Znati – za 1. sat

-Jupiter-najveći planet; Venera-najtopliji planet,najsvjetliji;Eratosten-otac geografije,izračunao polumjer Zemlje;Krates-izradio prvi globus.;Kinezi-koriste prvi kompas (današnji kompas izumljen u Italiji u 14. st.);Azija- najveći kontinent(1/3 kopna,asu_dan,istok);Australija-najmanji kontinent-James Cook-1770.;Pacifik-najveći ocean;Mt. Everest (Chomolungma-tibetanski)-najviša planina-Indijska litosferna ploča udara u euroazijsku, pa se Himalaje i danas izdižu);Uluru-nbajveći monolit-Australija (Ayers Rock)-sveto brdo Aboridžina ;Sahara-najveća pustinja-veći dio je hamada-kamenita, a manji dio erg-pjeskovita pustinja;Mamutske spilje-najduži spiljski sustav;Voronja-najdublja jama-Gruzija;Grand Canyon-najdublji kanjon-1600 m;Steamboat-najveći gejzir-115 m-Yellowstone;Grenland-najveći otok;Veliki koraljni greben-najveći koraljni greben;Kanada-najduža obala;Norveška-najrazvedenija obala-22;Krakatau-najjača vulkanska erupcija-1883.;Sogne fjord-najveći fjord;Crveno more-najslanije more-42 promila;Arapsko more-najtoplijer more-26 C;Sargaško more-najprozirnije-66.5 m;zaljev Fundy-Kanada-najveća amplituda plime i oseke;Kaspijsko jezero-najveće-Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbajdžan, Rusija;Bajkalsko jezero-najdublje-1741 m;Mrtvo more-najslanije-400 promila;Titicaca-najviše plovno jezero;Nil-najduža rijeka-6694 km, izvire iz Viktorijina jezera, a ušće u Sredozemnom koru;Amazona-najveće porječje;Angel slap-Venezuela-najveći slap;Vostok-bnajniža temp.-91.5 C;Al Azizi-Libija-najviša temp.-58 C;Cherrapunji-Indija-najkišovitije mj., 12 520 mm (RH- 800);Atacama-Čile-najsuše mjesto zbog hladne Humboldtove struje;afrički slon-najvećakopnena životinja;žirafa-najviša životinja-do 6 m;kit-najveća morska životinja-do 150 t;Gepard-najbrža životinja;sekvoja-najveće drvo;ginko-najstarije drvo;baobab-najveći biljni spremnik vode PRIPREMA ZA 3. SAT GEOGRAFIJE PRVIH RAZREDA GIMNAZIJE: GEOGRAFIJA – ZNANOST O GEOPROSTORU

GEOGRAFIJA – ZNANOST O GEOPROSTORU

-geografija je znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj površini), a objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija)-kompleksna znanost, sastoji se od više disciplina:1.opća:proučava Zemlju kao planet. Matematička, kartografija, razvoj znanstvene geografije2. fizička:geomorfologija (reljef), klimatologija, hidrogeografija, pedogeografija, biogeografija( fitogeografija i zoogeografija)3.socijalna ili društvena:demogeografija, urbana, ruralna, industrijska,ekonomska, prometna, turistička4.regionalna5.geoekologija-odnos čovjeka i okoliša-znanost,prirodni i geografski pejzaž-razvoj geografije:1.Stari vijek-Sumerani izrađuju prve karte -Grci:Homer, Anaksimander, Tales, Herodot

-Eratosten-otac-3. st. Pr. Kr. -Rim: izrada itinerara-putne karte, Strabon:Geographica, Ptolomej:geocentrični sustav2.srednji vijek-zastoj, kršćani-u centru je Jeruzalem:Azia, Europa, Afrika, a Zemlja je okrugla ploča -Arapi-Al Idrisi-pomorske sile-portulani, otkrića, korčulanin Marko Polo do Kine-13. st.3.novi vijek-humanizam i renesansa,Mercator-kartograf-16.st.,Varenius, Kopernik-16.st.-heliocentrični sustav-19.-stvaranje moderne znanosti

PRIPREMA Z A 4. ST GEOGRAFIJE 1. RAZREDA: ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU

NAJNOVIJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA SVEMIRA

-Svemir je sve oko nas, zvijezde okupljene u galaksije-teorija velikog praska- big bang-brzina svjetlosti=300 000 km/s =3 * 10 8 m/s-prije 15 do 20 milijardi godina eksplozija kugle (kozmičko jaje ili praatom) neshvatljive gustoće – nastala materija je svemirska kaša – od protona, neutrona, elektrona – hladila se i širila, tj razređivala – nakon 1 min spajanje protona i neutrona u atome vodika i helija-fusija-nastaju tijela-nastaju zvijezde i tamna tijela (planeti, sateliti, kometi, meteori)-udaljenost se mjeri parsecima=3.26 svj. God.-put koji svjetlost prijeđe u 1 god i astronomskim jedinicama-srednja udaljenost između Zemlje i Sunca-Mliječna staza ili Kumova slama- spiralnog oblika, 100 milijardi zvijezda- u središtu je crna rupa – dijelovi gdje je sabijeno toliko mase da njezina gravitacija ne dopušta da iz nje izađe svjetlost – starije zvijezde su u koroni, a mlađe u disku i središnjem ispupčenju3-umiranje zvijezda-kada zvijezde potroše sav vodik u jezgri, počinje izgarati vodik u ljusci koja se širi prema van-zvijezda naraste i pretvara se u crvenog diva ili superdiva-umiru u eksploziji-mogu nastati nove zvijezde, prašina ili bijeli patuljak-zvijezda veličine Zemlje s milijun puta više materije-Proxima Centauri-4,2 svj. God.-najbliža zvijezda-Andromeda-najbliža galaksija-Sirius A-najsjajnija zvijezda

PRIPREMA ZA 5. SAT GEOGRAFIJE PRVIH RAZREDA: SUNČEV SUSTAV

-1 zvijezda, 8 planeta, sateliti, kometi, meteori, plin i prašina-Sunce je u žarištu elipse – to je govorio i Platon, a Aristotel da je Sunce u središtu, poslije geocentrični-Ptolomej, 2. st., pa heliocentrični sustav-Kopernik-16.st.-Sunce-staro 5 milijardi godina-zvijezda druge ii treće generacije nastalo iz rotirajućeg plina i ostatka ranijih supernova (eksplozija)-temp. Na površini 5500 C, a u središtu 15 milijuna C-Unutarnji-planeti slični Zemlji:1.Merkur-najmanji, nema atmosferu, vruć, danju 480 C, noću -180 C,nema satelita2.Venera-nema satelita, CO2 u atmosferi, zbog veličine slične Zemlji=Zemljina sestra, stvara efekt staklenika, reflektira svjetlost-Danica, najsporija rotacija-243 dana, vulkani

3.Mars-manji i hladniji od Zemlje, crveni planet-zbog prašine, suhi led, ima najviši vulkan-Vanjski-planeti slični Jupiteru, veći, brža rotacija, otrovna atmosfera, spora revolucija1. Jupiter-spljošten zbog brzine rotacije, orkanski vjetrovi, velika crvena pjega je oluja u atmosferi, sateliti:Ganimed, Kalisto, Io, Europa;najveći u njega stane 318 Zemlji2.Saturn-male gustoće, plutao bi na vodi, prstenovi od zaostalog materijala pri oblikovanju planeta3.Uran4.Neptun5.Pluton-satelit Haron,manji od Mjeseca-sateliti-prirodni pratioci planeta-asteoridi-tisuće malih kamenih tijela iza Neptuna, te Marsa i Jupitera, najvbeći je Ceres-kometi-manja tijela sastavljena od zaostalog materijala pri nastanku Sunčeva sustava-prašina, kamenje i grumenje labavo povezuje led-kada se nađu unutar Jupiterove putanje stvara se plinski oblak-koma, a na površini kora kroz koju izbija plin kao vulkan-ti mlazovi se rastežu iza jurećeg kometa u obliku repa, koji je uvijek okrenut od Sunca-zvijezde repatice-meteorid-komadić stijene ili prašine, kada padne na Zemlju naziva se Meteorit, kameni, željezni, kameno-željezni-meteori-tijela veličine od zrnca prašine od nekoliko kg, ulaze u zemljinu atmosferu i izgaraju-zvijezde padalice-Sunce će umrijeti kao bijeli patuljak za oko 5 milijrdi god. Kada se sav vodik u jezgri pretvori u helij-rasti će mu temp. I veličina-pretvorit će se u crvenog diva (3 puta veći nego sada)-zagrijat će oceane, koji će ispariti, a stijene će pretvoriti u rastaljenu lavu-na kraju će se ohladiti

PRIPREMA ZA 6. SAT: ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU

-Pangea-prakontinent-nastala prije 4. 6 milijardi god. Iz guste i neprozirne maglice pod utjecajem gravitacije oko zvijezde, materija od H, He, O, Fe, Si i O se hladila i zgušnjavala- izvire magma nastaje kora, izvire i plin, nastaje praatmosfera i hidrosfera-kondenzacija-Mjesec-povezan privlačnom silom sa Zemljom,nastao prije 4. 6 milijardi g. sudarom Zemlje i nekog nebeskog tijela-nema ni atmosfere ni vode, krateri-zbog sudara;pomrčina Sunca-izravno na putu sunčevim zrakama;pomrčina Mjeseca-ako uđe u Zemljinu sjenu-faze Mjeseca (mijene):1.Mlađak-za Zemlje se vidi potpuno taman jer je između Zemlje i Sunca2.Prva četvrtak 3.Uštap-kada je u položaju suprotnom Suncu sjaji punim sjajem4.Zadnja četvrtak-sinodički Mjesec-29.5 dana-vrijeme da dođe u istu fazu-siderički Mjesec-da bi zauzeo isti položaj u odnosu na zvjezdanu pozadinu-27.3 dana-vrijeme da obiđe Zemlju-Perigej-najbliži Zemlji-uzrokuje veću plimu-21.7.1969.-Apolo 11-Grci-Zemlja je kugla zbog pomrčine Mjeseca, približavanjem broda-potvrdio Magellan-elipsoid-17.st.-Richer-spljoštena na polovima i izbočena na ekvatoru-sferoid-Newton i Huygen-geoid

-Eratosten-izračunao prvi podatak o dimenzijama Zemlje, izračunao opseg Zemlje-Oz= 40 076 km PRIPREMA ZA 8.SAT:GIBANJA ZEMLJE-Rotacija-okret oko zamišljene osi od zapada prema istoku, traje 24 sunčeva sata: siderički dan-vrijeme potrebno Zemlji da se okrene za 36 u odnosu na pojedinu zvijezdu-kraći 4 min;brzina se smanjujew od ekvatora prema polovima, posljedica je izmjena dana i noći-dokazi:spljoštenost na polovima (zbog jake centrigugalne sile na ekvatoru), istočno skretanje tijela pri padu, otklon-pri kretanju prema polovima zbog Coriolisove sile otklon prema istoku, obrnuto prema zapadu-Revolucija-giba se po ravnini ekliptike (u jednom žarištu je Sunce), obrnuto od kazaljke na satu-v=29.8 km/s, zemljina os je nagnuta na ravninu ekliptike 66 33 min, pa je i ravnina ekvatora prema ravnini ekliptike nagnuta 23.5; pri revoluciji se mijenja kut upada sunčevih zraka-sumračnica-crta koja odvaja osvijetljeni od zatamnjenog dijela Zemlje-1 tropska g.=365 dana 5 h 48 min 46 s-21.3. proljeće-sunce kulminira nad ekvatorom, 12 h- proljetni ekvinocij ili ravnodnevnica -21.6.- Sunce obasjava sjevernu obratnicu, dan 16 h, ljetni solsticij ili dugodnevnica, polarni dan, Sunce je u podne najviše nad obzornicom pa pada-23.9.-12, jesenski ekvinocij-21.12.-južnu obratnicu-8 dan-zimski solsticij ili kratkodnevnica, najkraći dan, ali nije i najhladniji, polarna noć-traje 3 mj., ali su duge zore i sumraci, Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže pod obzorom-zimska polovica godine kraća od ljetne za 8 dana jer je Zemlja zimi bliža Suncu-perihel-3.1.-najbliža, ali je naša sjeverna polutka od Sunca otklonjena, kut upada sunč. Zraka je manji pa je zima; afel-3.7., priklonjena, kut upada veći-izmjena god. Doba ovisi o kutu upada sunčevih zraka-žarki pojas-Sunce obasjava pod 90 –između obratnica- 23 27, jedino tu je Sunce dva puta u zenitu-90-umjereni-23 27- 66 33-Sunce ne može biti u zenitu, najbolji uvjeti-hladni-66 33-90-zbog otklona nije moguća redovita izmjena dana i noći, maleni kut upada-pri rotaciji Zemlja opisuje plašt obrnuta stošca- to je precesija, koja je uzrokovana gravitacijom Mjeseca i Sunca i različitim raspodjelama masa na sjevernoj i južnoj polutci-baza stošca nije pravilna već ima nabore, tj. Nutacija-platonova godina- razdoblje u kojem nebeski pool opisuje kružnicu među zvijezdama, zbog toga nije pr. Zima uvijek 21, nego može biti i 22. 12.-posljedica precesije je pomicanje proljetne točke iz zviježđa Ovna u zviježđe Riba u posljednjih 2000 g.-udaljenost Zemlja-Sunce-150 mil. Km-svjetlost putuje 8 min.-v revolucije=29750 m/s-promatrač sa Zemje tijekom revolucije vidi prividni prolazak Sunca kroz 12 zviježđa-zviježđa zodijaka ili životinjskog pojasa

PRIPREMA ZA 9. SAT: RAČUNANJE VREMENA

-mjesno ili lokalno ili sunčano vrijeme- određujemo prividnim kretanjem Sunca-podne je kada je Sunce u najvišoj točki svog prividnog dnevnog hoda nad nekim meridijanom-bezbroj-željeznica-1825.,Benz-1886,zrakoplov-1903.-pojasno ili zonalno vrijeme:rotacija=360 za 24 sata, tj. 4 min za 1-24 pojasa po 15-razlika 1 sat-prema mjesnom vremenu središnjeg meridijana-0, 15, 30-Grinički-GMT-Greenwich Mean Time-zapadnoeuropski pojas, srednjeuropski pojas-Cet-7.5-22.5 E, istočnoeuropski, zapadno oduzimati 1 sqt, istočno dodavati

-službena vremena-Rusk. Fed.-11 pojaseva, Kanada-6panj, Port. I Franc. Su radi lakše komunikacije s istočnim susjedima prihvatile srednjeuropsko vrijeme-kalendar-prvi koriste Sumerani-Cezar-astronom Sosigen-reforma kalendara-uvodi prijestupnu godinu-julijanski kalendar-građanska g.=365.25 dana-Grgur XIII.-1582-gregorijanski-svaka četvrta je prijestupna, osim godina kojim završava stoljeće, a koje nisu djeljive s 400 bez ostatka(1700, 1900)--Dionizije Eqiguus-uveo 533. kršćansku eru-RH- SEV, Argentina-SEV-4,Australija-SEV +7,+8,+8.5,+9, Brazil-SEV-4 do -6, Bugarska-SEV+1,Grčka-SEV+1,Indija-SEV+4.5,Irska-SEV-1, Japan-SEV+8,Kanada-SEV-9 do -4.5,Kina-SEV+7, Solomonski otoci(Sretni)-SEV+10,SAD-SEV-6 do -9, Španjolska-SEV, Turska-SEV+2, Ukrajina-SEV+1, V.B.-SEV-1

PRIPREMA ZA 13. SAT: ORIJENTACIJA U PROSTORU

-stajalište-mjesto odakle promatramo-obzor-prostor koji vidimo-crta obzora-dokle vidimo, tu se prividno dodiruju Zemlja i nebeski svod-prije koristili istok, lat. Oriens-orijentirati se-Arapi-kulninacija Sunca-jug-14.st.-kompas-sjever, Kinezi, Normani, Italija-14.st.-romanska vjetrulja-kutevi od 45-8 smjerova-germanska vjetrulja-16-22.5-N,S,E,W,NNE,NE,ENE,ESE,SE,SSE,SSW,SW,WSW,WNW,NW,NNW-pomoću Sjevernjače-najsjajnija u zviježđu Malog Medvjeda-pomoću kompasa-magnetni pol na 77.5N i 102 W (Otoci Kraljice Elizabete),a južni 64 S i 135 E-kut magnetske deklinacije-magnetska igla i smjer geografskog pola-izogone-linije koje spajaju mjesta iste magnetske deklinacije-azimut-kut koji zatvaraju pravac sjevera i pravac objekta u smjeru kazaljke na satu-plovidba, avijacija-kurs

PRIPREMA ZA 14. SAT: ORIJENTACIJA NA STUPANJSKOJ MREŽI

-ekvator 40000 km-kružnica-paralele ili usporednice-zamišljene kružnice koje opisuju Zemlju od zapada prema istoku, bezbroj, ali 180-meridijani ili podnevnici-polukružnice, bezbroj, 360-stupanjska mreža-mreža meridijana i paralela, koordinatni sustav sfere kojim određujemo položaj na zemljinoj površini-geografska širina-kutna udaljenost neke točke od ekvatora prema Sjevernom ili Južnom polu-90 N i 90 S-dužina- kutna udaljenost od početnog meridijana prema zapadu ili istoku, 180 E, 180 W, Grinički meridijan-1884, neki koriste i Pariški ili onaj koji prolazi kroz gl. Grad neke države-dužina-pomoću mjesnog vremena-kronometar

-Zagreb-46 N, 16 E-ortodroma-najkraća udaljenost između dva mjesta na Zemlji-avioni, pod različitim kutevima sječe meridijane, grč. Ravni put-loksodroma-sječe meridijane pod istim kutem-lako odrediti kurs-brodovi-grč. Kosi put-koordinatni sustav horizinta i ekvatora-svod oko nas, eter-Grci-mitologija, visina-kut od horizonta do objekta,zenit-najviša točka nad horizontom, nadir-najniža točka-satne kružnice-meridijani na nebu-proljetna točka-nebeski grinič-nebeski ekvator-dnevne kružnice-nebeske paralele-deklinacija-kutna udaljenost dnevne kružnice od nebeskog ekvatora-rektascenzija-geografska dužina

PRIPREMA ZA 16. SAT: PREDOČAVANJE ZEMLJE NA GLOBUSU I NA GEOGRAFSKOJ KARTI

-kartografija-znanost o kartama-geodezija-znanost o metodama mjerenja zemljišta-najstariji kartografski prikaz je babilonska pločica s poč. 4. tis. S prikazom Mezopotamije i Eufrataa)konformnost-vjernost kutovab)ekvivalentnost-vjernost površinac)ekvidistantnost-vjernost udaljenosti-globus-najvjerniji prikaz Zemlje-najstariji iz 1492. Martina Behaina iz Nurnberga-karta-umanjena predodžba Zemlje na ravnoj plohi (papiru)-Sumerani, itinerari, portulani, najstarija karta u Hrv je Stjepana Glavača iz 18. st.1.matematički elementi:stupanjska mreža, okvir karte, mjerilo, projekcija2.geografski:prirodna osnova i društveni sadržaji3.redakcijski:naziv karte, izvori i vrijeme izrade, mjerilo, tumač4.dopunski:grafički prikazi, tablice i tekst-atlas-zbirka karata-najstariji Orteliusov iz 1570-mjerilo-pokazuje odnos dužina na karti i u prirodi: 1: M (modul)1.brojčano ili numeričko-1:100 000=1:100 000 cm=1:1 km-što je modul veći veće je i umanjenje, pr. Ako imamo isti prostor veći moduil, manja površina, tj. 1 cm predstavlja veću dužinu u prirodi-krupna mjerila: do 1: 100 000-srednja: 1:100 000 do 1: 1000 000-sitnija: više od 1: 1000 000-što je modul veći karta prikazuje veći prostor, ali manje sadržaja-s promjenom, modula mijenja se i površina predočenog prostora s kvadratom, pr. Ako prepolovimo modul, npr, s 100 000 na 50 000 površina slike će se povećati za 4 puta, što će biti ako s 100 000 smanjimo mjerilo na 400 000 (slika će se smanjiti za 16 puta-b)dužinsko ili grafičko ili linijsko-ravna crta podijeljena na jednake dijelove , lijevo sitniji dijelovi-pomoću šestara, papira

PRIPREMA ZA 17. SAT: KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE

1.valjkaste ili cilindrične-na plašt valjka

-najveće deformacije, paralele su ravne crtea)Mercatorova-meridijani su ravne crte, kako i paralele koje se proporcionalno razmiču prema polovima-očuvana konformnost, ne ekvivalentnost (usporediti Grenland i Australiju), ekvidistantnost ispunjena uz ekvator, iz 1538. godineb)Goodeova segmentirana-kako bi smanjio deformacije za svaki kontinent uzeo središnji meridijan, lepezastac)Molweide-Babinetova—elipsasta, pčuvana ekvivalentnost, ne konformnost2.stožaste ili konusne-na plašt stošca, za izradu karata polutki , meridijani se zrakasto šire iz jedne točke, a paralele su lukovi koncentričnih kružnicaa)Ptolomejevab)Booneovac)Lambertova3.horizontne ili azimutske –na ravninu, vjernost azimutaa)stereografska-paralele su koncentrične kružnice među kojima se razmak proporcionalno povećava, a merdijani su zrakasti pravcib)Lambertova ekvivalentnac)Van der Grintenova-za izradu zidne karte svijeta, ekvator i središnji meridijan su okomiti pravci jednake dužine, meridijani su lukovi, paralele su zakrivljene prema polovima, zbog deformacija polovni krajevi se izrezuju

-prema načinu prenošenja stupanjske mreže:1.obične-stupanjsku mrežu ucrtavamo kao ravne pravce, kružnice i lukove-nije ispunjena ekvivalentnost2.konvencionalne-matematičkim postupcima prenošenje

-prema očuvanoj vjernosti:1.ekvivalentne2.ekvidistantne3.konformne

PRIPREMA ZA 18. SAT: IZRADA PODROBNIH (IZVORNIH) KARATA

-primjena barometra-s porastom nisine tlak sew za svakih 10. 5 m smanjuje za 1 hektopaskal ili nivelmana-dvije letvice i dalekozor1.trigonometrijski premjer-sustavom trokuta pomoću teodolita (dalekozora), danas pomoću GPS-a2.daljinska istraživanja-pomoću letjelica okomitim snimanjem-aerofotogrametrija, trodimenzionalno3.upotrebom skenera-nastaju infracrveni snimci u boji-multispektarni skeneri4.televizijski snimci-iz umjetnih satelita-1972. NASA lansirala prvi satelit

5.radari-reperi su točke na terenu (kameni stupovi) s točno izmjerenom h

-podatci se unose na izvornu topografsku kartu u mjerilu 1: 5 000-listovi topografske karte izdvajaju se prema Gauss-Krugerovoj mreži-listovi su dijelovi pojasa uzduž središnjeg meridijana (za RH su 15 E i 18 E)-drugi način izdvajanja listova je poliedarski-list mjerila 1:200 000 predočava prostor od 1 g. d i g. š., 1: 100 000 od 30 min

PRIPREMA ZA 19. SAT: SADRŽAJ GEOGRAFSKE KARTE

-generalizacija-veća kada je sitnije mjerilo-prirodna osnova čini kostur karte: reljef, voda, klima, tlo, vegetacija i obalna crta-metode prikazivanja rewljefa:1.metoda krtičnjaka-najstarija-Glavačeva karta2.metoda crtkanja-šrafiranje-strma strana-kraće i gušće crtice, spora i skupa3.izohipse-crte koje spajaju točke iste nadmorske visine-izobate-iste dubine-ekvidistanca-stalna visinska razlika između izohipsa-karte 1:25 000-e=10 m1: 50 000 i 1:100 000-e=20 m1:200 000-e=100 m4.metoda sjenčanja5.metoda bojanja-zelena-nizine(0-200m),svijetlosmeđa(200-1000m),tamnosmeđa-planinska uzvišenja, bijela-snijeg i led;na kartama sitnijeg mjerila;vode-plava, vegetacija-zelena, bijela-obradive površine-kote-točke na karti s izmjerenim h-toponimi-nazivi mjesta na kartama-prezimena, treba pisati izvorne nazive: Wien (Beč), Beijing (Peking), Mumbai (Bombay)-nomenklatura-unošenje nazivlja na karte

PRIPREMA ZA 20. SAT: VRSTE KARATA

I.prema pouzdanosti:1.izvorne ili konkretne- predočavaju manji dio prostora + veći sadržaja)planovi-do 1:10 000, stariji za RH 1:2880, noviji 1: 2 500, čuvaju se u katastrub)topografske-1: 10 000-1:200 000-reambulacija-postupak obnavljanja sadržaja2.pregledne-generalizacija izvornih karata (apstraktne ili generalizirane)II.prema sadržaju1.opće-prirodni + društveni elementi,nekad nazivane i fizičke2.tematskje:geološke, geomorfološke,hidrološke, klimatske, povijesne, gospodarske, cestovneIII.prema načinu upotrebe:1.priručne-držimo ih u rukama:planovi, topografske karte, pregledne-atlasi-zbirke karata:atlas svijeta, nacionalni,tematski, školski2.zidne-čitaju se s udaljenosti od 3 m, a sadržaji se uočavaju do 10 mIV.pomorske (navigacijske) karte.kopneni prostor uglavnom je prazan

-imaju ucrtanu vjetrulju, okvir sadrži širinu i dužinu, azimut, tj. Kurs-portulani-Španjolci1.podrobne:1:3000-1:20 0002.pregledneV.ostale geografske predodžbe:1.skica (kroki)2.fotografija-najvjernija predodžba prostora3.blok-dijagrami4.profili

PRIPREMA ZA 21. SAT: UPOTREBA I VAŽNOST KARATA

-karta je uvijek orijentirana prema sjeveru-kurvimetar-mjerenje udaljenosti-površine pomoću Gaus-Krugerove mreže ili sprave planimetra-danas se sve radi pomoću GIS-a-geografski informacijski sustav-računalo, preklapanje sadržaja

PRIPREMA ZA 25. SAT: OBLICI I ELEMENTI RELJEFA

-reljef-skup svih ravnina i neravnina na Zemljinoj površini-nastaje djelovanjem endogenih (unutrašnjih;unutrašnja toplina, tlak i sila gravitacije pri čemu dolazi do kretanja litosfernih ploča:sudaranja i razmicanaj) i egzogenih (vanjskih:sunčeva energija, sila gravitacije+ čovjek) procesa-osnovni reljefni oblici (tipovi reljefa):I. uzvišenjaa)brijegb)brdoc)gorad)planinae)planinski sustavi

a1)Hrbat-pravilno izduženib1)masiv-bez prostorne orijentacije

II.udubljenjaa)ponikveb)kotline-udubljenja sa svih strana omeđena planinamac)zavale-veće-Požeškad)doline-nastaju radom tekućica-hipsografska krivulja-pokazuje odns visina kopna i dubina mora-srednja visina kopna=840 m(max 8848 Mt.Everest)-šelf-priobalje do 200 m dubine-srednja dubina mora=3 800 m(max 11 034 m-Marijanski jarak)-srednja visina zemljine površine_2400 m-podjela reljefa s obzirom na nadmorsku visinu, tj. Hipsometrijska obnilježja:a)nizine(0-200 m)b)pobrđa i niža gorja(200-500 m)c)sredogorja(500-1500 m)d)visokogorja ili planine(više od 1500 m)-podjela svjetrskog mora-batimetrijska(dubinska) obilježja:a)neritska zona(0-200 m)b)Batijalna(200-3000 m)c)abisalna(3000-6000m)

d)hadalna(više od 6000m)-hladniji dio mora je bogatiji životom-puno planktona (Sjeverno more), a i dubinski dio-energija reljefa ili vertikalna raščlanjenost-predstavlja relativnu visinu određenog područja u okviru 1 km kvadrati, tj. Prosjek promjene visine(min-max) podjeljeno s površinom:a)raščlanjene ravnice(5-30 m/km2)b)slabo raščlanjen reljef(30-100 m/km2)c)umjereno raščlanjen(300-500)d)vrlo izrazito raščlanjen(više od 500)-nagibi padina-kut između površine padine i horizontalne ravnine:a)ravnice(0-2 stupnja)b)blago nagnute padine(2-5)c)nagnute padine(5-12)d)znatno nagnute padine(12-32)e)vrlo strme padine(32-55)f)strmice ili litice(više od 55)

PRIPREMA ZA 26. SAT:FOSILI-OGLEDALO GEOLOŠKE STAROSTI

-fosili-ostaci životinja i biljaka iz proteklih razdoblja Zemlje-petrifikacija-okamenjivanje ljuštura-paleontologija-znanost o fosilima-provodni fosili-karakteristični za manja geološka razdoblja pa se pomoću njih određuje relativna srtarost-pomoću novih metoda se određuje apsolutna starost-pomoću brzine poluraspada radioaktivnih elemenata-rubija,urana(U235),ugljika(C14)-geološke ere:I.prekambrij-4.5 milijardi g.-545 mil. G.-nastanak Zemljine kore hlađenjem magme-nastali štitovi(Kanadski) i ploča(Ruska)-prvi tragovi života-Afrika-prije 3.5 milijardi g.-modrozelene alge-ledeno doba;otopljeni kisik u moru je omogućio život, koji postoji samo u moruII.paleozoik-orogeneze:a)kaledonska(kambrioj-devon),b)hercinska(karbon-perm)-pojava prvih kopnenih biljka(papratnjače),vodozemaca i gmazova;545.-251.mil.g.a)kambrij-eksplozija životab)ordovicij-prvi kralježnjacic)silur-prve kopnene životinje,izlazak iz morad)devon-razvoj ribae)karbon-prvi gmazovif)permIII.mezozoik-251-65 mil.g.-jedan kontinent-pangea,alpska orogeneza(trijas)a)trijas-prvi dinosaurib)jura-prve pticec)kreda-izumiranje dinosauraIV.kenozoik1.tercijar-65-1.8 mil.g.-prevlast sisavaca-najjači stupanj alpske orogeneze, pojava prvih primata i prvi čovjek-australopitek(Afrika, prije 1.5-5.5 mil g.)2.kvartara)pleistocen-glacijali(ledeno) i interglacijali(zatopljenje)doba-prije 50 000 g. pojava čovjeka

b)holocen-prije 10 000 g.-nakon zadnjeg ledenog doba-WurmPRIPREMA ZA 28. SAT:MINERALI I STIJENE

