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u nadležnost organa državne službe u Unsko-sanskom kantonu (u daljem tekstu: organ državne službe).

Član 3.(Lista eksperata)

Utvrđivanje Liste eksperata i uvjeta koje eksperti moraju ispunjavati da bi bili izabrani na Listu eksperata, vrši se u cilju selekcije najboljih kandidata čime se osigurava visok stepen profesionalnosti u provođenju procedure za popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika.

II. NAČIN PRIJAVE I KRITERIJI ZA IZBOR NA LISTU EKSPERATA

Član 4.(Raspisivanje javnog poziva)

U cilju prijave za izbor na Listu eksperata sa koje se imenuju članovi komisije za izbor državnih službenika, Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona raspisuje javni poziv u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na području Federacije Bosne i Hercegovine i isti se objavljuje na web stranici Vlade Unsko-sanskog kantona i Ministarstva pravosuđa i uprave.

Član 5.(Uvjeti za prijavu na javni poziv)

Na javni poziv može se prijaviti kandidat koji ispunjava slijedeće uvjete: a) da ima profesionalno radno iskustvo sa

visokom stručnom spremom u trajanju od najmanje 5 godina, a za popunu upražnjenih radnih mjesta rukovodećih državnih službenika iz člana 11. stav (1) tačka b) Zakona, i radno iskustvo na radnom mjestu rukovodećeg državnog službenika u trajanju od najmanje 3 godine;

b) da se kontinuirano profesionalno usavršava s ciljem sticanja novih znanja i napredovanja u struci putem obuke ili na druge odgovarajuće načine.

Član 6.(Dokumentacija koja se predaje uz prijavu)

Uz prijavu na javni poziv kandidat je dužan priložiti dokaze kojima potvrđuje da ispunjava uvjete iz prethodnog člana i to:a) dokaz o sticanju visoke stručne spreme;b) uvjerenje o činjenicima iz službene evidencije

kojim dokazuje da obavlja poslove iz člana 5. stav (1) tačka a) ;

c) uvjerenje, certifikat ili drugu ispravu o profesionalnom usavršavanju u struci.

Član 7.(Izbor eksperata)

Kandidat koji ispunjava uvjete iz prethodnog člana može biti izabran i uvršten na Listu eksperata koju utvrđuje ministar pravosuđa i uprave po okončanju javnog poziva.


Član 8.(Trajanje mandata)

Eksperti iz člana 2. ovog Pravilnika imenuju se na period od četiri godine. Po isteku perioda, ista lica mogu biti ponovo imenovana na funkciju eksperta.

Član 9.(Brisanje sa liste eksperata)

Eksperti koji u toku mandata ne izvršavaju svoje obaveze, dva ili više puta neopravdano ne učestvuju u radu komisije ili se kontinuirano profesionalno ne usavršavaju, gube status eksperta i brišu se sa Liste eksperata.

Član 10.(Imenovanje eksperta za člana komisije za

izbor državnog službenika)Prilikom imenovanja komisije za izbor

državnog službenika Agencija za državnu službu iz člana 90. Zakona, će voditi računa, da član komisije koji se bira sa Liste eksperata ne bude državni službenik iz organa državne službe, u kojem se vrši izbor državnog službenika.

III. NAKNADA ZA VRŠENJE FUNKCIJE EKSPERATA

Član 11.(Naknada za vršenje funkcije eksperta)Za vršenje funkcije eksperta u komisiji za

izbor državnog službenika, ekspertu pripada naknada čiju visinu posebnom rješenjem određuje ministar Ministarstva pravosuđa i uprave prema kriterijima koje utvrđuje Vlada Unsko-sanskog kantona u skladu sa članom 37. stav (7) Zakona.

IV. STUPANJE NA SNAGU

Član 12.(Stupanje na snagu Pravilnika)

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.

Broj 07-02-2987-1/2012 19. marta 2012. godine

B i h a ć


dipl. pravnik


o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, br. 5/12), ministar Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona donosi

PRAVILNIKO OCJENJIVANJU RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U


I. OPĆE ODREDBE


Ovim Pravilnikom utvrđuju se pravila, način i kriteriji ocjenjivanja rada državnih službenika u organima uprave i upravnim organizacijama Unsko-sanskog kantona kao i drugim organima i službama određenim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: organ državne službe).

Član 2.(Ocjenjivanje rada državnih službenika)Ocjenjivanje rada državnih službenika vrši se

u cilju kvalitetnog i profesionalnog obavljanja poslova i radnih zadataka kao i podsticaja državnih službenika da konstantno unapređuju svoja stručna znanja i vještine radi zadržavanja statusa državnog službenika i sticanje preduvjeta za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi, na obrascima koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

II. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE

Član 3.(Kriteriji za ocjenjivanje)

Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ispunjenja radnih ciljeva koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni državni službenik.

Član 4.(Opći i posebni kriteriji za ocjenjivanje)(1) Državni službenik ocjenjuje se u skladu sa

kriterijima svrstanim u dvije grupe, i to, kao opći i posebni kriteriji.

(2) Opći kriteriji obuhvataju:a) nezavisnost u radu (sposobnost da se posao

obavlja uz minimalan nadzor pretpostavljenog);b) odnos prema poslu (prisutnost na poslu,

poštivanje radnog vremena, odgovornost, dosljednost u radu, odnos prema kolegama);


c) stvaralačke sposobnosti i inicijative (sposobnost iznalaženja rješenja i davanja ideja kojima se unapređuju radni procesi);

d) odnos prema drugima u obavljanju službe i vještine komunikacije (sposobnost skladne usmene i pismene interakcije državnog službenika sa kolegama i strankama prilikom obavljanja poslova. Vještina komunikacije ogleda se i kroz posjedovanje i ispoljavanje entuzijazma i pozitivne energije, takta i samokontrole, kao i kroz razvijenost osjećaja za timski rad i pripadnost organizaciji);

e) spremnost prilagođavanja promjenama (u odnosu na uvođenje novih praksi u radu; također, podrazumijeva i kontinuirano profesionalno usavršavanje i primjenu stečenih znanja);

f) dodatni kriterij (opcionalno). (3) Posebni kriteriji se odnose na stepen

ispunjenja radnih ciljeva državnog službenika i pokazuju u kolikoj mjeri je državni službenik kvalitetno, tačno i precizno ispunio utvrđene radne ciljeve u definisanim vremenskim rokovima.

