2013. u poŁetku stvori bog · otvorite svoju bibliju: prvu knjigu, prvo poglavlje, prvi redak!...

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

U poËetkustvori Bog

POUKE IZ BIBLIJESIJE»ANJ • VELJA»A • OÆUJAK

2013.

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb •Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Lektura: MiroslavVukmaniÊ • Korektura: Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

L. James Gibson

U poËetku stvori Bog

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2013.

Sadræaj01. Isus, Stvoritelj neba i Zemlje

02. Stvaranje: oblikovanje svijeta

03. Dovrπenje stvaranja

04. Stvaranje kao biblijska tema

05. Stvaranje i moral

06. Stvaranje i pad u grijeh

07. “Sad vidimo u ogledalu, nejasno”

08. Isus Krist hrani i odræava svijet

09. Brak — dar iz Edena

10. Upraviteljska sluæba i okoliπ

11. Subota — dar iz Edena

12. Stvaranje i Evanelje

13. Novo stvaranje

5

U poËetku o poËetku

Otvorite svoju Bibliju: prvu knjigu, prvo poglavlje, prvi redak! Za-pazite: ne govori se niπta o Kristu koji Êe umrijeti za naπe grijehe, niπtao Njegovom drugom dolasku, niπta o Njegovom tjelesnom ustajanju izgroba. Ne govori se niπta ni o stanju mrtvih, ni o Danu pomirenja, niπtaËak ni o sedmom danu u tjednu, danu odmora.

Prve rijeËi Biblije niπta ne govore o tim doktrinama zato πto one, iistine povezane s njima, nemaju nikakvog smisla kada se odvoje odprvih rijeËi koje su u Bibliji doista zapisane, a one glase: “U poËetkustvori Bog nebo i zemlju!”

Stvaranje je temeljna istina Biblije. Sva ostala biblijska uËenja — outjelovljenju, o kriæu, o drugom dolasku, i doslovno sva ostala biblijskauËenja, sva su utemeljena na istini da je naπ svijet stvoren RijeËjuGospodnjom.

Upravo zato se stvaranje pojavljuje ne samo na prvim stranicamaBiblije, veÊ i u prvoj od pet Mojsijevih knjiga, u prorocima, u Psalmima,u Evaneljima, u poslanicama, u Djelima, u Otkrivenju. I u skoro svimtim sluËajevima teoloπki kontekst zahtijeva da se shvati doslovno!

Primjerice, Pavao je napisao: “Ali je smrt vladala od Adama doMojsija Ëak i nad onima koji ne sagrijeπiπe prekrπajem sliËnim Ada-movu. Adam je slika onoga koji je imao doÊi...” (Rimljanima 5,14) Pavaone samo da povezuje doslovnog Adama s doslovnim Kristom, veÊ ikontekst u cijelom petom poglavlju Poslanice Rimljanima povezuje stva-ranje s planom spasenja, kljuËnim naukom koji razumijemo u najdo-slovnijem smislu rijeËi: mi smo greπna biÊa koja se suoËavaju s vjeËnompropaπÊu ili vjeËnim æivotom — doslovno!

A ovdje sâm Isus navodi rijeËi iz prvog i drugog poglavlja KnjigePostanka ili Prve knjige Mojsijeve: “A on im odgovori: ‘Zar niste Ëitalida ih je Stvoritelj, kad ih u poËetku stvori, stvorio muπko i æensko, i daje rekao: Zato Êe Ëovjek ostaviti oca i majku te Êe prionuti uz æenusvoju, pa Êe oboje biti samo jedno tijelo? Prema tome, oni viπe nisu dva,nego jedno tijelo. Dakle: πto je Bog sjedinio, neka Ëovjek ne rastavlja!’”(Matej 19,4-6) Ako je sâm Isus prihvaÊao izvjeπtaj o stvaranju kao do-slovan, ako ga je propovijedao drugima, kako bi oni koji tvrde da suNjegovi uËenici mogli Ëiniti drukËije?

Naπe ime, adventisti sedmog dana, samo po sebi neposredno svje-doËi u prilog stvaranju od πest dana. Iako neki, ili Ëak mnogi, mogutraæiti od nas da uklopimo evoluciju u naπ sustav teologije, adventizami darvinizam ostaju meusobno suprotna uËenja. LogiËno je da nitko nemoæe u isto vrijeme podræavati oba uËenja.

6

Prema tome, pouke za ovo tromjeseËje Êe se baviti doktrinom ostvaranju onako kako je opisana u prvom i drugom poglavlju Postanka,i istraæivat Êe njezine posljedice na jedan veliki broj naπih vjerovanja —ukljuËujuÊi moral, grijeh, brak, upraviteljsku sluæbu i tako dalje. Iakopolazimo od Ëinjenice da je izvjeπtaj doslovan, pouke Êe stalno iznovapokazivati da su osnovne poruke Biblije utemeljene na povijesnoj istinio stvaranju.

Uzmimo, primjerice, Evanelje. Prema Pismu, ljudi su prigodomstvaranja bili bolji nego πto su sada. Isus nas je doπao izbaviti od smrtikoja se pojavila zbog grijeha Adama i Eve. Ali po evolucionistiËkommodelu, to jest po modelu teistiËke evolucije, Gospodin se utjelovio urazvijeni oblik nekog majmunolikog biÊa, nastalog uz pomoÊ opakog ibolno ubilaËkog ciklusa prirodne selekcije, i sve s ciljem da se uklonismrt, “posljednji neprijatelj” (1. KorinÊanima 15,26). Meutim, kako bismrt mogla postati “neprijatelj” ako je ona navodno Boæje izabranoorue za Ëovjekov razvoj? Kao da je Gospodin morao razviti i ondaodbaciti mnoπtvo prijelaznih oblika Ëovjeka — Homo erectus, Homoheidelbergensis, Homo neanderthalensis — da bi konaËno stigao doËovjeka “na svoju sliku” (Homo sapiens)? Kad bi evolucija predstavljalaistinu, a ona to nije, onda je Isus doπao spasiti Ëovjeka od procesakojim se sâm Bog posluæio da ga stvori!

Ovdje moæemo vidjeti da mijeπanje biblijskih istina s nebiblijskimpogledima dovodi do logiËkih apsurda, koji bi morali zabrinjavati svakogiskrenog i poπtenog tragatelja za istinom. Dok budemo prolazili krozovo tromjeseËje, vidjet Êemo Ëak i mnogo viπe razloga zaπto trebamoprihvatiti doslovno πestodnevno stvaranje kao bitno za svakoga tko vje-ruje, i zaπto bi kompromis izmeu stvaranja i evolucije potkopao teme-lje Evanelja i uËenja koje je uËinilo da budemo ono πto jesmo.

L. James Gibson je direktor Geoscience Research Instituta u Lo-ma Lindi, Kalifornija. Napisao je mnoπtvo Ëlanaka o odnosu izmeustvaranja i znanosti.

Pouka 1 29. prosinca do 5. sijeËnja 2013.

Isus, Stvoritelj neba i Zemlje

KljuËni tekst: Postanak 1,1.

UËenik Êe:

Znati: Shvatiti osnovu Boæjeg prava na vlasniπtvo nad svakim poje-dincem.

OsjeÊati: Njegovati osjeÊaj strahopoπtovanja pred Boæjom veliËi-nom, sliËno Izaijinom iskustvu iz Izaije 6. poglavlja.

»initi: Poπtovati Boæje pravo vlasniπtva nad osobnim osjeÊajima iodlukama u æivotu svakog pojedinca.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: ©to Boga Ëini Bogom?A. Bog je prapostojeÊi u odnosu na sve πto nije boæansko. Koje

shvaÊanje Boga je u skladu s ovim glediπtem, a koje nije? Zaπto?B. Zaπto je naπe glediπte o naËinu na koji je Bog stvarao svijet

vaæno?

II. OsjeÊati: Strahopoπtovanje pred Boæjom veliËinomA. Na koji naËin Boæje pravo na vrhovnu vlast i iskljuËivo sluæenje

i oboæavanje utjeËe na naπe æivotno iskustvo?B. Razmotri tekst u Izaiji 6! Kako te rijeËi u tebi produbljuju svijest

o strahopoπtovanju i pokornoπÊu pred Njegovom veliËinom?

III. »initi: Poπtovati Boga kao svojega VladaraA. Na koji naËin naπe shvaÊanje Boga kao Stvoritelja utjeËe na naπa

opaæanja i naπe odluke?B. Na koji naËin moæeπ prepustiti Bogu vlast nad svojim osjeÊaji-

ma?

Saæetak: Sposobnost stvaranja je vrlo vaæna sposobnost, jer je tojedinstvena Boæja osobina, osobina koja Ga odvaja od svih ostalih biÊa,osobina na kojoj poËiva Njegovo pravo vlasniπtva i prvenstva u naπemæivotu. Naπe tumaËenje naËina na koji je Bog stvorio svemir ima vaæanutjecaj na naπe gledanje na narav Boæje vladavine, ali i na naπe poglede

7

na ljudsku odgovornost. Biblijski nauk o stvaranju Êe nas povesti kIzaijinom iskustvu pokornog strahopoπtovanja i posluπnoπti Bogu (Iza-ija 6).

PRVI KORAK: Motivirajte!

KljuËna misao za duhovni rast: Pravilan odnos prema Bogu trebabiti ne samo topao i pun ljubavi, veÊ mora priznati Njegovo vlasniËkopravo na svim podruËjima naπega æivota. Stvaranje je biblijska osnovaBoæjeg zahtjeva za vlaπÊu.

Samo za uËitelje: Cilj koji æelimo postiÊi tijekom ovog tjedna jestda prikaæemo vaænost stvaranja u naπem razumijevanju Boga i naËinunaπeg odnosa prema Njemu.

»esto vidimo ljude kako se duboko uzbuuju i kako se pune stra-hopoπtovanja pri susretu s nekom “velikom” osobom. Velikani i slavneosobe se u nekim kulturama prepoznaju po svojim visokim dostignu-Êima. Primjeri “veliËine” mogu ukljuËivati Alberta Einsteina, Aristotelaili Nikolu Teslu. Na razini popularne kulture ljudi uglavnom oboæavaju(zanimljiva rijeË!) poznate pjevaËe, glumce ili sportaπe. DostignuÊa imediji stvaraju osobe koje zahtijevaju oboæavanje i izazivaju emocio-nalno uzbuenje, dovodeÊi ponekad do iznimnih reakcija oboæavateljatih slavnih osoba.

Nasuprot tome, mi Ëesto Boæju veliËinu i dostignuÊa proglaπavamoneËim πto se podrazumijeva, pa ne cijenimo i ne poπtujemo Njegovuiznimnost i moÊ. Kao da kaæemo: “Pa, stvaranje nije niπta posebno? ...Koliko ono utjeËe na moj æivot? Koliko utjeËe Boæje neprestano odræa-vanje svijeta? ... Svakako, ja u to vjerujem, ali sve to veÊ znam! Ima lineπto novo o Ëemu bismo mogli raspravljati?”

Izvjeπtaj u Knjizi Postanka mnogima izgleda nekako previπe po-znat, kao neka zamisao koja izgleda udobna, ali ne i potpuno uvjerljiva.Zaπto bi nam Boæje uspjeπno stvaranje svemira uopÊe bilo vaæno?

PoËetna aktivnost: Razgovarajte o tome kako se ljudi osjeÊaju kadse nau u blizini neke poznate osobe? Zaπto se tako ponaπaju? Nasu-prot tome, kako bismo se morali osjeÊati u Boæjoj blizini? ©to Boga Ëinitako velikim, i kako bi to trebalo utjecati na naπe osjeÊaje i psihu kadse sreÊemo s Njim?

DRUGI KORAK: Istraæite!

Samo za uËitelje: Naglasi kako je stvaranje i biblijska odrednicaBoæanstva osnova Boæjeg prava na vlast nad nama. Stvaranje nam trebauliti odgovarajuÊe strahopoπtovanje prema Bogu, zar ne?

8

9

Biblijski komentar

Nestvoreni Stvoritelj(»itaj tekst u Izaiji 40,18-26 u razredu!)Zaπto je ono πto vjerujemo o stvaranju tako vaæno? KljuËni razlog

je da je, po biblijskoj teologiji, stvaralaËka sila odrednica Boæanstva.Stvaranje pokazuje da je Bog Bog. Ta Ëinjenica je posebno vidljiva uIzaiji 40,18-26. Izaija upuÊuje izazov Izraelu: “S kime Êete prispodobitBoga?” Odgovor se sâm nameÊe: “Ni sa kime!” Bog je neusporediv. Izaijastavlja kao suprotnost idola ili kumira, koji je oblikovan i naËinjenljudskom rukom; dok Boga opisuje jezikom izvjeπtaja o stvaranju, kaoStvoritelja svega πto postoji.