-najveće dubine:Marijanski jarak (11034m)-najveće piustinje:Sashara (9 mil km2),Gobi(2 mil km2),Kalahari (1 mi km2)-najviši vrhovi:Mt Everest (Himalaja-Nepal-8863m/8848 m),K2(Karakorum-Pakistan-8610 m),Kilimanjaro (5895 m), Mt McKinley (Alaska Range-6194 m),Aconcagua (Ande-6960 m),Mont Blanc (Alpe -4807 m),Dinara (Dinara-1831 m),Sveti Jure (Biokovo-1762m),Vaganski vrh (Velebit-1757 m)-najniža depresija: Mrtvo more (Izrael/Jordan- -400 m)-najveća jezera:Kaspijsko jezero,Viktorijino;Ladoga i Onega (najveća jezera Europe-Rusija)-najduže rijeke:Nil,Amazona,Mississippi-Missouri-najveći otoci:Grenand,Nova Gvineja,Borneo-najveći gradovi:Tokyo(27 mil st.),Sao Paulo(16.4),New York (16.3)-najviše građevine:Petronas Towers(Kuala Lumpur-451 m,Sears Tower(Chicago),World Trade Center (NY)-Najviši toranj:CN Tower(Toronto-Kanada-553 m, a najviše mjesto na svijetu na koje se može doći liftom-minerali-sastavljaju stijene koje čine zemljinu koru, nastaju kristalizacijom atoma,iona i olekula,a raspoređeni su u prostorne rešetke-amorfni minerali-nepravilne unutrašnje građe-najmekši talk,najtvrđi dijamant-najčešće nastaju hlađenjem magme-99 % litosfere čine minerali kisika,silcija,željeza,aluminija,kalcija,natrija,magnezija i kalija-stijene-nakupine minerala:1.vulkanske stijene-ishodne stijene-nastaju hlađenjem magme,najzastupljeniji silikatia)intruzivne-nastaju u unutrašnjosti Zemlje dugotrajnim polaganim hlađenjem magme pod visokim tlakomb)efuzivne-nastaju pri naglom izbijanju magme u obliku lave na površinu Zemlje-lava se brzo stvrdne u amorfnu (nekristaliziranu) masu ili opsidijan-plovućac (pliva na vodi-mnogo praznina)c)žične-prijelazni oblik,nastaju u pukotinama kroz koje se magma probija-kisele (više od 62 % SiO2)-granit-neutralne (52-62%)-andenzit-bazične (40-52)-bazalt-ultrabazične (manje od 40 %)-peridot2.taložne ili sedimentne-5 % volumena Zemljine kore,ali 75 % površine-nastaju taloženjem ili sedimentacijom materijala nastalog razgradnjom drugih stijenaa)klastične-nastaju od odlomaka starijih stijena zbog trošenja (npr. Učinak atmosfere-pustinje,padine,smrzavanje pa pucanje,valovi)-krupnozrnati klastiti ili ruditi (promjer fragmenata veći od 2 mm)-kršje,breče,šljunci-srednjezrnati ili areniti-sitnozrnati ili lutiti-mulj,glina,šejl,prapor ili les

b)kemijske-nastaju kristalizacijom iz otopina visoke koncentracije soli-gips ili kuhinjska solc)Biogene (fitogene i zoogene):vapnenci i dolomiti (54 % RH)-lapor ili lupina-sastoji se od minerala kalcita,dolomita i gline-od njega se proizvodi cement-ugljen-nastaje od biljnih organizama karbonaizacijom-nastanak počinje tresetom,pa lignit,smeđi ugljen,kameni ugljen i antracit-nafta-nastaje na dnu zatvorenih mora gdje vladaju anaerobni uvjeti ugibanjem organizama i raspadanjem pomoću anaerobnih bakterija-naftna ležišta3.metamorfne ili preobražene-nastaju preobrazbom drugih stijena uz povišeni tlak i temp.-mramor-nastaje od vapnenca-škriljavci-gnajs-nastaje od škriljavaca

PRIPREMA ZA 29. SAT: ZEMLJINA GRAĐA

-lupinasta građa:1.jezgra ili NiFe-građena od nikla i željezaa)unutrašnji dio-do dubine od 5080 km,tvrdb)vanjski dio-tekući,do dubine od 2900km2.Gutenberhgova ploha diskontinuiteta-2900 km dubine,odvaja jezgru od plašta3.plašt-2900 km-40 km dubine,sastavlje od magme-uvjet endogenih procesaa)donji plašt-između je astenosferab)gornji plašt-vruće točke-mjesta najjačeg izdizanja magme-mogu nastati otoci (Hawaii)4.Mohorovičićeva zona diskontinuiteta-12-50 km,1909. pomoću potresa u Pokuplju uvidio je da se valovi ne šire jednako i tu su granice5.litosfera-gornji plašt+zemljina kora6.zemljina koraa)gornji sloj ili granitna kora-SiAlb)donji sloj ili bazaltna kora-SiMa(Mg)-kontinentska-34.5 % površine, debljine do 70 km-oceanska-debljine 4-20 km, 59.5 % površine Zemlje-prijelazna-6 %,najnestabilniji dio,potresi-geotermijski stupanj-za svakih 33 m temp. Se u unutrašnjost poveća za 1 C-u jezgri 5500 C-Tetis-praocean

PRIPREMA ZA 30. SAT: GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA I RELJEF ZEMLJE

-Wegener dokazao postojanje Pangea-Tektonika ploča–teorija o postojanju litosfernih ploča,ima ih 20-najveća Pacifička-Tipovi granica među pločama1.konstruktivna-udaljavanje-spreading-stvaranje srednjeoceanskih hrptova -2-10 cm/god.-široki 2000 km, a dugi 60 000 km-8% Zemljine površine

-prilikom razmicanja ploča nastaju duboki lomovi (npr. Istočnoafrički tektonski jarak), koji se šire u izdužena ora, pa u oceane-oceanizacija-primjer. Razmicanjem Afrike i Arapskog poluotoka nastalo Crveno more2.destruktivne-povlačenje ili subdukcija-nastaju dubokomorski jarci-posljedica su i potresi-hipocentri se javljaju na zakošenoj plohi-Benioff zona-ako dolazi do podvlačenja oceanske pod kontinentsku ploču nastaju ulančane planine-Ande, Kordiljeri, kao i eksplozivni vulkani (Mt. ST. Helens u SAD-u)-ako dolazi do podvlačenja oceanske pod oceansku pojavljuju se vulkani na morskom dnu, ako je vulkanska aktivnost dugotrajnija nastaju vulkanski otočni lukovi koji zatvaraju rubna mora-Japanski i Marijanski-pri podvlačenju kontinentske pod kontinentsku dolazi do orogeneze-nastaju planinski lanci (Indijska i Azijska-Himalaje;Alpe i Ural)3.konzervativne-duž rasjeda dolazi do usporednog pomicanja-rasjed San Andreas u Kaliforniji (smcanje Pacifičke i Sjevernoameričke)

PRIPREMA ZA 31. SAT:ENDOGENI ILI UNUTRAŠNJI POKRETI I OBLICI

-sloj je osnovni pojavni oblik litosfere izgrađen od sedimentnih stijena-sastav govori o uvjetima i vremenu nastanka, omeđen s 2 slojne plohe-svi slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja čine topografsku krovinu, a ispod topografsku podinu, a prema starosti-starije-stratigrafska podina i mlađe-stratigrafska krovina-stratigrafija-dio geologije koji proučava geološku prošlost Zemlje-plastičnim nastaju bore zbog svijanja stijena pri bočnim pritiscima ili kompresiji-ispuppčani dio-antiklinala-izbočenja-Kornati-otoci;ulegnuti-udubljenja-sinklinala-Kornati-kanali;tjeme antiklinale-najizbočeniji dio-najmlađi, jezgra-najstraije;jezgra sinklinale-najmlađi, dno-najstarije;osnovna ploha dijele boru na 2 krila-podjela bora:uspravne, kose,prebačene, polegle, utonule;normalne, izoklinalne, lepezaste i kutijaste-Velebit je zapravo krilo antiklinale-rasjedi-krte deformacije stijenskih naslaga u litosferi, nastaju pod utjecajem sila gravitacije, ekspanzije (razdvajanja) ili kompresijskim pritiscima-kada pritisak nadjača elastičnost stijena puca i stvaraju dva stijenska bloka ili krila, koja se kreću duž rasjedne plohe ili paraklaze-krilo ispod je podinski, a iznad paraklaze krovinsko-rasjede dijelimo na :1.normalne-gdje se krovinsko krilo spušta u odnosu na podinsko2.reversne-obrnuto3.horizontalne ili transkurentne-horizontalni pomak krila duž paraklaze-tektonska graba ili jarak-sastoje se od dva ili više rasjeda pri spuštanju krila-timor ili horst-gromadna gorja Panonske nizine koja su izdignuta mlađim tektonskim pokretima-navlake-strukturne jedinice litosfere u kojima krovinske naslage leže preko podinskih naslaga, a nastaju kao posljedica kompresije-grade velike planinske lance-Alpe-erodirane, pa podinske naslage izbijaju na površinu kao okac, a manji dijelovi navlake zaostaju kao navlačci-transgresija-napredovanje vode na kopono-naš dio Jadrana

-regresija-povlačenje mora-talijanski dio JadranaPRIPREMA ZA 33. SAT.VULKANIZAM, POTRESI I NJIHOVE POSLJEDICE

-na površini nastaju efuzivni oblici:1.pukotinski tip-mirno izljevanje2.vulkanske erupcije ili eksplozije-kaldera-jaka eksplozija, ponekad razara i krater-vulkan može izbacivati peppeo, dim, vodenu paru, prašinu ili tuf (plodno), lapile(nastaju skrućivanjem u zraku, promjer 2-64 mm) i vulkanske bombe-građa vulkana:magmatsko ognjište, dimnjak, krater, kupa, parazitske kupe-intruzivni oblici-magma ne prodire na površinu, pa nastaju podzemni oblici: batolit(površine veće od 100 km 2), lakolit,sklad(horizontalno tijelo nastalo utiskivanjem magme među slojeve),žile,neck(ostatak dimnjaka)-fumarole(izbijanje plinova) i termalna vrela;gejziri(Island-grijanje,Yellowstone-Old Faithful)-lahari-tokovi lave-150 km/h-najviši vulkani:Etna(3350 m, ima 270 kratera),Popocatepetl(;exico-5452m)-na poluotoku Kamčatki se nalazi 120 vulkana-Hawajski vulkanski niz je nastao pomicanjem iznad litosferne ploče, česti u Tihom oceanu-Pacifički vatreni prsten, od Aljaske do Novog Zelanda-subdukcija pacifičke pod sjevernoameričku, južnoameričku i euroazijsku ploču-potresi ili zemljotresi-vezani uz gibanje litosfernih ploča, kratkotrajna ili dugotrajna podrhtvanja tla zbog oslobađanja energije u litosferi-hipocentri i epicentri-podjela prema uzrocima:urušni, vulkanski i tektonski(na granicama ploča)-prema dubini hipocentara:plitke(do dubine od 70 km), srednjeduboki (70-300 km) i duboki (300-700 km)-intenzitet-jačina potresa na površini Zemlje-Mercallieva ljestvica (MCS-12 stupnjeva)-jači od 5 stupnjeva mogu uzrokovati štete, a od 8 ruše 25 % zgrada-magnituda-jačina oslobođene energije-9 stupnjeva-Richterova-seizmografi mjere brzinu potresnih valova-potresi:Dubrovnik-1667.-podmorski potresi izazivaju tsunamije-valovi se šire brzinom od 800 km/h-najjači potresi 20. st:Čile (1960.),Aljaska, Rusija, Japan i Indija-rasjed San Andreas-česti potresi

PRIPREMA ZA 34. SAT:EGZOGENI PROCESI I RELJEF

-fluvijalni reljef (tekućice)-marinski reljef (mora)-glacijalni reljef (led)-vjetrovi (eolski reljef)-krški reljef (kemijsko otapanje stijena)-biogeni procesi (biljke)-korozija-najvažniji način kem. Trošenja stijena-nastaju jame:Lukina jama (najdublja-1392m) i Lamprechtsofen – Vogeschacht (Salzburg-Austrija-1632 m)-badland-područje pokriveno vododerinama i jarugama-procesi:

1.puženej-1 do 2 cm god.2.tečenje ili soliflukcija-gdje je tlo zaleđeno-površinski sloj se ljeti otapa pa klizi3.kliženje-odvija se iznenadno, gdje se nalazi vodonepropusni glinoviti sloj4.urušavanje-pucanje stijena pod utjecajem leda, veći nagib5. odronjavanje-stvaranje pukotina zbog kolebanja temp. I pucanja stijena-akumulirani materijal u podnožju stvara predgorske stepenice ili pedimente

PRIPREMA ZA 36. SAT:FLUVIJALNI PROCESI I RELJEFNI OBLICI

-temeljnica-voda u podzemlju, naišavši na nepropusne stijene izbija kroz izvoe-stvara potoke i rijeke, koji vrše erroziju i stvaraju fluvijalne ili riječne reljefne oblike-najjača erozija gdje je najviši pad -razvodnica-dijeli 2 sliva-dubinska erozija-u gornjem toku-bočna erozija-u donjem toku-mogu se oblikovati vodopadi i slapovi (više padova preko kaskada-sedrenih barijera-nastaje taloženjem CaCO3 oko algi i mahovina)-voodpadi predstavljaju mjesta gdje dolazi do najjačeg unazadnog usijecanja riječnog korita regresijskom erozijom-Niaga, Viktorijini-voda potkopava stijene pa se urušavaju, vodopad se pomiče unazad-gusarstvo ili piraterija-susjerdni slijev preuzima vodu, skraćuje se zbog otjecanja tekućica prema novom slivu-rijeka probije razvodnicu-meandri-Prekodravlje-zbog bočne erozije u srednjem toku-mogu nastati mrtvaje (otsijecanje), a procesom eutrofizacije, tj. Truljenjem vrbe, trske, šaša dolazi do zatrpavanja-akumulativni oblici:plavina, sprud-nanosi na dnu rijeke, ade (otoci), naplavne ili holocene ravni(poloji-uz Savu-Lonjsko i Jelas polje, visoki vodostaji pa se rijeka izlije, mulj),delta(razgranato ušće)-terase-oblikovane tijekom ledenog doba, kada su rijeke nanosile morenski materijal-nastale aluvijalne ravnice-a tekućica usjekla nova korita i nastaju terase-doline:1.jednostavne-šire se od izvora prema ušću2.složene ili kompozitne-izmjena proširenja i suženja u obliku sutjeski i klanaca (gdje je tvrđi materijal)3.kanjoni-Zrmanja, Krka-krš,Neretva-800 m (2. u Europi), Grand Canyon-1800 m-rijeka Colorado)4.poligenetske doline-više procesa5.klisure-doline strmih strana-jaka dubinska erozijaa)uzdužne ili longitudinalne-paralelno s reljefnim oblicimab)poprečne ili transverzalne-prethodne ili anteceddentne-starije od reljefa koji ih oblikuje, blage strane-zaravni ili pineplen

PRIPREMA ZA 38. SAT: MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI

-uz obalu valovi-abrazija (rad valova)+morske mijene i struje-erozijski oblici:klif, valna potkapina i abrazijska teraa-klif-strmi odsjek, potkapine-udubljenja gdje val najjače udara, klif postaje strmiji-zbnog pomicanja prema naprijed stcara se terasa-mogu se oblikovati i zaljevi

-otporniji dijelovi aostaju kao rtovi, poluotoci, hridi (na površini) i podmorski grebeni (selektivna abrazija)-AKUMULACIJSKI OBLICI:ŽAL-OBALA OD ŠLJUNKA, U PRIOBALNOM POJASU VJETAR I RIJEKE DONOSE ŠLJUNAK, SPRUD (Lido kod Venecije), prevlake ili tomboli ili primošten-povezuju hridi i manje otočiće s kopnom, otok spojen s kopnom nanosima šljunka i stijena-Primošten, St. Malo-obale:ingresijske, abrazijske, organogene, kombinirane-ingresijske-nastale potapanjem kopna, tektonske i erozijske,Nizozemska, dalmatinski tip-sinklinale-zaljevi, antiklinale-poluotoci i otoci; mogu biti:fluvijalne(potopljena riječna ušća-estuariji(prošireno riječno ušće, val širi korito rijeke i odnosi materijal, potopljene riječne doline, koje se ljevkasto šire prema oru, Temza),rijasi(Limski i Raški kanal u Istri-uži i strmih strana), delte(ušća rijeke Po, Nila-prostrane nanoisne ravnice, oblik grčkog slova delta)-krške ingresijske obale-morska voda potopi udubljenja (veće ponikve, uvale, polja u kršu-danas možda Neretva-hidroelektrane)-fjordovi-duboki i uski morski zaljevi strmih strana-Skandinavija-Norveška-nastali potapanjem ledenjačkih dolina-holocen i pleistocen-koraljne obale-temp. Iznad 20.5 C, nastaju organogenim procesima u tropskim morima, posljedica nakupljanja koralja-Veliki koraljni greben-1750 km-Australija-atol-koraljni otok-mangrovski tip obale-ekvatorijalana područja-stabla mangrove rastu u bočatoj vodi uz obalu-uz korijenje se talože nanosi-Venezuela-razvedenost obale-odnos zračne i stvarne dužine krajnih točaka-1777.7 km+4057.3 km:559 km=10.4 (2. iza Norveške)-neki kažu 11.1 za nas-otoci-dijelovi kopna u morima okruženi vodom-ako su u grupama čine arhipelage:kontinentski-u blizini kontinenata-V.B-nakon Wurma odvajanje;oceanski-atoli,koraljni,vulkanski-rt-istaknuti dio kopna koji strši u more-zaljev-dio mora uvučen u kopno-najveće svj. Luke:Shanghai,Singapore,Rotterdam-tropske kišne šume-Amazona-najveća prašuma-kisik

PRIPREMA ZA 40. SAT:Glacijalni i periglacijalni procesi i oblici

-glacijali-hladnija razdoblja, najstarija glacijacija u prekambriju, a zadnja Wurm u kvartaru prije 10000 g.-temp. Niže za 12 C i led je prekrivao 30 % zemljine površine-razina mora niža za 100 m-snjezna granica niža za 1000 m-max prije 22 000 g.-snježna granica-iznad je led, snižuje se od ekvatora prema polovima-Alpe-2 700 m, Ande na 6 100 m, Aljaska-600 m-nagomilani snijeg se pri dnu topi, voda se izdiže i smrzava u zrnati led ili firn, koji prelazi u ledenjački led-tip leda:1.ledenjački pokrovi ili inland ice i 2. dolinski ledenjaci-u njemu se nalazi otrguti komadići stijena ili til-egzaracija-trošenje i brazdanje podlog;čcirkove-izvorišna područja ledenjaka-ledenjak pri kretaju dubi podlogu i bočne strane i oblikuje ledenjačku dolinu-valov-strme strane, dna široka-oblik U

-od tila nastaju akumulacijski oblici, tj. Morene:bočne,sreišnje-spajanjem dva ledenjaka, podinske, drumlini-uzvišenja izdužena i do nekoliko stotina m, vidljiva nakon nestanka ledenjaka, završne morene koje pregrađuju dolinu i stvaraju terminalni bazen-strije-brazgotine u stijenama koje je udubilo kamenje što ga nosi led,eskeri-izdužena uzvišenja;komčić-zaobljeni kameni blokovi-topljenjem ledenjaka nastaju glacijalna jezera-Finska-fjordovi-nastali nakon posljednje oledbe kada su potopljene ledenjačke doline,Norveška-81 % ledene površine i 91 % ledene mase je na Antarktiku-debljine i do 4 776 m-fjeld-ledenjačke visoravni-periglacijalni procesi i oblici-karakteristični za rubna glacijalna područja gdje je srednja god. Temp niža od = C-permafrost i mrzlota-trajno smrznuto tlo-Sibir,Aljaska-soliflukcija-tečenje materijala niz padinu-pingo-uzvišenje nastalo zbog pojave leda u tlu zbog promjene voumena-ledenjak Columbia se najbrže kreće

PRIPREMA ZA 41./42. SAT: KRŠ, KRŠKI PROCESI I OBLICI

-skup reljefnih oblika koji su produkt kem. Trošenja (korozije) stijena topivih u vodi-vezan uz područja vapnenačkog sastava-otapanje je dio kem. Raspadanja, tj. KorozijeI.površinski krški oblici-Dinaridi-dinarski krš1.škrape-u obliku žljebova i mreža;žljebovi oštrih bridova, nastaju cijeđenjem vode niz kamen-goli krš-područja kamenih goleti-tu su karakteristične duboke škrape-pa se ta područja nazivaju škrapari ili ljuti krš-pokriveni krš-prekriven vegetacijom2.kamenice-dubine do 20 cm, plitka udubljenja3.ponikve (vrtače, doci)-ovalna udubljenja,pr. Crveno jezero kod Imotskog;mogu biti tavaste,ljevkaste, kotlaste i bunaraste-boginjavi krš-jako velik broj ponikvi3.uvale-izdužena udubljenja u kršu-duga i do nekoliko km,ispunjena crvenicom-što je zapravo glina kojoj crvenu boju daju oksidi aluminija i željeza4.polja u kršu-negacija krša, vezana uz ponornice (Ličko, Gacko, Krbavsko), često poplavljena,najveća udubljena u kršu umjerenih širina5.krške zaravni-karakteristična za tropska područja:Yunnan u Kini, Sjevernodamatinska zaravan oko rijeke Krke6.kanjoni-uske doline strmih stranaKrka, Zrmanja,karakteristični za NP PaklenicaII.podzemni krški oblici-proučava speleologija1.jame-podzemni kanali s nagibom većim od 45 supnjeva i dublji od 5 m;Lukina jama-2.spilje-nagib manji od 45 i duži od 5 m, najpoznatije Cerovačke kod Gračaca-sige-taloženi otopljeni kalcijev karbonata)stalaktiti-vise sa svodovab)stalagmiti-rastu s podovac)spiljski stupovi ili stalagnati-spojeni stalaktit i stalagmitd)saljevi-nastaju na bočnim stranama

-vrulje-izvori slatke vode na dnu mora;ponori-otvori, šupljine ili pukotine u kojima nestaje površinski tok-Pazinčica-estavele-pri vioskom pukotinskom vodostaju su vrela (vode rijeka ponornica nastavljaju tok u podzemlju i ponovno izbijaju), a za niskog vodostaja nastaju ponori površinskih tokova

PRIPREMA ZA 43. SAT: EOLSKI, BIOGENI I ANTROPOGENI PROCESI I OBLICI

-aridna područja-nedostatak padalina,humidna-višak,semiaridna-pustinje nastaju u aridnim područjima pod utjecajem vjetra (manje od 250 mm godišnje) i intenzivno raspadanje stijena zbog termičkih amplituda;obuhvaćaju 22%kopna-posebice tropska i suptropska područja visokog tlaka-pasati-pri tome važnost ima kontinentalnost (Gobi), pložaj u zavjetrini planina (Patagonija,Mohave,Kalahari) i hladne morskew struje (Namib,Atacama)-Sahara-utjecaj svega-najveća (7 mil km2);geografskim položajem (Australija, Afrika)-deflacija-ispuhivanje i prenošenje pijeska u pustinjama-hamade-kamenite pustinje;sesire-pješčane pustinje-pustinjske saće-čestice korazijom mijenjaju površinu-može nastati gur-uzvišenj-erg-pješčana pustinja,može nastati živi pijesak;dine ili sipine-duguljasta uzvišenja-strana izložena vjetru je blaža,aktivne-barhane-dine u obliku polumjeseca-vadi-suha riječna korita iz ledenog doba,danas ožive za padalina-oaze-mjesta gdje ima vode-dezertifikacija-širenje pustinje,zbog čovjeka-Afrika,rast stan.,sječa šuma-Đurđevački pijesci-prapor ili les-nastao erozijom vjetra tijekom ledenog doba, pleistocena-Đakovačka i Vukovarska lesna zaravan-vjetar je ispuhivao iz morena sitne čestice i prenosio ih-cernozem-jedno od najplodnijih tala-Susak-biogeni rocesi-koraljni i magrovski tip obale;sedra (Plitvice i Krka)-taloženi CaCO3 na algama i mahovinama-antropogeni procesi-ljudska aktivnost-KOrintski kanal,Sueski kannal-destrukcijski oblici-usjeci i škljunčare;akumulacijski-nasute površine-izgradnja jezera-Peruča,gradnja nasipa, polderi u Niz.-klimamorfološka područja:1.humidno2.aridno-manje od 250 mm padalina3.periglacijalno-subpolarno područje-srednja temp niža od 0 C-permafrost,kratka ljeta-Kanada,Aljaska,Euroazija-zbog kontinentalnosti već na %= N fi4.glacijalno-polarna područja-snijeg-najveća pustinjska biljkakaktus,najveće životinje su deve

PRIPPREMA ZA 47. SAT:KLIMATSKI MODIFIKATORI I ELEMENTI

-klimatologija i meteorologija (proučava vrijeme), a sinoptička meteorologija prognozira vrijeme-kratkoročne (do 3 dana),srednjeročne i dugoročne (preko 10 dana)-WMO-vrijeme-trenutačno stanje atmosfere;klima ili podneblje-sporije se mijenja-prosječni tijek vremena na određenom prostoru u standardnom periodu od 30 g.

-klim. Modifikatori:a)rotacija-danju je veća insolacijab)revolucija-nagnutost zemljine osic)geografska širina-što je kut upada zraka veći jače je zagrijavanjed)atmosfera-dio zračenja reflektira, dio apsorbira a dio propuštae)nadmorska visina-s porastom se smanjuje tlak i temp.f)brže zagrijavanje i hlađenje opna od morag)morske struje-golfska struja povećava temp. (Murmansk), a Humboldtova smanjuje temp.h)reljef-prisojne padine su toplije-atmosfera-Zemljin plinoviti omotač-donji dio je najgušćia)troposfera-iznad polova 9 km, a ekvatora 15 km-smanjivanje temp. S porastpm visineb)stratosfera-stvaranje ozona koji upija UV zračenje-do 45 kmc)mezosfera-najhladniji dio-do 80 kmd)termosfera-do 600 km-povećanje temp.,visok stupanj ionizacije-ionosferae)egzosfera-iznad 1000 km-stalni sastav do 80 km-78 % N,21% O,CO2-onečušćivći atmosfere ili aeropolutanti-prije freoni iz sprejeva-Kyoto,najveća iznad Antarktike,freoni od O3 stvaraju O2-kisele kiše nastaju ispuštanjem kemikalija iz automobioa i ind-uništavaju šume-smog-mješavina magle i dima-London-smoke=dim+fog=magla-najviše naselje na 5.2 km-Peru-oko jezera Titicaca-tropopauza-prijelaz iz troposfere u stratosferu-lete avioni-brže pocrnimo u planini jer je manja gustoća zraka i manje primjesa-klim. Elementi:tračenje,temp.,tlak,vjetar,vlaga,naoblaka,padaline,snježni pokrivač-najviša temp. Izmjerena u Dolini smrti (Kalifornija)-49 C, a u Libiji 58 C,najtoplije mjesto je u Etiopiji s prosječnom temp. Od 34 C-najniža temp-Vostok-Antarktik-89.2 C,a najhladnije naseljeno mjesto je u Sibiru-72 C-najsušnije mjesto-Atacama-Čile-najvjetrovitije mjesto-Antarktila-320 Km /h

Priprema za 48. sat:temperatura zraka

-sunčevo tračenje: vidljiva svjetlost, ultraljubičasto i infracrveno toplinsko zračenje-atmosfera 25 % apsorbira, 27 % reflektira, a 48 % propusti (od toga na površinu direktno dospije 30%, a 18% odbijanjem, tj. Kao difuzna radijacija)-terestrička radijacija-dugovalna radijacija koju površina emitira-efekt staklenika-zbog povećanja koncentracije CO2, koji propušta kratkovalnu radijaciju, a zadržava dugovalnu radijaciju pa se zemlja zagrijava za 15 C-temp. Se mjeri na 2 m-srednja dnevna temp=7 h+14 h+2*21 h/4-dnevna amplituda-raspon temp. Zraka:maritimni i kontinentski-vertikalni gradijent temp.-sniženje temp. U atmosferi za 0.5 C na 100 m-temp. Obrat ili inverzija-toplije pri površini nego u atmosferi-kotline, jer hladna podloga hladi zrak iznad sebe-min temp.—89.2 C-Vostok na Antarktici, Arktik nije tako hladan zbog mora, max temp.-El Azizi u Libiji-+57.8 C

-izoterme-linije koje spajaju mjesta istih temp. Zraka-da nema izmjene kopna i mora pružale bi se pravilno u smjeru E-W-ljeti se povijaju prema polovima, a zimi prema ekvatoru-na južnoj polutci su pravilnije zbog većeg udjela mora-izohele-linije koje spajaju na kartama mjesta s istok insolacijom-sunčevo zračenje koje dolazi do Zemlje ili trajanje sijanja sunca-Hvar kod nas najviše.-termički ekvator-linija koja spaja mjesta s najvišom temp. Na svakome meridijanu-raspršena sunčeva svjetlost sadrži plavi dio spektra-oko podneva zbog najviše kratkotrajne radijacije, spuštanjem Sunca prema obzoru povećava se udio dugovalnog zračenja-crveni dio spektra pa je nebo bijelo, pa crveno-advekcija-horizontalni prijenos topline-mjeri se termometrima i termografima-atmosfera se zagrijava većim dijelom od topline koju odašilje tlo-odnos zagrijavanja mora i kopna je 6/10-utjecaj morskih struja-Golfska-Murmansk ili Bergen i Hebron (oko Kanade) na 60 N, ali Bergen-topla Golfska, a Hebron hladna Labradorska-RH-max-Karlovac-1950-42.4 C, min-Čakovec-1919- -35.5C