III. NAČIN OCJENJIVANJA

Član 5.(Period ocjenjivanja)

Radni učinak državnog službenika ocjenjuje se za period utvrđen zakonom i to najkasnije u roku od 30 dana poslije isteka perioda za koji se ocjenjuje.

Član 6.(Ocjenjivanje posebnih kategorija

državnih službenika)(1) Rad državnih službenika sa posebnim

ovlaštenjima i odgovornostima: sekretara sa posebnim zadatkom, rukovodioca samostalne uprave i samostalne upravne organizacije te rukovodioca uprave i upravne organizacije u sastavu organa državne službe ocjenjuje nadležni organ koji ga je imenovao na tu poziciju, u skladu sa posebnim propisima.

(2) Rad rukovodećih i ostalih državnih službenika koje postavlja rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rukovodilac organa.

Član 7.(Ocjene)

(1) Ocjene se dodjeljuju na skali od 1. do 4. bez obzira na to da li se radi o ocjeni stepena ispunjenja radnih ciljeva ili ocjeni po općim kriterijima.

(2) Ocjena stepena ispunjenja radnih ciljeva predstavlja zbir ocjena za svaki pojedinačni cilj podijeljen sa brojem postavljenih ciljeva.

(3) Ocjena po općim kriterijima predstavlja zbir ocjena po općim kriterijima podijeljen sa ukupnim brojem kriterija.

(4) Konačna ocjena radnog učinka državnog službenika utvrđuje se na način da se saberu ocjene iz st. (2) i (3) ovog člana, a onda se dobijeni zbir podijeli sa dva.

(5) Konačna ocjena radnog učinka iskazuje se i opisno i to u skladu sa sljedećom skalom:a) “ne zadovoljava “ (manje od 1.50);b) “zadovoljava “ (1.50 - 2.49);c) “uspješan” (2.50 - 3.49);d) “izuzetno uspješan” (3.5 i više).

IV. POSTUPAK PRAĆENJA UČINKOVITOSTI I OCJENJIVANJA

Član 8.(Radni ciljevi)

(1) Državnom službeniku utvrđuju se radni ciljevi za period ocjenjivanja utvrđen zakonom. Radni ciljevi proizilaze iz opisa i svrhe radnog mjesta.

(2) Radne ciljeve državnog službenika utvrđuje neposredno nadređeni državnom službeniku.

(3) Radne ciljeve državnom službeniku koji je na probnom radu utvrđuje neposredno nadređeni koji je mentor državnog službenika i koji je dužan da državnom službeniku objasni šta se od njega očekuje u okviru svakog utvrđenog radnog cilja.

(4) Radni ciljevi za naredni period ocjenjivanja utvrđuju se tokom razgovora o ocjenjivanju za prethodni period ocjenjivanja, a najkasnije 30 dana poslije početka perioda za ocjenjivanje.

Član 9.(Praćenje i evidentiranje rada)

Neposredno nadređeni državnom službeniku u toku perioda za ocjenjivanje dužan je da:a) stalno nadgleda rad državnog službenika i

sakuplja podatke o tome koliko je državni službenik uspješan u radu, uzimajući u obzir prirodu poslova, radne uslove i stepen iskustva državnog službenika i namještenika;

b) dokumentuje rad državnog službenika u periodu za ocjenjivanje tako što zapisuje i komentariše bitne primjere i dokaze o tome kako je državni službenik radio.


Član 10.(Trajanje i sadržaj razgovora sa

državnim službenikom)Ocjenjivanje rada državnog službenika vrši

se u toku razgovora sa državnim službenikom na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Razgovor sa državnim službenikom obavlja se u atmosferi otvorenog dijaloga između državnog službenika i njegovog neposredno nadređenog koji obavlja ocjenjivanje. Razgovor treba da traje do 30 minuta i tom prilikom državni službenik iznosi mišljenje o ispunjenju utvrđenih radnih ciljeva, a zatim neposredno nadređeni iznosi i obrazlaže svoje mišljenje o radu državnog službenika i prijedlog ocjene.

Član 11.(Rješenje o ocjenjivanju)

(1) O konačnoj ocjeni rada državnog službenika rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.

Ocjene “izuzetno uspješan” i “ne zadovoljava” moraju biti posebno obrazložene i potkrijepljene činjenicama i dokazima.

(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana državni službenik može izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od prijema rješenja.

Član 12.(Vanredno ocjenjivanje)

(1) Državni službenik koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ dužan je proći kroz proceduru vanrednog ocjenjivanja u trajanju od tri mjeseca, počev od dana kada je redovna ocjena postala konačna.

(2) Vanredno ocjenjivanje se radi po istom principu kao i redovno s tim što se broj i zahtjevnost postavljenih ciljeva treba prilagoditi dužini perioda (tri mjeseca) unutar koga se prati i ocjenjuje učinkovitost državnog službenika.

(3) Neposredno nadređeni je dužan da po izricanju ocjene „ne zadovoljava“ predloži mjere i aktivnosti koje smatra primjerenim kako bi državni službenik bio u stanju da u periodu vanrednog ocjenjivanja popravi učinkovitost u radu.

(4) Državnom službeniku koji i za period vanrednog ocjenjivanja dobije ocjenu „ne zadovoljava“ izriče se mjera prestanka radnog odnosa.

Član 13.(Ocjenjivanje državnih službenika

na probnom radu)(1) U skladu sa članom 42. Zakona o državnim

službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, državni službenik koji prolazi kroz period probnog rada također mora biti ocijenjen. Konačna ocjena za državnog službenika na probnom radu utvrđuje se u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.

