5/27/2018 24 sata vrt (7)

1/13

P R I L O G 0 U R E D E N J U V R T A ,U Z G O J U V O C A I P O V R ( A ,C V I J E C U I L J E K O V I T O M B IL J U Smilje

ulje igavavaK u koluO s im K t o u s p o r a v a s t a re n j e ,sm i lje pom aie u l i jgenjubronh it isa, sni lava t iakkolesterol to jea imunitet

medi tehT 0 Maih au . S a z n a j te k a k o p o s a d i t i k o z m e t i[ k i v r te v e n a i k a m i l ic e b a g o nje

5/27/2018 24 sata vrt (7)

2/13

Lavanda je korisna zanjegu osjetljive koie,protiv koinih infekcija,priitioa i celulita.

U z g o j i t e k cD R A G O C J E N O B lU E Od stabala breze i hrasta, preko grm ova m irte ihamam elisa, pa sve do cvijeea po put kamilice i nevena, Ijekovito bilje oddavnina se rabi i za uljepKavanje, a danas se m ote nal i u ekskluzivnojkozm etici. Pomoti mote i kod razlicitih problema s koZ om i kosom

Rite: IDA BOROVACEkstrakti bilja od davnina suse koristili za izradu kozme-tiekih pripravaka, a danasdoilvljavaju veliki povratak.Kozmeti8ke kuoe u svoje pri-pravke aesto dodaju biljke kojese mogu 8initi egzoti8nima, noveOina njih uspijeva i u naimkrajevima. Veeina njih takoder suIjekovite biljke koje porna2u nesamo kod tegoba s ko2om, negokod drugih bolesti. Kozmeti8ki vrtne mora ukljuaivati samo cvijeae.U veOim vrtovima mope se naoi iprostora za stabla kao to je bre-za. U kozmetici se nal6egee koristiekstrakt Bea, kora i brezov sok.Zbog prirodnih antibiotika itanina, koji su sastojci brezovihpupoljaka i lista, biljka ima sna2nofitocidno i baktericidno djelova-nje na vlasigte i ko2u pa se rabiu pripravi ampona i sredstva zanjegu masne ko2e i kose. Vrijednostablo je i divlji kesten (Aesculushippocastanum). Najoeke se rabepupoljci, zelena bodljikava Ijuska iplod. Kesten djeluje protuupalno,

su2ava krvne kapilare i ubrzavaizluelvanje gtetnih tvari 8isteei ismirujuoi vlasike. Dodaje se pre-paratima za njegu masne ko2e ikose. Cest je dodatak i baizamimaprotiv upale migioa (tzv. konjskibalzam) te kremama protiv pro-irenih vena. Ipak, divlji kesten jepoznatiji kao ukrasno drvo.Zahvalno je za sadnju jer podno-si ekstremne uvjete, brzo raste teje dugovjeano. Oko stabala molese uvijati i brljan (Hedera helix).Ispiranje kose 8ajem od brljanauklanja prhut, tinktura poma2ekod uboda kukaca, a upotrebljavase i u kurama protiv celulita.U Istri i Dalmaciji uspijeva i masli-na - u kozmetici se ne rabi samonjezino ulje, nego i listovi koji suna glasu kao sredstvo za uspora-vanja starenja ko.2e.Jedna od najpoznatijih biljaka zanjegu ko2e je neven. Poma2e kodgotovo svih koznih bolesti - oddavnina se rabi u lijeaenju akni,bradavica, cista, 8ireva, ekcema,psorijaze i seboreje, hemoroida,herpes zostera, fistula, impetiga,ko2nih upala, ljugtenja ko2 e, ma-

sne ko2e lica, mastitisa, opeklina,osipa, raznih infekcija ko2e, urti-karije, rana koje tOco zarastaju,ugriza i uboda kukaca.Svestrana biljka je i kamilica kojapoma2e kod svih upala ko2e isluznice. Njezini cvjetovi zau-stavljaju upalne procese, aistei posvijetljuju ko2u, umiruju je izacjeljuju rane. Idealan su am-pon ili ispirak za svijetlu kosu tese primjenjuju u njezi osjetljive isuhe, pa 8ak i masne kose.Najtopliji i najsun8aniji kutakkozmetrekog vrta rezervirajteza mediteranske biljke koje volepropusnu, vapnenastu zemlju.Medu njima je kadulja koja djeiujeprotuupalno kod perutanja ko2'e,a sadr2i i biljne antibiotike. Zate2eko2u i spreaava znojenje pa seupotrebljava u dezodoransima.Ruimarin ima baktericidnodjelovanje, potree prokrvljenostvlasigta i utje8e na rast kose.Primjenjuje se u preparatima zapranje i njegu masne kose i ne8i-ste ko2e. Tinktura i ulje eesto seupotrebljavaju u tonicima za lice ivodicama za brijanje.

M a s ti k s s m o l at r K l j e l i j e t i k o l ui p r o K i r e n e v e n e

Trilja (Pistacia lentis-cus) mediteranski jegrm, a koristi se njezinasmola. Sredinom Ijeta sezarezuje kora. Smola kojaistje8e iz rezova pugta seda se osui na granamai skuplja se sredinomrujna. Smola se zovemastiks i ima antibakte-rijsko djelovanje, a koristise kod pro'girenih vena,ali i za pripremu slastica.