PRIPREMA ZA 49. SAT: TLAK ZRAKA

-pritisak stupca atmosfere na Zemljinu površinu-mjeri se barometrom u Pa (hPa)-standardni je 1013 hPa (101325 Pa)-topli zrak se širi pa ia niži tlak, a hladni je gušći-s porastom visine se smanjuje-barometrijska stopa-vrijednost za koju se snižava;sinoptičke karte-prikazuju stvarno stanje tlaka u određenom trenutku-izobare-krivulje koje povezuju mjesta s istim tlakom;polja tlaka-područja visokog ili niskog tlaka;barometrijski max-područje u kojem se tlak smanjuje od središta prema rubovima-označava se s V-zrak struji prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere prema nižim-pri puštanju se zrak grije-nema padalina-anticiklone-suho i sunčano vrijeme-barometrijski min-ciklone-N-zrak struji prema središtu, izdiže se i hladi-kondenzacija-padaline i promjenjivo vrijeme-stalna poja tlaka-uz ekvator cijele god. Pojas niskog tlaka, iznad obratnica suptropski max, na sjevernoj polutci iznad polarnice polja niskog tlaka, a iznad Arktika i Antarktika područje visokog tlaka-u siječnju se kontinenti na sjevernoj polutci jako ohlade pa nastaju polja visokog tlaka:Sibirski i Kanadski max, a iznad oceana polja niskog tlaka:Islandski i Aleutski min-u siječnju nad oceanima Azorski i Havajski max-vjetar-horizontalno strujanje zraka zbog razlike u tlaku-brzina se mjeri anemometrom i izražava u m/s ili čvorovima (1 čv=1.852 km/h ili 0.5 m/s)-učestalost se prikazuje ružom vjetrova;vjetrobrani-autoput A1-oko Knina i Gračaca-stalni vjetrovi-pušu cijele god.-pasati-od obratnica prema ekvatoru, tj. Iz suptropskih max. Prema pojasu niskog tlaka nad ekvatorom-zbog Coriolisove sile skreću premaistoku;glavni zapadni-iz suptropskih max. Prema umjerenim širinama;polarni istočni vjetrovi-pušu iz pojasa visokog tlaka nad polovima preema polarnicama

PRIPREMA ZA 51. SAT: VLAGA U ZRAKU I PADALINE

-vlaga-vodena para u atmosferi, dospijeva isparavanjem;zrak je zasićen kada se u njemu nalazi najveća moguća količina vodene pare-apsolutna vlaga-broj grama vodenwe pare u

1 m3 zraka,relativna vlaga-postotak zasićenosti zraka vodenom parom-porastom temp. Smanjuje se relativna vlažnost-nastanak padalina-snižavanjem temp. Ili povećanjem vodene pare dolazi do kondenzacije (prijelaz u tekuće stanje)-rosište-temp. Pri kojoj zrak postaje zasićen vodenom parom, ako je temp. Rosišta niža od 0 C dolazi do sublimacije;maga nastaje u donjem dijelu troposfere naglim hlađenjem zraka od ohlađene podloge;oblaci-vidljive nakupine kapljica vode iznad 0.5 km visine:kišni (nimbus),kumulus (nema kiše, bijeli),stratus (sitne kapljice,sivi),cirus (bijeli oblaci, znak približavanja ciklone-prvo zatopljenje zbog tople fronte, pa padaline), kumulonimbus (jaki pljuskovi,ružni)-padaline:kiša (promjer do 3 mm),snijeg, tuča nastaju iz obaka, a pri tlu rosa, mraz i inje-nastaje kada se pothlađene kapljice hvataju po predmetima i odmah zaleđuju-podjela padalina po načinu postanka: konvekcijske (nastaju izdizanjem zraka i hlađenjem adijabetički-za 100 m 1 C),orografske (uz reljefnu prepreku zrak se hladi i kondenzira),frontalne (na frontama kada se hladni zrak potkopava pod topli koji se izdiže i hladi)-količinu mjerimo u mm na 1 m2=1 l-najviše padalina:Južna Am.,Afrika,monsunska Azija (otok Kauai-12 090 mm), najmanje oko obratnica zbog suptropskih max (pustinje-Atacama) i polarna područja zbog malog isparavanja

PRIPREMA ZA 52. SAT:CIRKULACIJA ZRAKA

-zbog razlike u tlaku:primarna (planetarna),sekundarna (ciklone-ant),tercijarna (lokalna)-lokalna:zmorac-s mora na kopno, oko 10 sati, jer topliji zrak nad kopnom ima niži tlak i kopnenjak-noću se kopno brže ohladi pa zrak ima viši tlak;dolinski vjetar ili danik-tijekom dana se najbrže zagriju prisojne padine-niži tlak-vjetar uz padinu;planinski vjetar il noćnik-noću se padine najbrže ohlade-strujanje niz padinu-inverzija temp.-sekundarna:hladna fronta-do fronte na kojoj hladniji zrak potiskuje topli;topla-obrnuto;okludirana fronta-nastaje zbog toga što hladna fronta, koja se brže giba sustiže toplu-najintenzivnije padaline;fen-planinski vjetar koji donosi topliji zrak-južni fen puše kada je zapadno od Alpa niski tlak, a istočno visoki-kod nas jugo;tropski ciklon-nastaje iz oluja u tropski širinama na rubovima suptropskih anticiklona-hurikan (SAD),tajfun (Azija),Willy-willies (Australija)-spiralni vrtlog u atmosferi s niskim tlakom u središtu-u središtu nema padalina, nestaje u dodiru s kopnom-valovi razorne moć-ženska imena-Catrina-nepogode-kratkotrajne,intenzivne promjene vremena-kumulonimbusi,tornado-lijevak-vjetrovi-480 km/h-uzrokuje ga toplo uzlazno i hladno silazno strujanje zraka u kumulonimbusima-aleja tornada-naziv za dio velikih ravnica u SAD-u-planetarna-ljetni monsuni-jugoistočni pasat s Indijskog oceana prelazi ekvator i zbog rotacije Zemlje mijenja smjer-jugozapadni vjetar-donosi padaline južnoj i jugoistočnoj Aziji-RIŽA;zimski monsun-nastaje iz Sibirskog max. I struji prema ekvatorskom min.-nema padalina

PRIPREMA ZA 54./55. SAT:KLIMATSKA REGIONALIZACIJA 1 I 2

-Koppenova klasifikacija (A,B,C,D i E;f-nema suše,s-suša ljeti,w-suša zimi;a-vruće ljeto,b-toplo ljeto,c-svježe ljeto)1.tropske kišne-A-srednja mjesečna temp cijele god. Viša od 18 C,obilne padaline

a)prašumska-Af-vječno ljeto,obilje padalina (više od2500 mm),male mjesečne amplitude temp.:S Am. I Afrika oko ekvatora,S i SE Azijab)tropska monsunska-Am-prijelazni tip između prašumske i savanske-padaline za vrijeme ljetnog monsuna,inače sušno doba,temp. Najviše uoči pojave ljetnog monsunac)savanska-Aw-sušno hladno doba god.-savana-biljna zajednica visokih travas rijetkim drvećem-5-20 fi u srednjoj i S Am.,Africi,S i SE Aziji i Australiji;camposi (=saavane) u Brazilu,Paragvaju i Boliviji;llanosi (Venezuela,Kolumbija i Ekvador)2.suhe-Ba)pustinjska-BW-manje od 200 mm padalina,u području suptropskih max.-zrak se spušta,velike dnevne amplitude temp.(noću 10 C,danju 35 C)b)stepske-BS-vruće stepske(Afrika,Australija-oko pustinja) i hladne stepske(južna Ukrajina-Kavkaz,u zavjetrini Stjenjaka i Anda);prerija (=stepa) u N Am.,pampas u S Am.-niska trava-žitorodna područja (Ukrajina),padaline donose ciklone s polarne ili tropske fronte,izrazitarazlika između ljetnih i zimskih temp.3.umjereno tople kišne-C-temp. Najhladnijeg mj. Do -3 C,a najtoplijeg iznad 10 C i pravilna izmjena godišnjih dobaa)umjereno tople vlažne-Cf-padaline tijekom cijele god. (500-1500 mm)-vruća ljeta-Cfa-istočne obale N i S Am.,Azije i Australije;Cfb-toplo ljeto-1/3 Europe:Cfc-svježe ljeto-Norveškab)sredozemne-Cs-oko Sredozemlja,Kalifornija,Čile,S Afrika;suha vruća ili topla ljeta i blage i kišovite zimec)sinijska-Cw-vlažna ljeta i suhe zime-Belo Horizonte (Brazil)4.snježno-šumske ili borealne-temp. Najhladnijeh mj. Ispod -3 C,duge i hladne zime-na sjevernoj polutci,god. Amplitudatemp. Preko 30 Ca)vlažna borealna-Df-N Am. (sjevernije od 50 N fi) i Euroazija (sjevernije od 60);650-900 mm,snijeg-tajga-uvijek zelena šuma i tundra-mahovine,patuljaste breze i lišajevib)suha borealna-istočni sibir-Dw-malo padalina ljeti,temp. Najhladnijeg mj. Ispod -38 C5.snježne-Ea)klima tundre-ET-najsjeverniji dio sjeverne polutke,temp. Najtoplijeg mj. Ne prelazi 10 C-samo 250 mmb)klima vječnog mraza-EF-Antarktika,Arktik,manje od 150 mm i temp. Najtoplijeg mj. Ne prewlazi 0 C-prašuma-nema nižu vegetaciju (ne prodire svjetlost-Čorkova uvala-Plitvice) idžungla-bujna u donjem dijelu-neprohodna-kontinentski-godišnja temp. Amplituda veća od 25 C-druge maritimne-klima se stalno mijenja-u zadnjih 140 god. Temp. Porasla za 0.7 C-ozon,freoni,zagađenje,otapanje ledenjaka-efekt stakllenika-CO2-posljednja glacijacija u kenozoiku-glacijali (Gunz,Mindel,Riss i Wurm) i interglacijali-prije 25 000 temp. Niža za 10 C-razina mora viša 100 m-u 20 st. Povišenje razine mora za 15 cm,zbog zahlađenja u 16. st. Izumiru vikinške kolonije na Grenlandu (zelena zemlja),u Eng. Nestajku vinogradi

PRIPREMA ZA 59. SAT: VODA JE IZVOR ŽIVOTA

-71 % površine Zemlje-362 mil km2-vodeni planet-hidrogeografija-znanost o vodama-južna polutka-81% voda,Sjeverna-voda 61 %

-ocena:1.Tihi ocean ili Pacifik-181 mil km2,dubina 4049 m,Marijanska brazda-11 022 m-za promet je važan Panamski kanal (1914-18)2.Atlantski-106 mil km2,dubina 3314 m,a najveća 9212 m3.Indijski-75 mil km2,3900m, najveća 7450 m, Sueski kanal-1869-more oblikuje obale(granična crta između mora i kopna)a)strme obale,b)niske,c)lagunske-nastaju na ušćima rijeka,koje donose u more mnogo materijala pa nastaju sprudovi;d)dinske (eolske),e)koraljne-atoli-prstenasto postavljeni koraljni grebeni-fjord-more izdizanjem potopi glacijalnu dolinu-Norveška-rijas-riječni zaljev-Limska draga u Istri;liman-zaljev lagunskog tipa-ušća rijela u Ukrajini;estuarij-potopljeno i prošireno ušće rijeke u obliku ljevka-ušće Labe kod Hamburga;delta-naplavna ravan na ušću rijeke-Nil,Neretva,Ganges

PRIPREMA ZA 60. SAT:Osnovna svojstva mora

-prakontinent (Pangea ili Gondvana) i praocean (Pantalas)-batimetrijske karte.karte morskog dna-cjeline podmorskog reljefa1.obalni ili kontinentski rub-čini ga šelf (do 200 m-Sjeverno more)-najvredniji dio2.oceanski lanci (hrbat)-dugi više od 60 000 km i 11% dna mora-podmorska gorja-izlaze na površinu (Hawaii)-najveći ide sredinom Atlantika od N-S3.dubokomorski bazeni(nizine)-75% svj. Mora,ispod 4000m-svojstva morske vode:1.slanost ili salinitet-NaCl,izražava se u promilima (kilogram na 1000 l vode)-prosjek=35,Jadran=38,manja slanoića izušća rijeka,iu mjesta otapanjaledenjaka-Baltik-4(zbog puno tekućica),najveća uz ekvator i u zatvorenim morima(Crveno more-42),Mrtvo more(27 % ili 270 promila,nemoguće se utopiti,nemoguće roniti,najveća depresija—392 m)-izohaline-crte koje povezuju istu slanost;desalinizacijom se dobiva pitka voda (Arapski poluotok)2.temperatura-opada s dubinom;veća oko ekvatora (Arapsko-36 C,Jadran-22-24 C);more se sporije zagrijava i hladi, a ledište je zbog slanosti ispod 0 C (-2 C)3.prozirnost-bogatija su manje prozirna (polarna);ovisi o jačini osvjetljenja,sastavu vode (Sargaško more-SE od Floride-66 m,Jadran-56 m,Antarktik-20 m)4.boja-najčešće modra;Crveno more-crvene alge,Žuto more-zbog pijeska koje donosi Hoangho-ledenjački led-otkinut od santi,1/7 iznad površine,uzrok su klimatske promjene-pregled količine vode na Zemlji:Mora 97.4%Led 2%Podzemlje i voda u tlu 0.58%Jezera i rijeke 0.02%

PRIPREMA ZA 61. SAT: MORE JE DINAMIČNO

1.morske struje-vodoravna gibanja morske vode-pokretači su vjetrovia)tople-crvene boje strelica na kartama-Golfska,Kurošiob)hladne-plave;Labradorska,Ojašio,Namib-Benguelska struja

2.morske mijene-događa se u 24 h i 60 min-Mjesečev dan,plima i oseka (spuštanje)-zbog privlačne snage Mjeseca-najčešći 2 *2;mjere se mareografom;najviše za uštapa i Mlađaka-Fundy (Kanada-razlika plime i oseke iznosi 21 m;Jadran-50 cm)3.valovi-kružna gibanja morske vode;tišina ili bonaca;uzrok su vjtrovi, potresi ili vulkanske erupcije-tsunami-seizmički valovi;Jadran-10 m;mlat vala-udaranje valova o obalu (erozija)-more je najveći ekosustav na Zemlji-najbogatija su mora na kontaktu hladnih i toplih morskih struja;anjbogatiji je šelf1.pelagijal-život u samoj vodi-najviše planktona (fito i zoo)2.bental-život na dnu-nektoni-živa bića koja plivaju morskom vodom-litoralizacija-proces okupljanja ljudi i gospodarstva na obalama mora (jeftinije-Japan,Kina)

PRIPREMA ZA 63. SAT:TEKUĆICE – AKTIVNI DIO VODE NA KOPNU

-izvor,ušće,korito,obala,matica,protok-količina vode koja u sekundi protječe maticom i najviše ovisi o klimi;režim-promjene godišnjeg vodostaja-limnigraf-sprava kojom se mjeri vodostaj-tipovi tekućica:1.polarnih područja-ljeti bogate vodom,zimi zamrznute2.umjerenih područja:pluvijalni ili kišni režim;nivalni ili snježni režim;glacijalni ili ledenjački režim3.područja monsuna-max za ljetnog monsuna4.pustinja i polupustinja-vaadi-bujičasti tokovi koji kratko vrijeme imaju vodu (u N Am. Ih zovu kreek)5.tropskog područja i suptropa-kišu donose pasati6.ekvatorijalnog područja-najbogatije vodom zbog svakodnevnih zenitnih kiša;prašume, 2 najveća svjetska porječja:Amazona u Brazilu i Konga (Zaira) u Africi-porječje-cjelokupni prostor s kojega rijeke, tekućice teku u veću rijeku-sliv-sve tekućice koje se slijevaju u neko more ili jezero (Jadranskog mora,Crnog mora)-razdjelnica-zamišljena crta koja razdvaja 2 porječja (RH-Mrzle Vodice)-bifurkacija-pojava da vode istodobno otječu u jedan i drui sliv pa nastaju močvare;odnosno spajanje dvaju porječja-voda u podzemlju-pitka:1.voda prozračne zone-najbliže površini2.voda temeljnica3.arteška-nazvana prema mjestu Artois u Franc.,bunari u pustinjama;ukliještena voda između nepropusnih stijena-bušenjem izbija kao vodoskok-mineralne vode (Lipik) i termalne vode (voda čija je temp. Veća od prosječne temp. Zraka-Velika)-voda u kršu:-vrela-voda kao da vrije-izvori vode na dodiru propusnih i nepropusnih stijena,voda naglo izbija-vrulje-izvori vode ispod površine mora,vrenje na površini-kod Sv. Jurja podno Velebita

-ponornice-rijeke koje najednom nestaju pa se opet pojavljuju (Lika-najdulja u RH)-ponori-mjesta gdje rijeke ponire(nestaje-Pazinčica)-najviši val svih vremena je izmjeren 1933-34 m-tsunami-visina vala do 85 m-najviši slapovi: Anđeoski slapovi u Venezueli-979 m-najduže rijeke:Nil-6672 km,Amazona-6437 km,Mississippi – missouri-6020 km-rijeke s najvećim porječjem:Amazona,Kongo, Mississippi-Missouri-najveći je sliv Atlantskog oceana

PRIPREMA ZA 64. SAT: VAŽNOST JEZERA I LEDA NA KOPNU

-1.8% zemljine površine;sva udubljenja na kopnu koja su ispunjena vodom, a nemaju izravne veze s morem-Finska-zemlja 10 000 jezera (zapravo 80 000)-depresije-jezera koja imaju razinu površine ispod razine mora-Mrtvo more (dno na -793 m, a površina na -397 m, najslanija kriptodepresija na svijetu),Kaspijsko j.-najveća depresija na svijetu;kriptodepresija-razina površine iznad razine mora, a dno ispod-Bajkalsko /dno na 1286 m ispod, a površina 455 m iznad, najdublje i najveći spremnik slatke vode), Vransko na Cresu (dno -61 m površina 9-16 m,naselja na Cresu i Lošinju se snabdjevaju pitkom vodom iz njega)-najveće prirodno je Kaspijsko (ali slane vode),slatkovodne Gornje ili Superior među Velikim jezerima,a najveće umjetno je Volta u Gani na rijeci Volti,u Hrv. Peruča na Cetini (13 km2), najviše umjetnih jezera na Dravi-prema postanku:1.tektonska-duž rasjeda spuštanjem slojeva zemlje-Viktorija,Tanganjika,Titicaca (Peru-Bolivija,najviše plovno na 2812 m),Ohridsko (Makedonija),Bajkalsko (naziva se biser Sibira, poznato po tulčjanima),Vranska jezera2.erozijska i akumulacijska/glacijalna3.riječna4.krška-Modro (presuši pa se igra nogomet) i Crveno -ponikva-močvare ili bare-2.1%-male dubine,pune naslaga,mulja-najveće u poriječju rijekau ekvatorijalnom pojasu-Amazone,Konga,kod nas:Neretva,Lonjsko polje,Kopački rit (rit=poloj)-Baranja (= mađ vinska majka;crnica-ratarstvo;prapor-žuta zemlja-voćarstvo i vinogradarstvo)-ledeni pokrovi-11%površine,Antarktika(ruska postaja Vostok)-led nastaje od snijega koji se pretvara u firn pa u led-glečeri-planinski ledenjaci-Aletsch (Alpe u Švic.)-snježna granica-iznad je vječiti snijeg-opada s porastom g.š.-autopurifikacija-pročišćavanje vode prirodnim putem-permafrost ili mrzlota-trajno smrznuto tlo-najveća europska jezera:Ladoga i Onega-Bajkalsko jezero-sadrži petinu ukupne količine slatke vode na Zemlji, utječe 336 rijeka a istječe samo Angara-Mrtvo more (uz rijeku Jordan)-propali Sodoma i Gomora-Aralsko jezero-jezero koje umire zbog navodnjavanja

PRIPREMA ZA 66. SAT: KLASIFIKACIJA I ZNAČENJE TALA

-pedologija-specijalizirana znanost koja se bavi proučavanjem tala-osnovni slojevi tla su: živica,mrtvica i stanac-različite dijelove tla dijelimo na horizonte:horizontA-najrahliji i najrastresitiji,plodan,zovemo ga i humus ili živica;horizont B-prijelaz iz rahlog prema čvrstom tlu ili podlozi,deblji je od gornjeg sloja;horizont C-ne osječaju se promjene uzrokovane atmosferilijama

-10% površine Zemlje je sposobno zadanašnjui način obrade i proizvodnje hrane-najplodnije tlo je crnica-podzolasta tla-kiselija i ispranija-crveno tlo (laterit)-u tropskim i suptropskim predjelima Zemlje-žuta (pjeskovita( tla-rasprostranjena i plodna-osobito plodna tla nastala su na praporu ili lesu

PRIPREMA ZA 67.SAT: RAZNOVRSNOSTI BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA

-500 000 biljnih vrsta-flora-svaka biljka ima svoj areal (područje života)-kozmopolitske biljke-žive na širem području, a endemi-ogranični na usko-biljke koje žive na svom geografskom prostoru zovemo biljne zajednie ili fitocenoze-osnovne su šume, trave, tundre i pustinje-10 biljnih zajednica ili ekosustava:1.ekvatorska i tropska prašuma-najveće u Amazoniji i oko Konga (Čorkova uvala)2.tropska šuma-džungle-nešto rjeđe šume3.tropska savana4.mješane šume umjerenih područja-Europa,Azija-uglavnom bjelogorica5.crnogorične šume—Skandinavija,Rusija (tajga) i Kanada6.prašume umjerenog pojasa-danas većinom iskrčene7.mediteranska ili sredozemna makija (degradirana crnica)-bor8.travnjaci umjerenih područja-niže trave-prerije (N Am.) i pampasi (S Am.)9.pustinje-osim oaza nema života-manje od 200 mm padalina;20% površine kopna (povećava se-desertifikacija)10.tundra-smrznuto tlo,oskudna vegetacija (mahovine,šaš)-Životinjske zajednice ili fauna-1 500 000:1.afrička zajednica-dio Afrike južnije od Sahare, otok Madagaska:slon,nosorog,žirafa,zebra,majmuni,nema medvjeda-istrebljeni za vrijeme Rima borbama u arenama2.indomalajska zajednica-Indija,Indokina:nosorog,tigar,majmuni3.euroazijska-Europa,sjev. I središnja Azija i N. Afrika4.sjevernoamerička-crni medvjed (grizli),kojot (vuk),bizon,N. Am.+Grenland5.južnoamerička-jaguar,puma,udav,majmuni,lame (Peru-pljuju),kajman (krokodil)6.austrijsko-polinezijska-pas dingo,nojevi7.antarktička-pingvini,kitovi

ZNATI-1. SAT

-Yellowstone-najstariji NP, gejziri-Old Faithful-;Čad-najstariji trag ljudskog života;Rusija-najveća država-11 zona;Vatikan-najmanja država-0.44 km2 i 850 stan.;Monako-najgušće naseljena država2;Kina-najmnogoljudnmija država-1.3 mlrd st.;Honshu-najnapučeniji otok-vulkan Fuji;Liberija-najviši prirodni priraštaj-;Dominikanska Republika-najveći prirodni pad;Afganistan-najveći mortalitet dojenčadi;Finska-najmanji mortalitet dojenčadi-.;Monako-najveći udio starog stan. I urbanog stan;Andora-najdulji životni vijek;Malavi-najkraći životni vijek;Somalija-najviši fertilitet;Letonija-najniži fertilitet;JAR-najviše oboljelih od AIDS-a;Finska-najpismenije stan;Niger-najnepismenije stan;Tutsi-Ruanda-najviši narod;Pigmejci-JAR-najniži narod;Tokio-najveći grad-šire područje-27 mil, pa Mexico-17, Sao Paulo-16,NY,Bombay;La Paz-Bolivija-najviši gl. Grad;Longyearbyen-najsjeverniji grad;Oshuaia-najjužniji ghrad-Ognjena zemlja;Nepal-najmanja zastava;kršćanstvo-najrasprostranjenija religija;SAD-najbogatija država i najzaduženija, pa Japan;San Tome i Principe-najsiromašnija zemlja-Gvinejski zaljev;Luksemburg-najviši BDP per capita;Etiopija-najniži;SAD-najviši stupanj automobilizacije.;Atlanta-najprometnija zračna luka u svijetu, O Hare u Chicagu, LA, Heathrow (London), Da Vinci (Rim);Singapur-najprometnija morska luka, danas neki ističu Shangai (teret);London-najstarija podzemna željeznica, pa Budimpešta;Japan-najveći trgovački suficit;SAD-najveći trgovački deficit;Saudijska arabija-najveći izvoznik nafte; SAD-najveći uvoznik nafte;Luksemburg-najviše kompjutera;Finska-najviše mobitela;SAD-najviše nuklearnih reaktora, Franc, pa Japan;Bahami-najviše zaposlenih u tercijarnom sektoru;Butan-Himalaje-najviše zaposlenih u primarnom sektoru;Francuska-najposjećenija zemlja;JAR-najviše zlata;Meksiko-najviše srebra;Australija-najviše dijamanata;Volta-Gana-najveće umjetno jezero;Petronas Towers-Kuala Lumpur-najviši neboder;Seikan-najduži tunel-Honshu-Hokkaido;Akashi-Kaikyo-Japan-najduži mostPRIPREMA ZA 3./4. SAT:BROJ I RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA U SVIJETU

Demogeografija-grana društvenme geografije koja proučavastanovništvo-2000. – 6 mlrs st. (Azija-60.7%,Afrika-13.2,Europa-12);danas:od 100 61Azijat (20 Kin,17 Ind), 14 Afr,11 Eur,9 Sam,5 N Am,0.5Australija-gustoća naseljenosti-naseljeno kopno-ekumena=48.2 st/km2;Azija-83,Europa-71,Afrika-26,N Am-20,S Am-19,Australija-4;kopno-43.4-opća ili aritmetička gustoća-br. St/površina(kopnena površina-149 mil km2 ili 29%,vodena-361 ili 71)-za Zemlju 12.6-fiziološka gustoća-broj st na jedinicu obradive površine;poljoprivredna-broj poljoprivrednog st na jedinicu poljoprivredne površine;agrarna-broj agrarnog st na jedinicu oraničnih površina;ruralna-broj st seoskog područja na jedinicu površine;urbana-broj gradskog st na jedinicu površine;anekumena-nenaseljeno kopno-Antarktika;subekumena-povremeno naseljeno;ekumena-naseljenno kopno;obalni dijelovi su naseljeniji-litoralizacija;koncentracije st.:1.Monsunska Azija (Pakistan,Indija,Bangladeš,Japan);2.srednja,Zapadna i Južna Europa;3.sjeveroistok SAD-a;sjeverna polutka-67%kopna,90% svj. St;južna-33,10;Stari svijet-Europa,Azija,Afrika-63% naseljena kopna i 86% st;razmještaj je uvjetovan prirodnim (klima,vode,visina-geografski determinizam-zanaseljavanje su odlučujući prirodni faktori) i društvenim

čimbenicima(posibilizam);hladni pojas-0.3% st;žarki-20;umjereni-79.7:optimalna naseljenost-proizvodnja dobara koja odgovaraju potražnji;najjužnije naselje:Punta Arenas-Čile;najsjevernija naselja:N Am-Nome;Europa-Hammerfest-Norv-jedino u Europi opada broj stPRIPREMA ZA 5. SAT: RAZVOJ STANOVNIŠTVAI RAZVOJ NASELJENOSTI

-0. g-256 mil,1650-0.5 mlrd,poč 19.st-900 mil,poč 20.st-1.6 mlrd,1960-3mlrd-1999-6 mlrd(5 mlrd rođen za ZOI u Sarajevu)-demografska tranzicija-dem boom-prijelaz s visokog mortaliteta na niski(zdravstvo,higijena),a natalitet ostao isti-prvi ljudi su se pojavili krajem pliocena-prije 2 mil g.-žive od lova i sakupljanja;krajem ledenog doba,prije 10000 g,naseljavase sjever Europe i dalje preko zaleđenog Beringa do Am.;u neolitiku prvi veći porast-Afrika i Azija-poljoprivreda,uzgoj +stalna naselja-dolina Inda,Nila,Mezopotamija,Srednja Am,Yangtze-to su ishodišta civilizacija-sredinom 21.st-10 mlrd,srtedinom 22. st-11.5 mlrd-broj st. Europe,N Am i Kine će se smanjivati,a u Africi utrostručiti (problem-pojas Sahela)

PRIPREMA ZA 6. SAT: PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Može u postotcima i promilima(100 ili 1000)-natalitet (rodnost)-n=N/P*1000:niski(manje od 15 promila-tranzicija,Australija,europske zemlje-osim Albanije,razvijene zemlje Azije),srednji(16-26-Južna Am,N Afrika,Kina),visoki(više od 26);fiziološki-najviši mogući natalitet;najviši:Niger(51),Čad,Mali;najniži:Latvija,Bug,Est,Rusija,RH-mortalitet(smrtnost)-m=M/P*1000;ovisi o zdravstvu,higijeni,dobnom sastavu-staro st-visok mort-RH;niski(manje od 5-Lat Am,Azija,N Afrika),visoki(više od 18-Afrika,Afganistan);infantilni-smrtnost djece do 1 god-Benin-87,RH-3.5;najviši:Angola (25),Mozambik;Najniži:Kuvajt (2),Jordan;RH-2003-52575-11.8-prirodna promjena-prirodni priraštaj-vrlo visoki(više od 20:Oceanija,Afrika,SE Azija),visoki(15-20),umjereni(5-14),niski(manje od 5:A Am,Europa,Kazahstan,Gruzija,Japan;pad-RH-2003-2.9;Sv. Toma i Princip(35),Oman,Jemen,Čad;pad:(Ukrajina(-7.45),Latvija-Bug-komunizam-iseljavanje-fertilitet-broj potomaka po jednoj ženi u fertilnoj dobi-teoretski 2.15,stvarno bi danas trebalo biti 2.536(bijela kuga,neplodnost-kod nas ispod 2-indeks vitalnost-omjer stope fertiliteta i postotka mladog st i zrelog st prema stopi smrtnosti i postotka starog st-Ličko-senjska županija=-8.1 promila promjene,Splitsko-dalm=0.0

PRIPREMA ZA 7. SAT: DEMOGRAFSKA TRANZICIJA I POPULACIJSKA POLITIKA

1.predtranzicija-visok n i m i nizak pp-sporo povećanje-nerazvijenost2.tranzicija-demografska eksplozija-povećanje broja st;a)prva etapa-visok n,smanjenje m(s 40 na 20)-gospnapredak,zdravstvo,brzi porast;b)druga-smanjivanje n i m;c)treća-usporava se smanjivanje n i m i gotovo jednakih vrijednosti;3.posttranzicija-niski n i niski m-nulti pp;dem. Tranzicija-u Franc pol 18.st,ostatak pol 19. st-uzrok je dem eksplozija-migracije u prekomorske zemlje;u razvijenim završila 80-ih g 20 st;u

nerazvijenim počela sredinom 20 st-medicina napreduje-UNICEF-70-ih g ulazeu 2. fazu tranzicije-restriktivne mjere države-planiranje obitelji;afričke zemlje oko Sahare su tek u 1. fazi-trajat će do 2010.-populacijska politika-sustav mjera i akcija kojima se utječe na demografske procese-provodi država1.ekspanzivna-povećanje stope n-pronatalitetna(Franc-dječji dodatak2.restriktivna-nerazvijene-antinatalitetna-Kina3.redistributivna-povoljniji razmejštaj st4.eugenička-kvaliteta života