(2) Državnom službeniku, koji u toku probnog perioda ne zadovolji minimum očekivanja, izriče se ocjena “ne zadovoljava” i na taj način mu prestaje radni odnos. Za državne službenike koji u toku probnog perioda dobiju ocjenu “zadovoljava”, smatra se da su uspješno završili probni rad.

Član 14.(Stručno usavršavanje)

Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine organizuje stručno usavršavanje neposredno nadređenih i njihovih pretpostavljenih za proces ocjenjivanja.

V. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Član 15.(Namještenici)

Prema članu 86. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i na namještenike zaposlene u organu državne službe.

Član 16.(Obrasci)

Sastavni dio ovog Pravilnika čini 10 obrazaca na kojima se vrši ocjenjivanje rada državnih službenika.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.

Broj 07-02-2988-1/2012 19. marta 2012. godine

B i h a ć


dipl. pravnik


OBRAZAC ZA OCJENJIVANJE DRŽAVNOG SLUŽBENIKA/NAMJEŠTENIKA

PERIOD OCJENJIVANJA: __________________

DATUM OCJENJIVANJA: ___________________ OP I PODACI

Ime i prezime državnog službenika/namještenika

Naziv radnog mjesta državnog službenika/namještenika

Organizaciona jedinica

Organ uprave

Ime i prezime direktno nadre enog

Radno mjesto neposredno nadre enog

Ime i prezime pretpostavljenog neposredno nadre enom

Radno mjesto pretpostavljenog neposredno nadre enom


1. RADNI CILJEVI

DATUM POSTAVLJANJA CILJEVA: _______________________

Cilj 1:

Rok za ispunjenje:

Cilj 2:

Rok za ispunjenje:

Cilj 3:

Rok za ispunjenje:

Cilj 4:

Rok za ispunjenje:

Cilj 5:

Rok za ispunjenje:

Komentar neposredno nadre enog: (opcionalno)

Komentar državnog službenika/namještenika: (opcionalno)

Komentar pretpostavljenog neposredno nadre enom: (u slu aju nesuglasica)


2. OCJENA RADA PO OP IM KRITERIJIMA

Zaokružiti odgovaraju u ocjenu

Aspekt rada Ocjena Komentar neposredno nadre enog

1.Nezavisnost u radu 1 2 3 4

2.Odnos prema poslu 1 2 3 4

3.Stvarala ka sposobnost i inicijativa

1 2 3 4

4.Odnos prema drugima u obavljanju službe i vještine komunikacije

1 2 3 4

5.Spremnost prilago avanja promjenama

1 2 3 4

6.Dodatni kriterij (opcionalno)

1 2 3 4

Prosje na ocjena (zbir svih ocjena podijeljen sa brojem kriterija)


3. OCJENA RADA PO POSEBNIM KRITERIJIMA (stepen ispunjenja radnih ciljeva)

Zaokružiti odgovaraju u ocjenu.

Cilj Period (kvartalno) Prosje na

ocjena po cilju

Kona na ocjena po cilju

Komentar neposredno nadre enog

K1 K2 K3 K4

Cilj 1

Cilj 2

Cilj 3

Cilj 4

Cilj 5

Kona na godišnja ocjena ispunjenja radnih ciljeva (zbir kona nih ocjena podijeljen sa brojem postavljenih ciljeva)


4. OCJENA SVEUKUPNOG RADNOG U INKA

Ocjena sveukupnog radnog u inka (zbir prosje ne ocjene iz ta ke 2. i

krajnje ocjene iz ta ke 3. podijeljen sa 2)

Deskriptivna ocjena radnog u inka (obilježiti sa X pored odgovaraju e

ocjene)

Ne zadovoljava (manje od 1.50)

Zadovoljava (od 1.50 do 2.49)

Uspješan (od 2.50 do 3.49)

Izuzetno uspješan (3.50 i više)

Komentar neposredno nadre enog Komentar državnog službenika/namještenika Komentar pretpostavljenog neposredno nadre enom


5. PRIJEDLOG ZA STRU NO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE DRŽAVNOG SLUŽBENIKA/NAMJEŠTENIKA

Oblasti rada u kojima se preporu uje usavršavanje Obrazloženje

1.

2.

3.

6. VERIFIKCIJA POSTUPKA Potpis neposredno nadre enog: Datum:

Potpis državnog službenika/namještenika: Datum:

Potpis pretpostavljenog neposredno nadre enom: Datum:


IZVJEŠTAJ O PROVEDENOM OCJENJIVANJU

DRŽAVNIH SLUŽBENIKA/NAMJEŠTENIKA NA NIVOU ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE OP I PODACI

Naziv organa

Period ocjenjivanja

Broj zaposlenih državnih službenika/namještenika

Broj ocijenjenih državnih službenika/namještenika

Podnosilac izvještaja

Datum podnošenja izvještaja


1. RADNI CILJEVI I OCJENA STEPENA NJIHOVOG ISPUNJENJA

Ukupan broj radnih ciljeva:

Prosje an broj radnih ciljeva po državnom službeniku/namješteniku:

Prosje na ocjena ispunjenja radnih ciljeva na nivou organa državne službe:

Statistika ispunjenja radnih ciljeva: 4 3 2 1

Komentari (opcionalno):


2. OCJENA RADA PO OP IM KRITERIJIMA

Prosje na ocjena na nivou organa državne službe:

Statistika ocjena:

4 3 2 1

Nezavisnost u radu

Odnos prema poslu

Stvarala ke sposobnosti i inicijative Odnos prema drugima u obavljanju službe i vještine komunikacije

Spremnost prilago avanja promjenama

Dodatni kriterij



3. OCJENA SVEUKUPNOG RADNOG U INKA

Prosje na ocjena sveukupnog u inka na nivou organa državne službe:

Statistika ocjena: 4 3 2 1


4. PRIJEDLOZI ZA STRU NO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA/NAMJEŠTENIKA

Ukupan broj državnih službenika/namještenika kojima je preporu ena obuka/usavršavanje:

Prosje an broj preporu enih obuka po državnom službeniku/namješteniku:

Vrste obuka:

Menadžerska:

U okviru struke:

Strani jezici:

IT:

Evropske integracije:

Ostalo:

Ukupan broj državnih službenika/namještenika koji poha aju post-diplomski studij (uz podršku organa državne službe):




o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 5/12), ministar Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona donosi

PRAVILNIKO JEDINSTVENIM KRITERIJIMA I POSTUPKU IZBORA I PRIJEMA PRIPRAVNIKA I VOLONTERA SA

VISOKOM STRUČNOM SPREMOM U ORGANE DRŽAVNE SLUŽBE U UNSKO-SANSKOM KANTONU

I . OSNOVNE ODREDBE

Član l.(Predmet Pravilnika)

Ovim Pravilnikom utvrđuju se jedinstveni kriteriji i postupak izbora i prijema pripravnika i volontera VII stepena stručne spreme ili visokog obrazovanja Bolonjskog sistema studiranja u organe državne službe u Unsko-sanskom kantonu i druge organe i službe iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: organi državne službe).

Član 2.(Pripravnici i volonteri)

(1) Pod pripravnikom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se lice koje poslije stečene visoke stručne spreme nema radnog iskustva, već se zapošljava sa ciljem obavljanja pripravničkog staža.

(2) Pod volonterom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se lice koje se poslije stečene visoke stručne spreme prima u organ državne službe, na stručno osposobljavanje za samostalan rad u struci, bez zasnivanja radnog odnosa.

(3) Lice koje nakon stečene visoke stručne spreme ima ostvaren radni staž u struci ili radno iskustvo u struci stečeno volontiranjem od jedne godine ili više, ne može se primati u radni odnos kao pripravnik u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.

II. JAVNI KONKURS ZA PRIPRAVNIKE/VOLONTERE

Član 3.(Javni konkurs)

(1) Javni konkurs za prijem pripravnika ili volontera (u daljem tekstu: pripravnici) radi obavljanja pripravničkog staža, odnosno stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci u organima državne službe raspisuje Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), na osnovu zahtjeva rukovodioca organa državne službe.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana sadrži vrstu visoke stručne spreme i broj pripravnika koji se primaju.

(3) Uz zahtjev se dostavlja plan prijema pripravnika iz člana 50. stav (6) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona.

Član 4.(Sadržaj javnog konkursa)

(1) Na osnovu zahtjeva iz člana 3. ovog Pravilnika, Agencija raspisuje javni konkurs koji sadrži: a) naznaku da li se radi o prijemu pripravnika ili

volontera;b) naziv i sjedište organa državne službe; c) opće uslove utvrđene u članu 36. Zakona o

državnim službenicima i namještenicimad) vrstu visoke stručne spreme;e) naznaku da se izbor i prijem pripravnika vrši u

skladu sa jedinstvenim kriterijima utvrđenim u ovom Pravilniku;

f) napomenu da se radni odnos zasniva na jednu godinu ili duže, ako je to posebnim zakonom propisano;

g) spisak potrebnih dokumenata kojima se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa;

h) rok za podnošenje prijava, mjesto i način dostavljanja. (2) Javni konkurs se objavljuje u dnevnom listu

koji izlazi na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na službenoj web stranici Agencije.

(3) Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave konkursa na web stranici Agencije.


III. KRITERIJI ZA IZBOR PRIPRAVNIKA

Član 5.(Kriteriji za izbor pripravnika)

(1) Za izbor pripravnika u organe državne službe utvrđuju se slijedeći kriteriji: a) trajanje nezaposlenosti nakon sticanja diplome

visoke stručne spreme, prema evidenciji nadležne službe za zapošljavanje;

b) prosjek ocjena završenog studija; c) invalidnost.

(2) Kandidati koji se prijave na javni konkurs za prijem pripravnika uz prijavu prilažu dokaze za vrednovanje kriterija iz stava (1) ovog člana. Dokazi mogu biti u originalu ili ovjerenoj kopiji.

(3) Ukoliko kandidat ne dostavi dokaz za neki od kriterija iz stava (1) ovog člana, neće biti bodovan po tom osnovu.

Član 6.(Bodovi za trajanje nezaposlenosti)

Za trajanje nezaposlenosti nakon sticanja visoke stručne spreme dodjeljuje se sljedeći broj bodova: - do 3 mjeseca 2 boda- od 3 do 6 mjeseci 4 boda- od 6 do 9 mjeseci 6 bodova- od 9 mjeseci do jedne godine 8 bodova- od jedne do 1,5 godina 12 bodova- od 1,5 do 2 godine 16 bodova- od 2 do 2,5 godine 18 bodova- od 2,5 do 3 godine 22 boda- preko 3 godine 26 bodova

Član 7.(Bodovi za prosjek ocjena)

(1) Za prosjek ocjena završenog studija dodjeljuju se sljedeći bodovi:a) Kod sistema ocjenjivanja od “pet” do “deset”: - za prosjek ocjena od 6,50 do 6,99 3 boda - za prosjek ocjena od 7 do 7,49 5 boda - za prosjek ocjena od 7,50 do 7,99 7 bodova - za prosjek ocjena od 8 do 8,49 9 bodova - za prosjek ocjena od 8,50 do 8,99 11 bodova - za prosjek ocjena od 9 do 9,49 13 bodova - za prosjek ocjena od 9,50 do 9,99 15 bodova - za prosjek ocjena 10 20 bodova. b) Kod sistema ocjenjivanja od “jedan” do “pet”: - za prosjek ocjena od 2,50 do 2,99 3 boda- za prosjek ocjena od 3,00 do 3,49 6 bodova - za prosjek ocjena od 3,50 do 3,99 9 bodova

- za prosjek ocjena od 4,00 do 4,49 12 bodova - za prosjek ocjena od 4,50 do 4,99 15 bodova - za prosjek ocjena 5 20 bodova

Član 8.(Invalidnost)

Ako kandidat ima invalidnost 60% i više dodjeljuje se 5 bodova.