Redak 25 ponavlja izazov i joπ jednom se Izaija poziva na stvaranjekao oznaku koja odvaja Boga od svega ostaloga. Poruka je jasna: idoline mogu biti Bog zato πto su naËinjeni, dok je Bog nestvoreni Bog.Prema tome, oboæavanje onoga πto je stvoreno ili naËinjeno jest idolo-poklonstvo. Za Izaiju, prema tome, osobitost nestvorenog Bog odvajaBoga od svega ostaloga. Samo Netko tko je sve stvorio kad joπ nije biloniËega, predstavlja Boga i moæe biti Bog.

Otkrivenje 4,11 razvija ovu Izaijinu misao. Ovaj tekst zasniva Boæjepravo na slavu, Ëast i moÊ na Njegovom stvaralaπtvu. Prema tome, nad-naravno stvaranje je i biblijska oznaka Boæanstva i osnova Boæjeg za-konitog zahtjeva za vlasti nad svemirom.

Ali to postavlja i pitanje: Koja vrsta boæanstva se moæe usuglasitis ovim opisom Boga u Postanku 1,1? U ovom retku Bog postoji prijesvega πto je stvoreno, On postoji prije svakog poËetka. Prije nego πto jebilo poËetka, Bog je postojao. To ujedno znaËi da se sve πto ima poËetakne moæe smatrati dijelom boæanskog biÊa. Prema tome, redak u Postan-ku 1,1 odbacuje svaki panteistiËki pogled na Boga, jer se u panteizmumaterijalni svemir izjednaËuje s Bogom. Ali, prema Bibliji, ovaj materi-jalni svemir ima svoj poËetak, tako da je nemoguÊe da bude dio Bogakoji je nestvoren.

Tekst u Postanku 1,1 istiËe, prema tome, da je Bog drukËiji i odijeljenod svega πto je stvorio. Ovaj poloæaj Boga, da je odvojen i drukËiji odmaterijalnog svemira, daje Bogu pravo na vlast nad svom stvarnoπÊu,kao πto je reËeno u Otkrivenju 4,11. Kao ZaËetnik, On je u pravu kaddaje svrhu i oblik svemu πto je stvorio, ali i pravo da biÊa slobodne voljesmatra odgovornima za krπenje tih namjera i ciljeva, kao i za stavljanjesvoje volje ispred i iznad Boæje.

Razmotri i ovo: ©to novozavjetni pisci govore o Kristu kad kaæu daje Stvoritelj, da je preko Njega stvoreno sve πto je stvoreno? (Vidi Ivan1,3.4; 1. KorinÊanima 8,6; Koloπanima 1,16.17; Hebrejima 1,2.3.10-12!)

10

TRE∆I KORAK: Primijenite!

Samo za uËitelje: Istraæi πto stvaranje znaËi u svakodnevnom æivo-tu? Tvoja zadaÊa: trebaπ usmjeriti raspravu prema praktiËnim idejamada djela stvaranja postaju znaËajna, a posebno na podruËju utvrivanjaBoæje vlasti u Ëovjekovom æivotu.

Pitanja za razmiπljanje1. Po Ëemu se æivot koji priznaje Boæju vlast i Njegove zahtjeve

razlikuje od æivota koji to ne priznaje?2. ©to izvjeπtaj o stvaranju u Postanku otkriva o Boæjoj namjeri u

tvom æivotu?a) Postoji li Boæji plan za tvoje odnose? Ako postoji, kako izgleda?b) Kakav je Boæji plan za tvoju prehranu?c) Kako te izvjeπtaj o stvaranju obavjeπtava o tome kako se trebaπ

ponaπati prema svojem okoliπu?d) Traæi li stvaranje neπto posebno u tvom odnosu prema æivotinja-

ma, posebice kad je rijeË o zlostavljanju æivotinja?3. ©to ti izvjeπtaj o stvaranju govori kako se trebaπ odnositi prema

Bogu?4. Na koji naËin Êeπ najbolje objaviti istinu o stvaranju u odnosu na

Boæje pravo vlasniπtva, poπtovanja, moÊi i oboæavanja?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!

Aktivnost: Isus je govorio o brigama æivota koje mogu uguπiti Bo-æju rijeË u tvom æivotu. ZnaËenje stvaranja na taj naËin moæe bitipokopano pod planinom obveza koje imamo. Neka razred raspravlja ka-ko suvremeni æivot moæe oslabiti utjecaj stvaranja na savjest i na naËinena koje se namjerno suprotstavljamo tim utjecajima?

11

Pouka 2 5. do 12. sijeËnja 2013.

Stvaranje: oblikovanje svijeta

KljuËni tekst: Izaija 45,18.

UËenik Êe:

Znati: Priznati vaænost planiranja u naπem razumijevanju stvara-nja.

OsjeÊati: Prepoznati da Bog djeluje svrsishodno, s posebnim na-mjerama, Ëak i u svakom pojedinaËnom sluËaju u æivotu.

»initi: Potruditi se upoznati Boæji plan za svoj æivot i podrediti muse.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Vaænost uloge planiranja u naπem razumijevanju stva-ranja

A. Koje dokaze o boæanskom planiranju i svrsi moæemo naÊi uizvjeπtaju o stvaranju?

B. Na koje naËine je Bog oblikovao i popunio izvjeπtaj o stvaranju?C. Da je Bog stvarao preko procesa liπenih svrhe i planiranja, kakav

bi to bio Bog?

II. »initi: Podloæiti se Boæjoj stvaralaËkoj moÊiA. Kakvu promjenu treba u tvoj duhovni æivot unijeti planirano

stvaranje?B. Kako da njegujeπ dublje poπtovanje prema Boæjoj stvaralaËkoj i

obnoviteljskoj sili?

III. »initi: Podloæiti se Boæjoj stvaralaËkoj siliA. Na koji naËin tvoj æivot odraæava Boæju stvaralaËku moÊ?B. ©to je Bog trebao oblikovati i popuniti u tvom æivotu i kako ti

moæeπ suraivati s Njegovom namjerom da te preobrazi?

Saæetak: Naπe razumijevanje boæanskog planiranja prigodom stva-ranja je vaæno, jer dramatiËno utjeËe na naπe gledanje na Boga i na naπodnos prema Njemu.

12


KljuËna zamisao o duhovnom rastu: U prvom poglavlju PostankaBog je prikazan kao Stvoritelj s posebnim namjerama i ciljevima s dje-lima svojega stvaranja. Ako vjerujemo da je Bog stvarao preko sluËajnih,besmislenih procesa, takvo gledanje Êe promijeniti naπe razumijevanjeBoga na dramatiËan naËin.

Samo za uËitelje: Izrazi svojim rijeËima misli sadræane u tekstukoji slijedi. Posluæi se zatim aktivnoπÊu da pomogneπ vjernicima darazumiju vaænost boæanskog planiranja u njihovom æivotu.

Neki teolozi su zakljuËili da se πest dana u tjednu stvaranja dijelena dva dijela: oblikovanje i popunjavanje. Tijekom prva tri dana Bogoblikuje u grubim crtama naπ svemir svjetloπÊu, vodom i suhom zem-ljom. Tijekom zavrπna tri dana On popunjava ono πto je veÊ bilo obliko-vano s mnogo viπe pojedinosti. Prema tome, svjetlosti dodaje Sunce,Mjesec i zvijezde. Vode na Zemlji popunjava raznim oblicima æivota kojidobivaju svoj vrhunac stvaranjem Ëovjeka πestoga dana.

Oblikovanje i popunjavanje pruæaju dokaze o planu i namjeri kojeje Bog unio u stvaralaËki proces. Mjesec i Sunce dolaze da bi pomogliu odreivanju granica vremena i godiπnjih doba. Biljke i voÊke su zami-πljene kao hrana za æivotinje i za ljude, pa je prema tome ubijanje zboghrane iskljuËeno iz prvobitnog plana. StvarajuÊi dva ljudska biÊa raznogspola i sjedinjujuÊi ih brakom, Bog je postavio okvire obiteljske struk-ture i odnosa.

Planiranje znaËi da je Bog stvarao svoja djela s posebnom namje-rom i svrhom. Bog ima pravo propisivati naËin na koji Êe se Njegovadjela stvaranja ponaπati i naËine na koje Êe biti upotrijebljena. Prematome, planiranje je usko povezano s Boæjim pravom da vlada onim πtoje stvorio. OblikujuÊi i popunjavajuÊi, dao nam je jednostavnu osnovuod koje moæemo polaziti istraæujuÊi vaænost boæanskog planiranja unaπem duhovnom æivotu.


Samo za uËitelje: Vaπa zadaÊa je da istraæite zaπto plan i svrhastvaranja mijenjaju æivot krπÊanina.

Biblijski komentar

Bog na otoËju Galapagos(ProuËi tekst u Postanku 1,14-18)U prvom poglavlju Postanka nalazimo dokaz da je Bog stvarao s

odreenom svrhom i ciljem i da je svako Njegovo stvorenje bilo pozornoplanirano. U naπem kljuËnom tekstu su, primjerice, nebeska svjetla bila

13

naËinjena da vladaju vremenom — danima, mjesecima i godiπnjim dobi-ma, jer je sve to bilo odreeno njihovim kretanjem. Ali danas vjerovanjeu teoriju evolucije upuÊuje izazov zamisli o planiranju prirode. Darwi-nova promatranja na otoËju Galapagos imat Êe kljuËnu ulogu u razvojunjegove teorije o podrijetlu vrsta bez plana i svrhe, samo pod utjecajemprirodnog odabira. OslanjajuÊi se na zakljuËke na osnovi Galapagosa,teolog David Hull postavlja vaæno pitanje: “Kakvu vrstu Boga moæetezamisliti polazeÊi od onoga πto je bilo potrebno da nastanu vrste naDarwinovom otoËju Galapagos?” On sâm odgovara: “Bog Galapagosa jenemaran, ravnoduπan, rasipan, skoro diaboliËan. To nije vrsta Boga koje-mu bi se bilo tko bio sklon moliti!” Koja vrsta Boga bi stvarala uz pomoÊevolucijskih procesa u kojima nema planiranja ni svrsishodnosti?

Neki teolozi tvrde da Bog nije ravnoduπan prema zlu u prirodi, alida je ograniËen svojom dobrom naravi i da Njegova moÊ ima svoje gra-nice. Prema tome, iako æeli uËiniti neπto protiv boli i patnje u svijetu,On to jednostavno ne moæe.

Druga ponuena moguÊnost pretpostavlja da je Bog svemoguÊ, alida je Njegova najveÊa æelja da svemir dobije potpunu slobodu samo-oblikovanja i samoodreivanja. Ova sloboda je Bogu mnogo vaænija odnametanja neke vrste reda ili plana u svemiru. Zastupnici toga miπljenjaopisuju Boga kao biÊe koje svoju moÊ dijeli sa svemirom, tako da svemirpostaje sudionik u svom stvaranju.

TreÊa moguÊnost je deizam. Po ovom glediπtu Bog zapoËinje sveprirodne procese, a onda se povlaËi iz njih kao neki nezainteresirani,daleki vlasnik. Iako taj Bog ima svu moÊ, On pokazuje malo ili nimalozanimanja za poslove ljudskog roda. Po ovoj konstrukciji Bog nije vo-ljan sudjelovati u bilo kojem procesu u zemaljskoj povijesti.

UzimajuÊi u obzir svaku od ove tri moguÊnosti, Ëovjek se morapitati: “Zaπto bih se onda morao moliti takvom Bogu?” Ako je BogograniËen u svojoj moÊi, moja molitva Êe uËiniti da On suosjeÊa samnom, ali da mi ne moæe pomoÊi. Ako je, opet, Bog odbacio sve planovei namjere da bi saËuvao moju slobodu, zaπto da se molim? On se ionakoneÊe mijeπati u moju slobodu izbora i odluËivanja, zar ne? Zaπto da semijeπa ako ne postoji nikakav plan niti ikakva namjera?

I konaËno, ako se uzme u obzir deistiËka zamisao, zaπto da semolim nekom nezainteresiranom Bogu?

Biblijsko stvaranje je osnovano na boæanskom planu koji omoguÊujeBogu da se skrbi, da se umijeπa, da poziva ljudski rod na odgovornost.Biblijska zamisao nas dovodi u vezu s Bogom kojemu se moæemo obra-Êati u svojoj nevolji. Molitva pretpostavlja da postoji Bog koji se brine,koji ima plan i namjeru, koji je zainteresiran. Prema tome, molimo sezato πto vjerujemo da Bog ima plan i namjeru, i mi æelimo pomoÊi da seNjegov plan ispuni i namjera ostvari. Izgleda da je David Hull u pravu.

14

Razmotri i ovo: Koje Boæje osobine prepoznajeπ u izvjeπtaju ostvaranju; osobine koje te navode da Mu se obratiπ u molitvi?


Samo za uËitelje: Ono πto vjerujemo o naËinu na koji je Bog stvaraoutjeËe na naπa ostala vjerovanja. Posluæi se donjim pitanjima da utvrdiπkako vjerovanje u stvaranje bez plana i namjere utjeËe na naπa vjerova-nja na ostalim podruËjima biblijske teologije. Razmotri sljedeÊa pitanjai njihove elemente. Dodaj i druga osim ovih!