PRIPREMA ZA 8. SAT:PROSTRORNA POKRETLJIVOST STANOVNIŠTVA

-migracija-promjena stalnog stanovanja i cirkulacija-kružno kretanje-prema trajanju:konačne, privremene;redovita cirkulacija-dnevna-svaki dan,tjedna-tjedno-posao,škola;sezonska-rad u poljoprivredi,građevninarstvu;slučajna-povratak nakon određenog vremena-prema udaljenosti:vanjska-prekjo granica,unutrašnja(područna,unutar regionalna,međuregionalna)-prema uzroku:ekonomske-gospodarske i neekonomske(političke-Moliški Hrvati-Italija,Gradišćanski-Burgenland-16.st-Željezno-pull-dobro gosp,push-potisni-loše,rat-prema dobrovoljnosti:dobrovoljna i prisilna-imigracija-useljavanje;emigracija-iseljavanje;razlika je migracijskisaldo(ozitivni i negativni)-najviše migrira radno sposobno st-20-40-ostaje staro-odljev mozgova-u visoko razvijene zemlje-najviše iseljenika 2002:Meksiko(u SAD preko Rio Grande),Kina,Tanzanija-najviše useljenika:SAD,Afganistan(iz Ruske Federacije-ratovi,neslaganje),Kanada-prema procjenama van Hrv živi 2.8 mil Hrvata(potomaka)-dnevna migracija(radnici,učenici,studenti-15.6%st,najviše u Zagreb(iz Zagorja),a najmanje iz ZagrebaPRIPREMA ZA 9. SAT: INTERKONTINENTALNA, INTRAKONTINENTALNA

I INTERREGIONALNA MIGRACIJA

-interkontinentalne:1.krug:pol. 16. st-najviše iz anglosaksonskih zemalja-Irska,V.B.,Njem,Španj prema am;2. krug-kraj 19/poč 20 st-iz južnoeuropskih zemalja prema Am;3. krug:nakon II. svj. Rata-iz istočnoeuropskih zemalja prema australiji, Novi Zeland i JAR-unutrašnja migracija-prema učestalosti:redovita,slučajna,sezonska:suvremena sezonska cirkulacija-kretanje radne snage-građ,turizam;tradicionalna sezonska cirkulacija-transkhumantno stočarstvo(ljeti u planinama, zimi u nizini);dnevna redovita cirkulacija-radnici,studenti,učenici-razvijeni promet-u razvijenim zemljama bogatiji žive van grada-veći mir-pojava i razvoj ind pokrenuli su preseljavanje iz sela u gradove-konačna unutrašnja migracija:početna faza-selo-grad,razvijena faza-grad-grad;suvremena faza-grad-okolica-migracija u grad uvjetuje depopulaciju sela

-city-poslovni centar-tako što idete više u katovima cijena najma je veća-bolji pogled

PRIPREMA ZA 10. SAT: OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA

-prirodno+konačne migracije:P=(N-M)+(I-E)-I.emigracijski podtipovi-više iseljenih nego useljenih-gorska Hrv,širi pojas oko Zagreba-na rad u zagreb i istočna HrvE1-emigracija-prirodno kretanje pozitivno,međupopisni porast niži od stope pp-prostor izgubio emigracijomE2-depopulacija-pp pozitivno,ali smanjenje stE3-izrazita depopulacija-smanjenje st-pp pozitivno,ali stope manje od prosječnih god. Stopa E4-izumiranje-pp negativna,veća stopa ustanovljenog smanjenja od stope prirodnog padaI.imigracijski-više useljenihI1-porast imigracijom-pp negativan,a popisom ustanovljeno kretanje pozitivno zbog imigracijeI2-obnova imigracijom-pp negativno,popisom ustanovljeno kretanje pozitivno-vcelika imigracijaI3-slaba obnova imigracijomI4-vrlo slaba obnova imigracijom

PRIPREMA ZA 11. SAT: BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA

-prema spolu i dobi:koeficijent maskuliniteta-majveći u arapskim zemljama:Katar,Kuvajt,pa siromašne-udio muškaracana 100 ili 1000 žena;koeficijent feminiteta-rađa se 4-6% više muške djece-diferencijalni natalitet,u zreloj dobi se izjednačava, a u starijoj dobi prevladavaju žene-diferencijalni mortalitet-fizički posao,rat-u slabije razvijenim zemljama veći je udio muškaraca-patrijarhalni sustav-žene rade teži posao;u razvijenim veći udio žena-dobno-spolna piramida-stabo života-skupine:mlado(0-14-svijet-29%),zrelo(15-64),staro(65—svijet-7%):mlada populacija(progresivna-istokračni trokut-udio mladihveći od 35%-visok natalitet-nerazvijene zemlje);izuzetno mlado(rana etapa dem tranzicije);stacionarno(kupola-veći udio zrelog-broj st stagnira),stara ili regresivna(visoko razvijene zemlje-više od 12% starog-bačva);demografska obnova-pronatalitetna populacijska politika;okrnjena-ratovi-1. i 2. svj. Rat-Hrv-staro st-It,Monako,Šved,Norv,Fin,Hrv;mlado stan-Lat Am,Afrika,SW i SEAzija-50% sat svijeta mlađe od 25 god-Afrika-najmlađa-RH-prosječna starost 39 god-Benin-17 god-Švic ima najviše stogodišnjaka u Europi(prvi Japan)-20 puta više ženma zbog visokog standarda/zdravstvene zaštite,najviša očekivana dob u Europi-žene 83,muškarci 77-RH-1994-žene-74,muškarci-67-ostavljanje pušenja životni vijek muškarca bi se produžilo za 4 god-trajanje života-najniže u siromašnim zemljama

PRIPREMA ZA 12. SAT:GOSPODARSKI SASTAV STANOVNIŠTVA

-aktivno,uzdržavano(neaktivno) i osobe sa samostalnim izvorima prihoda(umirovljenici)

-primarni sektor(poljoprivreda,šumarstvo,ribarstvo),sekundarni(ind,rudarstvo,građ,proizvodno zanatstvo),tercijarni-neproizvodni,tj uslužni(uslužno zanatstvo,promet,ugostiteljstvo,trgovina,novčarstvo),kvartarni(uprava,obrana,školstvo,zdravstvo,znanost,kultura)-poljoprivredni tip(ruralna civilizacija-Ind)-I-II-III;industrijski(ind civilizacija-Poljska-II-III-I);uslužni-III-II-I-tercijarna civilizacija,danas sve više informatička-RH-45% aktivno-I-16.7%,II-32.7%,III-50.6-kod nas gotov jedan zaposlen na 1 umirovljenika

PRIPREMA ZA 13. SAT: RASNO-ETNIČKE OSOBINE I RELIGIJSKI SASTAV

-rasni-boju određuju pigmenti:I.bijelarasa ili europidi-46%-1.europski tip,2.indijsk-S,SE,SW Azija,N i S Afrika;II.žuta ili mongolidi-40-1.azijski,2.američki-indijanci;III.crna-negridi-6-1.afrički,2.australsko-melanezijski-mulati=bijela+crna-E Afrika,N i S Am;mestici=bijela+žuta-Lat Am-rasno najsloženiji dio svijeta,središnja Azija;zambosi=crna+žuta-diskriminacija-Martin Luther King-protiv KKK-Amerika,Židovi-genocid-istrebljenje nekog naroda,apparthaid u JAR-Nelson Mandela(isticanje bijelaca)-narodnosni-etnički-2000 naroda,Australija-Aboridžini-Cook-kažnjenička kolonija;etnogeneza-oblikovanje naroda-granice u Africi ravne-dogovorene;veliki narodi-200 s više od 1 mil pripadnika(bimodalni tip-Belgija-Flamanci i Valonci,trimodalni-BIH)-Laponci ili Saami-sjever Norv,Šved,Fin i Rus-70000 autohtoni-jezična-5800 jezikai-bikya-1 govornik-Europa:indoeuropski(germ,slav,romanski),uralo-altajski(Mađ,Fin),baskijski,malteški;višejezične države(Irska-irski i eng;Belgija-flamanski,franc,njem;Švic-njem,franc,tal,retroromanski);ostatak svijeta-hamitsko-semitski(N Afrika,Arapski poluotok),kinesko-tibetski,australazijska,afrički,indijanski,dravidski(S Ind)-najrašireniji jezici_kineski,hindi(u Ind je službeni eng),eng,španj(+ S Am),bengalski,port(+Brazil),ruski-esperanto-umjetni jezik-Zamnehoff-;eng službeni u najviše zemalja-religijski:kršćanstvo(35%-2mlrd:rimokatolici,protestanti,pravoslavci,anglikanci),islam(20%:suniti-83%,šiiti,ne svinjetina),hinduizam ili brahmanizam-sljedbenici Vajšije(14,70% i Šive,ne govedina),budizam(mahajami,hinjami,lamaisti;Ind,religija bez boga-u središtu čovjek-Siddharta Gautama-5.st.pr.Kr.,meditacija-Dalaj Lama=-sve nastaju u Aziji-najstarija je judaizam,kršć najraširenija

PRIPREMA ZA 14. SAT:STANOVNIŠTVO I RAZVIJENOST

-očekivana životna dob-najkraće na jugu Afrike-Malavi-36,Japan-83,žene 86;rođeni od 75-80 živjet će 57.5 god svijet,48.6 Afrika,73-N Am;2004-64-svijet,52-Afrika,78-N Am-razvijene-nizak natalitet,dosta visok mortalitet-staro stan;RH-rođeni 2003-djevojčice 78,dječaci-74 god-FAO-Food and Agriculture Organization-3/4 nema odgovarajuću prehranu-820 mil gladuje,god umire 13 mil ljudi-većinom djeca,24 000 ljudi dnevno umire od gladi,prije

10 god 35 000,10 % djece u zemljama u razvoju umire prije 5 god,prije 50 god to je bilo 28%-smrtnost dojenčadi-infantilni mortalitet-više od 100 promila ima središnja Afrika-Afganistan-137,Finska-4 promila

PRIPREMA ZA 15. SAT: STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ

-glavna gosp-populacijska područja:1.angloameričko-rijetka naseljenost,visok stupanj urbanizacije,prirodna bogatstva,razvijenost;2.europski-prirodna bogatstva,ekološka ugroženost;3.brazilski-rijetka naseljenost,nerazvijenost,velike mogućnosti,prirodna bogatstva;4.egipatsko-kin-prenapučenost,mala prirodna bog;5.arktičko-pustinjski-subekumena,velika prirodna bogatstva,neiskorišteno-krčenje šuma-deforestacija-Amazona,desertifikacija-širenjen pustinja-Sahel,ozonske rupe-freoni;efekt staklenika-povećanje temp-Buenos Aires=dobar zrak

PRIPREMA ZA 19. SAT: OBLICI I TIPOVI NASELJA I NASELJENOSTI

-primitivne nastambe(sojenice-na vodi-prašume,zemunice-N Kina,Maroko,Tunis,kolibe-Afrika.šatori-jurte u Mongoliji,Afrika,nomadizam-Mongolija,Sudan,Magreb(N Afrika),vanjska Kina,Kazahstan,nastambe od leda-iglui-Eskimi),suvremene-prva stalna naselja u neolitu(9-5 tis pr.Kr.)-obik nasleja-prostorni raspored i izgled:izdužena-Slavonija,zbijena-Požega,Primorje unutar zidina,raštrkana-gorski kotar;pravilna i nepravilna-naselja prema broju nastambi:osamljeno gosp(1),zaselak,selo,grad-naselja prema trajanju:privremena(nomadi)-pokretna,povremena-transhumanca,stalna ili sesilna-seoska ili ruralna i gradska ili urbana-urbanizacija-industrijalizacija-deagrarizacija-deruralizacija,mješovita

PRIPREMA ZA 20. SAT:SELA

-ruralna naselja(rus,ruris)-obnlik:raštrkana,okupljena(zbijena),izdužena;pravilna i nepravilna-raštrkana-prirodna sredina-gorska Hrv-od zaselaka-patronimički-po prezimenima-Skandinavija,Alpe;farme-kuće uz posjed-osamljena gosp-Angloam(rančevi),Lat Am(haciende),Australija,Danska,Njem,Franc;zadruge-stanovi-zbijena(okupljena)-zgusnute kuće-polja van sela-izdužema(nizna)-uzprometnice-nakon 1699 u Posavini-Slav,Srijem i Baranja-pulverzacija-ustnjavanje posjeda-Europa,Mala Azija-komasacija-okrupnjavanje-obradive površine,monokultura,Angloam,Lat Am-seoski krajolici:-otvorenih polja-ravničarski,Slavonija,ratarstvo,okupljena naselja-zatvorenih polja-male i ograđene parcele(ograda od drveta,kamenja-suhozid,živice)-oskudne površine-Primorje,raštrkana naselja sa zaseocima-V.B.-stočarska proizvodnja pa se ograđuju živicom-seoski atar-ukuona površina obradivog zemljišta nekog sela-katastar-mapa posjeda

-gruntovnica-vlasništvo

PRIPREMA ZA 21. SAT:GRADOVI

-grad-izgrađeno naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio stan-kriteriji:1.pravno-administrativni-povijesni-kod nas-putem povelja,pov dokumenata-V.B i Irska-jako puno2.gospodarsko-socijalni-broj funkcija-upravne, administrativne, proizvodne, uslužne, stambene, radne-utječe na njegovu privlačnost u prostoru-gravitacija-migracije i cirkulacija-sastav stan po granama djelatnosti-snaga središnjosti grada-centralitet3.demografsko-socijalni-broj stan-Irska-više od 1500,Franc-2000,Ind-5000,RH-10000-neolitik-prvi gardovi-Bliski istok-Jerihon-rijeka Jordan-Mrtvo more-9000 pr.Kr.;vezani uz rijeke,ravnice,sesilna naseljenost-poljoprivreda-suptropi-Mezopotamija-3500 pr. Kr.-sumerani-Ur-Uruk,Kiš;Babilon=božja vrata;Egipat-Nil-Teba-Memfis;Ind-Mohenjo-Daro i Harapa;Hoangho-antika-Sredozemlje-polisi-grad-država-Grčka-trg-agora-Kreta-Atena,Sparta,Aleksandrija;Rimsko doba-municipiji-Roma(Rim),Vindobona(Beč),Londinium(London),Lutetia Parisiorum(Pariz),Genua(Genova),Colonia Agrippina(Koln),Pola,Parentium(Poreč),Salona,Jadera,Tragurium,Narona(Vid),Ragusa(Dubrovnik),Siscia,Marsonia,Cibalae,Mursa-uređeni-cardo,decumanus,forum-srednji vijek:mračno doba-zagađeni;od 10.st. gradnjasamostana-Kaptol;burgovi na uzvišenjima-stan ispod-Ružica grad(Orahovica)-12-14 st-zlatno doba-slobodni kralj gradovi;savezi-Hanza-sjeverni njemački gradovi-novi vijek-širenje-zemljopisna otkrića-industrija-poč 19 st-urbana eksplozija-radna snaga u gradove-Beijing(peking)-prvi milijunski,2003-najveći gradovi:Bombay(Mumbai-12.4),Buenos Aires,Karachi(Pakistan),Manila(Filipini),New Delhi;aglomeracije-2003:Tokio(21.1),Mexico(21.2),NY(21.2),Seoul(Južna Koreja),Sao Paulo(Brazil)-city-središte grada gubi funkcije-zbog zagušenosti prometa-trgovina,ind,pogoni,stan na periferiji-urbano stan:zapadna Europa,Japan,Australija i N Am oko 80%,siromašni dio 35%(Ruanda-5%),RH-64%-Dubai-najbrže rastući grad na svijetu-UAE

PRIPREMA ZA 22. SAT:PROSTORNA STRUKTURA GRADOVA I RAZVOJ GRADOVA U IZVANEUROPSKIM ZEMLJAMA

-prostorna struktura-pokazuje nam tlocrt i obris-tlocrti: nepravilnog (mediteranski-uske i krivudave ulice) i pravilnog oblika (ortogonalni-ulice se sijeku pod pravim kutem,radijalni-ulice se zrakasto šire iz središta, koncentrični-ulice su kružno položene)-pretpovijest-utvrđeni gradovi-zidine-obrambena funkcija, gradovi na uzvisinama ili okruženi kanalom ispunjenom vodom, preko kojega ide most-waserburgovi; puk živi van zidina-antika-opasani zidinama, pravilni raspored ulica (široke i popločane), agora-grčki trg i forum, rimski trg, kojega sijeku cardo- ulica u smjeru N-S i decumanus-E-W

-srednjovjekovni-neplanski, zagađeni,uske ulice-2 podtipa: europski-jezgre su burgovi/utvrde ili samostani, podno njih u podgrađu živi puk; islamski-slijepe ulice ili ćor-sokaci,trg-čaršija,bazar ili suk-mjesto druženja i trgovanja-novi vijek-planski, uzor u antici-Karlovac-zvijezda-zbog obrane-epoha nebodera-prvi u Chicagu , pa London,Pariz, Madrid-Srednja i Južna Amerika-Azteci,Maje i Inke-Teotihuacan i Tenochtitlan (Azteci,Meksiko,od 1521. naziva se Ciudad de Mexico); osvajanjima, tj prodorom Španjolaca i Portugalaca niču gradovi na obali, zbog trgovine-građeni u iberskom stilu; u srednjoj Americi u romanskom stilu pod utjecajem Francuske; prvi neboderi u Rio de Janeiru-Sjeverna Amerika-prvi grad bio je Augustine na Floridi osnovan u 16. st., slijede Boston, Philadelphia, NY (prvo se zvao New Amsterdam), JAmestown-kolonijalisti prvo naseljavaju istok-Azija-Beijing je bio najveći grad, razvojem kolonijalizma nastaju gradovi na obali (trgovina):Mumbai,Calcutta,Madras; prvi neboderi u Tokyu i Hong Kongu-Afrika-najstariji gradovi uz Nil, te na području Magreba (sjeverna Afrika-Tunis,Alžir,Maroko); Kairo je najveći grad, slijede Fes,Marakeš i Tunis-veći nastaju na obali zbog kolonijalizma

PRIPREMA ZA 23. SAT: SOCIJALNA TOPGRAFIJA GRADA I ULOGA GRADA

-prostroni razmještaj društvenih slojea-četvrti-bogate-Manhattan (NY), siromašne-Harlem i Bronx-divlja ili squatter naselja-suburbanizacija-prigradska naselja na periferiji-siromašni dio, daščare,zbog useljavanje u gradove-posao,slam-siromašne četvrti,(u Brazilu favelas i mocambos,Peru-barriadas,Čile-callampas,Ind-bustees,Marokobidonvilles,Turska-gececondu);soc. Zoniranje-podjela grada prema kvaliteti i cijeni stanovanja-city-europski gradovi-city-poslovni dio, oko njega siromašne četvrti-tzv down town-stare zgrade bez dizala-walčk up houses, bogati na periferiji-orijentalni-islamske četvrti s čaršijom odvojene od europskog dijela-bogatiji-nastao u kolonijalno doba-angloam-periferija-srednji sloj,središte-siromašni,elita u CBD-Central Business District(neboderi zbog skupog zemljišta,uredi) i na rubu-latinoam-elita na periferiji-kolonijalni gradovi u Aziji i Africi-domorodački i europski dio-Australija-elita na periferiji-metropola-grad s brojnim i značajnim funkcijama-državna ili svj središta-Zagreb-nodalna regija-nodus=čvor,prostor u kojemu se osjećaju centralne funkcije grada;stupanj centraliteta-važnost grada u nodalnoj hijerarhiji:mjesno,područno,općinsko,regionalno(Brod),makroregionalno (Zagreb,Osijek,Rijeka,Split),nacionalno(Brasilia-u unutrašnjosti-upravno središte,1960 gl grad-do tada Rio)-satelitska naselja ili trabanti-nekada seoska naselja-oko Zagreba-Sesvete,Zaprešić,Samobor,Dugo Selo,Velika Gorica

PRIPREMA ZA 24. SAT: GRADSKA REGIJA ILI AGLOMERACIJA

-čini je grad s urbaniziranom okolicom-u 19 st zbog industrijalizacije i trgovine gradovi se šire van zidina-deagrarizacija i deruralizacija-ruralni egzodus (exodos=izlaz)-znači aglomeraciju čini središnji grad,predgrađe i vanjski pojas(SAD-metropolitansko područje-konurbacija-spojeni gradovi bez ruralnog prstena između-megalopolis-kontinuirano izgrađena urbana zona koja obuhvaća više velikih gradova (mega-veliki,polis-grad):Bowash(Boston-Washington),od Tokya do Shimonosekija i Fukoke,Koln-Dortmund)

PRIPREMA ZA 25. SAT: URBANIZACIJA I URBANI SUSTAVI

-NY-prvi grad s više od 10 mil. St-stupanj urbanizacije-udio gradskog stan u ukupnom stan-niži u nerazvijenim-Afganistan-22%,Japan-79%,RH-65;N Am,S Am,Europa,Australija,Afriika,Azija-urbanizacija-proces koji obuhvaća rast i razvoj gradova, te povećanje gradskog stan-najbrži porast stan grada u slabije razvijenim zemljama-posao-urbani sustavi (skup funkcionalno povezanih g5radova) nerazvijenih zemalja su monocentrični (Zagreb,Afrika,Azija,J Am,Franc,Eng,Mađ,Port);policentrični-centri regija-SAD,Njemačka

PRIPREMA ZA 31. SAT: OSNOVNI POJMOVI U GOSPODARSTVU

-skup ljudskih djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodnju, razmjenu i potrošnju-proučava ekonomska geografija (agrarna, ind, prom, turistička)-čimbenici razvoja: prirodni(reljef,klima,vegetacija,vode) i društveni (rad,kapital,znanje,poslovna organizacija,dobna i ekonomska struktura)-tipovi društvenih sustava:1.slobodno tržišno gosp,2.plansko-komunizam-Kina,Koreja,Kuba,3.slobodno poduzetništvo-agrarna ekonomska struktura-I-II-III,ind-II-III-I,uslužna-III-II-I-najveći BDP:SAD,Japan,Njemačka,a per capita:Luksemburg,Norv,Švic

PRIPREMA ZA 32. SAT: POLJOPRIVREDA-NAJVAŽNIJA GRANA PRIMARNOG SEKTORA

-društveni čimbenici:1.vlasništvo-privatno i zajedničko, zakupa)sovhozi-SSSR-državno dobro,poljoprivrednici primaju plaćub)kolhozi-SSSR-zadržno dobro,di ostavlja sebi a dio državic)kibuci-Izrael-zemlja je državna, sve zajedničkod)moševi-Izrael-zemlja je državna i daje se na korištenje obiteljima-Lat Am i Europa-zakup-plantaže-posjedi na kojima se uzgaja jedna kultura za izvoz-latifundi-veleposjedi u Lat Am na kojima se uzgajaju kulture za domaće tržište2.veličina posjeda-problem je usitnjenost posjeda-optimum-30-100 ha3.gospodarski čimbenici i razvoj: promet, tržište,novčana potpora-poticaji

PRIPREMA ZA 33. SAT: OBLICI POLJOPRIVREDE I NAČINI ISKORIŠTAVANJA ZEMLJIŠTA

-ratarstvo i stočarstvo,mješovita polj-autarkična ili samoopskrbna (do 25 % na tržište) i tržišna ili komercijalna-pokretna-nomadska-prvi tip-neolitik-do tropoljnog sustava,danas sedentarna ili sjedilačka-intenzivna-radno int-vinova loza i kapitalom int-Niz-povrće,cvijeće;ekstenzivna-siromašne zemlje-Kongo,mala produktivnost-oblici autarkične:1.lov i sakupljanje plodova-Amazona,Afrika,Kalhari2.nomadsko ili lutalačko stoč-pustinje3.ekstenzivna samoopskrbna-tropska i umjerena zona4.intenzivna autarkična-Jugoistočna Az-prvenstveno radom,mala zarada-puno ljudi a male čestice-oblici komercijalne1.komercijalno ekstenzivno stoč-rančevi-Australija,središnja Azija,S i N Am-niska ulaganja i prihodi,ali velike površine2.ekstenzivna kom poizvodnja žita-prerije-N Am, pampasi-S Am, stepe-Ukrajina-žitnica Europe3.intenzivna tržišna polj-E Sad-a,EU,Brazil-visoka ulaganja i visoki prinosi-mješovita-farme-Danska4.kom plantažna polj-tropi-kava,čaj,banane,duhan-visoka ulaganja i jeftina radna snaga-nadničari5.mediteranska polj-maslisne,smokve,povrće-ograničene površine-nekada transhumanca

PRIPREMA ZA 34. SAT: STRUKTURA SVJETSKE POLJOPRIVREDE

-žitarice-pšenica-najranije u Africi i Aziji,u Europu prenijeli Grci, u 16. st. U S Am, pa N Am,najveći proizvođači (Kina,Ind,SAD),izvoznici (SAD,Kanada,Australija),uvoznici (Egipat,It, Brazil), riža,kukuruz,raž,ječam,zob-riža-po proizvodnji treća žitarica a 2. po značenju-Monsunska Azija-tri žetve god na polojima-poplavljeni najniži dijelovi,radno intenzivna,proizvođači (Kina,Ind),izvoznici(Tajland,Ind,Vijetnam)-kukuruz-Meksiko-proizvođači (SAD,Kina,Brazil),izvoznici(SAD,Arg,Franc)-biljke za proizvodnju ulja:suncokret,uljana repicamsoja,maslina(Španj,Port,It),kokosova palma (tropi-Filipini,Indija,Malezija),palma uljarica-Afrika,sezam (Zair),kikiriki (ind,Kina)-za šećer-šećerna trska-tropi Am i Azije-60%,šeć repa-umjerene širine;proizvođači (Ind,Brazil,Kina)-SAD-pojasevi:Wheat Belt-pšenični,Corn Belt-kukuruz,Cotton-pamuk,Dairy-mliječni

PRIPREMA ZA 36. SAT: BILJKE ZA PROIZVODNJU TEKSTILA I NAPITAKA

-tekstil-pamuk-SE SAD-a (pamučni pojas),Egipat,Sudan;izvoznici (SAD,Ind,Brazil)-lan-najstarija tekstilna biljka-Rusija-posteljina,stolnjaci

-konoplja-umjerene širine,juta-vruća klima-vreće,sagovi-Ind,Bangladeš-Calcutta je središte-za napitke:1.kavovac-za kavu-domovina kave je etiopska pokrajina Kaffa-vruća i vlažna područja-Lat Am,E Afrika,Ind-izvoznici:Brazil i Kolumbija;osmanlije ju prenijeli u Europu-ostavili pod Bečom2.kakaovac-ekvatorska zona-ispod banana jer ne podnosi svjetlost-kakao-čokolada-proizvođači:Obala Bjelokosti,Indonezija,Brazil;izvoznici:Obala Bjelokosti,Gana3.čaj-dom Assam u Indiji, u Europu Nizozemci-monsunska Azija-Indija,Šri Lanka (crni),zeleni:Kina i Japan;Gruzija;Uvoznici:V.B.(tea time-5),Rusija,Pakistan-vinova loza-intenzivna kultura-sredozemna klima-Franc,It,Španj,SAD-na prisojnim padinama;pradomovina je SW Azija-Rimljani obožavaju

PRIPREMA ZA 37. SAT: STOČARSTVO

I.ekstenzivna autarkična polj.1.nomadsko-suha područja2.tzranshumantno stočII.kom polj1.kom ekstenzivno stoč-rančevi2.farme-visoko ulaganje3.alpsko stoč-ljeti u dolinama-svinjetina-Kina,SAD;govedina:SAD,Kina,Brazil;peradi:SAD,Kina;ovčetina:Kina,Australija;Mlijeko:SAD,Rusija,Ind;vuna:Australija (merino ovce),Novi Zeland

PRIPREMA ZA 38.SAT: RIBARSTVO

-plankton-fitoplankton je hrana zooplanktonu, a on ribama-bental-na dnu-hladnija i plitka mora su bogatija-šelf-Sjeverno more-marikultura-umjetni uzgoj u kavezima-tune, te uzgoj školjaka-Malostonski zaljev,Limski kanal-Japan i Kina-slatkovodno ribarstvo-Azija,Afrika,ribnjaci:Crnjac i Jelas polje uz Savu-po oceanima:Tihi-63%,Atlantik-26,Indijski

PRIPREMA ZA 40. SAT:ŠUMARSTVO

-30% površine kopna Zemlje,RH-37%-deforestacija-tropi-Amazona-industrija+životni prostor-raspored šuma:1.borealne-južnije od tundra u N Am i Euroaziji;tajge-vazdazelene-bor,jela,smreka,ariš2.bjelogorične i mješovite-južnije-hrast,bukva,jasen,vrba3.sredozemne-makija je degradirani tip4.prašume-mahagonij,tikovina-Čorkova uvala-sprečavaju eroziju,kisik-izvor života-hrana-pošum,ljavanje-reforestacija-umjetne ili kultivirane šume-planska sadnja-drvoredi-Austrija,Češka-kisele kiše-umiranje šuma

PRIPREMA ZA 42. SAT:ENERGETIKA

-energent-izvor energije(svaka sila koja se može pretvoriti u rad)-izvori energije:čovjek,drvo,drveni ugljen-biološki energenti;energija vode-prije ind rev-James Watt-1769-kameni ugljen-I. ind rev;II.-nafta-prirodni plin-električna energija-krajem 19. st-hidroenergija-Drava,Cetina-Peruča-nuklearna goriva-pol 20. st.