I k o r o v i im a j uk o z m e t i t k uv r i j e d n o s t

L J E K O V IT O 3 IL J E

Kreme i losioni od 8i8ka(Arctium lappa) propisu-ju se za lije8enje ispuca-ne ko2e te povrinskihozljeda i ugriza kukaca,a unutarnja uporabakorijena preporuajiva jekod bolesti vezanih uzmasnu 1

5/27/2018 24 sata vrt (7)

3/13

www.CroWarez.orgPLODOVI PLANIKE (ARBUTUS UNED) UPOTREBLJAVAJU SE KAODODATAK KREMI ZA NJEGU LICA, PROTIV STARENJA KOIE, RA-ZNIH IZRASLINA, NEJEDNAKOMJERNE PUTI I PJEGA OD SUNdANJA

zn ie t a c. vrt

00

Vrt kozmetiEke kuCeL'occitane ukljuEuje

maslinu, smilje, poljski

M ir is n a m ir ta d io je p a r fe m s k ihv o d ic a i s r e d s t a v a z a n je g u k o ie

Cvjetovi mirte su sastavni dio mnogih parfema

uhe listovemirte Zene su nekoomljele u fini prah i koristile kao puderza bebe. Caj od listova mirte najEekese koristi za lijeEenje infekcija dikihputeva. Eterlono ulje mirte cijenjeno jeu kozmetici za usporavanje starenja toza regulaciju pretjeranog luEenja sebu-ma kod akni i masne prhuti. PopularnaIjekovita mirisna vodica eu de myr-

thes proizvodi se u Francuskoj i rabise za njegu ko2e. No mirta je korisna ikod manje glamuroznih tegoba - mastpomdie kod hemoroida, a eteriEno uljeueinkovito ubija ui. Mirta se uzgaja izsjemena u jesen pomo6u mladih biljakaiz rasadnika iii drvenih reznica uzetih uljeto. Najbolje joj odgovara zaklonjenomjesto i neutralna do luZnata zemlja.

5/27/2018 24 sata vrt (7)

4/13

S ta b T i c e jeb o i je r e z a t in e g o t r g a t i

Gomoliji dalija prilianosu krhki, pa ih je po-trebno oprezno iska-pati da se ne polome.

Gomoljedali ja n ajbol je je t ijekomhladnog doba godinesprem iti u podrum, a naprolje(e opet posaditi.Ostanu Ii u zem iji, mogli bipropast i zbog sm rzavanjat la i ii prey viage u njem u

P o s p r e m i t e d a

w w w . osn a n te .n e ti r C Y R A f r o B I G I R T L A R I C A

Stabljike je najboljeodrezati atrim nozemiii karama za orezivanjejer su stabljike gupljika-ye i tegko Bete ih ru6nootkinuti na mjestu na ko-jem2elite. Doduk, lakeih je ru6no otkinuti naprirodnim zglobovima ,koje ima svaka stabijika,all ne uvijek, pa rue.nonno2ete napraviti visetete nego koristi.

S p r e m a j t e s a m og o m o i je k o j iim a j u s t a b i j i k uAko vam se polome go-molji tijekom iskapanja,bitno je da imaju ostatakstabljike, Ili prijelaza nastabijiku, da bi moglipotjerati iduee godine.Takve i pojedinaane go-molje mo2ete spremiti zaidueu godinu. I vete gr-move moiete podijeliti ujesen iii u prolteee na visedijelova i tako razmno2itibiljku. Bitno je, dakle, daimate dio stabljike uzgomoije.

S I L V I J A K O L A R - F O D O RSvake jeseni nakon prvihmrazova u naiim krajevimavrijeme je za spremanje dalijaza zimu.Dalije su podrijetlom iz toplih po-drueja i nisu evolucijski prilagode-ne niskim temperaturama, all na-sreou, zbog svojih gomolja mogupodnijeti razdoblje mirovanja akoih spremimo na mjesto sigurno odsmrzavanja (podrum i sl.).Kako, dakie, dalije nisu prilago-dene niskim temperaturama, prviih mrazovi potpuno unigte: preko

nO6i od bujnih zelenih grmovaprepunih cvjetova ostaje popa-reni ostatak grma koji poeinjebrzo propadati. Zbog toga gomo-ije nakon tih prvih mrazova trebaspremiti u podrum, i to trebau6initi prije ja6ih smrzavanja.Prvi mrazovi ne tete gomoijimakoji su u zemiji, jer u zemiji dolazido smrzavanja tijekom ja6ih idugotrajnijih hladno6a. Ali ipak,nemojte dugo 6ekati.Kod spremanja dalija najprijeobre2ite stabljike na visinu 10-15 cm od tia. To je jako va2no jerje to neophodno da bi yam dalije

potjerale iduae godine - noviizdanci potjeraju na prijelazu izgomolja u stabljike. Stabljike sujako krhke i lomljive, pa budi-te oprezni da ih ne otkinete sgomolja. U stabljikama se 6estonakuplja voda, all ne u svima -ovisi o vrsti. Zbog toga ih poslijetreba na neko vrijeme okrenutida se ocijedi vikk vode iz ostat-ka stabljike.Gomolji dalija su jako osljetijivii jako se lako mogu atetiti. Svegomoije koje ste ja6e ostetiti prili-kom iskapanja radije otklonite akoih dovoljno ostaje jer ako po6nu