IV. POSTUPAK IZBORA PRIPRAVNIKA

Član 9.(Nadležnost za izbor pripravnika)

Postupak izbora pripravnika provodi Agencija. Član 10.

(Razmatranje prijava i utvrđivanje redoslijeda kandidata)

(1) Agencija razmatra pristigle prijave i utvrđuje redoslijed kandidata na osnovu ukupnog broja bodova dodijeljenih u skladu sa kriterijima iz člana 6. do 8. ovog Pravilnika.

(2) Nepotpune i neblagovremene prijave, kao i prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove javnog konkursa, Agencija ne uzima u razmatranje.

Član 11.(Lista kandidata)

(1) Agencija dostavlja listu kandidata iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika rukovodiocu organa državne službe na čiji je zahtjev proveden javni konkurs i javno je objavljuje na svojoj web stranici.

(2) Lista kandidata iz prethodnog stava ovog člana sadrži: naziv liste sa oznakom organa državne službe u kojem se vrši izbor pripravnika, mjesto, datum i vrijeme sačinjavanja liste, redni broj koji označava redoslijed kandidata na listi, broj bodova ostvaren po kriterijima iz člana 6. do 8. ovog Pravilnika i ukupan broj bodova, prebivalište i adresu kandidata, potpis ovlaštenog službenika Agencije i pečat Agencije.

Član 12.(Izbor pripravnika)

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je u roku pet dana od dana prijema liste kandidata zatražiti mišljenje Agencije o kandidatu kojeg je izabrao sa liste kandidata.

(2) Odluku o izboru pripravnika donosi rukovodilac organa državne službe u formi rješenja, uz prethodno pribavljeno mišljenje


Agencije, u roku od pet dana od dana prijema mišljenja Agencije.

(3) Ukoliko rukovodilac organa državne službe ne zatraži mišljenje u roku iz stava (1) ovog člana, Agencija će u daljem roku od tri dana dostaviti rukovoditelju organa državne službe mišljenje o prijemu kandidata koji je po redoslijedu utvrđenom u skladu sa članom 10. stav (1) ovog Pravilnika ostvario najveći broj bodova.

(4) Za pripravnika se prima kandidat sa najvećim brojem bodova.

(5) Ukoliko se u organ državne službe primaju dva ili više pripravnika prijem se vrši po redoslijedu utvrđenom u skladu sa članom 10. stav (1) ovog Pravilnika.

(6) Ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je ostvario više bodova po prvom ili slijedećem kriteriju iz člana 5. ovog Pravilnika.

(7) Rukovodilac organa državne službe dužan je u roku pet dana od dana dobijanja mišljenja Agencije iz stava (3) ovog člana donijeti rješenje o prijemu kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.

(8) Izuzetno, od odredbe stava (5) ovog člana, u slučaju kada se na listi nalazi više od jednog kandidata, rukovodilac organa državne službe, u cilju zadovoljavanja principa iz člana 5. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, može izvršiti prijem kandidata, mimo redoslijeda utvrđenog u članu 10. stav (1) ovog Pravilnika, pod uslovom da je taj kandidat ostvario najmanje jednu trećinu broja bodova koji je ostvario kandidat sa najvećim brojem bodova, s tim da je dužan poštivati utvrđeni redoslijed kandidata iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih.

Član 13.

(Odluka o izboru pripravnika)

Rješenje o izboru pripravnika iz člana 12. stav (2), odnosno stava (7) ovog Pravilnika, se objavljuje na oglasnoj tabli organa državne službe, s tim da ga je rukovodilac organa državne službe obavezan dostaviti kandidatu koji je izabran i Agenciji.

Član 14.

(Obavještavanje kandidata)

(1) O ostvarenom redoslijedu, broju bodova na listi kandidata i izvršenom izboru pripravnika rukovodilac organa državne službe pismeno obavještava sve kandidate koji se nalaze na listi.

(2) Agencija pismeno obavještava sve kandidate koji su učestvovali u javnom konkursu čije prijave nisu razmatrane zato što su neblagovremene ili nepotpune, ili nisu razmatrane zbog neispunjavanja uslova konkursa.

(3) Ukoliko rukovodilac organa državne službe u roku iz stava (2), odnosno stava (7). člana 12. ovog Pravilnika ne donese rješenje o prijemu pripravnika, Agencija o tome pismeno obavještava sve kandidate koji se nalaze na listi.

Član 15.

(Pravo na žalbu)

(1) Kandidati čije prijave nisu razmatrane zato što su neblagovremene i nepotpune ili zbog neispunjavanja uslova konkursa, odnosno koji smatraju da postupak izbora ili prijema pripravnika nije izvršen u skladu sa propisima, mogu u roku od 8 dana od dana prijema obavještenja iz člana 13. ovog Pravilnika izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine. Žalba se podnosi putem Agencije.

(2) U slučaju da rukovodilac organa državne službe ne postupi u skladu sa odredbama stava (2), odnosno stava (7) člana 12. ovog Pravilnika, kandidati koji se nalaze na listi imaju pravo izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije BiH u roku 8 dana od dana prijema obavještenja iz stava (3) člana 14. ovog Pravilnika.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 16.

(Stupanje na snagu)



B i h a ć


dipl. pravnik


234.

Na osnovu člana 82. stav (8) Zakona o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona’’ broj: 5/12) ministar Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona donosi

PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU POLAGANJA

STRUČNOG ISPITA NAMJEŠTENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE UNSKO-

SANSKOG KANTONA

I - OSNOVNE ODREDBE


Ovim Pravilnikom u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zakon o državnim službenicima i namještenicima), utvrđuje se sadržaj i način polaganja stručnog ispita namještenika i drugih lica koja podliježu obavezi polaganja tog ispita pred Komisijom za polaganje stručnog ispita koju imenuje ministar Ministarstva pravosuđa i uprave.


(1) U skladu sa odredbom člana 82. stav (1) Zakona o državnim službenicima i namještenicima, obavezi polaganja stručnog ispita, podliježu namještenici srednje i više školske spreme koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe.