Pitanja:Ako nema plana ni namjere prigodom stvaranja, kako bi takvo shva-

Êanje Boga utjecalo na naπe razumijevanje:• molitve,• objave i nadahnuÊa,• naravi istine,• grijeha,• subote kao dana odmora,• pravednosti,• i konaËno suda i odgovornosti?


Samo za uËitelje: Naglasi da ono πto vjerujemo o planu stvaranjautjeËe na naπe glediπte o bogosluæju.

Aktivnost za raspravu: Na suprotnom kraju spektra vjerovanjanalazi se vjerovanje o obiËajnoj boæanskoj objavi i o vjeri koja je samodruπtveno prikupljena zbirka duhovnih zamisli. Kako planiranje prigo-dom stvaranja utjeËe na naπe poglede na vjeru? Kakvu promjenu u naπeoboæavanje Boga Êe unijeti vjerovanje u planiranje prigodom stvaranja?

15


Dovrπenje stvaranja

KljuËni tekst: Postanak 1.

UËenik Êe:

Znati: Ispitat Êe tekstualne dokaze koji pokazuju da je prvo poglav-lje Postanka pisano kao povijesni prikaz.

OsjeÊati: Ocijenit Êe vaænost razliËitih naËina na koje se moæepristupiti biblijskom tekstu.

»initi: Potrudit Êe se pristupiti biblijskom tekstu onako kako on totraæi, bez uplitanja nebiblijskih zamisli u proces tumaËenja.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Povijesna vjerodostojnost prvog poglavlja Postanka.A. Neki ljudi se pitaju je li knjiæevni oblik prvog poglavlja Postanka

povijesni, ili neπto mnogo slikovitije po svojoj naravi, kao πto je, pri-mjerice, pjesniπtvo. Koji tekstualni dokazi nam pomaæu da odgovorimona to pitanje?

B. Kako nam hebrejska rijeË za “dan” pomaæe da odgovorimo na topitanje?

C. Kako nam hebrejska konstrukcija s rijeËju “waw”, koja znaËi“ali” ili “i”, pomaæe da odgovorimo na to pitanje?

II. OsjeÊati: Strahopoπtovanje prigodom pristupa RijeËiA. Zaπto je naËin na koji pristupamo biblijskom tekstu tako vaæan?B. Kako razviti osjeÊaj strahopoπtovanja i poboænosti u pristupanju

biblijskom tekstu?

III. »initi: TumaËiti Pismo PismomA. Kako se bolje pribliæiti biblijskom tekstu, a ne pokvariti njegovu

poruku nebiblijskim zamislima?B. Kako se pribliæiti Bibliji i tumaËiti je poπtujuÊi njezine uvjete?

Saæetak: NaËin na koji se pribliæavamo izvjeπtaju o stvaranju odre-uje kako Êemo se pribliæavati i ostalim dijelovima Biblije. Metoda tuma-Ëenja kojom se treba postiÊi da tekst postane prihvatljiviji suvremenomumu je ponekad sliËna naËinu na koji neki krπÊani tumaËe biblijski

16

tekst da bi uËinili da subota kao dan odmora postane prihvatljivija dru-πtvu koje je okrenuto nedjelji.

TumaËenje Biblije ne smije biti pod utjecajem ljudske æelje, veÊtreba biti usmjereno na napor da dopustimo Bibliji da sama sebe tu-maËi.


KljuËnja misao za duhovni rast: Kako postupamo prema biblij-skom tekstu? Treba li Biblija tumaËiti samu sebe ili trebamo uvestiglediπta suvremenog druπtva da bismo poruku uËinili πto prihvatljivi-jom?

Samo za uËitelje: Vaπa je zadaÊa da pomognete vjernicima da ra-zumiju koliko je pravilno tumaËenje Biblije vaæno za njihovu vjeru iduhovni rast.

NaËin na koji se pribliæavamo tekstu moæe imati veliki utjecaj naporuku koju primamo. Kako naËin na koji prilazimo izvjeπtaju o stvara-nju utjeËe na poruku koju nam on upuÊuje danas?

Ako Ëitamo tekstove, e-maile i pisma naπeg braËnog druga iliposlovnog prijatelja s istom ravnoduπnoπÊu ili nepoπtovanjem kojimpristupamo prvom poglavlju Postanka, kako Êe izgledati buduÊnost na-πeg braka ili posla? Isus je postavio isto pitanje kad je rekao: “A tko biod vas, koji je otac, ako bi ga sin zamolio kruha, pruæio mu kamen? Iliako bi ga zamolio ribu, pruæio mu mjesto ribe zmiju?” (Luka 11,11)

Ako vjerujemo da je Bog nadahnuo poruke biblijskih pisaca, kolikosi slobode smijemo uzimati u tumaËenju teksta? Smijemo li dane uizvjeπtaju tumaËiti onako kao πto je otac u Isusovoj usporedbi “ribu”protumaËio kao “zmiju“? Ili Êemo traæiti tekstualne dokaze o autorovimnamjerama da bismo protumaËili izvjeπtaj o stvaranju?

PoËetna aktivnost: Jeste li ikada bili u poloæaju da ste prenijelineku poruku i da ste onda ustanovili kako je primatelj protumaËio vaπerijeËi na vrlo slobodan naËin i tako se udaljio od vaπeg cilja s kojim steuputili poruku? Kako ste se osjeÊali nakon tako “kreativnog” tumaËenjavaπih rijeËi?


Samo za uËitelje: Prvo poglavlje Postanka pruæa nam upotrebljiv irazumljiv tekst za ispitivanje naËina na koji se pribliæavamo tekstu ikako ga tumaËimo.

17

Biblijski komentar

Prilagodljive Ëinjenice nasuprot nepromjenjivoj istini: izazov evo-lucije vjerovanju u stvaranje

(»itaj prvo poglavlje Postanka u razredu!)Kreacionisti prihvaÊaju prvo poglavlje Postanka kao izravan povi-

jesni izvjeπtaj u kojemu je opisano kako je Bog naËinio svijet za πestdoslovnih, uzastopnih i neprekinutih dana. Suvremena znanstvena teo-rija daje prigovore tom glediπtu. Posljedica je da neki krπÊani pokuπa-vaju razrijeπiti taj nesklad.

Jedna alternativa odbacuje nadahnutost teksta, pripisujuÊi izvje-πtaje — poput izvjeπtaja o stvaranju — Ëovjekovoj neznanstvenoj proπlo-sti. Iako priznaju da je pisac izvjeπtaja o stvaranju namjeravao objavitidoslovni, sedmodnevni tjedan stvaranja, tvrde da je pisac, znanstvenogovoreÊi, bio u zabludi. Drugi pokuπavaju potvrditi i nadahnuÊe Biblijei suvremenu znanstvenu teoriju. »esto tvrde da je prvo poglavlje nekavrsta literarnog izraza koji se razlikuje od povijesnog prikaza i tako namdopuπta da dane stvaranja shvatimo slikovito i u skladu s dugim razdo-bljima. Meutim, ovo glediπte se suoËava s poteπkoÊama kad se obratimosamom tekstu.

Prvo, kada se hebrejska reË za dan, “jom”, u Starom zavjetu pojav-ljuje s nekim rednim brojem — prvi, drugi i tako dalje — to uvijek znaËidoslovni dan. Osim toga, prisutnost rijeËi “jutro” i “veËer” oteæava odba-civanje oËitog znaËenja: da pisac æeli da izvjeπtaj Ëitamo kao kronolo-πku povijest sa stvarnim danima kao πto su dani koje doæivljavamodanas.

Drugo, postoji i hebrejska konstrukcija koja nosi naziv “waw” ikoja je oznaka hebrejskih povijesnih prikaza. (ObiËno znaËi “i” ili “ali”)Upotrebljava se u pripovijedanju koje iznosi niz uzastopnih dogaaja unekom povijesnom iznoπenju.

Svi povijesni prikazi u Postanku, ukljuËujuÊi i prikaz o potopu iliizvjeπtaj o ærtvovanju Izaka, proæeti su ovom konstrukcijom. Nasuprottome, ona se rijetko pojavljuje u pjesniπtvu, kao πto su Psalmi ilimudrosne knjige. BuduÊi da prvo poglavlje upotrebljava preko Ëetrdesetkonstrukcija “waw”, imamo snaæan dokaz da je autor æelio da se njegovizvjeπtaj shvati kao povijesni prikaz. Ali zaπto bi to bilo vaæno?

Promijenjeno tumaËenje prvog poglavlja Postanka pokuπava izvje-πtaj o stvaranju uËiniti prihvatljivijim suvremenom umu na raËun oËitogznaËenja teksta, postavljajuÊi pitanje o autoritetu Biblije. Kao takvo,ovo tumaËenje ima mnogo sliËnosti s pokuπajima da se jasno znaËenjeteksta o danu odmora, suboti, protumaËi drukËije, posebice naglasci daje rijeË o sedmom danu, kako bi ova Boæja zapovijed postala prihvatljivadruπtvu koje je orijentirano prema prvom danu, nedjelji. Suvremeni teo-

18

lozi kao da se povode za srednjovjekovnom praksom nekih crkava kojepriznaju da Biblija zapovijeda svetkovanje sedmog dana, subote, ali tvrdeda postoji i veÊi autoritet od Biblije — naime Crkva — koja moæe tuzapovijed protumaËiti na drukËiji naËin.

Drugi krπÊani, trudeÊi se potvrditi autoritet Biblije, a istodobnozaobiÊi dimenziju dana odmora kao sedmog dana, unose razna tuma-Ëenja vrlo sliËna suvremenim tumaËenjima prvog poglavlja Postanka.Oni koji se trude uzdignuti autoritet biblijskog teksta, dok istodobnoæele dati svoje tumaËenje jasnim navodima tog istog teksta, imaju mno-go viπe poteπkoÊa u svojim naporima od onih koji otvoreno odbacujunadahnutost Biblije i odriËu joj svaki autoritet.

Razmotrite: Znanstveno znanje je uvijek podloæno promjenama, iprema tome nikada nije nepromjenjivo i apsolutno. Nasuprot tome, mivjerujemo da je Bog, pa zato i Njegova rijeË, vjeËno u pravu i da se nemogu mijenjati. Zapazite ironiju ovog pitanja: Zaπto neki krπÊani izo-kreÊu ove zakljuËke i ponaπaju se prema promjenjivim znanstvenimspoznajama kao da su utvrena i apsolutna istina, dok tekstovima Bib-lije pristupaju kao prema neËemu πto je relativno i promjenjivo? Iakoovakvo ponaπanje izgleda kao napad na autoritet Pisma, πto odgovor naovo pitanje otkriva o tome πto je zapravo cilj napada?


Samo za uËitelje: Veliki dio pouke za ovaj tjedan bavi se naËelimatumaËenja. Kako pristupiti biblijskom tekstu? Trebamo li dopustiti Pi-smu da nam nametne svoja pravila i naËela tumaËenja, ili trebamoprihvatiti suvremene zamisli — posebice zamisli naπe kulture i vremena— da bismo bolje razumjeli tekst? Kako da odgovorimo na ta pitanjakoja imaju tako veliki utjecaj na naπe shvaÊanje biblijskog autoriteta ustvarnom æivotu i ponaπanju?

Pitanja za primjenu:Naπa pouka istraæuje povezanost prvog poglavlja Postanka s Knji-

gom o Jobu, Psalmima i hebrejskim prorocima, ali i s Kristovim uËenji-ma.

1. Koje dokaze vidite u tekstu prvog poglavlja, da postoji izrazitanamjera pisca da se tekst shvati kao povijesni izvjeπtaj?

2. Na koji naËin naπ pristup tumaËenju prvog poglavlja utjeËe i nanaπ pristup tumaËenju drugih biblijskih uËenja, posebice na podruËjimau kojima se naπ suvremeni naËin æivljenja sukobljava s biblijskimnaËelima?

3. Zaπto je vaæno da prvo poglavlje shvatimo u njegovom doslovnomznaËenju, umjesto da mu nameÊemo tumaËenja koja se ne uklapaju unjegov okvir?

19


Samo za uËitelje: Ovo je posebna prilika da naglasite vjernicimakoliko je vaæno da dopustimo Pismu da samo sebe tumaËi.

Aktivnost: Usporedite naËine na koje ljudi pokuπavaju zaobiÊi po-vijesnost izvjeπtaja o stvaranju s naËinima na koji se trude zaobiÊi ele-mente istine o danu odmora, suboti, ili o Ëovjekovoj naravi. Koje sliËno-sti zapaæate u naËinu na koji pristupaju biblijskom tekstu? Vidite li bilokoju razliku u pristupanju biblijskom tekstu? ©to nam to govori o va-ænosti naËina na koji pristupamo tumaËenju Pisma?

20


Stvaranje kao biblijska tema

KljuËni tekst: Postanak 1—4.

UËenik Êe:

Znati: Otkriti kako Postanak 1—4 navodi najveÊi dio kljuËnih defi-nicija i zamisli s kojima se susreÊemo u cijeloj Bibliji.

OsjeÊati: Shvatiti vaænost teksta prva Ëetiri poglavlja Biblije u obli-kovanju ostale biblijske teologije.