PRIPREMA ZA 44. SAT:NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

-fosilna goriva-primarni energent-organskog porijekla-nastali od fosiliziranih ostataka biljaka i životinja-papratnjača1.nafta-40% energije,crno zlato-65% zaliha na Bliskom istoku,tj Saudijska Arabija,Irak,Iran,UAE,12%-Meksiko i Venzuela(ima najveće rezerve);najveći proizvođači:Saudijska Arabija,SAD(Meksički zaljev),Rusija;potrošači:SAD,Kanada,Japan;prvo 1859 u Pennsylvaniji-zalihe za 45 god;OPEC-Organizacija zemalja izvoznica nafte-sjedište u Beču;1 barel nafte=159 l;off shore-proizvodnja nafte iz podmorja;do 1974 barel nafte 4$m2003 75$,danas 100$2.ugljen-35% svj energije-nastao tijekom karbona prije 300 mil g:kameni(proizvođači:Kina,SAD,Ind),smeđi,lignit(Njem,Rusija)-zalihe za 200 g;za dobivanje pare-pokrenuo prvi stroj-tkalački stan,promet-lokomotiva-1830;danas termoelektrane-opasne za okoliš3.prirodni(zemni) plin-transport plinovodima i tankerima (ukapljeni)-metan-do 2075 g.-proizvođači:Rusija,SAD4.nuklearna goriva-uran,pluton-cijepanjem,tj. Fisijom se oslobađa toplina koja pokreće turbine-Černobil-prednjače V.B.,Franc,Njem i Japan;na sveučilištu u Chicagu Enrico Ferni je izveo prvu nuklearnu reakciju

PRIPREMA ZA 46. SAT: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

-ekološki prihvatljiviji1.voda-98% nergije dobivene iz obnovljivih izvora,najstariji energent-Norv-99% el enrgije,Kongo-97,Brazil-96-hidroelektrane-najveći proizvođač HE je Kanada-Peruča,najviše na Dravi,Itaipu na Parani je najveća2.geotermalna energija-vruća voda i para-gejziri-Island,Japan3.plimne amplitude-St. Malo-Franc4.Sunce-sunčeva enegija-fotoelektrične ćelije-kolektori5.biomasa-drvo,žitarice,gnoj-fermentacijom(vrenjem) nastaje metan-Brazil-etanol iz šeć trske,bio-diesel-autobusi-iz uljane repice6.snaga vjetra-farme vjetra-SAD,Njem,Danska-Hrv-Primorje-Biokovo

PRIPREMA ZA 49. SAT: INDUSTRIJA

-gosp djelatnost koja primjenom strojeva i mehaniziranog radnog procesa ostvaruje proizvodnju-sekundarni sektor, proizvodna-sirovine-stvari uzete iz prirode

1.organskog porijekla2.fosilna goriva3.sintetičke-umjetne-rudarstvo-bavi se vađenjem sirovina-mineralne sirovine dobivaju se iz ruda-najvažnije su one koje sadrže metale-ekstrakcija-izdvajanje metala iz ruda-ekstraktivna ind1.željezna ruda-još 300 g-do poč industrijalizacije2.kameni ugljen-još 200 g-I ind rev3.obojeni metali-bakar(90 g),cink (45),olovo4.aluminij5.rijetki metali-podjela ruda1.crna metalurgija-željezna ruda-magnetit,hematit,stara ind;najveći proizvođači čelika:Kina,SAD,Japan2.obojena-aluminij,bakar,cink,olovo-aluminij se dobiva iz boksita(Šibenik)-Australija,Gvineja,Jamajka-glinica-međuproizvod3.plemeniti i rijetki metali-zlato(Jar,SAD,Australija),platina,srebro(Meksiko,SAD,Peru);dijamanti(Australija,Rusija,Bocvana,Kongo,Jar)4.nemetali-sumpor,pijesak,šljunak,granit

PRIPREMA ZA 50. SAT: RAZVOJ I PODJELA INDUSTRIJE

-manufaktura-18 st-radionica,rad rukama,podjela rada-tekstilna ind-najstarija-I. ind rev(prevrat)-Eng-izum parnog stroja-1769-James Watt-energent je ugljren,sirovina je željezo-tekstilna,zagađenje-crne pokrajine-Ruhr;1767-prvi stroj za predenje;1785-tkalački stan-II.-kraj 19 st-izum motora s unutrašnjim sagorijevanjem-nafta-III-sredina 20 st-razvoj elektronike i informatike-čista ind-izvan grada-podjela ind po ulozi sirovina:1.ekstraktivna-proizvodnja sirovina i energenata2.prerađivačka-prerada sirovinaII.prema karakteru proizvoda1.teška(bazna)-strojevi,vozila2.laka(potrošačka)III.udio radne snage i kapitala1.radno intenzivna-niskokvalificirani-nije veliki profit-tekstilna i prehrambena2.kapitalom intenzivna-elektronička-SAD,JapanIV. stupanj tehničkog razvoja1.tradicionalna-I i II ind rev2.propulzivna (nova)-III.-elektronička

PRIPREMA ZA 51. SAT: STRUKTURA INDUSTRIJE

-I. klasična1.metalurgijaa)crna-proizvodi željezo,čelikb)obojena-proizvodnja aluminija (SAD,Rus,Kanada,Norv),bakra(Čile,SAD),cinka(Kina,Kanada)

2.prerađivačkaa)metaloprerađivačka-najstarija,proizvodnja strojeva,opreme,oružjab)elektrotehnička-primjena elektriciteta-telefoni,TV,bijela tehnikac)kemijska-prerada ugljena,sintetičkih materijala,petrokemijska-nafte;teška-kiseline,gnojiva;lake-lijekovi,kozmetikad)ind potrošnih dobara:prehrambena-vezana uz tržište,tekstilna(najstarija,radno intenzivna,neprofitna),drvna,ind obućeII.nove(high tech)-znanost+proizvodnja-III ind rev-razvijene zemlje1.telekomunikacijski i svemirski uređaji2.elektronička i računalna oprema3.biotehnološka(lijekovi)4.vojna oprema i oružja

PRIPREMA ZA 52. SAT: STARE I NOVE INDUSTRIJSKE REGIJE

-ind regija-veći prostor u kojem je ind glavni čimbenik preobrazbe1.stare-bazeni teške ind:Ruhr(Duisburg),Saar,Lorraine,Yorkshire,Donbas(donjecki bazen),Pittsburg,Kuznjecki bazen(Rus)-razvija se i laka prerađivačka ind-vezani uz sirovine i tržište,zbog slabog prometa-u gradovima ili uz rudnike-onečišćenost2.nove-važnost ima kapital,tehnologija i radna snaga-jeftina snaga u siromašnim zemljama slijedi ulaganja:Brazil,Meksiko;ind se seli iz grada na rtubove u ind zonu(Požega-slabije razvijene zemlje) i tehnološke parkove(visokoobrazovani-vezani uz sveučilišta-najstariji je Silicon Valley-California-SDan Francisco,sveučilište Stanford;tehnopolis-Oulu-Finska-Nokia) ili na obalu-litoralizacija-jeftiniji transport-bez visokih dimnjaka

PRIPREMA ZA 53. SAT:INDUSTRIJALIZACIJA-SVJETSKI PROCES

-proces koji obuhvaća razvoj i jačanje industrije te povećanje udjela zaposlenih u sekundarnom sektoru-počinje I. ind rev krajem 18. st-kameni ugljen-tekstilna ind-zadnju fazu karakterizira primjena automatizacije i robotizacije-porast proizvodnje,broj radnika se smanjuje-visokoobrazovani-raste broj zaposlenih u tercijarnom sektoru-tercijarizacija-prostori rane industrijalizacije-danas ind i gosp razvijene zemlje-u fazi tercijarizacije-postind razdoblje-prostori kasne industrijalizacije-gosp slabije razvijene

PRIPREMA ZA 54. SAT:INDUSTRIJA I OKOLIŠ

-1986-ČernobilPRIPREMA ZA 56. SAT:RAZVOJ I ULOGA PROMETA

-tercijarni sektor-prometna mreža-skup čvorova i vceza jedne vrste prometa-prom sustav-skup prometnih mreža-elementi prometa:objekt,prijevozno sredstvo i prometni put1.kopneni2.pomorski

3.zračni4.telekomunikacijski5.kombinirani-prevozi se u inuficiranim jedinicama(kontejneri)

PRIPREMA ZA 57. SAT:KOPNENI PROMET

1.cestovni-automobil(od vrata do vrata)-krajem 19 st-Dunlop-prva guma,eksplozija nakon II svj rata-brz i učinkovit-autoceste-SAD,Njem i It;integralni promet-obuhvaća prijevoz unificiranih tereta;kamioni se uključuju u multimodalni promet,tj kamione s teretom prevozi se vlakom,brodom2.željeznički-1829-Stephenson-Rocket-parna lokomotiva;Tokaido-Tokyo-Osaka;VFT-London-Edinburg,tri E-ekonomski isplativiji,energetski jeftinij,ekološki održiv-TGV-vlak velike brzine-Pariz-Lyon;intercity-Zg-Bg;TRANSSIBIRSKA ŽELJEZNICA-1891-Moskva-Vladivostok-8 zona-9288 km3.riječko-kanalski i jezerski-rijeke:Nil,Tigris,Eufrat su prve prometnice-Rajna(najprometnija u Europi)-Majna-Dunav;SAD-Velika jezera;1807-Clermont-parobrod-Fulton;Dunav-9 zemalja-4B:Beč,Beograd,Bratislava,Budimpešta-Vukovar4.cjevovodni-najmlađi,nafta,plin;1862-SAD;JANAF-jadranski naftovod-Omišalj-Sisak;TRans Adria-Rusija-Hrv5.gradski promet6.javni promet-autobusi7.automobilski8.biciklistički-Amsterdam-prvi metro-London,pa Budimpešta-glavni proizvođači vozila:SAD,Japan,Njem

PRIPREMA ZA 58. SAT:POMORSKI PROMET

-najjeftiniji,spor,nekvarljiva roba-gigantizam-trend izgradnje brodova veće nosivosti;ro-ro brodovi-za prijevoz željezničkih vagona s teretom-najprometniji su Tihi i Atlantik-važni kanali:Sueski,Panamski,Kielski i Korintski;La Manche-najznačajniji prolaz-Singapur je najprometnija,Rotterdam-litoralizacija-gosp i stan na obali-najviše se prevozi nafte, rude

PRIPREMA ZA 59. SAT: ZRAČNI PROMET

-najmlađi-braća Wright 1903, 1909-prvi avion u Zagrebu i Breliot preletio La Manche;1927-Lindbergh preletio Atlantik;razvoj nakon II. svj. Rata-Concord-najbrži putnički avion-čvorišta-aerodoromi-NY-tri:Kennedy,La Guardioa i Newark;RH-najveći Pleso-Zagreb;Chicago-O Hara;Heathrow-London-najveći

PRIPREMA ZA 60. SAT: TELEKOMUNIKACIJE

-Morse-1844-telegraf;telefon-1876-Bell;radio-Marconi,TV-Baird;danas računala-ENIAC-prvo-kao željeznički vagon-broj telefona na 1000 ljudi:SAD,Njem,Japan-broj mobitela na 1000 ljudi:Italija,V.B.,Njem

PRIPREMA ZA 62. SAT: TRGOVINA

-tercijarni sektor;posreduje između proizvodnje i potrošnje-u početku trampa (razmjena,naturalna),zemljopisna otkrića razvila trgovinu,danas novčana-unutrašnja trgovina-unutar granica;sajmovi i tržnice (gradovi-Dolac-Zagreb);trgovine na veliko i malo (u središtu-city,CBD);danas veće trgovine – centri na preriferiji-vanjska-izvoz i uvoz-trgovinska bilanca-razlika (deficit-RH,suficit-više se izvozi)-tranzit-prijelaz strane robe kroz neku zemlju-burze-mjesta trgovanja-dionice;burze cvijeća-Aalsmer-Niz-tulipani-dom tulipana je Turska,ali su ih prenijeli-najveći izvoznici:SAD,Njem i Japan-globalizacija-povezivanje svijeta,pa i tržišta-svijet je veliko selo-UNCAD-organizacija UN-a-program za razvoj trgovine u svijetu-WTO-Svjetska trgovinska organizacija-protekcionizam-sustav mjera kojima se štiti domaća proizvodnja od inozemne konkurencije(carine)-EU;EFTA-Europsko udruženje slobodne trgovine;NAFTA-Sjevernoam.-ekonomska najjača-SAD,Kanada,Meksiko;LAIA-Latinskoam.;OPEC-Organizacija zemalja izvoznica nafte-trgovačka središta:London,NY (burza-Wall Street),Tokio

PRIPREMA ZA 63. SAT: TURIZAM

-tercijarni;tour=kružno kretanje;privremena promjena stalnog boravka radio odmora, zabave;ne posao-glavni uvjeti:novčana sredstva (živ standard) i slobodno vrijeme; razvijenost prometa-antika-Delfi,776-prve OI;Rimljani-terme;moderni-pol 20. st-V.B.,Franc,It-Cook-izlet u London za alkoholičare-privlačni čimbenici:prirodni( ljepota,klima,priroda),društveni(kultura,povijest,manifestacije:Dubrovačke ljetne igre,karneval u Veneciji;muzeji:Louvre-Pariz,Prado-Madrid,Ermitaž-Sankt Petersburg,Scala-Milano,Rijks Museum-Amsterdam)-prihvatni:smještajni objekti (hoteli-Opatija-Kvarner;kampovi)-turističke agencije-prva Coo & Son-emitivni prostori-odašilju turist-Njem;receptivni-RH-Bedecker-prvi turistički vodič,danas bedekeri

PRIPREMA ZA 64. SAT:TIPOVI TURISTIČKIH PROSTORA

-turistička bilanca-odnos prihoda od turizma i potrošnje neke zemlje turista van granica-najveću bilancu:Španj,Franc,It,Austrija-Mediteran-najturističkiji prostor

-gradski-Prag-zaradi od turizma više nego RH;primorska-Azurna obala-Nica,kod nas Opatija-Kvarner,Crikvenica-Therapia-prvo kao zimovalište,danas ljetovanje;planinski-gorska Hrv-prvo bio ljetni, danas zimski-Alpe;seoski;zaštićeni prostori-NP Plitvice,NP Yellowstone-prvi-turističke regije-najviše u razvijenim zemljama:1.stare turističke regije-Franc,It,Švic2.nove.Španj,Austrija,Magreb-masovni turizam-pol 20. st.-danas eko-turizam-odnos s prirodom-safari turizam-Kenija-njem-najveće ishodište turista u Europi-SAD-najviše na Floridi-penzioneri,Kalifornija,Havaji-najviše novca troše Amerikanci,Nijemci i Japanci

PRIPREMA ZA 67. SAT:EKOLOGIJA

-uzroci porasta temp su staklenički plinovi-efekt staklenika-CO2,najviše prirodni izvori ali od ind rev čovjek-da ga nema temp bi bila – 18 C-dugovalno zračenje zagrijava-auto-vulkani-CO2-spaljivanje šuma,industrija,promet-SAD-24% ind-nećepotpisati Kyoto-Kina-2.-povećanje BDP-a ne vodi računa o prirodi;današnja koncentracija CO2 je najveća, raste temp-CH4-metan-močvare,uzgoj goveda,rižina polja-poljoprivreda-CFC-ozonske rupe-sprejevi-freoni-zamrzivači-Antarktika;Montrealski sporazum-1988-ograničio-auta-CO2-god svaki stvara CO2-na Arktiku se od 78-2003 otopilo 7% leda-čnestati do 2100;porast razine mora do 2100 za 90 cm;snažne vremenske nepogode-insekti,tornada,klima-Golfska struja izmijeniti smjer; Katrina-New Orleans-tajfun-2005-val visok 8 m-1000 mrtvih;ti procesi će najviše pogoditi siromašne tropske kajeve-glad,suša;Europa je u povoljnijoj situaciji-nema pustinja;sve više suša i poplava,smanjenje broja hladnih dana;od 1980 nestalo 20-30 % leda-do 2050 75 % ledenjaka u Švic će nestati-RH-50 % vlastite proizvodnje:nafta-35% domaćih potreba,plin-60(Podravina);Jadranski plinovod-Pula-Karlovac;Pag-prva vjetroelektrana

PRIPREMA ZA 3. SAT: GLOBALIZACIJA SVJETSKOGA GOSPODARSTVA

-nastaju tehnoparkovi-Sillicon Valey-San Francisco-veza s faksevima-Stanford-razvijene zemlje:deindustrijalizacija-tercijarizacija-nerazvijene zemlje:industrijalizacija-deagrarizacija-deruralizacija-urbanizacija

Priprema za 4. sat: procesi globalizacije

-proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i političkog povezivanja svijeta,pojavljuje se sa zemljopisnim otkrićima u 15. st-prvenstveno se trguuje ind robom,pa gorivom-trguje se na burzama-NY (Wall Streer),London,Tokio-vodeći izvoznici:SAD,V.B.,Franc,Njem, nije Kina-jeftina roba-vodeći uvoznici:SAD,Njem,Japan-rude i gorivo-bogate zemlje ulažu u siromašne-jeftinija radna snaga-Japan u Kinu-tzv. «lohn-poslovi(jobs)»

PRIPREMA ZA 5. SAT: SVJETSKE POLITIČKE, VOJNE I EKONOMSKE INTEGRACIJE

-UN-politička-San Francisco-24.10.1945:Generalna skupština,Vijeće sigurnosti (5 stalnih članica:SAD,Franc,V.B.,Rusija i Kina),Ekonomsko i soc vijeće,Međunarodni sud-Den Haag-Hrv,Tajništvo,UNICEF,FAO (za hranu),UNESCO,WHO-NATO-1949-vojna-Washington-Eisenhower-PFP=Partnerstvo za mir-program-OECD-Org za ekonomsku suradnju i razvoj-Pariz-1960-za razvoj Europe-gosp-počiva na temeljima Marshallova plana-obnova Europe nakon II svj rata-OPEC-Beč-cijena nafte-Org država izvoznica nafte-WTO-Svj trgovinska org-1994-nasljednica GATT-a-G7/G8-Svj ekonomski vrh:SAD,Kanada,Japan,Njem,Franc,V.B.,Italija+Rusija-NAFTA-Sjevernoam sporazum o slobodnoj trgovini:SAD,Kanada,Meksiko-EU-gosp-27 članica-EFTA-Europsko udruženje za slobodnu trgovinu-Stockholm-CEFTA-Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini-Mađ,Poljska,Čehoslobačka,bila i RH-ASEAN-Udruženje država SE Azije-Colombo plan:Šri Lanka,Australija,Novi Zeland

-LAFTA-Latinskoam udruženje slobodne trgovine-SEV (gosp)+Varšavski pakt(političko)-bivše kom zemlje pod Rusijom-do raspada komunizma

PRIPREMA ZA 6. SAT: MULTINACIONALNE KOMPANIJE

-međunarodna poduzeća koja sjedinjuju proizvodnju i ponudu u više zemalja-prvi oblik su koncerni-Krupp-teška vozila,tenkovi-Debela Berta(žena);Coca Cola-najpoznatija;dobit veća od 100 mil $ na godinu-najveće:General Electric,Microsoft,Exxon Mobil,Shell-od 500 najvećih 157 sjedište u SAD-u,119 u Japanu-kod nas niti jedna

PRIPREMA ZA 7. SAT; Prostorne promjene uzrokovane globalizacijom

-industrijske zone se premještaju na periferiju-razvoj prometa,zagađenje,buka,gužva,pojavljuju se tehnoparkovi-najviše u Japanu-litoralizacija-uz more;pa čak i uz rijeke-jeftiniji proet-Rotterdamski Europort

PRIPREMA ZA 8. SAT:Nejednak gospodarski i regionalni razvoj

-pokazatelji razvijenosti:BDP per capita,živ dob(EU-72-75,Japan-75-80,RH-79,76,Etiopija-50),pismenost(etiopija-65% nepismenih),HDI(Human Development Indeks:visoko razvijene-SAD,Japan,EU-više od 9266$;srednjerazvijene(Turska,RH-755-9265),nerazvijene(Afrika)-tip gosp sustava(kapitalizam-planski)-dem tranzicija pol 18. st,u nerazvijenim tek u 19. st.-predstavlja bogatstvo-Albanija-puno radne snage)-najrazvijenije:Norv,Švedska,Kanada,Belgija-2004-BDP:Luksemburg(44000,kao 500 Etiopljana),Norv(43000),Švic(40000),SAD(38000),Kongo(100),Etiopija(90),RH(9000)-Afganistan-25% djece neuhranjeno,SAD-10% neuhranjenih-a bogata-SAD pretilo 30% st-najviše žena,EU-20%-brza hrana-Sahel-siromaštvo:Senegal+Mali+Burkina Faso+Niger+Nigerija+Čad+Sudan(robovi)

PRIPREMA ZA 9. SAT: POSLJEDICE NEJEDNAKOG GOSPODARSKOG RAZVOJA SVIJETA

-sjever-bogati,jug-siromašni-problem gladi-Sahel-SAD;širenje pustinja-desertifikacija(posebice Sahel zbog suše)-urbanizacija-oko 80% u razvijenim,nerazvijene 40%(Monako,Singapur-100,Ruanda i Uganda manje od 15%);nepismenih manje od 5% u razvijenim zemljama,više od 60% Sahel(Niger-87 % nepismenih žena),Afganistan,Pakistan-visoka rodnost-povećanje stan.-trajanje života-Japan-80,Malavi(36-Afrika),RH-žene 79, muškarci 76-migracije-Rio Grande(Meksiko-SAD),Afrika-Španjolska-bijeg-porast broja stan (Afrika najbrži rast) i nepismenost koče gosp. Razvoj

PRIPREMA ZA 13. SAT: Europa – prirodno – geografska i društvena složenost

-podjela na zapadnu(UK,Franc,Niz,Luks,Belg,Irska,Andora),sjevernu(Danska,Fin,Norv,Šved,Island,Litva,Latvija,Estonija),srednju(Njem,Polj,Češka,Slovačka,Austrija,Švic,RH,Slov,Mađ,Lihte

nštajn),južnu(Španj,Port,It,Grčka),istočnu(Rus,Bjelorus,Ukrajina,Moldavija) i jugoistočnu(BiH,Srbija,Crna Gora,Alb,Malta)-prema gosp razvijenosti na zapadnu(EU,Norv,Švic,Grčka-inače južna),srednja(bivše socijalističke:Poljska,Češka,Slovačka,Mađ,Slov,RH,Rum,Bug-CEFTA),istočnu(bivši SSSR),jugoistočna(Juga,BiH,Albanija,Turska,Mak)-plava banana-gosp razvijenije regije između Sreozemlja(N Italije) i Atlantika(London)PRIPREMA ZA 14. SAT: Najznačajnije ekonomske i političke integracije u Europi

-1948-Benelux(početna slova,Niz,Belg,Luks);1951-ECSC(Europska zajednica za ugljen i čelik(inicijativa FRanc:Beneluks,Franc,Njem,It-nije V.B. jer želi ostati dominantna-razvoj gosp nakon II. Svj. Rata);1957-Rimski ugovori-EEZ-ukidanje carina,slobodna trgovina-Bruxelles-stvorena i Europska zajenica za atomsku energiju(EUROATOM-1957-Rim-razvoj atomske energije u dobrobit);1967-EZ=EEZ+EUROATOM-1973-Danska,Irska,V.B.-1981-Grčka-1986-Španj i Port;1995-Austrija,Šved,Fin;2004-10 novih;2007-Rum i Bug-EU-1992-Maastricht(Niz)-EURO-uveden 1999,stupio 2002-himna je Oda radosti-Europska banka u Frankfurtu na Majni-institucije:Vijeće(Bruxelles-6 mj pojedina zemlja),Europsko vijeće(1974),Parlament(Strasbourg),Sud pravde(Luks),Komisija(Bruxelles)-Amsterdamski sporazum-Schengenski(Luks)-nema granica-EFTA-1960-Stockholm-Europsko udruženje slob trg-inicijator V.B-Island,Norv,Švic,Lihtenštajn-CEFTA-1993-Mađ,Polj,Čehoslovačka;Slov,Rum,Bug,RH-Vijeće Europe-1949-Strasbourg-palača Europe-himna Oda radosti-Beethoven-9. simfonija-OESS-1995(KESS)-Org za europsku sigurnost i suradnju-RH-1992-Srednjeuropska inicijativa-Europska banka za obnovu i razvoj-London-pomoć nerazvijenim regijama

PRIPREMA ZA 15. SAT:Njemačka-geografske posebnosti

-Mercedes,VW(Wolfsburg-narodna kola),BMW,Siemens-gosp zapadna Europa-prometno čvorište-tranzitna(srednja Europa)-izlazi na Sjeverno(Hamburg luka) i Baltičko more(povezana Kielskim kanalom);gosp uz rijeku Rajnu-reljefne regije:1.Alpe i predalpski prostor-Bavarske Alpe(tercijar);2.Schwarzwald-plan sustav-SW Njem-Crna čuma-vazdazelene šume jele i smreke-hercinska orogeneza(Devon-rude-Dunav);3.južno njem pobrđe-Švapske Alpe;4.Njem sredogorje-hercinska,rude-počinje ind rev-prava Njem;5.Sjev njem nizina-najveća-gusto naseljeno,poljoprivreda,uz Sjev i Balt more-polderi-luke Hamburg(Laba-estuarij) i Bremen(Weser)-rijeke:Rajna(kanal Majna-Dunav),Dunav,Laba-82.6 mkil st-23 st/km2(najbrojnije nakon Rusije)-najgušće uz Rajnu-Vestfalija i Ruhr;Munchen(Bavarska),Hamburg-niski pp-useljavanuje-Turci-razlike između ist i zapadne-1961-zid-Hladni rat-SDR-am,brit i franc(BRD) i DDR(Rusija)-Berlin podijeljken-srušen 1989,ujedinjena 1990-BDP(2004) per capita-30120$

-Oktobertfest(Munchen)-gl grad Berlin,EURO,prtestanti-45%,katolici-35%-zimski turizam-Garmisch-Partenkirchen,Obersdorf,Berchtesgaden;lječilišta:Baden Baden,Wiesbaden;auto utrke: Hockenheim i Nurbugring;Frankfurt na Majni-financijsk središte;Koln-katedrala sv. Petra;Aachen-rođen Karlo Veliki,središte Franačke-katedrala;Brandenburška vrata-Berlin-simbol podjele,danas ujedinjena

PRIPREMA ZA 16. SAT: Njemačka – regionalna polarizacija

-13 pokrajina i 3 samostalna grada(Berlin-Bundestag-parlament,Regierung-vlada):Baden-Wurttemberg(Stuttgart),Bavarska(Munchen-površinom najveća,Chiemsee-jezero=,Berlin,Brandenburg(Potsdam),Bremen,Hamburg,Hessden(Wiesbaden),Mecklenburg-Vorpommern(Schwerin),Niedersachsen(Hannover),Sjeverna Rajna Westfalija(Dusseldorf),Rheinland-Pfalz(Mainz),Saarland(Saarbrucken),Saska(dresden),Saska Anhalt(Magdeburg),Schleswig-Holstein(Kiel),Thuringen(Erfurt)-I. ind. Rev. Počinje u Sredogorju i N Njemačkoj(oko rudnika željeza-Ruhr,Saar)-1871. ujedinjena-II. Reich-Otto von Bismarck(1-SRC-962,III.-Hitler)-policentrična urbana mreža;jezgre razvoja:Munchen-Augsburg(Bavarska),Stuttgart-Thubingneg(Baden-Wurttemberg),Frankfurt-Mainz-Wolfsburg(Niedersachsen),Bremen-Bremerhaven,Hamburg-Berlin,Dresden-Leipzig-Halle(Saska)-najbogatije pokrajine:Sjeverna Rajna,Baden,Hessen-DDR-Neu Lander-nova zemljaDunav nastaje spajanjem tokova iz izvora Brege i Briga

PRIPREMA ZA 18. SAT: Francuska – geografska osnova i razvitak

-59 mil st, najveća zemlja EU površinom-reljef:Stari masivi(Bretanjsko-normandijsko pobrđe-sjever,Središnjim masiv i Vogezi)-rude;mlađa nabrana gorja-Pireneji,Alpe,Jura-mezozoik-alpska orogeneza-Franc Alpe-zimski turizam-Mont Blanc-Bijela planina-4807 m;dolina rijeke Rajne-promet;Dolina Saone i Rhone-Marseille(najznačajnija luka) i Pariz;rijeka Garonne(Pireneji-izvor –Atlantik)-Bordeaux;dolina Seine-poljoprivreda-sjeverna franc nizina;dolina Loire-turizam-dvorci;Korzika-otok-La Manche-kanal-brit naziv Channel-kromanjonci-Cro Magnon-Dordogna;rimska provincija Galija;10. st-Normani-Normandija-sjever;ima Baska,Katalonaca,Nijemaca i Talijana;mješavina keltskog i germ st-Pariz-otvoren prvi europski Disneyland,Sorbonna,Napoleonov slavoluk,Chardonnay-vino-Strasbourg-Vijeće Europe,Parlament-BDP-30000$-puno stranaca-iz kolonija(muslimani-nogometaši-vjere:katolici(77%),protestanti,muslimani-vodeća zemlja u turizmu:Azurna obala(Mediteran-najstarija turist regija-prvo zimski-Nica,Cannes-festival,Monte Carlo(kneževina Monako)),Bordeaux(+Burgundija-vinarstvo),Avignon-ropstvo,Normandija-Dan D-danas turizam,skijanje:Chamberry i

Chamonix;Pariz-Lutetia Parisiorum-9. mil st.-uz Seinu,Louvre,katedrala Notre Dame-gotika,Versailles;ind lijepih proizvoda-vino,parfemi i auta(Peugeot i Citroen)