LOOeVOVAS

5/27/2018 24 sata vrt (7)

5/13

NVK r iz a n t e m e u k r a s a v a ju v r tk a d w e o s t a l o c v i je e e o c v j e t alako je prva asocijacija na krizanteme dan Svih Svetih,ova cvijeoe ima svoje mjesto i u vrtu jer ga ukra'Sava ikad sve ostalo ocvate. Postoje mnoge vrste krizantemakoje se razlikuju po vremenu cvatnje i obliku cvjetova- jednostruke, anemonaste, uvinute, srednje, uzvijene,patuljaste, pomponaste, razgranate...

W i t t i vL V R T O V I S V IJ E T A el-SZ NV R T L A R I C A D A N IE L A K E R L BR I N E S E Z A K R I Z A N T E M E US T A K L E N I K U S C H O E N E I C H E U N J E M A C K 0 . 1 . O V E O T P O R N ET R A J N IC E S A D A S U S P R E M N E Z A S A D N J U U V R T O V E

K r iz a n t e m e s es a d e u je s e n i i iu p r o l je e e

da krizantemapre2ivi do sljedeee Bodi-ne odmah nakon kupovi-ne posadite je u zemlju.Trebat ee joj pomoo darazvije korijenje do zime.Ipak, najbolje ih je saditiu vrtu na proljeee jertada imati eitavo Ijetoda razviju korijen. Kakobi razvile grmoliki oblik,mnoge vrste krizantematreba redovito pintirati.

Patuijaste krizante-me stvaraju stotinezvjezdastih cvjetovapromjera 2,5 cm.

P r ip r e m itesugano m jestob e z v je t raOvisno o sorti, krizan-teme uglavnom cvatuod rujna do studenoga.Potreban im je sunea-ni, z8tioeni polo2aj uzavjetrini to hranjivo,propusno tlo. Sade se narazmaku od 30 do 50cm, i to tako da se posadikorijenova reznica iii mia-dice koja je iznikla porednnatiene biljke. U kasnujesen, kad biljke ocvatu,odre2ite biljke na duZinuod 15 cm pa ih pokrijteslamom iii suhim IrSeem.

A e4

5/27/2018 24 sata vrt (7)

6/13

Z A P R IP R E M U M A C E R A T A S T A K L E N K A S E N A P U N I C V J E TO V I M A IL IVRNIM DIJELOVIMA SMILJA, PRELIJE HLADNO PREMNIM BILJNIMULJEM I OSTAVI DA STOJI 4-5 TJEDANA. KORISTI SE ZA NJEGU LICA

S n ip u sp ora va sta re n jek o i e i B a c a o r g a n i z a mZ A L J E P O T U S m i l j e j e t r e n u t g n o n a j t r a h n i ja b i l j k a u k o z m e t i t k o j i n d u s t r i j i j e r in t e n z i v n oo b n a v l ja k o h l i p o m d i e u l i j g e n j u g o t o v o s v i h d e r m a t o l o K k i h te g o b a . E t e r ff n o u l je s m i l j as k u p l je j e o d s r e b r a je r je z a s a m o k i lo g r a m u l ja p o t r e b n o u b r a t i v i s e o d t o n e c v j e to v a

00

P i k : I D A B OR OV A CSmilje (Helichrysumitalicum) poznato je ipod imenimamarjetica, bilobradate kozja metvica. Jogsu ga stari Grci cijenilikao lijek za rane.U narodnoj se medicinismilje rabi za zaustavlja-nje unutarnjih krvarenjaiz nosa, pluea, probavnihorgana, kao i vanjskihozljeda. Snitava krv-ni tlak, dobar je tonikza ja6anje organizma,pomate protiv kronianogumora, snitava razinekolesterola, a rabi se iu 6ajnim mjeavinamaprotiv kalja. Izuzetno jeblago, tako da ga mogukoristiti i djeca.Za pripremu 6aja 21i6icado dvije cvijeta smiljaprelije se s 2 dl kipuaevode, ostavi se da poklo-pljeno stoji od 15 do 20minuta uz povremenomijeknje te se zatimprocijedi. Pije se kod pro-bavnih smetnji, bolestijetre I tironog mjehura.Smilje je trenuta6nonajtratenija biljka ukozmetiakoj industriji.Dodaje se kremama iuljima za lice jer pornla-duje, odnosno usporavastarenje kote. Ublatavabore, akne i upale kokete uravnotetuje stanjekote, bez obzira na to jeli ona suha, mjekvita illmasna. Vrlo je korisnopri ublatavanju otiljaka,strija i modrica. U koz-metici se naloeke kori-