(2) Obavezi polaganja stručnog ispita podliježu i namještenici iz člana 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i namještenici u preduzećima (društvima) i drugim pravnim licima kojima je kantonalnim zakonom, odnosno odlukom općinskog vijeća povjereno obavljanje javnih ovlaštenja.

(3) Stručni ispit polažu i pripravnici srednje i više školske spreme koji se nalaze na provođenju pripravničkog staža u organima državne službe i stručnim i drugim službama i pravnim licima sa javnim ovlaštenjima iz stava (1) i (2) ovog člana.

(4) Na lični zahtjev, stručni ispit mogu polagati i lica koja se nalaze na radu u drugim pravnim licima sa sjedištem na području Unsko-sanskog kantona kao i druga lica koja ispunjavaju uvjete za polaganje stručnog ispita predviđene ovim Pravilnikom.

(5) Lica iz stava (1) i (2) ovog člana, mogu polagati stručni ispit kada po završenoj srednjoj školskoj spremi provedu na radu u tim organima i službama najmanje šest mjeseci, a po završenoj višoj stručnoj spremi najmanje devet mjeseci.

Član 3.(Pripravnici)

Pripravnici iz člana 84. stav (3) Zakona o državnim službenicima i namještenicima, stručni ispit polažu u slijedećim rokovima i to:a) pripravnici sa višom školskom spremom

stručni ispit polažu po isteku pripravničkog staža od devet mjeseci,

b) pripravnici srednje školske spreme stručni ispit polažu po isteku pripravničkog staža od šest mjeseci.

Član 4.(Rok za polaganje stručnog ispita za

namještenike u radnom odnosu)Namještenici koji se nalaze u radnom odnosu

u organu državne službe, a nemaju položen stručni ispit, dužni su taj ispit položiti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

II - PROGRAM STRUČNOG ISPITA

Član 5.(Program stručnog ispita)

(1) Stručni ispit obuhvata slijedeće predmete:a) Osnove ustavnog sistema, b) Organizacija organa uprave,c) Upravni postupak,d) Radni odnosi u organima državne službe,e) Kancelarijsko i arhivsko poslovanje u organima

državne službe.(2) Sadržaj materije za svaki predmet iz stava

(1) ovog člana, utvrđen je u Programu Stručnog ispita za namještenike u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 75/05), s tim što se u okviru predmeta iz stava (1) tačke d) ovog člana, ispituje i gradivo koje se odnosi na radne odnose u organima državne službe Unsko-sanskog kantona prema Zakonu


o državnim službenicima i namještenicima i podzakonskim propisima donijetim na osnovu tog Zakona.

III . SASTAV KOMISIJE ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA I NAČIN POLAGANJA ISPITA

Član 6.(Sastav i kriteriji za imenovanje Komisije

za polaganje stručnog ispita)(1) Komisiju za polaganje stručnog ispita ,

na period od dvije godine, imenuje ministar Ministarstva pravosuđa i uprave (u daljnjem tekstu: Komisija). Komisija se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika, četiri člana i četiri zamjenika člana.

(2) Za predsjednika, članove i zamjenike članova Komisije imenuju se lica iz reda državnih službenika, pravne struke sa najmanje sedam godina radnog iskustva u struci u organima državne službe, koji su se istakli u radu na normativno-pravnim, upravnim, kadrovskim i drugim stručnim poslovima u organima državne službe.

Član 7.(Imenovanje Komisije)

(1) Rješenjem o imenovanju Komisije određuju se ispitivači za svaki predmet iz člana 5. ovog Pravilnika, kao i sekretar Komisije zadužen za obavljanje administrativno-tehničkih poslova za rad Komisije.

(2) Sekretar Komisije iz stava (1) ovog člana je namještenik iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Član 8.(Nadležnost Komisije)

Pred komisijom stručni ispit polažu namještenici i pripravnici iz člana 2. stav (1) i (2) ovog Pravilnika i to:a) namještenici i pripravnici više školske spreme

iz kantonalnih i općinskih organa državne službe, kao i stručnih i drugih službi organa vlasti navedenih u članu 95. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i namještenici iz pravnih osoba koje imaju javna ovlaštenja i drugih organa i pravnih osoba iz člana 2. stav (2) ovog Pravilnika,

b) namještenici i pripravnici srednje školske spreme iz kantonalnih i općinskih organa državne službe i stručnih i drugih službi organa vlasti navedenih u članu 95. Zakona o državnim

službenicima i namještenicima i namještenici iz pravnih osoba sa javnim ovlaštenjima javna ovlaštenja i drugih organa i pravnih osoba iz člana 2. stav (2) ovog Pravilnika.

Član 9.(Postupak prijavljivanja i polaganja

stručnog ispita)(1) Polaganje stručnog ispita obavlja se

na pismeni zahtjev kandidata koji se podnosi Ministrastvu pravosuđa i uprave.

(2) Uz zahtjev se prilaže slijedeća dokumentacija: a) uvjerenje o završenoj školskoj spremi, b) uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom

stažu ilic) uvjerenje ili potvrda o pripravničkom odnosno

volonterskom stažu.(3) Ministarstvo pravosuđa i uprave donosi

rješenje kojim odobrava polaganje stručnog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane uvjete, odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za polaganje stručnog ispita za kandidate koji ne ispunjavaju propisane uvjete.

Član 10.(Vrijeme polaganja stručnog ispita)

(1) U rješenju kojim je kandidatu odobreno polaganje stručnog ispita određuje se vrijeme polaganja stručnog ispita, koje ne može biti kraće od 15 dana od dana predaje zahtjeva.

(2) U rješenju kojim se odbija zahtjev za polaganje stručnog ispita navodi se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija.

(3) Protiv rješenja iz stava (1) i (2) ovog člana može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Član 11.(Mjesto polaganja stručnog ispita)

Stručni ispit se polaže u sjedištu Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Član 12.(Sadržaj stručnog ispita)

Stručni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.