PRIPREMA ZA 19. SAT: Francuska-dominacija Velikog Pariza u regionalnom razvoju

-monocentrizam-Pariz i okolica-10.6 mil st-avenija Champs Elysees-grad svjetla;Lyon-1.6 mil-30 veličanstvenih godina 1945-1975-pobjednica,razvoj ind-Monnet planovi(osnivač EEZ)-plan razvoja 8 regionalnih središta:1.Lille,Roubaix,Tourcing-N;2.Nancy,Metz,Thionville-NE;3.Strasbourg-Alsace;4.Lyon,St.Ettienne,Grenoble-središnji dio;5.Marseille,Aix-jug-Provence;6.Toulouse-SW;7.Bourdeaux-W;8.Nantes,St.Nazaire-W-središta brojnih multinac kompanija:Ford(Bourdeaux),Motrorola(Toulouse),IBM(Montpellier),Canon,Sony-III-II-I-jaka ind-auta(Peugeot),brzi vlakovi(TGV),parfemi,vina,sirevi,moda-Pariz-najposjećeniji europski gradPRIPREMA ZA 20. SAT:Ujedinjeno Kraljevstvo V.B. i Sjeverne Irske-geografske

posebnosti

-zajednica triju pov pokrajina:Eng,Škotske i Walesa(Cardiff) na otoku V.B (1707), kojima je pripojena Sjeverna Irska-funtu (Peni) -1997-vraćen Hong KOng Kini-ostali Falklandski otoci-smješteno uz Channel(Kanal,La Manche-najprometnija morska površina-EUROSTAR-želj linija koja prolazi ispod)-reljef:Brit i Irsko otočje-paleozoik i mezozoik-gromadna gorja-rude i ugljen:1.visočja-N Škotske(najviši vrh Ben Nevis),rijetko naseljena,Lake District-ledenjačka jezera+N Wales-ispaša stoke;2.Pobrđe-Kambrijsko gorje,Penini u Ung i Južno škotsko pobrđe-nisko gromadno gorje-kaledonska orogeneza-ugljen-I. ind rev-Black Country;3.nizine-Središnja škotska nizina i Engleska nizina-najviše stan,najveća,ind-Birmingham-ind središte;London;4.Sjeverna Irska-brdovita+nizine-Belfast(sukobi –protestanti i katolici)-magle(smog-London),azorska anticiklona ljeti-vedro,stabilno;golfska struja-tople zime;ljeta topla i vlažna-stan-prvi Kelti,pa Rimljani,te Germani Angli,Sasi i Juti-eng službeni+SAD,Australija,Kanada,Indija-doseljavanje u gradove zbog ind.-imigracija Iraca-sv.Patrick-5.st.-širi kršć-protjerao zmije-zapravo pogane-nac simbol-djetelina s 3 lista-sv.Trojstvo-Guiness,Sinn Fein-Mi Sami-Commonwealth-zajednica naroda-bivše kolonije-60 mil st,gustoća-243-razlike između pokrajina-najgušće u Eng;24 000 $-London Tower-tvrđava uz Temzu,Tower Bridge;Westminsterska opatija-crkva-krunidba;Big Ben;doubledeckeri;Buckinghamska palača;Aston Martin-najmanja tvornica auta;London-najstariji metro;Wimbledon-trava;Liverpool-Beatles;Stonehenge;Hadrijanov zid-CET-1;Kraljica Elizabeta-anglikanci,katolici

-legende o kralju Arthuru;Škotska-jezera-Loch Ness-Nessie-brdovita,jezera

PRIPREMA ZA 21. SAT:Ujedinjeno Kraljevstvo-regionalizacija i problemi revitalizacije

-90% stupanj urbanizacije-rana ind.-do 18.st.podjeljenja na grofovije-konurbacije:Veliki London,Birmingham,Leeds i Bradford,Manchester,Liverpool,Newcastle i Glasgow-poznata po stočarstvu-veleposjedi-Landlords-bogata naftom i plinom-Sjeverno more-1800. priključena Irska-Japan,pa UK najviše troše ribe-Rolls Royce-luksuzni auto-središte nogometa-Sheffield-u Wallesu ¼ govori Keltski

PRIPREMA ZA 22. SAT:Italija

-gl. Grad-Rim,Euro,26000$;do otkrića središte svijeta-Sredozemlje-najveći proizvođač vina,kosi toranj u Pisi,Koloseum,Scala-Milan-oprea;Rim-vječni grad;Venecija;Firenca-renesansa-Medicci-Boccaccio,da Vinci-Toskana-rijeka Arno;Rivijera cvijeća-ligursko primorje-San Remo;Bologna-najstarije sveučilište;Ancona-najveća luka;pizza,špagete;bogati sjever i siromašni jug-Mezzogiorno-Fiat,Alfa,Ferrari;kulturno središte-Rim-fontana di Trevi,Vezuv-kod Napulja-Pompeji;Stromboli na Liparskim otocima,Vatikan-trg sv. Petra,Venecija-prirodne regije:1.alpski prostor-kenozoik,nema ruda,turizam,jezera:Lago di Garda,di Maggiore;ledenjaci2.padsko-venetska nizina-Po-nekada zaljev Jadrana(ime po luci Adria),zatrpan nanosima koje je nosila Po s Alpa-plodno tlo-širi se-gosto naseljeno;3.Apenini-mlado nabrano gorje,niži od Alpa-2 primorja:Jadransko i Tirensko;Apulija-nizina;4.otočna Italija-Sicilija(mafija-Cosa nostra-Naša stvar-Etna-vulkan-česti potresi-najveći sredozemni otok) i Sardinija(Tirensko more)-Ind trokut:Milano(Lombardija-Versace,mPrada,Benetton,Milano,Alfa)-Torino(Pijemont-poljoprivreda-Fiat)-Genova(luka);Marshallov plan-Lege nord-Sjeverna liga-stranka koja traži neovisnost Padanije-Napulj-južna It-San Marino-nezavisna država na Apeninima-osnovao u 4. st. Klesar Marin s Raba

PRIPREMA ZA 23. SAT:SAD-geografske posebnosti

-NY-New Amsterdam-Kip slobode-poklonila Franc 1876-100-ta godišnjica-pozdravlja useljenike;LA-grad anđela-Kalifornija-Hollywood,Philadelphia-potpisana Deklaracija o nezavisnosti-9.5 mil km2,294 mil st-Washington,$,41000$,CET-6do-9,protestanti,katolici,penzioneri na Floridu-zimovališta-Palm,Miami,Daytona Beach(plaža);Niagarini slapovi-između Erie i Ontario;Chicago na Michiganu;New Orleans-jazz-Catrina-Mississippi;Yellowstone-

sumpor-žut-gejziri-1872-Stjenjak;Grand Canyon-Colorado;Aljaska-Mt. McKinley-6194 m;Havaji-Honolulu-Pearl Harbour;NATO-Washington-reljefne cjeline:1.Apalači-paleozoik-rude(ugljen)2.obalne ravnice-uz Meksički zaljev-Mississippi do Ohio-Florida-močvare3.središnje nizine-između Apalačai Stjenjaka,oko porječja Mississippi,Velika jezera,Ozark-Ouachita ravnjak-nastavak Apalača,Visoki ravnjaci-od Meksika do Aljaske-sušno-death line-zapadnije od 100 W sve manje padalina-samo travanj 4.Kordiljeria)Stjenjak-Rocky Mountains-najveći i najviši lanac N Am-od Aljaske(planina Brooks) pa se nastavljaju Ande-alpska orogeneza,vulkani-Yellowstoneb)ravnjaci i zavale-pustinjske dio-Stjenjak na istoku i Sierra Nevada na W-Velika zavala-Death Valley—86 m,Ravnjak Coloradoc)pacifički priobalni pojas Kordiljera-padaline-sekvoje-San Francisco,Seattle,Sierra Nevada-granitni masiv,središnje doline-Sacramento,Kalifornija-reljef nastao otapanjem ledenjaka,egzaracija-trošenje stijena-nastala Velika jezera,Great Bear(Medvjeđe)-zimi se hladne mase spuštaju prema jugu zbg lijevka Apalača i Kordiljera,zimi obrnuto;čest je tornado-sudaranje masa;chinook-fen-stan-prije 20000 g. iz Azije preko Beringa,,Maye,Azteci,Indijanci-rezervati(Apalači,Siouxi,Irokezi)-kolonizacija-Španj na Floridu;Aljaska-Bering-melting pot-stapanje stan-bijelci-70%,hispanoam-13-brzo se povećava,crnci-12-1776-eklaracija o nezavisnosti-13 država NE,1803-Napoleon-Louisiana,1819-Florida-Španj,1845-aneksija Texasa od Meksika,1867-Rusi-Aljaska,1898-Hawaii;najveća gustoća na NE-Bowash,Velika jezera-Detroit,Chicago,LA,San Francisco-metropolitanska područja-335-Rio Grande-prema Sun belt-od Floride do Kalifornije-moderna poljoprivreda-S-agrumi,duhan,pamuk;ravnice-corn belt-kukuruz i pšenica;Velika jezera-hog belt-pojas svinja;Kalifornija-navodnjavanje-najskuplji vrt;troše najviše energije-nafta-Texas,Kalifornija,Aljaska;ugljen-Apalači;plin-Meksički zaljev;uran-Colorado;am proizvodi-Ford(Detroit-prva tekuća vrpca),IBM,Boeing-Seattle,Motorola;Silicijska dolina

PRIPREMA ZA 25. SAT:SAD-regionalizacija

-50 saveznih država i Washington district1.NE-1620-puritanci-Nova Eng,započela ind-prve tvornice-Boston-najstariji;NY-najveći grad SAD-a(1626-New Amsterdam)2.atlantska obalna ravnica-između tlantika i apalača(Florida-Kubanci-Philadelphia)-močvare,ind-Washington,Miami Beach-Most Key West3.Midwest-srednji zapad-od V. jezera do Kansasa,zapad do Mississippia;ravnice-Cleveland,Detroit(Ford),Chicago(najveća zračna luka-O¨Hara),gorje Mesbi-80% željezne rude SAD-a;corn belt-grad Columbus(najveći sveučilišni grad)3.jug-pamuk,duhan-robovi-rasni problemi;nafta-cotton belt-Dallas,Houston,New Orleans4.Visoki ravnjaci-Južna i Sjeverna Dakota,Nebraska,Colorado;Black Hills-Rushmore-glave predsjednika;Denver;crta smrti5.unutrašnji platoi i zavale-Stjenjak i Sierra Nevada-aridno područje-rijetko naseljeno-prvi mormoni-Salt Lake City;zlatna groznica;Las Vegas i Reno;Veliki

kanjon;Yellowstone;Santa Fe Trail(Kansas City-LA);Oregon Trail(Kansas-Vancouver);California Trail(do San Francisca)6.Kalifornija-Španjolci;El Dorado-zlato,Sillicon valley,Hollywood;LA,Rasjed svetog Andrije(potresi-pacifička i sjevernoam ploča);San Francisco-Barkley7.NW-Washington i Oregon(Seattle-Boeing i Portland)-bogatstvo drva8.nove zemlje-Aljaska 1867 od Rusa-grad Juneau i Anchorage;Hawaii-vulkani-otkrio 1774 James Cook-središnji otok Oahu-puno Azijata-jer Polinezijci nisu htjeli raditi-turizam-Honolulu,Waikiki;Aloha-dobro došli

PRIPREMA ZA 26. SAT: Značenje SAD-a u svijetu

Dominacija u gosp i politici;industrija-znanost-onemougućavanje monopola

PRIPREMA ZA 27. SAT: Kanada

-list javora na zastavi,CET – 9 do -4.5,članica Commonweltha;Ottawa;32 mil st,eng i franc;28000$;po veličini 2. na svijetu(iza Rusije ispred Brazila,skoro kao Europa);Toronto,pa Montreal i Vancouver-prirodne regije:1.Kordiljeri-mlado nabrano gorje;2.prerije-žitarice-Alberta-nafta;3.kanadski štit-najstarije stijene svijeta-rude,crnogorica-50 % površine;4.obala Hudsonova zaljeva;5.nizina rijeke St. Lawrence-najgušće-gosp središte-Kanadska ulica;6.Apalači-staro gromadno;7.Atktički otoci-Inuiti(Eskimi)-nafta-stan-multietničko društvo-Eng i Franc;)Inuiti dolaze iz Azije preko Beringa;Vikinzi-986;Englezi-1497,pa Francuzi-St.Lawrence-Quebec-jednini homogen;1867 stvoren Dominion Kanada-kralj UK vladar Kanade-upravlja generalni guverner-imenuje kralj;Hrv u Torontu-regije(10 provincija i 3 teritorija):1.Atlantske provincije-Newfounland(Titanic-1912),Nova Scotia(zaljev Fundy-najviša plima),Otok Princa Edwarda(Indijanci Mikmak) i New Brunswick(naselili Nijemci),poluotok Labrador-rijetko naseljeno2.središnje provincije:Quebec(Montreal,nakon Pariza najveći grad gdje se govorifranc;80% Franc,uz St. Lawrence);Ottawa na granici s Ontariom;Ontario(najmogoljudnija,gosp najrazvijenija-Toronto,slapovi Nijagare-između Erie i Ontario-48 m)3.Srednji zapad-prerija-Alberta,Manitoba(Winnipeg) i Saskatchewan-monokulturne farme-Alberta-Nafta(Edmonton,Calgary)4.Kanadski daleki zapad-Britanska Kolumbija-Kordiljeri-Vancouver(najveća kanadska luka na Pacifiku),gl grad Victoria-na sjeveru teritorij Yukon i Nunavut-Eskimi-Quebectraži samostalnost-1837-Papineau ustanak-Parti Quebecoise-stranka-Živio slobodni Quebec-1959-St. Lawrence Seaway-velika jezera povezana s morem-najveća skupina slatkovodnih jezera na svijetu, Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario

PRIPREMA ZA 33. SAT:Japan-geografske posebnosti

-potresi u podmorju-tsunami,zlatni hram u Kyotu(carski grad);Nippon-koku-izvorno ime-točka sunčeva izlaska,zemlja izlazećeg Suncai;Hiroshima i Nagasaki-atomske bombe;spomenik velikog Budhe-Kamakur;ustavna parlamentarna monarija-car-Tenno-

sin neba;130 mil st,Tokio(Edo-prometno dostupniji,prije Kyoto do 1867;najstarija prijestolnica Nara;40 000 $,jen=100 sena;83-77 god-najduže;vjera šintoizam(mnogoboštvo-Budha+Konfucije) i budizam;SEV + 8-otoci:Hokkaido(najsjeverniji),Kyushu(najjužniji),Honshoo(glavno kopno-najveći),Shikoku(najmanji);puno mostova(1990 m-Honshoo-Shikoku-najduži viseći) i tunela(Hakkaido i Honshoo-Seikan-58 km-najdulji podmorski na svijetu)-vulkanskog podrijetla-dio vatrenog prstena uz Pacifik-vulkani(Fuji-sveto brdo-najviši vrh-ojašio-hladna struja i kurošio-topla;monsuni:ljetni-padalijne-iz tropa Tihog oceana;hladni-Azija-nastaju zbog različitog zagrijavanja i hlađenja kopna i mora-Ainu-prastanovnici(Hokkaidu);aglomeracije:Tokio-Yokohama,Nagoya,Osaka-Kyoto-Kobe

PRIPREMA ZA 34. SAT: Gospodarstvo

-1867-reforme Meiji-otvaranje svijetu-pod utjecajem SAD-a-ukinut šogunat-novi grad Tokio-Mitshubishi(tvrtka s najviše izuma,JIT sustav(just in time) proizvodnje-ne stoji u skladištu-jeftinija proizvodnja;litorallizacija-prije i tijekom II. Svj. Rata gosp vode bogate obitelji-zaibatsu;trgovački suficit-treći izvoznik(iza Njem i SAD) i najveći ulagač kapitala,razvoj ind tehnologije-Tsukuba-grad znanosti kod Tokia-stranci rade 3K poslove:teške,prljave i opasne-najveća ribarska sila na svijetu,siromašna rudama;auto ind-Toyota,Nissan,Mazda;elektronika:Toshiba,Sony

PRIPREMA ZA 35. SAT: Japan-industrija

-treći svjetski izvoznik,brodogradnja(najveći proizvođač),automobilska(Toyota,Nissan,Mitsubishi,Mazda,Honda,Suzuki)-multinac kompanije:Mitsubishi,Honda,Sony,Fuji-litoralizacija-JIT sustav-točno na vrijeme,obiteljska poduzeća su povezana-veza s konzorcijima(keiretsu)-2/3 ind u tzv. jap ind pojasu duž istočne obale(Tokyo-Shimonoseki i Fukoka)-prostori jake konc ind:1.Kanto-Tokijski zaljev,megalopolis Tokio-Yokohama,tehnopolis i luka Chiba2.Chukio-megalopolis Nagoya,auta-Toyota3.Hanshin-Kinki:Osaka,Kobe,Kyoto;Mitsubishi i Sanyo4.Kanmon-Honshu i Kyushu;Hiroshima,Shimonoseki,Kitakyushu,Nagasaki

PRIPREMA ZA 36. SAT:Azijski gospodarski tigrovi

-Japan,Južna Koreja(Sjeverna siromašna-granica 38 paralela),Tajvan(portugalski Formosa,nekada dio Kine,izvoz monitora i PC-a,Hong KOng(od 1897-1997 dio brit carstva,danas dio Kine,ali samostalan,financijsko središre-banke),Singapur(važna svj luka,odcijepio se od Malezije,4 službena jezika,grad busućnosti);novi:Tajland(Bangkok,Venecija dalekog istoka-most preko rijeke Kwa;kipovi Buda),,Brunei,Malezija(Kuala Lumpur-zračno čvorište,Petronas Tower-najviši neboderi)

PRIPREMA ZA 37. SAT: Australija-ustroj prostora

-nekada dio Gondvane(+Antarktika,S Am+Ind+Afrika);vrh Mt Kosciuszko.,1607. je otkrivaju Nizozemci-poluotok York,1770 otkrio James Cook,1814. Flinders australija;jedini čitav na južnoj hemisferi,sredinom 19. st. Naseljavanje-zlatna groznica(danas proizvođači JAR,SAD,Australija);Commonwealth of Australia,P=7.7 mil km2,20 mil st(2.5 st/km2),engleski,Canberra,CET +7 do +9;Aboridžini,većinom prortestanti;Ayers Rock ili Uluru-najveća samostojeća stijena na svijetu-monolit-sveto brdo Aboridžina;dingo-mješanac psa i vuka-6 država:Queensland,Novi Južni Wales,Victoria,Južna australija,Zapadna Australija i Tasmanija)-bush-gruba trava i grmlje u unutrašnjost-naseljenost na obali-Sydney-najstariji grad-opera,Melbourne,Brisbane,Perth i Adelaide(prvenstveno istok)-razvijen zračni promet-unutrašnji-E-W(u unutrašnjosti luka Alice Springs)-željezničke pruge:Indian Pacific(Perth-Sydney) i Trans Australia(Adelaide-perth)-rijeke:Murray i Darling-100 000 Australaca je hrv podrijetla-doseljavanje od poč 20. st.-Najviše u Sydneyu i Melburnu

PRIPREMA ZA 38. SAT: Gospodarstvo Australije

-važnost turizma-Veliki koraljni greben-stočarstvo-ovce-najveći proizvođač vune

PRIPREMA ZA 39. SAT: Prostor bivšega SSSR-a

-jezgra oko Kijeva za vrijeme srednjeg vijeka, kasnije Moskva-1922-SSSR-nakon II. Svj rata-Varšavski ugovor-vojni savez i SEV-gops-podignuta Željezna zavjesa-1991-raspad kom-1985-Gorbačov-perestrojka (tržišno) i glasnost-nastaje Rusija i ZND-bez pribaltičkih(Estonija,Letonija i Litva)-Bjelorusija,Ukrajina,Moldavija,Armenija,Azerbejdžan,Kazahstan,Uzbekistan,Turkmenistna,Tadžikistan,Rusija

PRIPREMA ZA 40. SAT:Ruska federacija

-21 rep,pripada i Kalinjingrad(nakon II. Svj rta),144 mil st,pravoslavci,ateisti,rubalj-11 vremenskih zona-prirodne cjeline:Sjvernoeuropska ravnica(prekambrij,Kavkaz-Elbrus-5642m-najviši vrh Europe-crnica u plodnom trokutu(između Sankt Petersburga,Ukrajine i južnog Sibira),sjevernije tajga i tundra-rijeke Volga i Don,jezera Ladoga i Onega);Ural(granica Europe i Azije-željezo i onbojeni metali-ind središta Jekaterinburg i Čeljabinsk);Zapadnosibirska ravnica(najveća na svijetu,rijeke Ob i Jenisej,ogranak Transsibirske željeznice-Kuznjecki bazen-Novosibirsk,Krasnojarsk-ind);Srednjosibirsko visočje(između Jeniseja i Lene,najniže temp na Zemlji-Bajkalsko jezero(najdublje,20% rezervi slatke vode,slatkovodni tuljan,sibirsko oko)-Irkutsk);Istočnosibirske planine(uz Mongoliju i Kinu,alpska orogeneza,luka Vadivostok)-st-130 naroda-u Eu 4/5-Moskva,Sankt Petersburg,Volga-konc gosp-ind pojas od San Pet preko Moskve do rostova na Donu,uz Volgu-najveći grad je Moskva(i u Europi)-na sjeveru tundra(mahovine i lišajevi,južnije tajga(četinjačke šume-nejveće na svijetu-još južnije stepe-polj

-Sjeverni morski put-Barentsovo more-Tihi ocean-kavijar,Transsibirska željeznica(najduža,8000 km,1891-1906,od St Petersburga do Vladivostoka-naseljavanje Sibira-putovanje 8 dana);Sibir=zemlja koja spava;votka-krumpir;Boljšoj teatar-balet-labuđe jezero;najljepši metro u Moskvi-matrjoške-suvenir-figurice;Moskva-oko Kremlja-crveni trg-Lenjinov mauzolej;Sankt Petersburg-Venecija sjevera;Karačaj-najzagađenije jzero-ozračeno

PRIPREMA ZA 41. SAT: ZEMLJE U TRANZICIJI

-27 bivših soc država E i SE Europe i države nastale raspadom SSSR-a;prijelaz iz planskog na tržišno gosp i demokraciju-članice CEFTA-e,Slov,Češka,Mađ,Poljska i Slovačka su prebrodile krizu-u EU, te Estonija,Letonija i Litva;Hrv sporije-kavkaske zemlje-najuspješnija Gruzija-sukobi-na zapadu 2 autonomne države:Abhazija i Adžarija, a na sjeveru Južna Osetija-rat Armenije i Azerbejdžana oko Gorskog Karabaha-Azerbejdžan-naseljen Armencima-Kazahstan-problem Rusa,muslimani;nafta,navodnjavanje-presušuje Aralsko jezero;Kaspijsko jezero-Kirgistan-bogatstvo plemenitim mineralima-zlato

PRIPREMA ZA 42. SAT: Kina-geografske posebnosti

-NR Kina-površinom 3.-1/4 Azije,1.3 mlrd st-1.-dostiže Ind,komunizam-službeno ateizam,budizam-Tibet-Dalaj Lama-protjeran-sukobi-mahajana=budisti+taoizam+islam-ideje Konfucija,Peking(Beijing),juan-novac,luka Shanghai-jnajveći grad,CET +7, godine po životinjama;pande,Marko Polo-13. st., u Pekingu Zabranjeni grad-carski-Nebeski hram-Trg nebeskog mira-Tianmen-mauzolej Mao Ce-tunga,krški reljef;Macao-16. st-prvo europsko naselje-port,1911-Rep,građ rat-kom+nacionalisti-1949-NR Kina-kom,nacionalisti na Tajvan i stvaraju Rep Kinu,1997-vraćen HK,1999-Macao,jezik-70% mandarinski kinski,kineski hijeroglifi-zdesna na lijevo-prirodne regije:1.Visoka ili Vanjska Kina-Tibet,Himalaje,pustinja Takla Makan,endoeričnost-rijeke ne otječu prema moru,pustinja Gobi2.Niska ili Prava-Mandžurija-les-plodnost,gusto naseljeno;Hoangho(Žuta),Jangce(Modra) i Zhu Jiang(Biserna rijeka);Sichuanska zavala-razvijena poljoprivreda-topla kišna klima-2-3 žetve(riža)

PRIPREMA ZA 43. SAT:Posebnosti gospodarskog razvoja Kine

-veliki skok naprijed-neuspio-glad;u zadnjih 20 g brojne reforme s ciljem modernizacije-HK ulazna baza-najbrže se razvijaju Šangaj(luka i grad) i Kanton,zaostaje u nutrašnjost(Tibet);suficit u vanjskoj trgovini-polj-50% st i 16% dohotka-Velika kineska nizina(Hoangho),tok Modre rijeke i Mandžurska nizina-natapanje,najveći proizvođač riže,pšenice,krumpira,duhana-sekundarni sektor-20% st i 51% dohotka-golema rudna bogatstva,nafta-Mandžurija;ind. Područja:tok Modre rijeke(Šangaj,Nanjing,Wuhan),Velika kineska nizina(Peking/Beijing,Tianjin,Tangshan),donji tok Žute rijeke,poluotok Shandong,rudnici kamenog ugljena u Datongu i Taiyuam,delta Biserne rijeke oko HK i Guangzhoua,Sichuanska zavala (unutrašnjost),pokrajina Yunnan

PRIPREMA ZA 47. SAT: Latinska Amerika-geografske posebnosti

-između Rio Grande i Rta Horn, Tihi iAtlantik;fjordovi uz Patagoniju;reljefno najstariji Brazilsko visočje,Gvajansko gorje i Patagonijska ploča;dio Gondvane;1.Kordiljeri-alpska,mlado ulančano gorje-Ande-najdulji plan lanac u svijetu-najviši vrh vulkan Aconcaqua;2.Antilsko otočje-dio Kordiljera;3.nizine-najmlađe-radom rijeka-Orinoca,Amazona i Parana-vegetacija ljanosa(savane) i selvasa(prašume);suhe klime-pampasi(stepe-komercijalno ekstenzivno stoč)-visinske klim zone:Tierra caliente(do 1000 m-vruća zemlja-priobalne ravnice-temp veća od 24 C);Tierra templada(1000-2000,umjerena-18-24 C-pogodno za život-najnaseljenije,plantaže);tierra fria(hladna,2000-3000,stočarstvo);tierra helada(ledena,iznad 3 tis)visina snježne granice između 4 i 5 tis m,a u Patagoniji(krajnji jug) 1200 m-bogata vodom-Amazona(izvire u peruanskim Andama-6439 km-najdulji plovni sustav svijeta-pritoci Orinoco i Parana;jezero Titicaca(najviše plovno-Peru-Bolivija-danas potomci Maja u Gvatemali,Inke u Boliviji,kolonizacija 16. st.-Španj i Port + robovi (crni trokut);visoka stopa porasta i imigracije iz Europe-Hrvati-Čile-Quito-gl grad Ekvadora-jedini glavni grad iznad 3000 m h-španj jezik,naziv od dominantnih jezika koji su lat porijekla-romanski-španj,Brazil-port;Haiti i Gvajana-franc;brit-Falklandi,Bermudi(hlače),Djevičanski otoci;niz-Surinam i Niz Antili(dovođeno najviše crnaca)-Ande ograničavaju utjecaj Rihog oceana-Meksiko-potomci starosjedioca i mestika(bijelci + Ind)-Brazil-površinom najveća

PRIPREMA ZA 48. SAT:Latinska Amerika-gospodarstvo

-bivše kolonije-utjecaj SAD,Njem,Japana i OPEC-a(najviše u Meksiko,Argentinu,Brazil);plantažna proizvodnja-monokulture-kava(Brazil,Kolumbija);šeć trska(Kuba,Brazil),banane(Kolumbija,Ekvador,Honduras);nafta(Venecuela,Meksiko,Ekvador-područja gosp razvijenosti:1.Meksiko-NAFTA,SAD;2.Zemlje Karipskog mora:Venecuela,Francuska Gijana(jedina preostala kolonija-visok standard),Kostarika,Panama(kanal);3.Argentina,Urugvaj,Brazil,Čile-org.:LAFTA-1960-1981 preimenovana u LAIA-Udruženje za integraciju latinoam zemalaj—Montevideo(Urugvaj)-litoralizacija(osim Brasilie do 1960 Rio-u unutrašnjosti)-Belo Horizonte-najveća Fiatova tvornica van It-žarišta razvoja:Sao Paulo-Rio,zaljev rijeke La Plate i santiago de Chile-kontinent kontrasta-Kuba(1959-Castro-jedina kom zemlja zapadne hemisfere-najbogatije:Argentina(najrazvijenija),Brazil,Urugvaj,Venecuela-najsiromašnije:Haiti,Nikaragva,Gvajana,Honduras-Čile-najbrži gosp rast-puno Hrvata-FTAA-Slobodna trg zona Am-34 države am kontinenta osim Kube-suprotstavljanje EU

-banana republika-zemlje ovisne o stranom kapitalu,nesigurno gosp,korumpiranost,bogaćenje na račun države-postanak zbog zemalja srednjeam. Honduras,Nikaragva-proizvođači banana pod utjecajem am kompanije

PRIPREMA ZA 50. SAT: Brazil

-8.5 milkm2(5. zemlja svijeta, najveća S Am),173 mil st,Brasilia (u unutrašnjosti-prije Rio-najljepši grad,Kristov kip),portugalski,5000$,CET -4 do -6,plaža Copacabana u Riu i karneval u Riu-vrh Pico da Neblina;selvasi-tropslke šume-pluća svijeta-Brazilsko visočje-brdovit ravnjak-savane;bogatstvo tekućicama-Amazona;La Plata-pritoci Paragvay,Parana i Uruguay;Sao Francisco i paraciba(rijeke Braz visočja)-mulati=europeidi+negroidi;Mestici=Indijanci+bijelci;zambosi=mongolidi + negroidi;urbanizacija-favele-siromašne četvrti;urbana mreža-trokut Rio-Brasilia-Sao Paulo)najveći i brzorastoću braz grad)-Santos(luka Sao Paula) i Cambinas;Manaus-u srcu Amazonije-gosp veze s Urugvajem i Argentinom;navedeni trokut komunicira s prostorom u zaljevu La Plata(Montevideo-Buenos)-polj-terarosa-rudarstvo-željezo u Braz visočju-država Minas Gerais-moto na zastavi «red i napredak»-Laguna da Patos-najveća laguna na svijetu-Rodonia Transamazonica-najznačajnija prometnica kroz Amazoniju-drugi izvoznik hrane (iza SAD-a)

PRIPREMA ZA 51. SAT: Argentina

-2.8 mil km2-2. po površini,Buenos Aires,38 mil st, španjolski i talijanski;peso;rijeka Parana;La Plata-muzej dinsaura;CET-4,katolici;ime=zemlja srebra-prirodne regije: 1. Ande-uzrokuju aridnost;2.Gran Chaco-ravnica na N,nastala taloženjem pješčanskih nanosa andskih tekućica,močvare,stepe-stočarstvo;3.Međurječje-Entre Rios-arg. Mezopotamija-rijeke Paraguay i Uruguay;3.Pampe-S-najnaseljenija i najrazvijenija-stpe-prelazi u Patagoniju;4.Patagonija-ognjena zemlja.nafta-gradovi:Buenos Aires(Dobar zrak),cordoba,Rosario,La Plata-regije:1.NW-Cordoba,Mendoza,Tucuman,na obroncima Anda grad Salta koji je Transandskom željeznicom povezan s Antofagustom u Čilea;2.NE-najmanja,Međurječje:3.Pampe-najnaseljenija-Buenos aires,najrazvijeniji dio-polj-žitnica i staja Argentine;luke:Rosario-kukuruz;La Plata-žito i meso;Santa Fe na Parani;Bahia Blanca na Atlantiku;Patagonija-najrjeđe-ovčarstvo-na jugu Ognjena zemlja-gosp-najveći per capita-turizam(Mar del Plata-atlantik-ljetovanje;Salta,Cordoba,San Carlos de Bariloche-Ande),ind(Buenos,Cordoba(auta),Rosario(nafta,metalurgija)),polj(lateritna tla-crvena od silikata,agrumi u Međurječju,govedarstvo-između Buenosa i Mar del Plate;konjogojstvo-Pampe)-nalazišta nafte na Patagonskom šelfu i oko Falklandskih otoka(Brit,1982 Argentinci ih pokušali osvojiti-obranila Željezna Lady-Margaret Tatcher)