sti uljni macerat smilja uulju ill eterrono ulje. Onoje skuplje od srebra jerje za kilogram eterlonogulja potrebno ubratitonu cvjetova. Osim ukozmetici, koristi se ulijeeenju hematoma,pro'girenih vena, neural-gije, rgijasa, reumatoid-nog artritisa, psorijaze idermatitisa. Izuzetno jeuainkovito protiv modri-ca - ako kap eterianogulja smilja nanesete namjesto udarca, velika jemoguanost da modricauopoe nese nastati.Ono pomate i u za-cjeljivanju otiljaka tekod sportskih ozljedai bolova. Za tretiranjepopucalih kapilara ivena eterie no ulje smiljakombinira se s uljima6empresa iU virtu se smilje moteoblikovati u ukrasnu sre-bmu ogradu u gredicamai geometrijskim vrtovi-ma. Zelite li ga uzgojiti,potreban yam je posvesun'eani polotaj i dobrodrenirano tlo. Razmno-tava se reznicama kojese uzimaju u proljeeeili u jesen. Obie no sesadi na razmak od 30centimetara, a laganoorezuje u ranu jesen illproljeee. U podruejimagdje su mrazovi blagiHee je dovoljno zakititislamom, a u krajevimagdje zimi temperaturapada ispod - 5 stupnjevasmilje se preko zime uno-si u zatvoreni prostor iliuzgaja u plasteniku.

C V J E T N E G L A V IC EK O R I S T E S E Z A L I J E KSMIUE RASTE NA SUNeANIMKAMENJARIMA I PADINAMA,U PUKOTINAM A STIJENA,NAPUSTENIM VINOGRADIMAI KRAJ PUTOVA, A CVJETA ODLIPNJA DO SRPNJA. ZA LIJEKSE UPOTREBLJAVAJU CVJETNEGLAVICE KAD SE CVJETOVIPOONU OTVARAT I.

L I S T O V I S M I L J AU K U S A N S U Z A C I NLISTOVI SMILJA RABE SE KAOZAOIN - DODAJU SE JUHAMA,VARIVIMA, POVReU KUHA-NOM NA PAR I, JELIMA S RI-2om I UKISELJENOM POVRO UZA BLAGI OKUS PO CURRYJU.CVJETOVI DUGO ZADR2AVA-.JU BOJU PA SE KOR ISTE I ZASUSENE ARAN2MANE.

00

5/27/2018 24 sata vrt (7)

7/13

P R I L O G 0 U R E D E N J U V R T A ,Z G O J U S O B N O G B I LJ A ,

0 P O V R (U I O K U N I CA M A G i n k ot p o b o r s a v ap a m c e n j eLike stabla iz doba dinosaursjab c i rku lac i ju te mo tepom oei i kod l i jebn jaimpotencije, astme te kaKlja

O

K A L E N D A R R A D O V AU s t u d e n o m s e l a d e g r m o v i ,v o c k e i s t a b l a t e b e r eb l itva , cvjetaa , ke l j p u ri d r u g e k u p u s n ja c p

iovrtlarica say etu e

5/27/2018 24 sata vrt (7)

8/13

K a le n da r ra dV R IJ E M E Z A S A D N J U O v o j e i d e a l n o d o b a g o d i n e z a s a d n ju v o e a k a ,I is to p a d n i h s t a b a la i g r m l ja . U p o v r tn j a k u s e jo s m o t e s a d i ti e e K n j a k i s i ja t iz im s k e s o r te s a l a ta , a m n o g e v r s te p o v r e a d o z r ije v a j u z a b e r b uPie: IDA BOROVAC

U studenom noel postaju svedulje pa za radove u povrtnja-ku ima sve manje vremena.No u ovo doba godine ionakonema puno posla.Like, pokoknu travu i usitnjenegranoice mokte iskoristiti zapravljenje visoke gredice iii stavitiu kompost, zajedno s ostacimapovrea i Ijekovitog bilja. Ako 2eli-te, lisle koje je otpalo sa stabalamokte ostaviti do proljeea jerono pru2a odlienu zakitu odhiadnoee. Jos se sadi aekjak, a uprimorskim je krajevima prva po-lovica studenog pravo vrijeme zasjetvu boba. Nastaviti mokte i sasjetvom zimskih sorti salata, noklijanje u ovo doba godine netoje slabije. Gredice su sve pra-znije pa tete ih mo2da pokljetiprekopati. Premda je prekopa-vanje ugodan posao za hladnijihdana jer ee vas ugodno zagrijati,izbjegavajte prekopavanje uvrijeme kad je zennlja smrznuta,a naroeito kad je toliko mokra dayam se lijepi za eizme. Ga2enjempo takvoj zemlji uoinit tete je joszbijenijom, osobito ako je rijea oglinastom tlu. Poslije prekopava-nja mokte zemlji dodati vapnoill stajski gnoj, i to prema potrebi,all nikad istodobno.Vapno se mole dodati u bilokoje vrijeme, sve do nekolikotjedana prije sadnje, all ga je gli-nastim tlima ipak najbolje dodatiodmah nakon prekopavanja jertete tako tlo ueiniti manje ljeplji-vim. Od povrea beru se mrkva,perin, cikla, pinat, kasna cyje-taaa, celer, salata, radio, poriluk,endivija i matovilac. Jos se mogubrati lisnati i korijenasti celer, kelji korabice te bijela repa, vedskarepa i pinat. Sredinom mjeseca,