»initi: Primijeniti vjerovanje u stvaranje da bismo pokazali kakvuulogu biblijski autoritet ima u naπem stvarnom æivotu.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Prva Ëetiri poglavlja su osnova PismaA. Prva Ëetiri poglavlja naglaπavaju najveÊi dio kljuËnih definicija i

zamisli na koje nailazimo u cijeloj Bibliji. Koje su to definicije?B. Na koji naËin se biblijski pisci sluæe izvjeπtajima iz Postanka i

u koje svrhe?

II. OsjeÊati: Cijeniti zamisli o stvaranjuA. Shvatiti da nam nagovjeπtaji o stvaranju u drugim dijelovima

Pisma pomaæu da uvidimo vaænost nauka o stvaranju. Zaπto takvo pri-znavanje jednostavno nije dovoljno? ©to je joπ potrebno i zaπto?

B. Kako bismo mogli bolje shvatiti naËin na koji se izvjeπtaj ostvaranju upotrebljava da dalje razvija duhovne zamisli u cijeloj Bibliji?

III. »initi: Utjecaj nauka o stvaranju na autoritet Boæje rijeËiA. Kako neËije vjerovanje u stvaranje utjeËe na njegovo vjerovanje

u autoritet Biblije i u primjenu tog autoriteta u æivotu?B. Kako netko moæe svojim ponaπanjem i naËinom æivljenja poka-

zati da vjeruje u stvaranje?

Zaæetak: Naπe razumijevanje izvjeπtaja o stvaranju je æivotno vaænojer utjeËe na naËin na koji razumijemo narav Pisma i nadahnute porukebiblijskih pisaca.

21


KljuËna misao za duhovni rast: Stvaranje ima kljuËnu ulogu urazvoju teoloπkih biblijskih tema.

Samo za uËitelje: Zaπto se pisci Biblije tako redovito pozivaju naizvjeπtaj o stvaranju? Prenesi vjernicima da pravilno razumijevanje iz-vjeπtaja o stvaranju priprema Ëovjeka da bolje shvati teoloπke dokazekasnijih biblijskih pisaca i tako pravilnije razumije i njihove poruke.

Postoji jedna vrlo poznata priËa o jednom od ruskih careva koji jezatekao vojnika kako straæari na neobiljeæenom mjestu u vrtu njegovogdvorca. Kad ga je upitao πto Ëuva, vojnik je odgovorio da nema pojma,ali da pravila sluæbe nalaæu da se straæa nalazi na tom mjestu. Car jepretraæio stare zapise i otkrio da je prije mnogo godina carica KatarinaVelika zasadila na tom mjestu grm ruæe i da je postavila straæara da gaËuva prvih nekoliko dana. Naredba je ostala na snazi i nakon smrtiKatarine Velike, i Ëak nakon izumiranja ruæinog grma. Zato posljednjistraæar nije imao pojma πto Ëuva i zaπto to Ëuva.

Mnogi koji vjeruju u izvjeπtaj o stvaranju su vrlo sliËni tom straæaru.Oni znaju da je izvjeπtaj o stvaranju vaæan, ali ne znaju zaπto je vaæan.Vjerovanje u stvaranje je za mnoge postalo tradicija s malo poznatimznaËenjem. Zato je vaæno uvidjeti da se ostali dio Biblije ne samo sluæipodacima o stvaranju, veÊ i razumjeti zaπto se biblijski pisci sluæe timpodacima. Kako su oni razumijevali prvo poglavlje i kako drukËije tuma-Ëenje prvog poglavlja utjeËe na poruke biblijskih pisaca koji su se slu-æili izvjeπtajem o stvaranju?

PoËetna aktivnost: Postoji li u naπim vjerovanjima, druπtvenimobiËajima i obiteljskim strukturama neπto πto njegujemo i Ëuvamo, a nemoæemo objasniti zaπto to Ëinimo? Zaπto je tako vaæno da bolje razu-mijemo sve πto Ëinimo?


Samo za uËitelje: Stvaranje je dio veÊe zbirke biblijskih Ëinjenicakoje definiraju zamisli upotrijebljene u cijeloj Bibliji. NaËin na koji razu-mijemo stvaranje utjeËe na naπe razumijevanje cjelokupne biblijske po-ruke.

Biblijski komentar

Prva Ëetiri poglavlja Biblije su osnova naπe vjere(»itaj prva Ëetiri poglavlja u razredu!)Kad sistematski teolozi piπu sistematsku teologiju, obiËno zapoËi-

nju dijelom koji se zove “Prolegomena”. Taj dio iznosi filozofske, teoloπkei povijesne pretpostavke autora i definira parametre cijelog teoloπkog

22

sustava koji se iznosi. Kao adventisti sedmog dana mi vjerujemo u je-dinstvenu i nadahnutu podlogu Biblije: u samog Boga. Mi zato oËeku-jemo da Biblija objavljuje jedinstvenu teoloπku poruku. Iako Biblija nijeneki formalni sustav razmiπljanja, ona Ëuva osnovnu dosljednost svojeporuke i znaËenja. Zato se moæe smatrati da prva Ëetiri poglavlja Postan-ka predstavljaju teoloπku prolegomenu za ostatak Pisma koja definiraosnovne teoloπke zamisli s kojima se susreÊemo u Bibliji.

Za poËetak, prva Ëetiri poglavlja objavljuju tko je Bog, tko je Ëovjek,ideal njihovog meusobnog odnosa i narav stvarnosti. Druge zamislikoje se ovdje pojavljuju obuhvaÊaju ulogu dodijeljenu ËovjeËanstvu uπirem sustavu prirode, πto je poπlo po zlu izmeu Boga i Ëovjeka, bo-æansko suenje, spasenje i joπ mnogo viπe. Sve ove zamisli se prvi putpojavljuju u prva Ëetiri poglavlja Postanka, i potom se ponavljaju i ra-zvijaju u daljnjem tekstu Pisma.

Primjerice, u Ëetvrtom poglavlju Postanka imamo prvu izriËitu upo-rabu pojma grijeh. Bog kaæe Kainu da ga grijeh “vreba na pragu” i Ëekada preuzme vlast nad njim (Postanak 4,7). Grijeh je ovdje opisan kaoneka sila koja zarobljava i stjeËe vlast nad Ëovjekom. Grijeh je mnogoviπe nego samo donijeti pogreπnu odluku. Pavao posebno ponavlja tumisao o grijehu koji zarobljava (Rimljanima 3,5.6 ), opisujuÊi grijeh kaovlast pod kojom smo roeni, i to sve zbog Adamovog grijeha. Mnogipogreπno shvaÊaju narav grijeha u Pismu, jer propuπtaju zapoËeti istra-æivati u prolegomeni i na njoj temeljiti svoje razumijevanje.

Prema tome, ne bi trebalo biti iznenaenje πto se tekst u Postanku1—4 proglaπava mitskim po svojoj naravi i πto se ne priznaje povijesnavjerodostojnost dogaaja koji se u njemu opisuju. Ali to odbacivanjedovodi do problema, jer biblijski pisci, posebice oni novozavjetni i sâmIsus, smatraju ove izvjeπtaje povijesnim izvjeπtajima. KljuËna teoloπkatumaËenja, nadahnuta od Boga, pretpostavljaju da su informacije u prvaËetiti poglavlja Postanka povijesne Ëinjenice, a ne mitske izmiπljotine.Prema tome, kad netko kaæe da su tekstovi u prva Ëetiri poglavlja Po-stanka mitski po svojoj naravi, smjesta potkopava kljuËne dijelove bib-lijske teologije, odbacujuÊi pretpostavke na kojima se oni osnivaju.

NaËin na koji mi tumaËimo prva Ëetiri poglavlja Postanka ima, pre-ma tome, veliki utjecaj na naπe razumijevanje ostalih dijelova Pisma.Ako su opisani dogaaji “mudro izmiπljene bajke” koje je u prometpustila religijska zajednica, a ne nadahnuti povijesni izvjeπtaji, onda iostatak Pisma dolazi pod znak pitanja. Ako kasniji autori zasnivaju, bardjelomice, svoje teoloπke poglede na prethodnim Pismima koja — na-vodno — nisu povijesno toËna, kako se onda moæemo osloniti na nji-hove teoloπke stavove? Biblija vjeru zasniva na stvarnim povijesnimdogaajima, na Boæjim djelima u povijesti ove Zemlje. Samo mitskepretpostavke nisu dovoljno snaæan temelj da se na njemu gradi prava

23

vjera. Da bismo bili u skladu s Pismom, moramo prihvatiti pretpostavkeprolegomene (Postanak 1—4) da ne bismo izopaËili ili pogreπno pro-tumaËili ostatak biblijske poruke koja je osnovana na tim definicijamai pretpostavkama.

Razmotri i ovo: U Ëemu je vaænost Ëinjenice da nadahnuti pisci iKrist smatraju navode u Postanku 1—4 stvarnom povijeπÊu? Kako biprihvaÊanje tih izvjeπtaja kao mitskih izmiπljotina utjecalo na vjero-dostojnost uËenja koja iznose ti isti biblijski pisci i sâm Krist, kaoprave osnove za duhovni rast?


Samo za uËitelje: Ovaj dio pouke zahtijeva uËiteljevo marljivo istra-æivanje da bi se upoznao s velikim temama iz Knjige o Jobu, s kontekstomPsalama, proroka i samog Isusa. Nije dovoljno samo primijetiti da,primjerice, Isus spominje stvaranje i da potvruje njegovu povijesnost.Kako se Isus posluæio povijesnoπÊu teksta u Postanku 1—4 da bi obja-snio πiri teoloπki kontekst?

Pitanja za primjenuImajuÊi na umu da naπa pouka traæi vezu izmeu Postanka 1 i

Knjige o Jobu, Psalama i hebrejskih proroka, pa i uËenja samoga IsusaKrista, odgovori na sljedeÊa pitanja:

1. ©to je osnovna poruka Knjige o Jobu, raznih Psalama i naπepouke te kako svaki biblijski pisac rabi stvaranje da bi uspio oblikovatisvoje πire izlaganje?

2. Kad bi se tekst u Postanku 1 mogao shvatiti doslovno jedino usmislu da pokazuje kako je Bog osnovni uzrok svega πto postoji, ali daznanost pokazuje da je Bog u stvarnosti stvarao samo pomoÊu polaganeevolucije, kako bi to utjecalo na poruke u Knjizi o Jobu, u Psalmima iu uËenjima samoga Isusa Krista?


Samo za uËitelje: Aktivnost za raspravu treba ohrabriti vjernike darazmatraju posljedice sljedeÊeg pitanja: Ako su Isus i drugi biblijskipisci pod nadahnuÊem smatrali da je izvjeπtaj prva Ëetiri poglavlja po-vijesno toËan, kako onda naπ pogled na stvaranje utjeËe na naπe vjero-vanje u autoritet Biblije?

Aktivnost: Raspravljajte o tome kako aktivni i snaæni biblijski au-toritet djeluje u æivotu vjernika. Koju ulogu treba imati Pismo u njiho-vom æivotu? Kako ono πto vjerujete o stvaranju utjeËe na ulogu biblij-skog autoriteta u vaπem æivotu?

24

Pouka 5 26. sijeËnja do 2. veljaËe 2013.

Stvaranje i moral

KljuËni tekst: Postanak 9,4-6.

UËenik Êe:

Znati: Otkriti koliko je stvaranje vaæno za krπÊanski moral i etiku,OsjeÊati: Iskusiti razliku izmeu morala zasnovanog na stvaranju

i morala zasnovanog na evoluciji.»initi: NauËiti æivjeti æivotom samopoærtvovne sluæbe, a posebice s

onima nad kojima imaπ neku vrstu vlasti.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Vaænost stvaranja za moralA. Kakvu promjenu naπe vjerovanje u podrijetlo unosi u naπ moral?B. Razmotrite ulogu relativizma u etici. U kojoj mjeri vjerovanje u

stvaranje omoguÊuje i oblikuje ovu raspravu?C. Objasni nauk o ljudskom dostojanstvu i njegovoj ulozi u krπÊan-

skom æivotu.

II. OsjeÊati: Njegovati osobno iskustvo o tome kako stvaranje obli-kuje neËije shvaÊanje morala

A. ©to razne posljedice stvaranja ili evolucije na moral znaËe zamene osobno?

B. Kako moje vjerovanje u stvaranje oblikuje moju svijest o vlastitojvrijednosti i moj pogled na vrijednost drugih ljudi?

C. Kako me to glediπte treba nadahnuti da postupam prema oso-bama s kojima se susreÊem?

III. »initi: Æivjeti æivotom samopoærtvovne sluæbeA. Kako u svom æivotu primjenjujem moralna naËela nadahnuta

stvaranjem?B. Koji su neki od naËina na koje mi moje vjerovanje u stvaranje

moæe pomoÊi da postanem nesebiËniji i spremniji sluæiti bliænjima, po-sebice onima nad kojima imam neku vrstu vlasti?