PRIPREMA ZA 52. SAT:Čile-gospodarski tigar

-756 626 km2,CET-5,katolici,5000$,pripada i Uskrsni otok(najistočniji dio Polinezije,kameni kipovi Moai);Santiago de Chile,španj,od 1973-89 na vlasti Pinochet(došao uz pomoć SAD-a-svrgnuo Allendesa);peso,pustinja Atacama-Humboldt-prirodne regije:1.obalni Kordiljeri-od Valparaisa do Puerto Montta;2.Uzdužna dolina-između Kordiljera i Anda-tektonski jarak ispunjen nanosima s Anda-ledenjačka jezera;3.Ande-endoeričko područje,slana jezera-dobivanje soli;vulkani:Tupungato,Maipo,Azul-potresi;brojni fjordovi-Norveška-stan-mestici+bijelci;callampasi-divlja naselja oko Santiaga;gradovi:Santiago(2. iza Buenosa),Concepcion,Vina del Mar-najveći proizvođač bakra-rudnik Chuquicamata u Atacami;ribarstvo-losos;turizam-Vina del Mar-Pacifik;Portillo-Ande-skijanje-Punta Arenas-najjužniji grad na svijetu-puno Hrvata-Uzdužna cesta-dio Panameričke ceste-čest El Nino

PRIPREMA ZA 54. SAT: Meksiko

-2 mil km2,vrh Pico de Orizaba,102 mil st(2. Lat Am-neovisna od Španj od 1821),španj,peso;Meksički zaljev-najveći na svijetu,prvo španj naselje je Veracruz;CET -9 do -7-regije:1.Meseta-Meksička visoravan-središnji dio-pustinjski,endoerični sjeverni dio,najgušće naseljen dio je Mesa Central(između gradova San Luis Potosi i Ciudada);2. gorja-Sierra Madre Occidental-W;Sierra Madre Oriental-E;Cordillera Neo Volcanica-S-vulkani-Popocatepetl-mlad,nestabilan prostor-u podnožju vulkana su kotline-tuf;Sierra Madre del Sur-još S;3.poluotok niska Kalifornija-pustinje;4.poluotok Yucatan-Maye-padaline-donose pasati-pušu iz suptropa prema ekvatoru-savane-dominiraju mestici;10 % Ind;ilegalne migracije preko Rio Grande-New Mexico,Arizona,Kalifornija;monocentrizam-Guadalajara,Pueblo de Zaragoza;dvojni gradovi na meksičko-am granici-Ciudad Juarez-El Paso-am;Aqua Prieta-Douglas-lohn poslovi(dorada za SAD);turizam-Chichen Itza,Tenochtitlan;Ljetovališta-Acapulco(Pacifik),Cancun(Karibi)

PRIPREMA ZA 55. SAT: Azija

- vjerski sukobi(Židovi-Palestinci,Pakistan-Ind,šijiti-suniti);od Afrike odvojena Suezom i Crvenim morem,od N Am Beringom,od Eu Uralom;vrh Mt. Everest(Himalaje-8848 m;Tibetanci-Chomolungma,Nepalci Sagharmata),najveća depresija-Mrtvo more(-394 m);pacifički vatreni prsten(Kamčatka-Indokina),najveći(44.8 mil km2),najmnogoljudniji kontinent-4 mlrd st-85 st/km2,kolijevka civilizacija,najmlađi kontinent geološki-najstariji su Srednjosibirsko visočje,Dekan,Arapska ploča-dijelovi prekambrijskog štita-sravnjeni,bogatstvo rudama;Srednjoazijsko gorje(Sajan,Altaj) i Ural nastali su za paleozoika-rude;najveće visoravni:Tibet,Mongolski ravnjak,Takla Makan,Iransko visočje;Nizine:Mezopotamija(Eufrat i Tigris),Indogangeska(Ind i Ganges),Asam(Brahmaputra),Velika kin nizina(Žuta i Modra),Zapadnosib(Ob i Jenisej);najviši kontinent-3/4 planine-stan:Kina + Ind=60 % st.(30 % st svijeta);žuta(N,E,SE),bijela(europski tip-uz Transsibirsku željeznicu;ind tip –SW i S Azija),crna(dio S i SE) rasa;u središnjoj Aziji mješanci bijele i žute

-koljevka religija:kršć,judaizam-Jeruzalem-najstarija,budizam-Ind,Kina,Vijetnam,Japan-najljepša palača budizma je Švegadon u Mjanmaru-nekadašnja Burma-drago kamenje-siromaštvo-167$;hinduizam(S),islam(SW)

PRIPREMA ZA 56. SAT: Gospodarstvo Azije

-geografske regije:1.N Azija-dio Rusije;2.E-Kina,N i S Koeja,Japan,Tajvan,velike razlike-tigrovi;Kina(Yangtze-najzagađenija rijeka) se tek razvija,a N Koreja-komunizam,ovisna o SSSR;3.SE-Indokina=Mjanmar,Tajland(kaučuk),Kambodža,Laos,Vijetnam,Malezija(palmino ulje),Singapur(prometno i financijsko središte),Brunej,Indonezija,Filipini(kopar),Istočni Timor-brz porast st.,sukobi(Filipini,Kambodža,Vijetnam)-prednjači Singapur,novi tigrovi,plantaže,eksploatacija ruda;4.SW-nafta;5.S-odvojena Himalajom-Ind potkontinent-Ind,Pakistan,Bangladeš,Šri Lanka(do 48. pod UK-Cejlon-danas Tamilski tigrovi traže neovisnost),Nepal,Butan-siromaštvo,polj-ljetni monsu-gusto naseljeno(Indogangeška nizina),sukobi;6.središnja-Kazahstan,Uzbekistan(nema pristup Kaspijskom jezeru,Kirgistan,Tadžikistan,Mongolija,pa i Visoka Kina-zapad nizine,E-visoravni;navodnjavanje,nomadsko stoč,države nastale raspadom SSSR-a-rude,nafta(kaspijsko jezero),islam,pitanje ruske manjine-visokorazvijene:Japan,Singapur,Tajvan,Brunej,UAE,Katar,Kuvajt(nafta),Izrael,Cipar

PRIPREMA ZA 58. SAT: Indija

-1.1 mlrd st-svaki 6. st. Svijeta-333 st/km2,velika nepismenost-45%;200 jezika,gl. Grad-New Delhi;najveći Mumbaj(Bombay),luka Madras,Varanasi(Benares-Ganges-sveti grad Hindusa-krava sveta životinja);CET + 4.5;članica Commonwealtha,25% urbanog st,indijska rupija;monsunska klima;Taj Mahal-grad Agri(ime žene Mahal);Bengalski tigar-nac simbol;Kašmir-hinduisti(Indijci)-muslimani(Pakistanci);Dravidi žive u starom vijeku-Indoeuropljani-tamnoputi,danas na dekanu;4 metropolitanska područja:Bombay(luka i poslovno središte),Calcutta,Delhi,Madras(poluotok Dekan)-25 mil gradova;najsuši prostor je Velika ind pustinja-Thar-nuklearni pokusi-hinduizam-Ganges-sveta rijeka;16. st.-Indoeuropljani-Port,Eng-1877-carica Viktorija,Istočnoind. Kompanija,1947-Gandhi-neovisna-podijeljena na Indijsku uniju(hinduizam) i muslimanski pakistan-do 1973. Istočni Pakistan-danas Bangladeš;200 jezika-eng i hindi(najstariji);vjerski sastav:hinduisti(80%),muslimani,kršćani,siki,budisti,džainisti-reljefne cjeline:1.Himalaje-tercijar-granica potkontinenta i Središnje Azije,gosp nerazvijena,rijeke Ind,Ganges,Brahmaputra,vegetacija u katovima-tropska šuma,bjelogorična,crnogorična-snježna klima;2.Indogangeska-nizine uz Ind(Punjab),Ganges(Hindustan,sinijska klima,prelazi u pustinjsku,najgušće naseljeno,sveta rijeka-hindiusti jooj hodočaste-pepeo mrtvih-svetište Varanasi-Benares;dobiva vodu s Himalaja-izvor života),Brahmaputre(Asam),te delta Gangesa i Brahmaputre(Bengal)-plodno tlotropska crnica,stan na terasama-natapanje-poplave;3.Dekan-visoravan,ostatak Gondvane-na W i E rubu ovog prekambrijuskog štita tektonikom izdignuti Zapadni i Ist Gati-središnji dio mezozozjska izljevna pločča-magma,rude željeza,ugljen,drago kamenje;nafta i plin oko Mumbaja;tropska išna-stepska-savanska klima-raznolikost klime-ljetni monsun od 6. mj. Do 9. donosi kušu-polj-poplave

-regija u Zapadnom Bengalu i Biharu,te oko Mumbaja(Bombaya)-tekstilna;oko Bangalorea suvremena id;najveći proizvođač banana,čaja;2. po redu šećera-kastinski sustav-šundre-najniža-obrtnici i radnici;vajšija-seljaci i trgovci;kšatrija-vojnici i službenici;brahmani-vjerske vođe;parije-nedodirljivi-nečisti;Vede-svete knjige

PRIPREMA ZA 59. SAT:Jugozapadna Azija

-Istanbul-grad most,OPEC;Srednji istok ili Bliski istok;područje između Kavkaza,Crnog mora,Sredozemnog mora,Crvenog mora,Arapsko-perzijskog zaljeva-Bospor,Dardaneli,Suez;Plodni polumjesec-Libanon(na zastavi cedar-Feničani-Bejrut),Mezopotamija-najbolji uvjeti;ekstenzivno stoč,najrazvijenije:Izrael(Tel Aviv-Jeruzalem-Zid plača-dio salomonova hrama-judaizam;starokršćanska bazilika Sv. Groba na Kalvariji;Maslinska gora;Omarova džamija-iz nje Muhamed uzašao na nebo;Jerihon-najstariji grad;Mrtvo more-salinitet,utvrda Massada i Cipar(turski-Levkosa i grčki dio-Nicosia-podijeljen od 1974);petrodolarske zemlje-UAE(Abu Dhabi),Katar(Doha),Kuvajt,Bahrein,Oman,Saudijska Arabija(Meka-rođen Muhamed,Ćaba-najvažniji islamski grad;Medina-pokopan);Irak(Bagdad,ratovi,Zaljeski rat-1990 okupirao Kuvajt-oslobođen u Pustinjskoj oluji;ostatci Babilona);Iran(Teheran,sukobi sa SAD-om,nuklearno naoružanje i Irakom;Perzepolis-središteDarijeve države);Turska(Ankara) i Sirija(Damask);Libanon(građ rat);Jordan-nerazvijene:Jemen,Afganistan(gosp najslabije razvijena zemlja svijeta,terorizam-mudžahedini=sveti ratnici-otpor sovjetima;talibani-2001;Paštuni-najbrojniji narod),Armenija,Azerbejdžan i Gruzija(Tbilisi)-pod SSSR-om-Kurdistan-domovina Kurda-nestala nakon I. svj. Rata-muslimani-ima ih u Armeniji,Turskoj,Siriji,Iraku i Iranu

ZNATI – 2. SAT

-Baščanska ploča-najstariji pisani dokument;Dinara-najviši vrh-1831 m(najviši vrh Dinare je Troglav u BiH-1912m);Krk i Cres-najveći otok;Brač-Vidova gora-najviši otok;Krk-najmnogoljudniji otok;Sava-najdulja rijeka-296 km (945-Julijske Alpe-Beograd);Kupa-najdulja prava hrv. Rijeka (Risnjak-Sisak-Sava);Vransko jezero kod Biograda-najveće jezero;Crveno jezero kod Imotskog-najdublje jezero;Vransko jezero na Cresu-najveći spremnik slatke vode;Peručko jezero-najveće umjetno jezero-Cetina;Đulin ponor-Ogulin-najduži špiljski sustav;Lukina jama-Velebit-najdublja jama-1392 m-11. na

svijetu /1.-Voronja-Gruzija-1700 m);Karlovac-najviša temp;Čakovec-najniža temp.;Hvar-najsunčaniji otok;Plitvička jezera-1949.-najstariji NP;Ličko- senjska-najveća županija s najmanje stan.;Međimurska županija-najmanja županija;Batina-najudaljenije mjesto od mora;Begovo Razdolje-Gorski kotar-najviše naselje;Delnice-najviše urbano naselje;Poreč-najveće turističko naselje;Krčki most-najduži most-otočić Sv. Marko

PRIPREMA ZA 3./4. SAT: GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ HRVATSKE

-najsjevernija točka-Žabnik-Sv. Martin na Muri;najjužnija-otok Galijula (Otočna skupina Palagruža), a na kopnu rt Oštro na Prevlaci;najistočnija-Ilok;najzapadnija-rtSavudrija-izduženija istok-zapad,46 33-42 22, te13 21-19 27 lambda-proteže se kroz tri velike prirodno – geografske cjeline:1.sjeverni, pretežno nizinski, kraj dio je Panonske nizine,55 % i 66% st.-podunavski dio, važnost Dunava-Vukovar-promet-Dunav-Savaa)istok je prava nizinab)peripanonski dio2.južni primorski dio-izdužen i uzak prostor, sastavni dio europskog Sredozemlja,31%,31%st., Jadran-litotalizacija3.gorsko-planinski prostor-dio dinarskog planinskog lanca-14 % teritorija, prometni koridor,14%,3.4% st., krš4.predalpski dio završava na granici

-POLOŽAJ-utjecaj pojedinih država-tri kruga:1.utjecaj zapadnog Sredozemlje-katoličanstvo i romanski jezik,najviše iz Italije2.srednjoeuropski utjecaj-stigao sa sjevera i sjeverozapada u dodiru s Mađarima i Germanima, Austrijancima i Njemcima-religija-katoličanstvo, protestanti i Židovi3.utjecaj iz istočne Europe-od Bizanta i Osmanlija-islam i pravoslavlje-Jugoslavija-gorski prag-reljefno najpogodniji prijelaz između dviju geografskih cjelina-suženje između Psanonske nizine i Jadranskog mora-prometnice prolaze prijevojima:Karolina-Karlo III.-1726-Karlovac-Rijeka;Jozefina-Josip II.-1779-Karlovac-Senj;Lujzijana-Karlovac-Rijeka-1803.-ime po Mariji Lujzi-ženei Napoleona I.,projektirao Vukasović-đavolski vrt-hrv. Prometni prag., širina 50 km

PRIPREMA ZA PETI SAT: GEOPROMETNI POLOŽAJ HRVATSKE

-gorski prag najuži i najniži (Delnička vrata i Vratnik na Velebitu)-poveziivanje Srednje i Zapadne Europe s Jugoistočnom Euroopom i Bliskim istokom-pravac dolinom Save-I. prm. Koridor-zapadni dio Srednje Europe-Alpe-Zagreb-trasa Munchen-Zagreb,kroz Visoke Ture i Karavanke;Phurinska cesta:Češka-Beč-Graz-Maribor-Zagreb-ime prema prijevoju u Austriji-II. prom koridortransverzalni zapadni pravac-Srednja i Ist. Europa (Budimpešta)-Zagreb-gorski prag-Jadran-prema Splitu i Rijeci (Bosiljevo);koridor V.-Ukrajina-Budimpešta-Ljubljana-Trsdt-Barcelona-važan priključak V. c kod Županje-Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče i V. b-Budimpešta-Zagreb-Rijeka

-III-koridor broj 10 ili posavski koridor:dolinom Save-Zagreb-Balkan-Bliski Istok-podravski koridor-Varaždin-Osijek-sporo-išlo se u Zagreb zarata-jadranski-povezuje Istru s Dalm-Jadranska magistrala-u sklopu Jadransko-jonske autoceste-veza It. iGrčke-Trst-Split-Tirana-slavonsko-neretvanski-Osijek-Sarajevo-Ploče-povezuje BiH s lukom Ploče-veza Mađ-Hrv-BiH-Ploče-Hrv. I Bosna čine jednu geoprometnu cjelinu-mostovi:Krčki,Maslenički,Most Dubrovnik ili Most dr. Franje Tuđmana-prvi zavješeni most-Dalmatina-A1-Cesta kralja Tomislava, jer je ujedinila RH-Zagreb-Split-492 km-zračni promet:zračna luika Pleso,pulska,riječka (na Krku),zadarska-Zemunik,splitska,dubrovačka,Mali Lošinj,Brač,Osijek

PRIPREMA ZA 6. SAT:PROSTORNI RAZVOJ HRVATSKE DO TURSKIH OSVAJANJA

-provincija Ilirik-spojeno Sredozemlje i Panonska nizina, gradovi: Cibalae-Vinkovci,Iadera-Zadar,Epidaurus-Cavtat,Mursa-Osijek,Narona-Vid,Parentium-Poreč,Pola-Pula,Salona-Solin,Siscia-Sisak-7.st. doseljenje Hrvata-poč. 9. st stvorena hrvatska kneževina;slavenske kneževine:Neretvanska (Cetina-Neretva),Zahumlje (od Neretve-Dubrovnik),Travunja,Duklja (Crna Gora), Bosna-10.st. kraljevina-1102. ugarsko- hrv kralj-Venecija-od poč. 15. st. Gotovo svi jadranski otoci ivelik dio obale (osim Dubrovnika, Rijeke i Senja) pripadajuVeneciji-1527.-habsburška monarhijaPRIPREMA ZA 8. SAT: PROSTORNI RAZVOJ HRVATSKE U OSMANSKOM I

POSLIJEOSMANSKOM RAZDOBLJU

-svedena na ostatke ostataka za Osmanskog Carstva-crta Senj-Otočac-Karlovac-Sisak-Čazma-Đurđevac-16.st. iseljavanje-Gradišćanski Hrvati-Zapadna Ugarska-Brandenburgh-Železno-himna:Otac mi je Hrvat-tijekom 17.st. Vojna krajina(1579-1881)-upravlja se iz Beča i Graza,nakon 1699(mir u Sremskom Karlovcima) doseljavanje iz Bosne preko Save-posavska sela-nizna naselja-granica na Savi i Uni (najstarija granica je na Dravi s Mađarskom)-Oživjela Hrvatska-Croatia rediviva-Hrv u 17 i 18 st-razjedinjenja-za Napoleona stvorene Ilirske provincije-1867.-Austro-ugarska monarhioja-Kraljevina SHS-1.12.1918.-Jugoslavija-Banovina Hrvatska-1939.-veća od današnje RH,ali ne obuhvaća čitav prostor,nego Bosnu-NDH-10.4.1941.-širi se i na Bosnu-Mađari zauzeli Međimurje i Baranju,a Talijani primorje-NDH ima površinu od 102 725 km2

-RH-25.lipnja 1991-uspostavljena,15.1.1992-priznata,22.5.1992.-primljena u UN,1995.-Bljesak i Oluja-oslobođena Zapadna Slavonijai Dalm Zagora(Knin);1997-mirhna reintegracija Podunavlja(Vukovar)

PRIPREMA ZA 9. SAT: TERITORIJALNO – POLITIČKO UREĐENJE HRVATSKE

-podijeljena na županije (10. st-povijesni status)-21 županija(20+grad Zagreb),127 grada(naselje povijesnog statusa ili više od 10000 st. Ili gosp upravna važnost) i 429 općina:Zagrebačka,Grad Zagreb,Sisačko-moslavačka,Karlovačka,Varaždinska,Koprivničko-križevačka,Virovitičko-podravska,Osječko-baranjska,Vukovarsko-srijemska,Brodsko-posavska,Požeško-slavonska,Bjelovarsko-bilogorska,Međimurska,Primorsko-goranska,Ličko-senjska,Zadarska,Šibensko-kninska,Splitsko-dalmatinska,Dubrovačko-neretvanska

PRIPREMA ZA 10. SAT: POVRŠINA I GRANICEREPUBLIKE HRVATSKEPovršina: 56538 km2 (Atlas Europe) 56542 km2 (Države svijeta) 56548 km2 (Udžbenik)-dužina E-W=464 km;N-S=490 km-površina mora 31 067 km2,718 otoka,389 hridi, 78 grebena=1175-granice priznate nakon II. Svj. Rata-najstarije prema Slov. I Mađarskoj na Dravi(10. st-Tomislav se borio s Mađarima)-kopnene granice RHsa Slovenijom 501 km 24.7% - Piranski zaljevs Mađarskom 329 km 16.2Srbijom 241 11.9 – Šarengradska adaBiH 932 46Crnom Gorom 25 1.2 – Prevlaka-Boka KotorskaUkupno 2028 km-duljina morske granice: 5790 km,Hrvatska ima razvedenu obalu-11.1(5836:527 km-duljina Rt Lako u Istri-Rt Oštro)-obalno more- dio mora unutar državne granice:unutrašnje- od kopna do linije koja spaja najudaljenije točke otoka i kopna ispred kojega nema otokateritorijalno-12 milja izvan te granice-izvan su međunarodne vode-more je podijeljeno crtom sredine između Hrv. I It., a svaka država u svome dijelu, tj. Epikontinentskom pojasu ima prednost u istraživanju i gospodarskom iskorištavcanju mora i podmorja-proglasiti gospodarski pojas

PRIPREMA ZA 11. SAT: GEOLOŠKI PREGLED I RAZVOJ RELJEFA HRVATSKE

-95%sedimentne stijene-vapnenci,2%metamorfne(škriljavci,gnajs,mramor),magmatske(graniti,Papuk,Medvednica,Jabuka,Vis)

-Papuk,Psunj,Moslavačka gora(nisu visoke) nastali u prekambriju;Medvednica,Gorski kotar i Velebit iz paleozoika(škriljavci,prije 570-280 mil g-tada je na prostoru Europe bilo more Tetis;ezozoik-krš-karbonati-vapnenci i dolomiti-reljef Rh je rezultat rada Afričke i Euroazijske litosferne ploče-sudaraju se,krajem mezozoika izdignute Alpe i Dinaridi,potresi-Dubrovnik(1667+požar-drvo)-tijekom pleistocena(ledeno doba) sjeverni Jadran je bio suh,nataložio se prapor(Susak-nanesen vjetrom iz morena)-završetkom wurma-prije 12000 gpočinje konačno oblikovanje reljefa-podizanje razine mora za 100 m

PRIPREMA ZA 12. SAT: OBILJEŽJA RELJEFA

-hipsometrijski podatci-podjela po nadmorskim visinama:0-200m-54%-živi 85% st-sjeverni nizinski dio;200-500-28%,13%-prigorje i polja u kršu:500-1000-15,gromadne gore N Hrv;1000-1500-3%;više-0.11%-Dinara(Dinara-1831m),Kamešnica(Kamešnica-1810),Biokovo(Sveti Jure-1762),Velebit(Vaganski vrh-1757),Plješivica(Ozeblin-1657),Velika Kapela(Bjelolasica-1534),Risnjak(Risnjak-1528)-nizinska zemlja-lesne zaravni:erdutska,vukovarska,đakovačka,Susak(uzdignuto more),Unije-prapor iz morena-vertikalna raščlanjenost-energija reljefa(m/km2)-nizine-16%,ravnice-37,umjereno raščlanjen reljef-26,izrazito raščlanjen reljef-21

PRIPREMA ZA 13. SAT: NIZINSKI, RAVNJAČKO-BREŽULJKASTI I ZARAVANSKI RELJEFNI OBLICI

I.nizinski reljef (do 200 m h)-Panonski bazen-nastao alpskom orogenezom1.fluvijelne nizine-radom tekućica-Save, Drave i Dunava-naplavne nizine:a)poloji (naplavne ravni-poplavne riječne ravnice, nastale akumulacijom riječnih pritoka)b)terasne nizine (nekadašnje naplavne ravni)-nekadašnji riječni poloji u čije je debele šljunčano-pješčane nanose rijeka usjekla novu, današnju naplavnu ravan-Crna Mlaka(Kupa),Lonjsko polje,Crnjac polje,Jelas polje(ribnjaci),Kopački rit(rit=poloj)2.fluvijalno-močvarne nizine-riječna akumulacija+akumulacija materijal iz močvara-Crna mlaka u Pokuplju, Kopačevski rit, polja uz Savu:Lonjsko, Jelas i Odransko3.fluvijalno-eolske nizine-rijeke+vjetar-tijekom ledenog doba-Krbavsko polje i Đurđevački peski (nastali ispuhivanjem pijeska iz doline Drave-dine)

II.ravnjačko brežuljkasti i zaravanski reljef1.lesne zaravni-nastale eolskom akumulacijom debelih (do 50 m) naslaga lesa-Baranja, vukovarska, đakovačka, ilovačka zaravan-poljoprivredne površine-na lesu se stvara crnica2.zaravni u kršu-prostrane zaravnjene površine na kojima su oblikovane ponikve, suhe doline-nastale kombiniranim procesima na karbonatnoj podlozi-Sjevernodalmatinska i Južnoistarska-neplodni kamenjar-ispaša;najveće krške zaravni u porječjima Krke,Čikole i Cetine-riječne doline kanjonskog tipa(kanjon Zrmanje,najveći je kanjon Neretve)3.polja u kršu-SZ-JI (dinarski smjer)-nastala tektonskim putem korozijskim i akumulacijskim procesima-ravno dno, okolo brežuljci, plodno tlo, podzemlja bogata

vodom-Gacko, ličko-najveće polje, Krbavsko, Imotsko,Ćepićko u Istri,Blato na Korčuli(toci)-crvenica-terra rosa-neotopivi dio vapnenca4.udoline u flišu (slojevi sedimenata nastalih u moru s malo fosila u kojima se izmjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljavci)-slabije propusne za vodu-plodne i dobro naseljene-Ravni kotari kod Zadra, u Istri, na Rabu, Krku, Kaštelima, Konavlima-poljoprivreda mediteranskog tipa-krški fenomeni-Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu

PRIPREMA ZA 14. SAT: BRDSKI, GORSKI I VISOKOPLANINSKI OBLICI I RELJEF OBALE I PODMORJA

III.Brdski treljef-do 500 m-brežuljkasti reljef:Hrvzagorje,Medvednica,Vukomerice,Međimurske gorice,Bilogora-predgorske stepenice-niže, vezane za više gore i nastale procesom denudacije-procesi razaranja, uništavanja(vjetrom, ledom)-prigorja-s južne strane-podgorja-sa sjeverne strane-podgrđa-viša i samostalnija-gore, pošumljene:MoslavačkaIV. gorski i visokoplaninski reljef-nastao pod utjecajem unutrašnjih procesazaalpske orogeneze-prema izgledu:1.gromadno gorje-N RH-nastalo tektonskim uzdizanjem mnogo prije Dinarida(paleozoik), a potom je spušteno i zaravnjivano, tese na kraju zajedno s Dinaridima opet izdiglo-nema jedinstveni smjer pružanja:Papuk, Psunj, Krndija;Žumberačka gorra(Sveta Gera-1178-najviši vrh nizinskeHrv),Ivančica(Ivančica-1060),Medvednica(Sljeme-1033),Psunj(Brezovo polje-985),Papuk(Papuk-954),Krndija(Kapavac-792)2.ulančano gorje-Dinaridi-jadranski smjer-NW-SE-mlado ulančano gorje-visokoplaninski reljef-iznad 1500 m-dinarski ulančani prostor, Dinara(1831m),Biokovo(Makarska-1762m),Velebit(Vaganski vrh-1758m-najdulja planina)V.reljef obale i podmorja-Jadransko more je međugorska zavala potopljena morem-prije 10 000 g. Zadnje ledeno doba-Wurm,tada se razina mora izdigla za 96m-transgresijom nastao dalm tip obale-niži dijelovi-krške zaravni potopljene,a viši dijelovi otoci-nastali Bakarski zaljev,Limski kanal,dolinski sustavi Krke,Zrmanje i Rašea)sjeverozapadna zavala-plitka, do 100 m, nanosi rijeke Pob)jugoistočna

-dijeli ih Plagruški prag-tu su vidljivi tragovi vulkanske aktivnosti:otoci Jabuka i Brusnik-istočna obala strma-na pučinskoj strani vanjski otoka i u W Istri-potopljena riječna ušća strmih obala-rijasi-istarske obale-Limska draga-deltasta ušća-Neretva,Mirna,Cetina-klifovi-Dugi otok,Kornati,Hvar,zapadni dio Istre i južno od Dubrovnika-najplići dio Jadrana NW od crte Rt Kamenjak u Istri i grad Rimini u It;najveća dubina Jadrana iznosi 1233m-RH-zemlja tisuću špilja-1500-špiljski nakit-stalaktiti i stalagmiti-Cerovačke pećine-kod Gračaca-najdulje

-Lukina jama-najdublja-Otrranska vrata-dijele Jadran od Jonskog mora-dalmatinski tip obale-potopljeni dinarski reljef,razvedeni,slijedi smjer pružanaj Dinarida-Hvar je najdulji,a Dugi otok najrazvedeniji;Jabuka i Brusnik-pučinski otoci građeni od vulkanskih stijena;naša obala tone-potapanje istočnojadranske obale,a talijanska se izdiže-rijas-potopljeno riječno ušće-Raša