prije pojave mrazova, treba po-brati kupus. Krajem mjeseca berese i kelj pupaar. On ima bolji okusnakon sto ga uhvati mraz.Ako je toplo vrijeme, ondamokte obaviti i rezidbu biljakate drveea. Pritorn je najva2nijeukloniti stare i trule grane kojebi inaee mogle popucati podteretom snijega. Ujedno mokte irezidbom formirati kronje drve-ea i grmlja. Ako ste orezivali vrbu,bazgu iii forziciju, sada ih moktevrlo jednostavno sami razmnoiiti.Najprije prilikom rezanja biljkeodre2ite granaicu odmah ispodprvog oka na du2inu od oko25 centimetara tako da rez budeokar i list. Nakon toga ih uguraj-te do polovine u zemlju, svezaneu sve2anj ill pojedinaeno. Ostaviteih tako pa to reznice do proljeeapustiti korijenje, a zatim ih mok-te presaditi na 2eljeno mjesto.Sve dok se zemlja ne smrzne,

moguee je obaviti i jesensku sad-nju voeaka, grmova te stablaica.Vrtlari aesto zbog pretjeranogopreza za sadnju kopaju golemejame povrine eetvornog metrai dubine 70 centimetara. Medu-tim, kao osnovno pravilo uzimase opseg prema veliaini stabla ikorijenja, a dubina do 50 cen-timetara. Kod manjega grmlja,drva uz 2icu i vretenastih grmovakoji se sade na gredici potpunoje dovoljna jama prema veliainikorijenja. Sastav tla mora odgo-varati sorti voake pa se vrtnojzemlji treba primijekti dobrekompostne zemlje, a na pjesko-vitim tlinna i neko ilovaee. Svevoake uzgojene na slabo rastueojpodlozi neophodno trebaju dokraja svojeg 2ivotnog vijeka im-pregnirani kolac kao potporanj uzkoji se privezuju, a one na podlozisna2nijeg rasta samo nekolikogodina. Potpornje za palire treba

N E K E K A S N E S O R T E J A B U K A ,N P R . B O Z I O N I CA O T P O R N ES U N A M R A Z , N O N E M O J T E I HP U S T I T I D A L E Z E N A T L U . U ZP R A V I L N O e U V A N J E O D R Z A TCE S E S VE D O PR O L JEe A .

ty ? .g .L Z G C J 3 IL J AR o d o d e n d r o n ei r u e z a K t it it es m r e k o m

Grmove rule zagrnitezemljom, a pojedinemladice prekrite kompo-stnom zemljom i prekotoga stavite smrekinegrane. One ee (Alienzakititi i rododendroneod zimskog sunca tesuhog vjetra, a koristitee i osjetljivijim sortamabobiOastog voaa. lmajtena umu da iglice smrekeblago zakiseijuju tlo.

Ukrasne biljke u yearnposudama kao ito jeoleander najbolje jepreseliti u podrume.

S t a j s k i g n o jodlibn je zap o v r tn j a kGredice grubo pogra-bljajte i, ako je moguee,na polovicu povrinenanesite stajski gnoj.Dobro vrtno tlo nijepotrebno grabljati, negosamo rahliti vilama, pa Oetako gornji slojevi, bogatoopskrbljeni hranjivimtvarima i mikroorganiz-mima, ostati gore. Zemljupovrtnjaka i voenjakamokte dati na ispitivanjekvalitete tla. Ovisno o re-zultatima, obavite ciljanognojenje u idueoj godini.

5/27/2018 24 sata vrt (7)

9/13

w w w . ro W a re z .o rge l d O K A J E V R L O Z A HV A L N A B IL J K A . IA K O S U N J E Z IN I C V J E T O V IS L I dN I S U N C O K R E T U V E d O C V A L I , N J E Z IN I Z D R A V I G O M O L J I M O G US E V A D I T I S V E D O P R O L J E d A , K A D GO D U V J E T I T O D O P U t T A J U.

v a 1 1 studenompostaviti prije prve sadnje, a raz-mak izmedu biljke i potpornjamora iznositi od 10 do 15 centi-metara. Krajeve korijenja trebaoStrim no2em prirezati kosoprema dolje, slomljene iii zgnje-dene dijelove sasvim ukloniti, amjesta loma glatko odrezati.Z dr a v o k or i je n j e mora, osimglavnog korijena, imati i dovolj-no nitastog korijenja. Ako susadnice dulje putovale, treba ihprije rezanja preko noel iii baremna nekoliko sati staviti u vodu.Kod sadnje je najbolje ako radidvoje Ijudi. Jedan drzi drvo uispravnoj visini usred jame zasadnju i pazi na dobar rasporedkorijenja, a drugi grabi lopatomi sipa zemlju koja lezi oko jame.Laganim potresanjem sadni-ce mrvidasta se zemlja dobrorasporeduje medu korijenjem.Bud ue i d a s e svako drvo nakons a d n j e j o S m a l o s le g n e , z e m l jaoko stabla treba biti od 8 do 10centimetara povikna. Kod ye-ah stabala dobro ju je prilikomsadnje i malo ugaziti, dok je kodmanjeg drveda i grmova dovolj-no temeljito zalijevanje.