Saæetak: Ono πto vjerujemo o podrijetlu ima znaËajne moralneposljedice. Moral nadahnut stvaranjem potiËe vjerovanje u utvrena mje-

25

rila dobra i zla i poziva nas da se posluæimo svojim pravom da sluæimodrugima i πtitimo one nad kojima imamo neku vrstu vlasti. Evolucija,nasuprot tome, nadahnjuje na zloporabu vlasti i moÊi, na iskoriπtavanjei iscrpljivanje slabijih da bi se unaprijedili vlastiti interesi.


KljuËna misao za duhovni rast: Ono πto netko vjeruje o svojempodrijetlu ima znaËajne moralne posljedice.

Samo za uËitelje: Naglasi da vjerovanje u stvaranje, onako kako jeopisano u Postanku 1, postavlja osnovu za bitno drukËiju vrstu morala,nego πto je moral propisan evolucijom.

Otkako je Charles Darwin objavio svoju raspravu o evoluciji, vodi seæestoka rasprava o tome propisuje li evolucija svoj moral. OpÊenitogovoreÊi, nije obavljeno mnogo teoloπkih istraæivanja da bi se dobioodgovor na to pitanje, ali je veliko uzbuenje u πirokim krugovima za-vladalo zbog tvrdnje da darvinizam djeluje kao otrov na tradicionalnijudeokrπÊanski moral i etiku. Od 1950. godine se mala ali znaËajnaskupina mislilaca pozabavila pitanjem kako teorija evolucije djeluje natradicionalnu etiku.

Julian Huxley je tvrdio da je moral sam po sebi proizvod evolucijei da zato “svako mjerilo dobra i zla mora na neki naËin biti povezano skretanjem tog procesa kroz vrijeme”. Ova rasprava je pokazala da evo-lucionistiËki pogled na svijet daje prednost relativizmu u moralu. Toglediπte je, meutim, predstavljalo samo poËetak utjecaja evolucije namoral. Tijekom sljedeÊeg koraka u naπem prouËavanju mi Êemo uspore-diti razliËite moralne posljedice primjene prvog poglavlja Postanka iDarwinove teorije.

PoËetna aktivnost: Ako netko uzme etiËka naËela iz Postanka 1 ilievolucije ozbiljno, u kojoj se mjeri kreacionist treba ponaπati drukËijeod evolucionista?


Samo za uËitelje: Stvaranje daje osnovne elemente krπÊanskogmorala, a posebno zamisao o svetosti i dostojanstvu ljudskog biÊa. Stva-ranje uvodi etiku osobne snage koja poziva na sluæenje umjesto naiskoriπtavanje onih koji imaju manje moÊi od nas, bez obzira je li rijeËo ljudima ili æivotinjama.

26

Biblijski komentar

Boæja slika i snaga razuma(»itaj tekst u Postanku 9,4-6 u razredu!)Kad je Bog zapovijedio ljudima da ne jedu ploda s jednog drveta,

vidimo da je Ëovjek opisan kao biÊe koje ima znaËajke koje nedostajuæivotinjama. Duh proroπtva dodaje: “Prva velika moralna pouka upuÊenaAdamu bila je pouka o samoodricanju. Uzde vladanja sobom bile sustavljene u njegove ruke. Prosuivanje, razum i savjest trebali su dobitiprevlast.” (Review and Herald, 24. veljaËe 1874.) Na taj naËin su ljudiuzdignuti iznad æivotinja, zato πto im je bila darovana jedinstvena spo-sobnost da prepoznaju moguÊnosti slobodne volje i ocijene je na teme-lju viπeg mjerila od svojih osobnih æelja i potreba. Izvjeπtaj o stvaranjupredstavlja osnovu za uspostavljanje Boæjeg prava da nam postavlja auto-ritativne zahtjeve.

KrπÊanstvo ima dugu tradiciju izjednaËavanja Boæje slike sa sna-gom razuma. Izazov tom glediπtu doπao je od evolucionista JamesaRachelsa, koji tvrdi da se razum morao razvijati dodatno i da zato nijejedinstven ljudskom rodu. Prema njemu, mi jednostavno imamo viπerazuma i razlikujemo se od æivotinja samo kvantitativno. Jasno je datreba ponuditi neku bolju znaËajku od razuma po kojoj bismo se ra-zlikovali od æivotinja. Drugi evolucionist, Robert Wright, priznaje da suljudi jedinstveni po svojoj naravi zato πto jedino oni imaju moralnusvijest. Naπa moralna svijest je doista jedinstvena i odraæava Boæjumoralnu svijest. Prema tome, postojanje moralne svijesti izgleda dasaËinjava bît ideje o Ëovjekovom stvaranju “na Boæju sliku”, a posebnokad se ta zamisao poveæe s vlasti.

Na temelju ideje da smo stvoreni “na Boæju sliku” pojavljuju se dvaproblema. Prvi je svetost Ëovjekovog æivota. Tekst u Postanku πtiti Ëo-vjekov æivot od zahvata Ëovjeka ili æivotinje, upravo zato πto je Ëovjekstvoren “na Boæju sliku”. Neπto u vezi s biÊem koje je stvoreno “naBoæju sliku” stvara osnovu da se ubojstvo smatra moralno pogreπnimËinom. Prema tome, judeokrπÊanska etika kao da je sklona pruæiti viπurazinu moralne zaπtite ljudskom biÊu, nego onome koje pripada æi-votinjskom svijetu. Prema tome, ako kuÊa gori i mi moæemo spasiti ilipsa ili dijete, mi Êemo izabrati dijete kao biÊe koje ima veÊe pravo nazaπtitu kao nositelj “Boæje slike”.

Joπ jedna moralna suprotnost se moæe ugraditi izmeu Postanka 1i evolucije. U evoluciji je vlastiti interes vladajuÊe pravilo. JaËi se neprilagoava slabijemu, nego ga iskoriπtava kao plijen. Ali u pretpotop-nom stvaranju nije bilo plijena i iskoriπtavanja. Umjesto toga, Adam iEva su sluæili prirodi i πtitili je, koristeÊi se svojom silom da je njeguju,a ne da je zlorabe. “Sluæiti i πtititi” je doslovan prijevod hebrejskogteksta u Postanku 2,15.

27

Ljudska vlast je na taj naËin oponaπala boæansku vlast. VeÊ u pr-vom poglavlju moæemo vidjeti moralno naËelo samoodricanja zbog do-bra drugih, kao πto je opisano u Filipljanima 2,5-7. Biti “na Boæju sliku”,prema tome, ne znaËi samo imati vlast i moÊ da moralno procjenjujeπodluke, veÊ znaËi æivjeti æivotom posveÊenim neizrabljivanju i samo-poærtvovnoj sluæbi svijetu oko nas. Iskoriπtavati bilo koga od Boæje dje-ce tjelesno, spolno ili osjeÊajno je mnogo darvinistiËkije po svojoj na-ravi i to kvari “Boæju sliku”.

Razmotrite: Ako kaæemo da je Bog stvarao po evolucijskom susta-vu, kako takvo glediπte moæe promijeniti osnove naπeg gledanja naljudsko dostojanstvo i vrijednost?


Samo za uËitelje: Ono πto vjerujemo o podrijetlu utjeËe na naËinna koji donosimo odluke sada. Stvaranje nas poziva na samopoærtvovnusluæbu, dok evolucija poziva da budemo najsposobniji koji Êe preæivjeti.SljedeÊa pitanja trebaju pokazati te razlike:

Pitanja:Ako netko dosljedno æivi po naËelima Postanka 1 ili evolucije, na

koji naËin Êe se kreacionist ponaπati drukËije od evolucionista:• u obiteljskom æivotu,• u profesionalnom æivotu,• u druπtvenoj zajednici?


Samo za uËitelje: Ova aktivnost uzima prethodna pitanja i postavljaih na osobnu razinu. Pozovi svakog uËenika da misli o znaËenju tihpitanja u svojem stvarnom æivotu i naËinu æivljenja. Posluæi se sljede-Êom aktivnoπÊu da pozoveπ na uæivljavanje, Ëak ni kada odgovore nedaju glasno.

Aktivnost: Kako se mogu viπe okrenuti stvaranju i æivjeti nesebiË-nim æivotom sluæbe blagoslivljanja drugih:

• u mojem domu,• u mojem profesionalnom æivotu,• u mojoj druπtvenoj zajednici?

28

Pouka 6 2. do 9. veljaËe 2013.

Stvaranje i pad u grijeh

KljuËni tekst: Postanak 3,1-6.13.

UËenik Êe:

Znati: Istraæiti Sotonin prvobitni napad na ljudski rod i analiziratidinamiku kuπnje s kojom su se suoËili Eva u Edenu i Krist u pustinji.

OsjeÊati: Ocijeniti vaænost povjerenja u Boæju rijeË, Ëak i onda kadopaæanje i iskustvo dolaze u prividni sukob s RijeËju.

»initi: OdluËiti se za povjerenje u Boæju rijeË viπe nego u svojemiπljenje i opaæanja.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Dinamika Sotoninog prvobitnog napadaA. ©to moæemo nauËiti iz izvjeπtaja o Evi i o dinamici Sotonine

kuπnje?B. SliËno tome, πto nam kuπnje kroz koje je Krist proπao otkrivaju

o Sotoninim lukavstvima i o snazi koju nam Bog daje da pobijedimokuπnje?

II. OsjeÊati: Imati viπe povjerenja u Boæju rijeË nego u svoja osjetilaA. Kako nam izvjeπtaj o Evi pomaæe da viπe cijenimo Boæju rijeË?B. Eva bi se lakπe oduprla zabranjenom plodu da je bio truo ili

gorak. Ni grijeh nas ne bi kuπao kad se ne bi pokazivao kao sladak.Kako u nama razviti æelju da se odupremo toj “slasti”, bez obzira kolikonam grijeh izgleda privlaËan?

III. »initi: Predati svoje putove BoguA. Kako bi se mogao potpunije osloniti na Boæju rijeË?B. Na koje naËine bi mogao dopustiti Bogu da mnogo potpunije i

savrπenije æivi svoj æivot i svoju RijeË u tvojem æivotu?

Saæetak: Prvobitni Sotonin napad na naπem planetu pokazuje va-ænu dinamiku u procesu kuπanja. Sotona je uËinio da Eva osjeti neskladizmeu svojega gledanja na zabranjeni plod i Boæje naredbe da ne jedetaj plod. Evino rjeπavanje toga sukoba moæe nam pokazati kako i midanas moæemo na pogreπan naËin rjeπavati problem kuπnje.

29


KljuËna misao za duhovni rast: Razumijevanje problema i dina-mike svih kuπanja pomaæe nam da se bolje osposobimo za uspjeπanduhovni æivot. Ova dinamika je opisana u izvjeπtaju o padu u grijeh uPostanku 3.

Samo za uËitelje: Naglasi vjernicima da je naπe razumijevanje gri-jeha, spasenja i dinamike kuπanja pod velikim utjecajem naËina na kojipristupamo povijesnosti teksta Postanka.

Izvjeπtaj o Evi i zmiji je klasiËan, Ëak i u svjetovnim literarnimkrugovima. Koliko Êe taj izvjeπtaj utjecati na nas, u velikoj mjeri ovisismatramo li ga povijesnim ili ne. Ako prva tri poglavlja Postanka nisuosnovana na povijesnim Ëinjenicama, to bi znaËilo da je pisac Postankasâm konstruirao svoja vjerovanja na osnovi kombinacije svoje maπte iprastare kulture. Takva konstrukcija bi onda ukazivala da naπa vjerova-nja nisu osnovana na stvarnim objavama od Boga, veÊ na ljudskoj maπti.

Nasuprot tome, ako su prva tri poglavlja povijesno toËna, onda Bogdoista djeluje u povijesti, otkriva ljudima svoje planove i namjere, ali ihsmatra odgovornima za naËin na koji reagiraju na Njegove objave.

Prva tri poglavlja Postanka imaju kljuËnu ulogu u odreivanju kolikoje Boæja rijeË autoritativna za nas kao vjernike. Izvjeπtaj o padu u grijehosvjetljava napetost koja se pojavila izmeu iskustva stvaranja i boæan-ske objave. Ova dinamika percepcije nasuprot boæanskoj RijeËi ima klju-Ënu ulogu u izvjeπtaju o padu u grijeh u Postanku.

PoËetna aktivnost: Opiπi poloæaj u kojemu si se naπao kad siustanovio da te tvoja osjetila varaju — vrijeme kad si vidio i osjetioneπto πto se pokazalo kao pogreπno. ©to ti to govori o tome koliko semoæemo osloniti na svoja opaæanja i osjetila?


Samo za uËitelje: Dinamika kuπanja prigodom pada Eve u grijehomoguÊuje bogat uvid u naπ duhovni æivot. Ova dinamika je pokazanai u kuπnjama s kojima se Krist suoËio u pustinji i objaπnjava se ukomentaru koji slijedi.