Član 13.(Pismeni dio stručnog ispita)

(1) Zadatak iz pismenog dijela stručnog ispita daje član komisije koga odredi komisija, a sastoji se od rješavanja praktičnog pitanja iz oblasti


upravnih i stručnih poslova osnovne i dopunske djelatnosti organa državne službe.

(2) Pismeni zadatak radi se prije pristupanja polaganju usmenog dijela stručnog ispita.

(3) Izrada pismenog zadatka može trajati najduže dva sata.

Član 14. (Usmeni dio stručnog ispita)

(1) Na usmenom dijelu stručnog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za praktičnu primjenu propisa iz predmeta navedenih u članu 5. ovog Pravilnika, a u okviru materije koja je sadržana u programu svakog predmeta, s tim što se obavezno iznose i rezultati pismenog rada.

(2) Na usmenom dijelu stručnog ispita ispitivači su dužni kandidate ispitivati samo o materiji koja je obuhvaćena programom ispita za višu odnosno srednju stručnu spremu iz člana 5. stav (2) ovog Pravilnika.

(3) Usmeni dio stručnog ispita je javan.Član 15.

(Način ocjenjivanja stručnog ispita)(1) Po završenom usmenom dijelu stručnog

ispita, komisija odlučuje o uspjehu kandidata, bez prisustva javnosti.

(2) Konačan uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu stručnog ispita.

(3) Komisija odlučuje o uspjehu kandidata ocjenom “položio stručni ispit” ili “nije položio stručni ispit” ili “upućen na popravni ispit iz jednog predmeta” ili “upućen na popravni ispit iz dva predmeta”, s tim da se navode nazivi predmeta koji nisu položeni.

Član 16.(Popravni ispit)

(1) Kandidat koji na usmenom dijelu stručnog ispita ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog ili najviše dva predmeta ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.

(2) Kandidat koji na stručnom ispitu ne položi jedan ili dva predmeta, popravni ispit iz tih predmeta polaže najranije u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja stručnog ispita.

(3) Ako kandidat, u roku iz stava (2) ovog člana ne položi popravni ispit, smatra se da stručni ispit nije položio.

(4) Kandidat koji na stručnom ispitu pokaže nezadovoljavajuće znanje iz tri ili više predmeta, smatra se da stručni ispit nije položio.

Član 17.(Odustanak kandidata od polaganja

stručnog ispita)(1) Ako kandidat ne pristupi polaganju

stručnog ispita u dan koji mu je određen za polaganje stručnog ispita, ili prije početka polaganja stručnog ispita izjavi da odustaje od ispita, smatra se da ispit nije polagao.

(2) Ako kandidat odustane od polaganja već započetog stručnog ispita, ili ne preda rad iz pismenog dijela stručnog ispita smatra se da ispit nije položio.

Član 18.(Odlaganje započetog polaganja

stručnog ispita)(1) Započeto polaganje stručnog ispita može

se izuzetno, odložiti na zahtjev kandidata, ako kandidat dokaže da zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije sposoban da nastavi polaganje ispita.

(2) O odlaganju polaganja započetog ispita iz stava (1) ovog člana odlučuje Komisija većinom glasova o čemu se u spisu sačinjava službena zabilješka koja sadrži odluku Komisije o odlaganju ispita, razlog odlaganja i datum kada kandidat treba da pristupi polaganju ispita.

Član 19.(Vrijeme odlaganja stručnog ispita)

(1) Započeto polaganje stručnog ispita može se odložiti do 30 dana, od dana odlaganja.

(2) Ako kandidat ne pristupi polaganju stručnog ispita na dan određen prema stavu (2) prethodnog člana, smatra se da ispit nije položio.

(3) Pri polaganju nastavka odloženog stručnog ispita kandidat ne polaže one predmete koje je položio do trenutka odlaganja polaganja ispita.

Član 20.(Uvjerenje o položenom stručnom ispitu)(1) Kandidatu koji je položio stručni ispit

Ministarstvo pravosuđa i uprave izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

(2) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu sadrži: zaglavlje koje obuhvata naziv organa, naziv komisije, broj i datum izdavanja uvjerenja, ime i prezime kandidata, godinu i mjesto rođenja, podatak o stepenu školske spreme za koju je položio ispit, datum položenog stručnog ispita,


otisak pečata i potpis ministra Ministarstva pravosuđa i uprave.

(3) U uvjerenju, u dijelu koji se odnosi na ocjenu o položenom stručnom ispitu navode se riječi “položio stručni ispit za višu školsku spremu” odnosno “položio stručni ispit za srednju školsku spremu”.

Član 21.(Ponovno polaganje stručnog ispita)

Kandidat koji nije položio stručni ispit može ponovno pristupiti polaganju stručnog ispita po isteku roka od 60 dana od dana polaganja ispita.

Član 22.(Troškovi polaganja stručnog ispita)

(1) Troškove polaganja stručnog ispita za namještenike i pripravnike iz člana 8. ovog pravilnika, snosi organ državne službe, odnosno stručna služba i pravno lice u kojima se ti kandidati nalaze u radnom odnosu, s tim što troškove popravnog ispita snosi kandidat.

(2) Troškove polaganja stručnog ispita za kandidate iz člana 8. ovog Pravilnika koji se nalaze na radu u pravnom licu koje ima javna ovlaštenja ili drugoj pravnoj osobi ili instituciji, snosi kandidat, ukoliko ta pravna lica i druge institucije ne odluče da oni snose te troškove.

Član 23.(Visina naknade za troškove polaganja

stručnog ispita i naknade za rad u Komisiji)

(1) Visinu naknade za troškove polaganja stručnog ispita pred Komisijom, rješenjem određuje ministar Ministarstva pravosuđa i uprave.

(2) Predsjedniku i članovima Komisije, kao i zamjenicima članova za vrijeme vršenja zamjene te sekretaru Komisije, pripada naknada za rad u Komisiji što se određuje rješenjem iz stava (1) ovog člana.

Član 24.(Zapisnik o polaganju stručnog ispita)

(1) O polaganju stručnog ispita vodi se zapisnik u koji se unosi naročito: sastav komisije, datum i mjesto održavanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja i ocjena uspjeha kandidata.