J O S I M A D O V O L J N OV R E M E N A Z AS A D N J U C V I J E C AS A D A J E K R A J N J E V R I J E M E Z AS A D N J U M A C U H I C E , E R I K E IK R I Z A N T E M A . C V J E T A J U C EB I L J K E T I J E K O M J E S E N I D L i t -N O C E I Z G L E D A T I U K O M B I -N A C I J I S V I S O K I M U K R A S N I MT R A V A M A , e A K I A K O S U S EO N E V E C O S U S IL E T E P O P R I -M I L E S M E D U B O J U .

rinite o zdrav lju sv ojeg tlaHolcim Agrocal prirodni je izvor kalcijanamijenjen poboljanju tla te se preporuduje i zae k o l o S k i u z g o j .Upotrebom Holcim Agrocala povedava seprinos kultura, smanjuje kiselost tla i pospjeSujenjegova rahlost.Proizvod je namijenjen svima koji brinu o svomtlu te iele uzgajati voce i povroe na posveprirodan nadln 0 tome svjedoei i certifikatAustria Bio Garantie.Na nedavnoj promociji na Zagrebadkoj trzniciDolac, posjetitelji su imali prilike saznati sve oprednostima Agrocal proizvoda, a mogli su idegustirati zdrave sokove od ekolo'Ski uzgojenogvoda i povrea. Brinite o svom tlu, upoznajtei primjenjujte Holcim Agrocal proizvode, jeroni su najbolji lijek za vase tlo , poruoili su izHolcima. www.holcim.hr/poljoprivreda)

sponzorirarn sadriaj

5/27/2018 24 sata vrt (7)

10/13

N A N A P A S T Z e l i t e l i s e r i j e K i tia r ic a , n a j v a Z n i je je b i t i u p o r a n ii s k u K a t i s v a k u p r im je r e n u m e t o d u - o dE e K n je v a E g n ja k a i g r a n d c a b a z g e p a d on e u g o d n i h z y u k o v a i s a d n je o s je t ij i v i hb i l ja k a u p o s e b n e z a K t i t n e m r d e

V o l u h a r i c e b i ePiKe: SILVIJA KOLAR-FODORVoluharice su prava noenamora svakoga vrtlara. One suodgovorne za izjedeno korije-nje, lukovice i gomolje, pa Oaki korijenje voeaka.Od povrea naje'egoe napadajukrumpir, mrkvu, persin, pastrnjak,korijenje blitve, salate i arti6oke.Ovi glodavci su veliki od 12 do20 centimetara, spljatene glavei repa dugog 10 centimetara.Sli6ne su migu, ali dvostruko vete.Imaju duge zube i nokte. Izuzetnosu dobro prilagodene kopanju i

glodanju. Prijenosnici su zaraznihbolesti. Jako su inteligentne iosjetljive na 6ovjekov miris.lako ih imam godinama u vrtu,voluharicu sam vidjela samodvaput. Kopaju tunele posvudau vrtu, ali gotovo ih nikad neeetevidjeti. Znat tete da su to samoako ugledate rupe u tlu.Osim tunela, voluharice imajui podzemne smoonice. To samsluaajno otkrila prekapajuai jednugredicu ispred kude gdje imamposadeno puno lukovica. Ondjesam naisla na tunel voluharicakoji je u ni2em sloju bio prepun

lukovica i komada gomolja sun-cokreta trajnice pregrizanog najednake dijelove i sve spremljeno,najvjerojatnije kao zaliha.Postoje brojne tehnike odbi-janja voluharica, no morate bitisvjesni da je voluharice jakoteko otjerati. Najbolje da probatekombinirati gto vise metoda i ononajbitnije: morate biti uporniji odvoluharica. Gdje god je moguoeprekopajte im tunele kojima sekreau pod zemljom i pobockajtegraneice bazge oko ugro2enihbiljaka. Voluharice imaju osjet-lily njuh. U tunele im stavljajte

w w w . B o s n a U n i t e d . n e tB I O U R T L A R I C A

S v oluhar icamabud ite spremnina neaek iva no

Od lukovica voluhari-ce najvik vole Ijiljane,zumbule I tulipane, a odgomolja vole dalije. Pone-kad napadaju i gladiole tevu6iku, iako im nisu prviizbor u vrtu - voluharicesu inge pravi gurmani.Nakon osam godina, ovegodine su mi prvi putpojele i sve pakujce najednoj gredici. Do sadaim oni nisu bili zanimljivi.

Prirodni neprijateljivoluharica su pticegrabljivice, soya, Iasi-ca, tvor i maeka.

Krtice nisuodgovorne zaKtetu u v r tuKrtice se eesto progla-kva krivim za izjede-no korijenje, ali to jepotpuno netoe'no. Krticelive u tlu i kopaju tunele,a uglavnom se hranemalim beskralje2njacimakoji live ispod zemlje.One su odgovorne samoza krti6njake, a ponekadi slueajno otkopaju nekubiljku dok kopaju tunele.Krtica je uglavnom ko-risna 2ivotinja. Ukopavahumus u tlo te jede kuk-ce i nametnike u tlu.