Biblijski komentar

Ne æivi Ëovjek samo o kruhu(»itaj tekst u Postanku 3,1-6 u razredu!)U Postanku 2,16.17 Bog kaæe Ëovjeku da Êe, bude li jeo sa zabra-

njenog drveta, “zacijelo umrijeti”. Lukava zmija pita zavodniËki lakopitanje — Je li Bog zabranio uzimanje ploda sa svih drveta? — da binaveo Evu da zamisli stvarno pitanje: “Zaπto je Bog zabranio jesti plod

30

s tog jednog drveta?” Svrha pitanja bila je da u Evinom srcu probudinezadovoljstvo protiv Boga. BuduÊi da je drvo bilo dio stvorenog svijetakoji je sâm Bog proglasio “veoma dobrim”, zaπto bi sada trebalo bitizabranjeno za uporabu?

Eva odgovara zmiji navodeÊi zabranu i kaznu, ali navodi joπ jedanrazlog zaπto se drvo ne smije niti dirati. Zmija odgovara da Eva neÊeumrijeti, nagovjeπtavajuÊi time da Bog nije rekao istinu samo da bi jesprijeËio da postane sliËna Njemu. Zmija obeÊava da Eva moæe dostiÊitaj poloæaj, ali neposluπnoπÊu. Poπto ishod razgovora ovisi o Evinomvjerovanju da joj Bog nije rekao istinu, πto ju je navelo da prihvatitvrdnju kao istinitu?

U Postanku 3,6 Eva gleda zabranjeno drvo. PrimjeÊuje da je ploddobar za jelo, da predstavlja uæivanje za oËi, ali i da je vrlo poæeljan zbogznanja. Drvo izgleda zdravo, a ne smrtonosno. Ona osjeÊa nesklad iz-meu svojih zapaæanja i Boæje objave. Osim toga, iako to nije izriËitoreËeno u biblijskom tekstu, lukavo stvorenje je izgleda steklo svojusposobnost govora jeduÊi plod sa zabranjenog drveta i tako doprinijeloda Eva pomisli da Boæja rijeË nije toËna. Zmija kao da je æeljela reÊi Evi:“Ako je jedenje ploda sa zabranjenog drveta omoguÊilo meni da govo-rim, πto Êe ono tek uËiniti za tebe koja si stvorena na Boæju sliku? TiÊeπ sigurno postati sliËna Bogu.” Za Evu je taj dokaz bio uvjerljiv. I takoje Eva bila prisiljena birati izmeu svojih opaæanja i zakljuËaka i BoæjerijeËi. Oslonila se na svoje sposobnosti i izabrala te se tako pobunilaprotiv Boæje rijeËi i vlasti.

Sotona je pokuπao iskuπati Isusa na isti naËin. U Mateju 3, prigo-dom krπtenja, Bog je glasno progovorio s Neba, potvrujuÊi identitetIsusa kao Boæjeg Sina. U Mateju 4 Isus ulazi u pustinju i posti Ëetrdesetdana. Moæe se pretpostaviti da Isus, nakon Ëetrdeset dana bez hrane ibez ikakvih udobnosti, nije izgledao kao Boæji Sin, niti se tako osjeÊao.Prema navodu Duha proroπtva, kad se Sotona pojavio, uËinio je to kaoaneo svjetlosti, a Pavao nas upozorava da Êe se tako pojavljivati i prednama (2. KorinÊanima 11,14).

Najvaæniji cilj Sotoninog pojavljivanja bio je da uputi izazov rije-Ëima koje je Bog izgovorio πest tjedana prije toga. Kao da je htio reÊiIsusu: “Ne moæeπ se osloniti na rijeËi koje su izgovorene prije πesttjedana, prigodom Tvojega krπtenja. UËini neπto materijalno i Ëudesnoda dokaæeπ samom sebi da si Boæji Sin!” Kad bi se oslonio na svojuljudsku narav, doista bi mogao zakljuËiti da Boæje rijeËi ne odgovarajuistini. I, sliËno Evi, Isus je morao izabrati izmeu svojih iskustava izakljuËaka i jasnih Boæjih rijeËi.

Tek kad to uzmemo u obzir, moæemo odrediti vaænost Njegovogodgovora: “Ne æivi Ëovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijeËi koja izlaziiz usta Boæjih.” (Matej 4,4)

31

Razmotri: BuduÊi da je Isus bio kuπan u svemu u Ëemu smo i mikuπani (Hebrejima 4,15), kako ti kuπanje Eve i Krista pomaæe da boljerazumijeπ duhovna pitanja ukljuËena u tvoje kuπanje?


Samo za uËitelje: Uz pomoÊ sljedeÊih pitanja povedi vjernike da seumjesto teorijskog filozofiranja suoËe sa svojim ograniËenjima u zapa-æanjima i zakljuËivanjima.

Pitanja:1. Kako je Sotona pokuπao krivotvoriti Boæju rijeË da bi te naveo da

se osloniπ na svoja zapaæanja i analize, umjesto na pouzdanu BoæjurijeË? ©to Êeπ ti izabrati i zaπto?

2. Jesu li ljudski zakljuËci i zapaæanja dovoljno vjerodostojni danadmaπe Boæju rijeË i da zadobe tvoje povjerenje? Ako nisu, zaπto?

3. Zaπto je vaæno πto biram — svoja zapaæanja i zakljuËke, ili BoæjurijeË? ©to nam treÊe poglavlje Postanka govori o odgovornosti?

4. Kako se meusobno odnose odgovornost i milost u Postanku 3?


Samo za uËitelje: Æeljeli bismo zavrπiti ohrabrujuÊim rijeËima.Naglasi potrebu i radost oslanjanja na Boæju rijeË.

Aktivnost: ©to bih mogao uËiniti πto bi mi pomoglo da izgradimpovjerenje u Boæju rijeË, preπutno i potpuno, Ëak i onda kad izgleda dase ona suproti naπim osjetilima?

32


“Sad vidimo u ogledalu, nejasno”


UËenik Êe:

Znati: Prepoznati razliku izmeu opÊe objave, prirode i posebnogotkrivenja.

OsjeÊati: Shvatiti kako nam poruke prirode, iako nedovoljno jasne,ipak mogu pomoÊi da bolje razumijemo tko je Bog i tko smo mi u odnosuna Njega.

»initi: Dopustiti da nas granice prokletstva nauËe ograniËenjimakoja su nam kao stvorenjima postavljena i naπoj ovisnosti o Bogu.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: OpÊa objava nasuprot posebnom otkrivenjuA. ©to smo mogli nauËiti o Bogu na temelju prokletstva u Edenu?B. U Ëemu je razlika izmeu opÊe objave i posebnog otkrivenja?

II. OsjeÊati: Shvatiti naπe ograniËenosti koje imamo kao stvorenjaA. Na koji naËin nas edenska osuda suoËava s ograniËenjima koja

imamo kao stvorenja?B. Kako nam te osude, usprkos svojim ograniËenjima ili moæda

upravo zbog njih, pruæaju utjehu i sigurnost u ovom razjedinjenomsvijetu?

III. »initi: Æivjeti u okviru svojih ograniËenjaA. Kako biste se mogli nauËiti odnositi prema Bogu dok se osobno

suoËavate s ograniËenjima sadræanim u edenskom prokletstvu?B. Na kojem podruËju æivota biste se mogli nauËiti potpunije oslo-

niti na Boga nego dosad?

Saæetak: Bog nam se objavljuje preko posebnih otkrivenja, ali ipreko prirode na ograniËeniji i opÊenitiji naËin. OpÊa objava preko pri-rode πalje nam nejasne poruke o Bogu. Job nam daje neku perspektivuzaπto se dogaaju zla u prirodi; ipak, Bog daje svoje dopuπtenje da sezla dogaaju! Razlog za ta dogaanja je u tome πto se ljudski pad moæepripisati, bar djelomiËno, ljudskoj æelji da prekoraËi granice koje su

33

postavljene stvorenjima i da se uzdigne do razine boæanstva, zajedno sBogom. Boæje popravne mjere donijele su prokletstva koja su poveÊalaljudska ograniËenja. Ta ograniËenja nam pomaæu da lakπe shvatimo danikada ne moæemo postati boæanstva i da prepoznamo svoju potrebu dase oslonimo na Boga koji je viπi i moÊniji od nas,


KljuËna misao za duhovni rast: Priroda nam πalje nejasne porukeo Bogu zbog naπeg pada u grijeh, zbog sotonske aktivnosti i naπegreπnosti. Pa ipak, priroda objavljuje milosrdnog Boga punog ljubavi,iako moramo æivjeti izloæeni edenskim prokletstvima.

Samo za uËitelje: Podsjeti vjernike da, iako nam priroda moæepokazati Ëinjenice o Bogu i tome tko je On, nejasne poruke prirodepostavljaju oπtra ograniËenja u tome koliko moæemo toËno doznati oBogu preko prirode.

U πesnaestom i sedamnaestom stoljeÊu je meu krπÊanskim intelek-tualcima bila omiljena takozvana prirodna teologija. Usmjerenje naprirodnu teologiju izazivalo je velike rasprave o tome koliko moæemodoznati o Bogu prouËavajuÊi prirodu. VeÊina protestanata je bila pesi-mistiËki raspoloæena u vezi s moguÊnostima prirodne teologije da namotkrije Boga, zahvaljujuÊi svojem vjerovanju da su i priroda i ljudskirazum zamraËeni grijehom. Ove rasprave oko prirodne teologije ipak sudovele do toga da se uoËi razlika izmeu dva vida objave ili otkrivenja:opÊeg i posebnog. OpÊa objava se odnosi na one znaËajke Boga koje semogu prepoznati prouËavanjem prirode. OpÊe otkrivenje se smatraograniËenim u onome πto nam otkriva. Pavao je dao samo dvije nevid-ljive Boæje osobine koje i neznaboπci mogu prepoznati preko prirode:“Njegovu vjeËnu moÊ i boæanstvo” (Rimljanima 1,19.20). Nema sumnje,mi moæemo doznati i viπe, ali ostaje jasno da opÊa objava moæe bitinejasna zahvaljujuÊi nejasnim porukama prirode.

Nasuprot tome, posebno otkrivenje je oblik objave u kojoj Bog πaljeodreene, jasne poruke ljudima preko proroka, snova, vienja i nepo-sredno izgovorenih rijeËi. Izgleda da je veliki dio takozvane prirodneteologije posebnu objavu pripisivao prirodi, pa je tako priroda jasnijesvjedoËila o Bogu nego πto joj je to bilo svojstveno. Meutim, Ëak iprisutnost katastrofa, bolesti i nesigurnosti u ovom svijetu moæe posvje-doËiti o Boæjoj ljubavi i milosti.

Aktivnost: IspriËaj neko iskustvo u kojemu se neπto naizgled ne-gativno pokazalo kao blagoslov u tvojem æivotu. ©to taj ishod govori onaËinu kako trebamo primati poteπkoÊe i nevolje u svojem æivotu?

34


Samo za uËitelje: Dok treÊe poglavlje Postanka sadræi prvo jasnoevaneosko obeÊanje, prokletstvo izreËeno Ëovjeku i Zemlji i dalje imaotkupiteljsku ulogu u ljudskom iskustvu i zato svjedoËi o Boæjoj milostii ljubavi.

Biblijski komentar

Trnje, korov i smrt: prokletstvo koje govori o ljubavi(»itaj tekst u Postanku 3,16-19 u razredu!)“Nebesa slavu Boæju kazuju”, kaæe psalmist — ali tko je prepoznao

tu poruku? Sljedbenici animizma Ëesto s mnogo veÊim strahom gledajuna svojega boga, jer smatraju da je priroda hirovita i nesigurna. HoÊe libuduÊnost donijeti poplave ili suπu? HoÊe li se moje dijete razboljeti iumrijeti, ili Êe odrasti i postati Ëovjek? Nepogode i blagoslovi im izgle-daju samo za dlaku udaljeni jedni od drugih.

Vatreni darvinist nije u izrazito boljem poloæaju. Koja vrsta Boga Êesmiπljeno stvarati kroz neke sluËajne, patnjama ispunjene procese? Da-vid Hull, kao πto je veÊ bilo reËeno, smatra da je “Bog s Galapagosa” —Bog sluËajnih evolucijskih procesa — nepaæljiv, rasipan, ravnoduπan.Drugi teolozi smatraju da teoloπka evolucija prikazuje Boga kao dobroga,ali ograniËenoga u moÊi. On ne moæe ukloniti patnje i zlo, iako patizajedno s nama. Bilo jedno ili drugo, izgleda “da nemamo vrstu Bogakojemu bi se bilo tko bio sklon moliti,” kaæe Hull.

S druge strane, oni koji vjeruju u stvaranje vide osnovni red i raci-onalnu strukturu u prirodi koja svjedoËi o inteligentnom Stvoritelju.Psalmi 8 i 19 govore o tome. Vjerovanje u stvaranje ima kljuËnu uloguu razvoju znanstvene metode, jer znanstvenici koji vjeruju da Bog stvarana uredan, razumu shvatljiv naËin, vjeruju i da su rezultati stvaranjapredvidivi. Usprkos utjecaju grijeha — katastrofa, bolesti i sliËnog —znanstvenici i dalje prepoznaju osnovni red i logiku u prirodi. Prirodai dalje ima dva lica: jedno nasumiËnih zala i drugo boæanskog reda iplaniranja.