PRIPREMA ZA 17/18/19/20.. SAT:KLIMA HRVATSKE

-Islandska ciklona (ljeti), Sredozemna ciklona (zimi), Sibirska anticiklona (zimi, donosi vedro i suho, ali hladno vrijeme), Azorska anticiklona (ljeti, Atlantik, stabilno, vedro i suho vrijeme)-vjetrovi: 1.bura-od riječi boreas-sjevernjak;naziv kvarnero-najjača na Kvarneru;suh, hladan vjetar,puše zimi,posljedica je prelijevanja hladnoga zraka iz unutrašnjosti preko lanca planina, puše na mahove-Senj, Karlobag - (NE)2.jugo-topao,vlažan vjetar-puše iz saharske Afrike,donosi prašinu i pijesak, prelaskom preko Sredozemlja se navlaži i donosi blatnu kišu, puše iz smjera JI (SE)3.maestral-lagani i ravnomjerni zapadni vjetar s Atlantika, vedro i lijepo vrijeme, pogodan za jedrenje, prestankom dolazi ciklona-loše vrijeme4.zmorac-vjetar koji danju puše s mora na kopno i ljeti rashlađuje4.kopnenjak-noću puše s kopna na more-klim. Regije:1. sredozemna ili mediteranska klima-južno hrv. Primorje, vruća i suha ljeta i blage i kišovite zime-Csa-najtoplija-klima masline-Hvar-najviše sunčanih sati-2700-modifikator Jadran-ljeti hladi a zimi grije-gdje je obala niska zimi more zagrijava unutrašnjost-Ravni kotari-Neretva-poljoprivreda-najviše vrućih dana-max temp iznad 30 C-mandarine;sredozemna vegetacija-šuma crnika,makija i garig(niska šikara koja nastaje sječom makije),dalm crni bor(Brač,Hvar,Pelješac),hrast medunac2.umjereno topla klima s vrućim ljetom-Dalm. Zaleđe i Kvarner-Cfa;crvenica-neotopivi sastavak vapnenačke podloge-polja u kršu3.umjereno topla klima s toplim ljetom-Središnja i istočna Hrv.-max. Kiše ljeti-povoljno za razvoj vegetacije-najrašireniji tip-Cfb;inverzija temp-konkavni oblici reljefa-kotline-vinogradi na padinama,temp više što je udaljenije od mora,najmanje padalina na krajnjem istoku(manje od 700 mm),povećava se prema moru(1100-Karlovac);pljuskovi-kumulonimbusi tijekom ljeta-konvekcijske padaline-zbog izdizanja zraka;hrast kitnjak i obični grab;hrast lužnjak-uz Savu-Spačva;stepska vegetacija-krajnji istok-crnica-černozem-bogata humusom;smeđa tla-zapadni dio-isprana;podzoli-siromašna isprana4.umjerena kontinentalna klima-Gorska Hrv.-duga i hladna zima, kišni max. Zimi;konkavnost-inverzija temp-česte magle;orografski efekt-strujanje zraka preko prepreka-kondenzacija;bogatstvo šuma-bukva,jela,bor;najviše padalina zimi5.snježno-šumska ili borealna-Df-krajevi iznad 1160 m,granica šume na 1600 m-tipovi tla:1.crvenica-sredozemna klima, oskudno humusom (hrabjiva organska tvar)-Istra, zimzelena šuma: hrast crnika, bor i čempres2.smeđe tlo-siromašno humusom zbog nedostatka vlage i visoke temp.-makija-degradirani tip zimzelene šue

3.crnica-najplodnije tlo, istočna Hrv.-stepske trave, lesni ravnjaci (ilok, Vukovar)-šume hrasta lužnjaka (Spačva), vrba, joha i topola4.isprana smeđa tla-zapadna Slavonija, gorja- hrast cer i sladun, bukva i grab-hrast kitnjak-karakterističan za NW Hrv.-stupnjevanje vrsta drveća na planinama: u nizini hrast, višlje bukva, pa jela i smreka-šikara-degradirani tip listopadne šume-padaline:otoci-do 700 mm,Zagora I Gorski kotar-do 3000 mm,Panonska Zavala-smanjenje prema istoku s 1100 na 646 mm-Vukovar-37% RH pod šumomPRIPREMA ZA 21. SAT: ZAKONOM ZAŠTIĆENA PODRUČJA U HRVATSKOJ

-NP:1.Plitvička jezera-najstariji-1949,16 jezera-najveće Prošćansko,najdublje Kozjak,Čorkova uvala-prašuma,1979-pod zaštitu UNESCO-a,na rijeci Korani;2.Paklenica-Velebit,kanjon Velika i Mala Paklenica,3.Risnjak-Gorski kotar,izvor Kupe,4.Mljet-najmanji-zeleni otok,otočić sv.Marije-samostan iz 12. st;5.Kornati-najveća najrazvedenija i najgušća otočna skupina u Sredozemlju,6.Brijuni,7.Krka-sedra,samostan Visovac,Roški slap i Skradinski buk;8.SSjeverni Velebit-najmlađi-1999-Hajdučki i Rožanski kukovi-strogi rezervati,Lukina jama-park prirode:Papuk-1999-Jankovački slap-Skakavac,sedrene barijere,Uviraljka-jama ponornica,Kopački rit-močvarno stanište,između Drave i Dunava;Medvednica,Velebit,Biokovo (do vrha Sv. Jure vodi najviša cesta u Hrv,inad Makarske),Telašćica(Dugi otok),Lonjsko polje(Čigoč-europsko selo roda i Krapje-selo graditeljeske baštine;uz Savu);Vransko jezero kod Zadra(kriptodepresija,ornitološki rezervat-ptice);Učka,Žumberak-Samoborsko gorje;Lastovsko otočje(najmlađi)-strogi rezervati:Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu, te Bijele i Samarske stijena na Bjelolasici,tj. Velikoj Kapeli-krš-Velebit-3 područja:NP Sjeverni Velebit,NP Paklenica i PP Velebit-park šume:Marjan (split),Trakošćan,Jankovac-biljni endemi:hrvatska sibireja,velebitska degenija-živ endemi:hrv ovčar,dalm pas,magarac-tovar-arboretumi-vrtovi-hortikulturni spomenici-Trsteno kod Dubrovnika i Opeka kod varaždina

PRIPREMA ZA 23/24. SAT: PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE JADRANSKOG MORA I LITORALIZACIJA

-Adriaticum Mare-prema grčkoj naseobini Hadraji blizu ušća rijeke Po;zaljev Sredozemnog mora-4.6% površine-transgresija,tj potapanje;otoci nastali potapanjem krškog reljefa-površina=135 418 km2,površina hrv dijela 31067km2-3/4 pliće od 200 m-šelf-temp. Vode 11-25 C-slanost-38 promila-iz 1 l vode 38 g soli;Otranska vrata-granica prema Jonskom moru-velika prozirnost-na pučini do 50 m,Sargaško more-66m-kod SAD-a;modra boja-istočna obala visoko razvedena-11-duljina obalne crte=5790.1 km (1777.7 km duga je obala kopna + 4012.4 km dužina obala otoka):526 km (zračna udaljenost);Hrv 48%

kopnene obale Jadrana-splitsko-dalm županija-najveći dio Jadranaduljina Jadrana između Maranske lagune(Venecija) i ušća rijeke Batrist u Alb je 870 km,najveća širina Vasto-Stobreč je 217km;dubina 1233m na potezu Budva-Fasano;morske struje se kreću obrnuto od kazaljke na satu kao tople uđu kroz Otrant i idu prema sjeveru,u It se vraćaju kao hladne;male plimne amplitude-Otrant-25 cm,Tršćanski zaljev-80 cm-zagađenost-sjeverni Jadran (Po-najveći onečišćivać-ind regija-zahvaljujući smjerustrujanja naša obala zaštićena od tih otpadnih voda), zaljevi (priobalje Rijeke, Pule, ušće Krke kod Šibenika i Kašteli),zagađenost vezana uz gradove;zagađenje-tropske alge—cjetanje mora-Malinska(Krk),Barbatski kanal(Rab),Starigrad-zone mora prema očuvanosti:1.otvoreno more-95% površine-čisto uzgoj školjaka-Malostonski ćzaljev,Limski kanal(nije točno da je fjord,on je zaljev,potopljena kanjonska dolina-10 km uvučen u kopno,naziv po limesu-jer je bio granica provincija;boćata voda zbog izvora na dnu;2.obalno more-veće zagađenje,domaćinstva-do 300 m od obale-turizam;3.kritične zone u sklopu unutrašnjih voda-zaljevi i plići dijelovi:Raša,Plomin,lučki gradovi,zatvoreni zaljevi:Novigrad i Karinsko more;4.kritični dio sjeverno od crte Pula-Ancona:Po,Venecija,Tršćanski zaljev-dotok zagađenja tekućicama-15 mil stan-zagađenje-44% s obale,33% iz atmosfere,12 pomorski promet,10%bacanjem otpada,1% iskorištavanjem plina i nafte i podmorja-autopurifikacija-samočišćenje,potrebno 10 g za izmjenu vode-litoralizacija-proces okupljanja stan i gosp na obali-Venecija bitan prom koridor,trgovina,prijetnja onečišćenju-naftovod-važnost mora: luke-Pula, Rijek, Ploče;naftni terminali-Omišalj na Krku; turizam-Prag god zaradi od turizma kao čitava RH-7 mlrd eur,Jadran ima 96 % turista RH;oko 50 mil noćenja s 8 mil gostiju-od čega 12% domaćih-najviše Istarska,Primorsko-goranska i Splitsko-dalm;marikultura-uzgoj umjetnim putem-tune;gradovi Pula,Rijeka,Zadar,Šibenik,Split,Ploče,Dubrovnik primaju najveće brodove-Sredozemna medvjedica-morski čovik-ugrožena-na svijetu 350-tuljan-viđen kod Paškog mosta-3m i 400 kg i 40 g dožive

PRIPREMA ZA 25./26. SAT: VODE NA KOPNU

-Zagreb na vodi-ispod Tkalče i Frankopanske teku potoci-pripadaju crnomorskome (62 %) i jadranskome slivu-razvodnica Mrzle Vodice-Drava-505 km, najstarija granica, izvire u Italiji,,pritoci:Mura,Bednja,Koprivnica,Karašica najpogodnija za hidroelektrane-najviše umjetnih jezera-Dubravsko, za plovidbu najpovoljniji Dunav, 188 km, izvire u Njem.-Vukovar-najveća riječna luka-Sava-izvire u Sloveniji-940 km/RH-562 km-najdulja hrvatska rijeka-plovna-kanal-Dunav-Sava ili Vukovar-Šamac,plovna od Siska-Sava-pritoci Save:Una,Kupa,Sutla,Krapina,Lonja,Orljava i Bosut;kanal rajna-Majna-Dunav-4B:Beograd,Bratislava,Beč,Budimpešta-kroz 9 zemalja-Kupa-najdulja rijeka s cijelim svojim tokom u RH,granica prema Slovewniji-Mura-izvor u Austriji-ponornice-krš-najdulja je Lika

-Neretva-poljoprivreda-danas opasnost zbog izgradnje hidroelektrana u Srbiji da neće postati bočata voda,izvire u BiH-jezera-Vransko kod Biograda-dubine 2.5 m,31 km2,kriptodepresija-dno 4 m ispod razine mora-Vransko j. na Cresu-opskrba vodom Cresa i Lošinja,kriptodepresija,6 km2,220 milijuna m3 slatke vode, naziv po naselju Vrana,dubine 70 m-Modro (zna presušiti, igra se nogomet, vodu iz jezera je svaki dan pila Marija Terezija i Franjo Josip I. i Crveno (crvenkaste stijene, zapravo ponikva,dubine 518 m) kod Imotskog-Bednja-2. prava hrv. rijeka-Sovsko jezero-kod Čaglina, zaštićeno, danas turistički uređeno-Lokvarsko jezero-dio L,umjetno-Gorski kotarujzijanske ceste potopljen s Carskim mostom,kji je vidljiv za niskog vodostaja-Plitvička jezera na Korani (prvi hrv. Nac. Park i prvi u Europi, ali izgubio status, 16 jezera, slapovi, sedrene barijere) i Visovac Na Krki s franjevačkim samostanom-Bacinska jezera-kod Ploča-Prokljansko-prirodno-uz ušće Krke u Jadran-od umjetnih najveće je Peruča na Cetini pokraj Sinja-13 km2-močvare:Kopački rit-100 km2-park prirode i ornitološki rezervat;melioracijom pretvorene u ribnjake-neretva,Mirna-toplice:Krapinske, Varaždinske, Stubičke-ribnjaci-najveću uz Savu:Crnjac i Jelas

PRIPREMA ZA 31. SAT: RAZVOJ NASELJENOSTI U HRVATSKOJ

-tragovi još iz kamenog doba-Hušnjakovo-neandertalci-jedno od najstarijih nalazišta-Kramberger,Vučedol-neolitikgrčka i rimska kolonizacija-Issa-najstarija kolonija-Ilirska provincija,7. st.-Hrvati-od 1869.-1991. vrlo mqali rast stan. Zbog iseljavanja-posebice poč. 20. st. Iz Primorja zbog peronospore-monocentrični sustav-za vrijeme Tomislava na teritoriju Hrv. Živi oko 1.5 mil stan kao i 1780.-nema porasta zbog ratova-Osmansko Carstvo-nakon 1699.-mir u Sremskim Karlovcima iseljavanje iz Bosne U Hrv.-šokci-iz Tuzle (sol)-prvi popis iz 1857. 2 181 499 stan-mali porast-neprestana emigracija,prirodni pad,starenje stan;najveći pad ima Ličko-senjska županija(gustoća=10)-1880. Zagreb imao 30 000 st-2001.-4 437 460 stan, a 1991. 4.6 mil stan-gustoća=78.5 stan/km2, a Europa=100-regionalna neujednačenost naseljenosti-središnja Hrv-gustoća=114,istočna=71,gorska=12,sjeverno Primorje=79,južno=73-do 200 m visine 84.5%-predviđanje: 2001 2031Broj stan 4 437 460 3680 750Prosječna dob 39.3 44.5Do 14 god 757 634 459 890Više od 65 693 540 830 450Fertilitet 1.37 1.19

-udio stan starijeg od 65:1900-4%,1948-6%,1981-12,2001-16%,2020-20,2050-27-2100. bit će nas 1.3 mil ako se nastavi ovaj trend,trebamo dobru populacijsku politiku-indeks rasta svijet-141(1900),445 (1990),RH:145-219

PRIPREMA ZA 32. SAT: RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ

-gusto naseljene županije:Grad Zagreb,Međimurska,Varaždinska-razvijeno gosp-rijetko-Ličko-senjska-Hrvati su većinski u svim županijama,najmanje u Istarskoj (Talijani)-udio Srba se smanjio s 12.2% 91. na 4.5%-Mađara najviše u Baranji i Međimurju,koji se zajedno s Česima i Slovacima naseljavaju u 18. i 19. st. Za A.-U.-najveća županija-Ličko-senjska-9.43% površine, a 1.2% st,najmanja Međimurska

PRIPREMA ZA 33. SAT: PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

-krajem 19. st. Razdoblje demografske tranzicije (visoka rodnost, isti mortalitet), danas prirodno kretanje ima negativni predznak-pad-2000. g. 1.5 promila-staro stan.-bijela kuga-1 dijete koje će sve naslijediti-20. st, u 19. st. Boom-rađa se koliko Bog da-pozitivan pp imaju samo Splitsko-dalm,Brodsko-posavska,Dubrovačko-neretvanska,Zadarska i Vukovarsko-srijemska županija-depopulacija otoka i Gorske Hrv-fertilitet-treba biti oko 2.15 ili 2.54, a 1999. iznosio je 1.34-iseljavanje prema Sjev. Am.-1450 000,Južnoj-200 000,Europi-420000,Afrika-10000,Australija-255000-trbuhom za kruhom-Pittsbug-ind. Središte,najstarija Hrv. Bratska zajednica

PRIPREMA ZA 35. SAT: BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA

-spolna struktura-veći udio žena, staro stan.-više se rađa muškog stan, ali se izjednačava oko 30-ih, pa žene-u razvijenim-u nerazvijenim više muškaraca-1995.-RH-žene=76 g., muškarci-68.6 g.;1991.:48.5:51.5,2001.-48.1:51.9-neravnoteža spolova-muškarci u emigraciji-dobni sastav-mladi (do 19)-26%,stari(više od 60 g)-16%-velik broj umirovljenika-1.34 radnika na 1 umirovljenika,najstarija županija je Ličko-senjska, a najmlađa Međimurska 1991 2001Mlado 26.2 23.8Zrelo 57.5 54.5Staro 16.3 21.7-obrazovni sastav-1989. 78 % nepismenih,2001-1.8% Stupanj obrazovanostiFakultet 7.8Viša škola 4,1Srednja 47Osnovna 16Bez osnovne 3-očekivano trajanje života:1953-63 g,2001-72, žene-75,muškarci-68

-broj aktivnog stan je oko 44%,veliki broj umirovljenika 26%(a 1961 5%)-1.35 mil zaposlenih i 1.05 umirovljenika uz 20%nezaposlenih 2001 (400 000)

PRIPREMA ZA 36. SAT: GOSPODARSKI SASTAV STANOVNIŠTVA

-gosp. Struktura:tercijarni sekto-64r,sekundarni-34, primarni-2(1948-66)-1991. oko 260 000 nezaposlenih, 2001. preko 400 000-BDP 2001.=20.26 milijardi USD-4566 USD per capita (Slovenija oko 10 000)-stopa zaposlenosti u RH=54.5%,u EU 64.3%-BDP 20.26 mlrd$,per capita 4566$-53 milijuna noćenja, od turizma 7 mlrdE,izvoz 10 mlrdE, uvoz 22 mlrdE-najveća nezaposlenost u Vukovarsko-srijemskoj,Sisačko-moslavačkoj,Virovitičko-podravskoj, u Požeškoj 21.1% nezaposlenih-BDP per capita-Zagreb-23000$,Istarska-10000,Požeška samo 2600$-3. odozada

PRIPREMA ZA 37. SAT:ETNIČKI,KULTURNI I RELIGIJSKI SASTAVSTANOVNIŠTVA

-narodnosni sastav 2001.:Hrvati 90% (1991.-75),Srbi 4.5% (1991.-12%)-Srbi se doseljavaju u Hrv u 16 i 17 st bježeći pred Turcima-Romi stižu poč. 15. st. S Osmanlijama-Bunjevci i Šokci-17. st.-iz BiH-1961. pojavljuju se Jugoslaveni-umjetna nacija-vjerski sastav:katolici-88,pravoslavci-4,muslimani-1,ateisti-2%,Grkojkatolika najviše na Žumberku i Rusini,koji govore ukrajinski( ist Slavonija)

PRIPREMA ZA 39. SAT: MIGRACIJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE

-Janjevci-Dubrovčani koji su se u 14. st naselili na Kosovu u Janjevo,kasnije se vratili (Zagreb,Voćin)-krajem 19. st veliki pokret iseljavanja Hrvata zbog filoksere-bolest vinove loze-iseljavanje u prkomorske zemlje-SAD-350 000-sveukupno 3.6 mil s potomcima-u Njem 45 000,Austrija-80 000,SAD-Pennsylvanija,Ohijo,Chicago-1.3 mil,Kanasda.150000,Novi Zeland-250000,Australija-300 000,Lat Am (Argentina-150 000 i Čile-25 000)-250 000,BiH-760 000,Srbija-149 000,Slov-56000,JAR-10000,Mađarska-100000-Baranja,Bačka (Pečuh je centar Hrvata)-nakon II. svj. Rata Hrv je napustilo 250 000 zbog straha, kasnije Hrv proljeće,a i posao-Rumunjska.okoKarašova-danas 95% naselja gubi st, svi u Zagreb-brain drain-odljev mozgova- u zadnjih 10 g 140 000 iseljenih

PRIPREMA ZA 40. SAT: POSLJEDICE DEPOPULACIJE SELA U Hrvatskoj

-Gorska Hrv posebice-raštrkana naselja-Kordun, Banovina-4/5 teritorija zahvaćeno depopulacijom-jak je općinski monocentrizam

-jačanje sela kroz eko-turizam,primjer je etno-selo u KumrovcuPRIPREMA ZA 41. SAT: HRVATSKO STANOVNIŠTVO U BIH I DRUGIM

SUSJEDNIM ZEMLJAMA

-jaki u BiH-20-25% prostora-jedan od tri konfederativna naroda-od Posavine do Vrhbosne (srednja Bosna);1991.-17% stan BiH, od 71. iseljavanje iz BiH (Hrvatska, Njem, Austrija-za kruhom),2001. 10% stan. BiH-zbog rata-dijaspora-Gradišćanski Hrvati-zbog osmanskih osvajanja bježe u 16. st. U zapadnu Ugarsku:Ugarska, Austrija, Slovačka, u pokrajini Burgenlandu (burg=grad)-Gradišće-Željezno-u Srbiji-Vojvodina (Sombor,Subotica,Novi Sad),Kosovo (Janjevci-došli iz Dubrovnika kao trgovci)-u Crnoj Gori-Boka kotorska, jer je do 1918. u sastavu hrv. Teritorija-Mađarska-90 000-najviše u Pečuhu-južna Italija-moliški Hrvati-Molise-iz Dalm. I Hercegovine

PRIPREMA ZA 42. SAT:RURALNI PEJZAŽ

-seoska naselja-1991. u njima je živjelo 47% stan., a 5% njih se bave primarnim djelatnostima (poljoprivreda)-većinom staro stan;2001 6839 naselja,187 bez ijednog stan,najbrojnija seoska,gradskih 127-najveća seoska su Čepin i Pitomača s više od 10 000 st-1948-25% urbanog,1991-54%,danas oko 65%-tipovi naselja:1.osamljena-jedan dom-farme,u prošlosti „stanovi“-jedna zadruga2.raspršena naselja-razbacana zbog reljefa-Gorski kotar3.grupirana-uz cestu-nizna naselja-istočna Hrvatska, formirana u 18. st. U vrijeme Vojne krajine

PRIPREMA ZA 43. SAT: URBANA MREŽA HRVATSKE

-gradska naselja-prva stvaraju Grci i Rimljani(Siscia,Pola,Salona,Tarsatica-Trsat,Arva-Rab,Parentium,Senia):Issa,Pharos, Narona,sEGESTICA-tijekom srednjeg vijeka burgovi i kaptoli(crkveni)-urbanizacija jača nakon II. svj rata-urbanizacija jača razvojem industrije-posebice u 20. st.-RH ima 4 magroregionalna centra- od njih samo Osdijek ima manje od 100 000 stan. (91 000)-Zagreb (1991.-777 826 stan, 2001.-691 724)-ujedinjenje Kaptola (svećenički) i Gradeca (svjetovni) u 19. st., 1242. Bela IV. Gradec proglašava slobodnim kraljevskim gradom, tj. Daje mu Zlatnu bulu-Karlovac-centar Pokuplja, Korduna i Žumberka-grad na 4 rijeke:Kupa, Dobra,Mrežnica,Korana-Sisak-središte Banovine-antička Siscia (Segesta)-osnovan prvi nogometni klub-Varaždin-krajem 18. st. Gl. Grad Hrvatske-industrija: Varteks i Vindija-Osijek (1991.-104761)-uz Dravu-Rijeka (1991.-167 964, 2001-143 800)-morska luka

-Split (1991.-189 388, 2001.-175 140)-nasljednik antičke Salone-Zadar (69 556)-središte Dalm. U srednjem vijeku-u pozadinisu Ravni kotari-poljoprivredno područje-u Zagrebu je 210 od 400 najvećih poduzeća:62 % BDP se ostvari-Čakovec-središte Međimurja

PRIPREMA ZA 44. SAT: RAZVOJ MAKROREGIONALNIH SREDIŠTA Hrvatske

-Zagreb(770145-Gradec+Kaptol-1094 biskupija-Duh),Split,Rijeka,Osijek-više od 100 000,osim Osijeka-poljoprivreda-Zagrebačka makroregija-35 % površine i 47% st-Varaždin,Karlovac i Sisak su regionalna središta+Bjelovar-Splitsdka-26%,20 %st-regionalna središta su Zadar,Šibenik i Dubrovnik-Salona je stari grad-Riječka-18%,12% st-Rijeka,Pula,Senj,Pazin(žup središte umjesto Pule zbog decentralizacije i jačanja unutrašnjosti)-stari grad Tarsatica-Osječka-22,20 % st-Osijek,SB,Vukovar,Požega,Virovitica-Mursa

PRIPREMA ZA 45. SAT:PROSTORNO PLANIRANJE U HRVATSKOJ

PRIPREMA ZA 49. SAT: STUPANJ I DINAMIKA GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE

-razvojna razdoblja:1.obrtničko – manufakturna etapa-u sastavu Habsburške monarhije-centralizam;razvoj poljoprivrede-agrarne krize2.industrijsko – željeznička etapa (1870.-1918.)-Gavrilovići u Petrinji; 1862. prva željeznička pruga: Zidani most-Zagreb-Sisak; 1873.-Budimpešta-Zagreb-Rijeka;prevladavaradno intenzivna industrija (drvna,prehrambena,tekstilna)3.gospodarski razvoj između 2 svjetska rata (1918.-1941.)-u sastavu Prve Jugoslavije-zapostavljena-Zagreb je dominantno industrijsko središte4.socijalističko razdoblje (1945.-1991.)-Druga Jugoslavija;plansko socijalističko gospodarenje-zaduživanje-kapital iz RH se odljeva u zajedničku blagajnu u Beograd5.tranzicijsko razdoblje-prijelaz iz socijalističkog na tržišno kapitalističko gospodarstvo (natjecanje); materijalna šteta od rata procijenjena e na 25 milijardi USD; neuspjela privatizacija (propadaju brojna poduzeća) i kriza industrije-smanjuje se broj zaposlenih u sekundarnom sektoru, a povećava u tercijarnom-rast nezaposlenosti i broja umirovljenika (gotovo 1:1-odnos radnik:umirovljenik);trgovački deficit (veći uvoz nego izvoz)-nedostatak kapitala,kadrova i tržišta-gosp. U tranziciji-sporo1930 1.1 mil goveda 1.6 mil ovacaDanas 430 000 490 000-izvoznik,danas uvoznik Goveda(t) svinje konji ovce

1991 757 1621 36 7532001 427 1233 11 528

PRIPREMA ZA 50 SAT: OBILJEŽJA GOSPODARSTVA

-od tercijarnih djelatnosti prevladavaju promet i turizam-otvorenje Dalmatine-A1-Zagreb-Split-492 km-turizam-prvo u Opatiji-hoel Kvarner-1884.,pa Crikvenica (Therapia)-najbrojniji gosti su Nijemci,Česi,Austrijanci,Mađati,Talijani 1995 2003BDP per capita 4028$ 6492$BDP rast 6.8% 4.3Izvoz mil $ 4517 6188Uvoz 7351 14209Vanjski dug mil $ 3809 23557Neto plaća 1819 3940

PRIPREMA ZA 51. SAT: POLJOPRIVREDNE GRANE

-Podravina-duhan-ribarstvo-0.1% BDP

PRIPREMA ZA 52. SAT: GLAVNI ENERGETSKI IZVORI

-vodni izvori-Cetina,Lika,Gacka,Drava-30 HE-Cetina-Peruča,puno na Dravi-termoelektrane-15-u većim gradovima:Sisak,Rijeka,Zagreb-NE Krško+ Slovenija na Savi-RH uvozi el energiju-7%-farme vjetra-Pag

PRIPREMA ZA 53. SAT:RUDARSKA I INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

-nafte-proizvodi 1/3-Žutica-kod Ivanić Grada,Beničanci,Đeletovci-Podravina,ist Slav-plin-zadovoljava potrebe-Molve-Podravina-Đurđevac,Bokšić-Našice,sjeverni Jadran-1989 su hrv brodogradilišta bila treća u svijetu iza Japana i Južne koreje:3. Maj,Viktor Lenac-Rijeka,Uljanik-Pula

PRIPREMA ZA 54. SAT: PROMET U HRVATSKOJ

PRIPREMA ZA 55. SAT: CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET

-željeznička mreža zastarjela-nagibni-intercity-ZG-BG-čvorište-Zg,Vinkovci,Knin-Lička pruga-1925;1873-Budimpešta-Koprivnica-Zagreb-Karlovac-Rijeka

PRIPREMA ZA 56. SAT: POMORSKI I RIJEČNI PROMET

-važnost za BiH (Ploče-Zenica-na ušću Neretve),Austriju,Mađarsku,Srbiju i Češku (Rijeka)-najveća je rijeka-2 koridora:Budimpešta-Zagreb-Rijeka i Beč-Ljubljana-Rijeka-65% prometa-najjeftiniiji

-Omišalj-Janaf-Split-najveća putnička-Šibenik-u rijasu na ušću Krke-Zadar-sjedište najveće brodarske kompanije-Tankerska plovidba-Ploče-BiH;pula-najveća u Istri-Riječni-Sava,Dunav,Drava,Neretva do Metkovića-najdulja plovna je Sava,Dunav najvažniji-Vukovar-cilj je izgraditi kanal Dunav-Sava(Vukovar-Šamac-već više od 40 god) i povezati se s kanalom Dunav-Majna-Rajna

PRIPREMA ZA 57. SAT: ZRAČNI I OSTALE VRSTE PROMETA

-1909-prvi avion u Zagrebu-7 većih(Zagreb,Dubrovnik,Split,Pula,Zadar,Rijeka,Osijek) i 2 manje (Lošinj,Brač)-Zagreb-Pleso-najveća-Zdar-Zemunik;Dubrovnik-Ćilipi-turizam-nafta-tankerima do Omišlja-Sisak-1 grana prema Mađ,a druga prema SB-tramvaj-Zagreb(1910-električni) i Osijek

PRIPREMA ZA 58. SAT: TURIZAM

-broj turista u 10001955 1089 (288 stranih-počinje masovni)1985 10125 (8335)1990 8497 (7049-zasićenje)1991 2146 (1346-rat)1998 5450 (4112)2001 7860 (6544)-turističke regije:1.istarska-1/3-Poreč-4 mil noćenbja,Rovinj-2 mil 2000;Brijuni,Limski kanal,Arena u Puli-najviše2.kvarnerska-Maliu Lošinj-najvažnije turističko otočno naselje-Opatija-prvi kotel Kvarner;Crikvenica3-zadarsko-šibenska-3 NP:Kornati,Paklenica,Krka i PP Telašćica na Digom Otoku i PP Vransko jezero3.splitsko-makarska-dominiraju domaći turisti-Dioklecijan,Trogir-UNESCO,Bol na Braču-Zlatni rat,Vidova gora-najviši vrh hrv otoka-Brač,Crveno i Modro jezero,kanjon Cetine kod Omiša5.dubrovačka-NP Mljet6.GorskaHrv-NP Plitvice,NP Sjeverni Velebit7.Središnja Hrv-Zagreb,toplice:Krapinske,Varaždinske;dvorci:Varaždin,Trakošćan,Veliki tabor;Marija Bistrica-najpoznatije marijansko svetište,PP onjsko polje8.Istočnohrvatska-Bizovac,PP Kopačevo,Aljmaš-Gospa-najviše gostiju iz It,Njem,Slov,Češke (više nisu jeftini)-1868-Hvar-prvo turističko društvo

PRIPREMA ZA 59. SAT: GOSPODARSKA I POLITIČKA POVEZANOST S EUROPOM I SVIJETOM

-1992 u UN (Unesco,Unicef),1996-Vijeće Europe

-članica MMF a,WTO a,CEFTA,Alpe-Dunav-Jadran-najviše izvoziomo u It,Njem,BiH,Slov,Liberija;a najviše uvozimo iz Njem,It,Slov,Austrija-trgovački deficit