5/27/2018 24 sata vrt (7)

11/13

V O L U H A R I C E M R Z EM L J E C I K U , ,A V O L EG R I C K A T I C I C O K UP RE M A M ARI E -LU I SE K RE UT E R,V OLUHARI C E ODBI J AJ U eE S-NJ AK , K OC K AV I C A (FR I T ALLA-R I A I M P E RI ALL I S ) , M LJ E OI K A(E UP HORB I A LAT HYRI S ) , P ASJ IJ E Z I K (C YNOG LO SSUM OFF I C I NA-LE ) , C RNI R I B I Z (R I BE S N I G RUM ) ,S U N O V R A T I ( N A R C IS E , S O R T E L ARI ANT E ) I B IJ E L I K OK O T AC (M E L I -L O T U S A L B U S ) . M O Z E T E P R O B A T IP O S A D I T I I O I O O K U ( H E L IA N T H U ST U B E R O S U S ) D A L J E O D V R T A .V O L U H A R I C E O B O 2 A V A J U O V UB I L JK U T E O E O B A V E Z N O le l KN J OJ 1 O N D J E K OP A T I .

0

tvari koje ih odbijaju mirisom:eegnjeve eegnjaka, narezani luk,tekuee gnojivo od listova bazgei orahova lista te riblje glave.Odbija ih i ljudska kosa te psedadlaka stavljena u tunele. No to nemora uvijek djelovati. Ove su migodine pojele nekoliko grmovaeegnjaka i luka. Voluharice su iosjetljivog sluha. Preporueuje seu vrtu boce ukopati ukoso takoda vjetar zvizdi u njima. Ili mo2e-te zabiti debelu 2eljeznu motku uvrt i svaki je dan nabijati eekieemkako bi proizvodila iritantan zvukza voluharice. Od ovog sam brzo

odustala jer nisam imala voljesvaki dan nabijati aekieem pomotki, a treba biti uporan. Posto-je i uredaji koji se mogu kupiti uduaanima, a koji stvaraju tlaenevalove - iako sam od onih koji suto pokugali Cula kako ni to nijebag ueinkovito. Osim gomoijalukovica, voluharice jako vole ko-rijenje voeaka, pogotovo mladih.Cesto naprave toliku gtetu da senista vise ne mo2e spasiti. Stogamnogi grmove sade sa zagtit-nim mre2ama, a vete vooke sazdrobljenim staklom oko kori-jenja. Ovakvi pripravci se mogu

i kupiti, bag posebno za sadnjuvoeaka. Takoder, jako mrze ogtro itrnje. Ne vole se nabosti na to pase preporueuje posvuda gdje ne2elimo da kopaju i unigtavaju ko-rijenje ukopati sve gto ima trnje(graneice ogrozda, bagrema).To u povrtnjaku bag i nije izve-divo, ali za sadnju voaki, grmlja itrajnica Cini mi se jako zgodnim.Od svega navedenog navodno jenajbolji izbor dobra maeka kojalovi noeu, dakle nije zatvorenanoeu. Psi ih takoder vrlo radolove, ali iskopat ee mnogo rupa inapraviti vise tete od voluharica.

N E D A J T E D AV A S V O L U H A R I C EO D V R A T E O D M A L C AMA L O IR A N E G R E D ICE I R A H L AS T EL JA N A G R ED ICA MA O E-S T O S U PR IVL A CN O MJES T OZ A VO L U H A R ICE. N O T O N IJER A Z L O G D A O D U S T A N E T E O DM ALC I RANJ A . V OLUHARI C E6E , AK O I M SE UV J E T I U V RT UU O I N E P O G O D N I M A Z A T O ,K O P A T I B E Z O B Z I R A N A T OM ALO I RAT E L I V I V RT I L I NE .

LUKOVICE MOZETE ZATITITI SADNJOM U GOTOVE PLASTItNEPOSUDICE ZA SADNJU LUKOVICA ILI MOZETE SAMI NAPRAVITIZATITNU MREZU ZA SADNJU LUKOVICA OD ileANOG PLETIVA.

z e o d j a k ih m i r i s a

5/27/2018 24 sata vrt (7)

12/13

1 3 0 T A \ I < I V R T O V I VISZNIU C E N I C I O S N O V N E gK 0 L E O S T R O G U K A g T E L L U IdIC U M O GL IS U R A Z G L E D A T I C V I J E T B A N A N E . U Z M A L O S R E C EJ M O / D AU GL E D A J U I P L O D O V E , B A R E M O N E M A L E , U P O C E T N O J F A Z I

I n d i js k i s p o r iKm ote b it ir a z l i d t ih b o j a

Osim banana (1, 2),cvjetaju i mnoge drugebiljke poput lantane iiiindijskog sporiga (gore).Moeimati razkite bojecvjetova - od naran6a-sto-ruMastih nijansi pasve do 2uto-crvenih boja.Uzgaja se uglavnom umediteranskom pojasujer je vrlo interesantna ti-jekom turistroke sezone.

Ovih dana u skoiskomvrtu cvate i hibiskusl ljezolika koja nije

pretjerano zahtjevna.

N a is to m s t a b l ur a s tu s a m os l ic n e s o r teBegonije (2) dijele se nalisnate, koje se uzgajajuzbog lijepog dekorativ-nog lista, i cvjetne. Nekeod njih cvatu tijekom ci-jele godine. Sve begonijeimaju osjetljive, vode-naste listove metalnogsjaja. Lisnate begonije nepodnose jako sunce.Begonije inaae zahtijeva-ju obilno zalijevanje, prieemu treba izbjegavatiprskanje lista. Ne volevla2an zrak, a osjetljivesu i na zimske hladno6e.