Meusobno suprotne poruke koje se dobivaju iz prirode navode navaæna pitanja o Bogu, a posebno u odnosu na teodiciju ili boæanskuProvidnost. Kako bi priroda mogla svjedoËiti o dobrom Bogu kad novo-roena djeca i dalje umiru? Adventisti sedmog dana prihvaÊaju naËelovelike borbe izmeu dobra i zla da bi pomogli u objaπnjenju viπeznaËneporuke prirode. Na temelju Jobove priËe mi pripisujemo prirodne nepo-gode opÊenito posljedicama grijeha ili izravne sotonske aktivnosti.

Meutim, takvo razmiπljanje ipak ne objaπnjava na odgovarajuÊinaËin sudove u treÊem poglavlju Postanka. Poπto je Bog ljudima i cijelojZemlji izrekao prokletstva, ukljuËujuÊi smrt, izgleda da moramo pri-

35

bjegavati i neËemu πiremu od same sotonske aktivnosti da bismo objas-niti zla u prirodi. Zaπto je Bog nametnuo trnje, korov i smrt?

Moæda bi se moglo dokazivati da je osnovni problem s Adamom iEvom bio njihov propust da priznaju i prihvate da su stvorenja sograniËenjima koja æive pod boæanskom vlasti. Oni su pokuπali prema-πiti svoje granice kao stvorenja i biti kao Bog — bez ograniËenja. Prematome, Boæja disciplinska djelatnost se morala pozabaviti prijestupom;pa je Bog izrekao prokletstvo, poveÊavajuÊi razinu ograniËenja namet-nutih ljudskom rodu s ciljem da se ojaËa ideja da smo samo ograniËenastvorenja u potrebi za Boæjom vladavinom. Poπto Bog nije proizveo svazla u prirodi, On je dopustio ljudskom rodu da krene za svojim izabra-nim voom, Sotonom, ali ipak ne bez zaπtitnih ograniËenja. Prema to-me, mi dobivamo mjeπovite poruke o prokletstvu i blagoslovu s ovogasvijeta; ali kad se shvati kao disciplinska mjera, Ëak i prokletstvo moæegovoriti o Bogu punom ljubavi, koji se trudi da nam pomogne da ponov-no uspostavimo odgovarajuÊi odnos s Njim. Prema tome, Ëak i mjeπoviteporuke prokletstva odraæavaju milost, isto toliko koliko i prvo otkupi-teljsko obeÊanje u Postanku 3,15.

Razmotri: Pavao govori o tome da ima “trn u tijelu”, koji Bog neÊeukloniti. Umjesto toga, Bog kaæe Pavlu da Êe se Njegova sila usavrπitipreko Pavlove slabosti — trna u tijelu. Pavao je tako upotrijebio trn kaoorue da uvjeæba sebe da “trnje” vidi kao disciplinsku mjeru blagoslova,koja nam pomaæe da shvatimo kako je posluπnost Bogu prijeko potreb-na. Koji su to “trnovi” koje bi mogao pretvoriti u duhovna orua koja Êete nauËiti da se viπe osloniπ na Boga?

TRE∆I KORAK: Primijenite

Samo za uËitelje: Naπa pouka za ovaj tjedan se ukratko pozabavilaprizorom izricanja prokletstava u Postanku 3,8-21. To je prvi biblijskiprimjer da Bog vodi “istraæni” sud. Zapazi redoslijed: prvo Bog obavljaistragu, a tek onda donosi presudu.

Pitanja:1. Zaπto je Bog prvo obavio istragu? Zaπto jednostavno nije doπao

i objavio krivcima da su krivi i tako brzo zavrπio cijeli proces?2. U Ëemu je bila svrha proglaπavanja ljudi odgovornima za prije-

stup u Postanku 3? Je li to bila stegovna mjera? Ili otkupiteljska? Ilikaznena? ©to u cijelom izvjeπtaju daje podrπku tvojemu odgovoru?


Samo za uËitelje: Æivimo u svijetu koji nas poziva da zanemarimoili odbacimo svoja ograniËenja. Ipak, dio pravilnog odnosa prema Bogu

36

zahtijeva da priznamo Njegov plan i ograniËenja koja nam je propisao ikoja smo dobili veÊ samim stvaranjem?

Aktivnost: Na koje naËine si sklon zanemariti ograniËenja koja tije Bog propisao u æivotu, i kako bi mogao bolje prepoznati svoje potrebeza Njegovom vlaπÊu u svojem æivotu?

37


Isus Krist hrani i odræava svijet

KljuËni tekst: Hebrejima 1,2.3; Koloπanima 1,16.17.

UËenik Êe:

Znati: Shvatiti zaπto je Boæje odræavanje svijeta tako vaæno za naπduhovni æivot.

OsjeÊati: Ocijeniti vaænost Boæje sile odræavanja za duhovni æivot.»initi: Potruditi se da se πto potpunije osloni na Boæju silu odræa-

vanja u svojem æivotu.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Boæje odræavanje svijetaA. Koja vrsta Boga nastavlja odræavati ono πto je stvorio?B. Na koji naËin Boæje trajno odræavanje svega πto je stvorio otkriva

Njegov cilj i Njegovu volju?

II. OsjeÊati: Cijeniti Boæju silu odræavanjaA. Koju promjenu Êe unijeti Ëinjenica da Bog odræava djela koja je

stvorio u naπ odnos s Njim?B. Usporedi Boæji plan stvaranja s evolucionistiËkim modelom u

kojemu nema planiranja, veÊ samo djelovanja sluËajnih sila. Kako raz-lika koju si shvatio usporeivanjem produbljuje tvoje poπtovanje mno-gih blagoslova i obeÊanja koje smo dobili od Boga i koje Ëesto smatramoda su sami po sebi razumljivi?

C. Kako ti ova razlika izmeu evolucije i stvaranja pomaæe da pro-dubiπ svoju suÊut i strpljivost prema onima Ëiji je pogled na svijetoblikovan vjerovanjem u evolucionistiËki model?

III. »initi: Ovisnost o Boæjoj sili odræavanjaA. Na koji bi naËin mogao steÊi pozitivno iskustvo s pouzdanosti

Boæje rijeËi? Kako bi mogao steÊi iskustvo s Njegovom stvaralaËkomsilom?

B. Na koje naËine bi mogao dopustiti Boæjoj stvaralaËkoj i odræa-vateljskoj sili da obnovi sva podruËja tvojega æivota?

38

Saæetak: Biblijsko glediπte o Boæjem trajnom odræavanju svega πtoje stvorio govori o tome da Bog ima svrhu i plan koji æeli ostvariti. Toizgleda nespojivo s evolucionistiËkim modelom u kojemu nema ni planani svrhe, veÊ je sve nasumiËno i odvija se kroz neusmjerene procesa.Nauk o boæanskom odræavanju zahtijeva i odreeni pogled na Boga kojije nespojiv s panteizmom i panenteizmom, pogledima koji æele pro-glasiti Boga nepouzdanim ili ærtvom prirodnih procesa koji su moÊnijiod Njega. Boæja sila odræavanja je ista kao i Njegova stvaralaËka sila, imi nalazimo tu stvaralaËku silu odræavanja na djelu i prigodom oprav-danja i prigodom posveÊenja.


KljuËna misao za duhovni rast: Biblija uËi da Bog neprestanoodræava svijet i svemir koji je stvorio. Boæje djelo odræavanja nije us-klaeno sa svim glediπtima o Bogu, veÊ zahtijeva odreenu perspektivuu gledanju na to tko je Bog.

Samo za uËitelje: Naglasi u razredu da je Boæja sila odræavanja uprirodi ista sila koja nas odræava i u duhovnom æivotu.

Bog koji odræava je aktivni Bog, Onaj koji je zainteresiran za svojastvorenja. Postoje mnoge priËe o ljudima koji su imali veliku vjeru ipostigli velika djela s Bogom. Misionar George Mueller bio je poznat potome πto se oslanjao na Boga da osigura potrebe misionarskog djelakoje je obavljao. Biblija sadræi sliËne izvjeπtaje — od izbavljenja Izraelado Davidovih mnogobrojnih izbavljenja od njegovih neprijatelja pa svedo Pavlovih misionarskih putovanja — o ljudima koji su se izloæili ri-ziku da se potpuno oslone na Boæju silu odræavanja i stvaranja da obavedjela kojima su proslavljali Boga. Æalosno je, ali mi smo skloni bitiuplaπeni od smjelosti ili osjeÊaja s kojima su spojeni svi susreti s nad-naravnim.

Nigdje se ovaj strah ne pokazuje tragiËnije nego u priËi o kraljuAhazu za sirijske opsade Judeje. Izaija je bio poslan Ahazu s obeÊa-njem: “Pazi, smiri se, ne boj se, i nek ti ne premire srce...” (Izaija 7,4-7) Ali Ahaz je posumnjao u obeÊanje. “Jahve opet progovori Ahazu ireËe mu: ‘Zaiπti od Jahve, Boga svoga, jedan znak za sebe...’ Ali Ahazodgovori: ‘Ne, neÊu iskati i neÊu iskuπavati Jahvu.’” (Izaija 7,10-12) Bogæeli da vjerujemo u Njegova obeÊanja zato πto je On stalno na poslu,odræavajuÊi svemir i sve πto je u njemu.

PoËetna aktivnost: VeÊina nas ne voli biti ovisna o nekome. Zaπtonam je ta ovisnost tako odbojna i kako takvo dræanje moæe utjecati nanaπu sposobnost da se oslonimo na Boga?

39


Samo za uËitelje: »injenica da je Bog aktivni odræavatelj moæe seuskladiti samo s odreenim glediπtima o Bogu. Sila odræavanja je istakao i stvaralaËka sila. Novi zavjet pripisuje Kristu i silu odræavanja i silustvaranja.

Biblijski komentar

Bog koji nas odræava(»itaj tekst u Hebrejima 1,2.3 i u Koloπanima 1,16.17 u razredu!)Nekoliko vaænih toËaka iz prethodnih pouka ponovno se naglaπa-

vaju u zamisli o Boæjoj trajnoj aktivnosti odræavanja svijeta. Prvo, Boæjeaktivno odræavanje svemira moæe izgledati suprotno neizravnim proce-sima prirodnog odabiranja i evolucije, koji su liπeni planiranja i svrhe.KrπÊani koji pokuπavaju sjediniti stvaranje s evolucijom pokuπavajusjediniti meusobno suprotna glediπta o tome kako Bog djeluje i kakose odnosi prema svijetu.

Drugo, neki teolozi koji trenutno pokuπavaju sjediniti evoluciju skrπÊanskom teologijom zastupaju panenteistiËke poglede o Bogu. Panen-teizam tvrdi da je sav materijalni svemir u Bogu, kao dio Njegovog biÊa.Svemir je nekako sliËan Boæjem tijelu. Ovo glediπte stvara zanimljivproblem koji se pojavljuje i u panteizmu (sve je Bog). U oba ova glediπtapojavljuje se zanimljiv nedostatak razlikovanja Stvoritelja od stvorenihbiÊa, jer sve saËinjava Boæje boæansko biÊe. Ali ako sluËajni procesievolucije predstavljaju dio boæanskog biÊa, onda je ili Bog nestabilan,promjenjiv i verojatno hirovit — izazivajuÊi potrese, tornada i nepogode— ili Bogu nedostaje snage pa postaje ærtva prirodnih procesa zajednosa stvorenjima. Ovi evolucionistiËki teolozi su skloni slaviti stvorenja,tvrdeÊi da se Bog skriva u prirodi tako da svemir moæe postati doistaslobodan da sudjeluje u svom vlastitom stvaranju. Umjesto da odræavasvemir u skladu s unaprijed planiranim namjerama, Bog se jednostavnopokorava istim patnjama i stradanjima s kojima se mi suoËavamo, i tokao ærtva zala koja se nalaze u prirodi. Trebali bismo se, dakle, tjeπitine time πto Êe Gospodin djelovati i olakπati naπe patnje, veÊ time πto Êenaπe patnje biti zabiljeæene za svu vjeËnost u Boæjem biÊu i πto takonikad neÊe biti zaboravljene. Neki idu tako daleko da smatraju da i Bogevoluira zajedno sa svemirom koji je dio Njega.

Nauk o boæanskom podrijetlu stoji u oπtroj suprotnosti s ovimglediπtima. Da bi mogao odræavati, netko ne moæe biti ærtva zajedno sonima koji su u potrebi. Brod koji tone ne moæe posluæiti kao sigurnoutoËiπte putnicima. Ærtve katastrofe Titanika morale su naÊi sigurnoplovilo na kojemu Êe se moÊi spasiti. Titanik im nije mogao posluæiti zato. PomagaË mora biti praktiËno opremljen da bi pomogao drugome u

40

potrebi i zato ne moæe biti ærtva zajedno s njim. Prema tome, Bog kojiodræava i daje mora biti razliËit i odvojen od onih koje odræava i kojimapomaæe. On mora imati planove i namjere da æeli odræavati i pomagati.Takav Bog je sudjelovao u naπim patnjama preko utjelovljenja, ali nekao bespomoÊna ærtva, veÊ djelom samoærtvovanja koje osigurava rje-πenje svemirske pobune za sve koji su se spremni predati Njemu. Prematome, Bog ne trpi zbog trpljenja veÊ da bi postigao odreene posebneciljeve. Bog strada da bi uspostavio prijeko potrebne uvjete da spasi iizbavi, a ne samo da sudjeluje.