(2) Zapisnik iz stava (1) ovog člana potpisuju članovi Komisije i sekretar Komisije.

(3) Zapisnik o polaganju stručnog ispita čuva se u spisu kandidata koji je polagao stručni ispit, sa ostalom dokumentacijom koja se odnosi na ispit.

Član 25.(Evidencija o položenim stručnim ispitima)

(1) Administrativno-tehničke poslove za rad komisije i evidenciju o kandidatima koji su polagali stručni ispit vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

(2) Evidencija iz stava (1) ovog člana, vodi se u materijalnom obliku, u vidu knjige i sadrži sljedeće podatke: ime i prezime kandidata, godinu rođenja, podatak o stepenu školske spreme za koju je položio ispit, datum polaganja stručnog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu (položio, nije položio, pao na popravni iz jednog predmeta, pao na popravni iz dva predmeta, s tim što se navode nazivi predmeta), broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o položenom stručnom ispitu.

(3) Evidencijska knjiga iz stava (2) ovog člana čuva se trajno.

IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 26.(Stručni ispit položen prema ranijim

propisima)Osobe koje su položile stručni ispit za rad

u organima uprave po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika smatra se da imaju položen stručni ispit predviđen ovim Pravilnikom.

Član 27.(Obaveza polaganja stručnog ispita poslije

završenog višeg stepena obrazovanja)(2) Osoba koja je poslije položenog stručnog

ispita za srednju školsku spremu, stekla višu školsku spremu, dužna je položiti stručni ispit za tu spremu ako se nalazi na radnom mjestu na kojem je predviđen položen stručni ispit za višu spremu.

Član 28.(Stručni ispit položen u okviru drugih

posebnih ispita)Osoba koja je položila stručni ispit u okviru

drugih posebnih ispita predviđenih za određene oblasti, oslobađaju se obaveze polaganja stručnog ispita predviđenog ovim Pravilnikom, pod uvjetom da program tog ispita odgovara sadržaju


programa ispita iz člana 5. ovog Pravilnika, s tim da je obavezan polagati one predmete iz člana 5. ovog Pravilnika, koji nisu položeni u okviru posebnog ispita druge struke.

Član 29.

(Podnošenje zahtjeva za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita)

(1) Osoba iz člana 28. ovog Pravilnika podnosi zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita. Uz zahtjev se prilaže dokaz o položenom ispitu i program po kojem je ispit položen.

(2) Osoba iz člana 8. ovog Pravilnika, zahtjev za oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita podnosi Ministarstvu pravosuđa i uprave koje o podnesenom zahtjevu odlučuje rješenjem.

(3) Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Član 30.

(Stručni ispit položen po propisima Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH)

(1) Oslobađanje od obaveze za polaganje stručnog ispita osoba koje su taj ispit položile po propisima Republike Srpske i propisima Brčko Distrikta BiH odlučuje ministar Ministarstva pravosuđa i uprave.

(2) Oslobađanje od polaganja ispita iz člana 2. ovog Pravilnika vrši se na pismeni zahtjev osobe iz stava (1) ovog člana na osnovu dokaza o položenom ispitu.

Član 31.

(Stupanje na snagu Pravilnika)



B i h a ć


dipl. pravnik


Izdavač: Vlada Unsko-sanskog kantona, Ulica Alije Đerzeleza broj 2 Bihać; Telefon 227-785; Za izdavača: Zulejha Duraković; Redakcija i pretplata: tel. 227-785, lok. 111, fax 227-785, lok. 275; Štampa: GRAFIČAR Bihać; Za štampariju: Mehmed Felić

OBAV J E Š T EN J EObavještavamo pravna i fizièka lica, dosadašnje pretplatnike, kao i lica koja èle da se pretplate za "Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" za ovu i narednu godinu, da godišnja pretplata iznosi 200,00 KM sa porezom, a moè se izvršiti na raèun broj 1290079402494455 u korist budèta USK-a, vrsta prihoda 722631, budètska organizacija 2101001, identifikacijski broj 4263249630000.

S A D R Ž A J

216. Uredba o osnovnim načelima za utvrđivanje općih smjernica kadrovske politike organa državne službe Unsko-sanskog kantona 265

217. Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa državne službe u Unsko-sanskom kantonu 268

218. Uredba o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe Unsko-sanskog kantona koje obavljaju državni službenici, uvjetima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa 277

219. Uredba o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državneslužbe koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici 288

220. Uredba o uslovima, načinu i programupolaganja ispita općeg znanja i stručnogispita za kandidate za državnu službu u Unsko-sanskom kantonu 295

221. Uredba o načinu uspostavljanja, vođenja i korištenja registra državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 298

222. Uredba o pravilima disciplinskog postupkaza disciplinsku odgovornost državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 299

223. Uredba o osnivanju disciplinskog vijeća 315224. Uredba o izboru, sadržaju poslova,

uslovima i načinu rada medijatora državne službe u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 316

225. Odluka o utvrđivanju visine novčane naknade članovima disciplinskog vijeća 317

226. Odluka o utvrđivanju visine novčane naknade za rad medijatora državne službe 318

227. Odluka o kriterijima za određivanje visine naknade članovima komisije za izbor državnih službenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 319

228. Etički kodeks za državne službenike i namještenike u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 320

229. Uputstvo o sadržaju imovinskog kartona 322

230. Uputstvo o tekstu i načinu polaganja zakletve vjernosti državnih službenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 324

231. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati eksperti, način izbora eksperata i utvrđivanja liste eksperata sa koje se imenuju članovi komisije za izbor državnih službenika 326

232. Pravilnik o ocjenjivanju rada državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 327

233. Pravilnik o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika i volontera sa visokom stručnom spremom u organe državne službe u Unsko-sanskom kantonu 340

234. Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnog ispita namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona 343

448-12 br 7 - skupstinausk.baskupstinausk.ba/sluzbeni/sl_gl_br_7.pdf · broj 7 - strana 266...

Documents