O s i n i b a n a n a i c v i j d a , u v r tus e m o t e n a d i 4 0 s o r b m a s l i n akolski botanini vrt Osnovne kole Ostrog zatiee-

ni je spomenik parkovne hortikulture. U njemu rasteoko 1400 biljnih sorti iz cijeloga svijeta. Posebnavrijednost je maslinik zasaden 1983. godine. Sa svo-jih 170 stabala to 40 sorti domaeih i stranih maslinapredstavlja najveai takav nasad u priobalju.

5/27/2018 24 sata vrt (7)

13/13

Z A V R T O V E J E B O L J IP A T U L J A S T I G I N K OGINKO SE UZGAJA U CIJELOMSVIJETU MO2E NARASTI I DO40 METARA TE D021VJETISTAROST OD TISUCU GODINA.ZA MALE VRTOVE PRIKLAD-NIJE SU PATULJASTE VRSTEKOJE UGLAVNOM NARASTUDO PET METARA U VISINU.

S J E M E N K E G IN K AP R O T I V M A M U R L UK AU KINI SE S JEMENKE I LISTOVIR B E Z L I J E C E N J E K S L J IASTME. SJEMENKE PECENEILI PRZENE U TAVI U KUS NESU I SMATRA SE DA OLAKSA-VAJU MAMURLUK. RASTU NA2ENSK OM STABLU. ONO SEKOD NAS RIJETKO S ADI JERNJEGOVI PLODOVI SMRDE.

00

0

G I N K O S E M O I E R A Z I V IN O Z A V A T I Z E L E N I M R E Z N I C A M A N AP R O L J E C E I PO L U D R V E N I M R E Z N I C A M A U S R P N J U I K O L O V O Z U .BOLJE USPIJEVA NA MJESTIMA ZAtTldENIM OD JAKIH VJETROVAA

Gin k o ja m p a m c e n je p om a z e k od impotenc i jeM O C N A BIUKA Like stabla iz doba dinosaura pomdie prot iv zab oravnosti i im potenci je ,p o b o l fs a v a c i r k u l a c i ju , a m o g l o b i b i t i k o r i s n o i p r o t iv a s t m e , k a K l ja t e a te r o s k l e r o z e . G in k o s em o t e u z g o j it i i u m a l im v r t o v i m a , n o t a d a j e v a 2 n o o d l u a t i Z e l i t e I i m u K k o i ii Z e n s k o s t a b l oPige: IDA BOROVAC

Ginko (Ginkgo biloba)najstarija je biljna vr-sta na zemiji i Eesto senaziva iivim fosilom.U kineskoj biijnoj medi-cini ginko se rabi vise od4000 godina za lijeaenjezaboravljivosti. Istra2i-vanje provedeno 1999.godine pokazalo je dauzimanje ekstrakta listaginka smanjuje gubitakmentalnih sposobnosti.Dnevna doza od 120 do160 mg, koju su starijimljudima davali tijekom 12tjedana, pomogla je u po-bollganju koncentracijei parneenja, a ujedno ismanjila nagle promjeneraspoloknja te apatiju.UOinkovitost ekstraktamogla bi biti povezanas njegovim uOinkomna cirkulaciju jer ginkopovoljno djeluje na krvneZile u mozgu. Jaaa venei smanjuje krvarenjeu kapilarama pa motebiti lijek protiv jos jednebolesti povezane sastarenjem, akrocijanoze,odnosno stalne pojavemodrica, osobito narukama i nogama.Kineski su znanstvenici1997. godine otkrili daginkolidi imaju fiziolo Skeainke koji oe jednogdana pomoei bolesnici-ma od astme i sprijeOitipojavu ateroskieroze.Fitoterapeuti propisu-ju ginko za podizanjementalne budnosti kodIjudi bez obzira na dob,a takoder i za lijeOenje

impotencije. lako senajeeke koriste standar-dizirani pripravci ginka,od ove je biljke moguoepripremiti i domaee vinoza jaeanje organizma.Osuiene listove ginkasameljite u prah te dvijelice tog praha stavite u

staklenku. Dodajte polaStapioa vanilije i prelijtelitrom bijelog vina. Za-tvorite i ostavite da dvatjedna stoji na toplomi svijetlome mjestu uzpovremeno muokanje, apotom procijedite. Pijese po likerska edSica vinajedanput iii dvaput nadan prije jela. Ginko semote pripremiti i kao Oaj.Po 211aicu listova ginka ikoprive prelijte s 2,5 dlkipuee vode, ostavite dastoji deset minuta i pro-cijedite. Piju se od dvijedo tri salice na dan.U odgovarajueimdozama nema tetnihuOinaka, ali prekorgenjepropisane doze moteizazvati nervozu 2eluca ivrtoglavicu.Ginko se ne preporuaujedjeci, trudnicama idojiljama, kao ni onimakoji uzimaju lijekoveprotiv gruknja krvi. Prijeoperacije treba obavije-stiti lijeOnika da uzimatepreparate od ginka.Zelite li uzgojiti ginko uvrtu, imajte na umu damu najvik odgovara pro-pusno i vla2no tlo. Mladodrvo je osjetljivo na hlad-noeu i mraz pa ga zimitreba zatititi, no poslijepostaje vrlo otporno.