KonaËno, nauk o boæanskom odræavanju objavljuje i dodatni nauko naπoj krajnjoj ovisnosti o nekome tko je veÊi i bolji od nas. Ovisnostpuna povjerenja u Boga je æivotno vaæni element opravdanja vjerom. Mismo ovisni o Bogu vjerom ne samo da dobijemo oprost grijeha, veÊ i dadobijemo silu da hodamo putem pravednosti. Pravednost vjerom ovisi oBoæjoj stvaralaËkoj RijeËi i obeÊanju, bez obzira na to kako ga netkoshvaÊa ili osjeÊa; ona osposobljava vjernika da donosi odluke zasnovanena ovisnoj vjeri da Êe Bog ispuniti svoja obeÊanja i odræavati vjernika uuspjeπnom moralnom rastu i razvitku. Isto onako kao πto svijet ovisi osvojem Stvoritelju, ne samo po postanku veÊ i po trajnom odræavanju,tako i vjernik æivi u ovisnosti o Bogu, ne samo za opravdanje veÊ i zauvoenje i odræavanje krπÊanskog naËina æivota.

Razmotri: Novozavjetni pisci pripisuju stvaranje i odræavanje Kri-stu (primjerice Djela 17,28; Koloπanima 1,16.17; Hebrejima 1,3). ©tonam to govori o tome za koga su smatrali Krista?


Samo za uËitelje: ZnajuÊi da Bog trajno odræava svijet, trebamoimati na umu svoju krajnju ovisnost o Bogu i Njegovim obeÊanjima.

Pitanja:1. Kada ti postaje lako osloniti se na boæanska obeÊanja i zaπto?

Kada ti je teπko osloniti se na boæanska obeÊanja i zaπto se tako osje-Êaπ?

2. ©to bi ti moglo pomoÊi da budeπ spremniji u oslanjanju na BoæjurijeË i na Njegova obeÊanja?

3. Koju ulogu u razvijanju tvog povjerenja u Boga mogu imati bib-lijski izvjeπtaji o tome kako je Bog odræavao druge?

4. Koju ulogu bi svjedoËanstva ljudi koje poznajeπ i kojima vjerujeπmogla imati u tome da ti pomognu postati spremnijim da pokaæeπ vjeruu Boæja obeÊanja?

41


Samo za uËitelje: Tekst u Otkrivenju 12,11 kaæe: “Oni su ga po-bijedili Janjetovom krvi i rijeËju svoga svjedoËanstva.” Podsjeti vjernikeda svjedoËenje o Boæjoj aktivnosti odræavanja njihovog æivota moæeohrabriti i druge da se oslone na Boga, na Njegovu moÊ odræavanja i naNjegova obeÊanja.

Aktivnost: Koja si osobna iskustva doæivio kojima bi mogao ohra-briti druge da se oslone na Boæju rijeË i Njegova obeÊanja?

42

Pouka 9 23. veljaËe do 2. oæujka 2013.

Brak — dar iz Edena

KljuËni tekst: Postanak 2,18.21-24.

UËenik Êe:

Znati: Prepoznati i razumjeti Boæji stvaralaËki plan za brak.OsjeÊati: Poboæno razmotriti πto Boæji stvaralaËki plan predvia za

brak.»initi: Potruditi se posluæiti osobnom snagom u braku i u æivotu,

kao πto je to Krist odredio u Filipljanima 2.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Ostaviti, prionuti, jedno tijeloA. Kakav je plan Bog imao za brak prigodom stvaranja, prije nego

πto se brak sklopi?B. Kakav je bio Boæji stvaralaËki plan za brak kad se brak sklopi?

II. OsjeÊati: Poπtovanje Boæjeg plana za brakA. Zavrπni Ëin stvaralaËkog plana unio je neke promjene u brak da

bi ga prilagodio Ëovjekovom greπnom stanju. Kako nam ovaj plan nakonpada u grijeh pomaæe da saËuvamo poπtovanje prema braku?

B. U Efeæanima 5 Pavao opisuje naËela uzajamnog potËinjavanja ubraku. Kako se æena i muæ trebaju meusobno potËinjavati u braku,tako da nitko ne doe u podreeni poloæaj ili da padne u kuπnju davlada?

III. »initi: Poniznost pred BogomA. Kako da se posluæiπ svojom osobnom snagom u braku, onako

kako je to Krist zamislio u Filipljanima 2?B. Na koje naËine se naËela tog istog uzorka mogu primijeniti na

druge aspekte vaπeg æivota?

Saæetak: Prije pada u grijeh Adam i Eva su bili ravnopravni. Mojsijeiznosi nadahnutu moralnu primjenu edenskog naËela na naËin kakodanas trebamo ulaziti u brak. Treba se primijeniti kritiËki redoslijed:ostaviti, prionuti, jedno tijelo. Pavao objaπnjava ideal braka nakon padau Efeæanima 5, unoseÊi misao o meusobnom pokoravanju, iako narazliËite naËine.

43

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Brak je bio osnovan u Edenu po

odreenim pravilima koji su bili zamiπljeni da zaπtite naπu sreÊu.Samo za uËitelje: Posluæi se toËkama koje slijede da bi pomogao

vjernicima da razumiju kako Bog ima plan za ulaæenje u brak, kao πtoje objavljeno prigodom stvaranja.

“Stoga Êe Ëovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju æenu, ibit Êe njih dvoje jedno tijelo.” (Postanak 2,24) Ovdje Mojsije objavljujemoralne zahtjeve za ulaæenje u brak, utemeljene na Boæjem stvaralaË-kom redu.

Prvo, Mojsije kaæe da Êe mladiÊ ostaviti svoje roditelje prije negoπto “prione uza svoju æenu”. Ovaj uvjet znaËi da prije braka mladiÊ trebapostiÊi neovisnost, pokazujuÊi time da moæe uspjeπno sâm upravljatisvojim æivotom. Ako ne moæe upravljati sobom, kako Êe moÊi upravljatibrakom?

Drugo, treba “prionuti uza svoju æenu”. Hebrejska rijeË oznaËavavezu izmeu koæe i tijela, dakle snaænu i trajnu vezu. Kad se ta trajnaveza uspostavlja potpuno? Prigodom vjenËanja! Zaruke nisu trajan od-nos, jer mogu zavrπiti razlazom ili vjenËanjem.

I konaËno, kad se trajnost jednom uspostavi, odnosu treba dodatielement “jedno tijelo”. Kazati ne æeljama prije uspostavljanja trajnostijest teπko, ali se traæi snaga discipline da bi brak mogao trajati doæivo-tno i biti uspjeπan. Propust da se sve to uspostavi prije vjenËanjaoslabljuje sposobnost da se odræi trajno zajedniπtvo nakon vjenËanja.Boæji je plan da brak bude uspostavljanje “Boæje slike”, da prikazujetrajno jedinstvo Trojstva po kojemu smo stvoreni.

PoËetna aktivnost: Kad si bio dijete, jesi li pokvario iznenaenjekoje ti je netko htio prirediti, time πto si prije vremena otvarao poklone?Kako nestrpljivost, kad treba Ëekati, umanjuje radost pri ostvarenjuonoga πto smo Ëekali? Koje druge primjere kvarenja radosti zbog nestr-pljivosti moæeπ navesti?


Samo za uËitelje: Prenesi vjernicima zamisao da je Bog stvoriobrak za to da bi bio nesebiËan odnos utemeljen na ljubavi. Muæ i æenanisu sklopili brak da bi vladali jedno drugim.

Biblijski komentarBrak: oliËenje “Boæje slike”

(»itaj retke iz Postanka 2,16.21-24 u razredu!)StvarajuÊi Evu, Bog je rekao da je naËinio “pomoÊ” Adamu. Koja

vrsta pomoÊi je Eva trebala biti? Hebrejska rijeË oznaËava pomoÊnika

44

koji odgovara nekome, ili koji je na istoj razini. To pokazuje da je Evabila predviena kao jednaka Adamu. Duh proroπtva zauzima to istostajaliπte. (Patrijarsi i proroci, str. 27)

Ali kad se pojavio grijeh, dogodila se promjena. “A on Êe gospodaritnad tobom.” (Postanak 3,16) Ovaj redak jednostavno kaæe da Êe æenabiti podloæna svojemu muæu. Eva nije bila podloæna muπkarcima opÊe-nito, jer redak govori jedino o odnosima u obitelji. Dakle, nije rijeË oopÊenitom odnosu meu spolovima. Duh proroπtva zapaæa: “Da je ljud-ski rod poπtovao naËela naglaπena u Boæjem zakonu, ova reËenica, iakoizrasta iz posljedica grijeha, pokazala bi se kao blagoslov; ali Ëovjekovazloraba nadmoÊi koja mu je bila dana je vrlo Ëesto dovodila do toga dasudbina æene postane gorka i da joj æivot postane teret.” (Temelji sre-tnog doma, str. 99) ©to dakle ovaj tekst o podloænosti stvarno znaËi?

Pavao polazi od reda prilikom stvaranja i objaπnjava ideal brakanakon pada u grijeh u Efeæanima 5. Prvo nas poziva da budemo jednodrugome podloæni (5,21) — “Pokoravajte se jedan drugom iz poπtovanjapred Kristom.” Ali muæ i æena se pokoravaju jedno drugome na razliËitenaËine. Pavao nastavlja misao u sljedeÊem retku: “Æene neka se poko-ravaju svojim muæevima kao Gospodinu.” Pavao se obraÊa izravno æe-nama u Koloπanima 3,18 i dodaje da æena treba odluËiti kada je podloæ-nost na mjestu. On poziva na dragovoljnu podloænost, podloænost ne-koga tko je jednak po pravima, a ne na podloænost podreenoga. Pavaonikada ne poziva muæeve da nadgledaju podloænost svoje æene. Dobro,to je jasno, ali kako da muæ bude podloæan svojoj æeni?

Pavao to objaπnjava u Efeæanima 5,25-29. Muæ nije pozvan da vladanad svojom æenom, veÊ da je voli kao πto Krist voli Crkvu, poærtvovnoi nesebiËno. Umjesto da se posluæi svojim pravom da Crkvi nameÊesvoju vlast, Krist je “uzeo narav sluge” (Filipljanima 2,7). Za Pavla jetekst u Filipljanima 2 uzorak krπÊanskog ponaπanja. Kao πto se Kristodrekao svojih prava da bi sluæio Crkvi, tako je i muæ u braku pozvansluæiti svojoj æeni. Njezine potrebe i njezino blagostanje trebaju mu bitivaæniji od njegovih prednosti i prava.

To je vrsta muæa kojemu se æena moæe dragovoljno i radosno pod-loæiti. Boæji ideal je da se oboje podloæe jedno drugome na razliËitenaËine. Kad se pravilno primijeni, ovaj ideal braka postaje blagoslov i zamuæa i za æenu.

Uzmi u obzir: Bog nikada nije æelio da muæ ili æena imaju sebiËnuili nasilnu vlast jedno nad drugim, pa ni nakon pada u grijeh. Na kojenaËine tvoje sluæenje prednostima odraæava Kristov primjer sluæenjaCrkvi?

45


Samo za uËitelje: Boæji plan za brak nikada nije traæio umanjenjeili poniæavanje tvojega braËnog druga.

Pitanja:1. ©to uzajamna podloænost danas znaËi za muæa i æenu, prema

petom poglavlju Poslanice Efeæanima?2. Zaπto apostol Pavao nikada nije savjetovao muæevima da nadziru

svoje æene?3. Pavao primjenjuje naËela iz Filipljanima 2,5-7 kao opÊe moralno

pravilo za krπÊane (vidi 1. KorinÊanima 9). Gdje je Pavao imao pravokojim se nije htio posluæiti, samo da bi postigao plemenitije ciljeve?Tekst u Efeæanima primjenjuje ovu etiku posebno na muæeve, iako nisuizuzete niti æene.

4. Kako da budeπ mnogo spremniji na ærtvu koristeÊi svoja pravaprema svojoj æeni, djeci i druπtvenoj zajednici?


Samo za uËitelje: Posluπnost Boæjim pravilima u greπnom svijetune moæe jamËiti da Êe svi brakovi biti uspjeπni. Tama grijeha i djelovanjeslobodne volje mogu sprijeËiti prave rezultate, ali posluπnost poveÊavavaπe izglede na uspjeh.

Aktivnost: Razgovarajte u razredu o braku kakav je bio prije negoπto se pojavio grijeh. Koja naËela su upravljala tim odnosom? Na kojenaËine braËni par moæe uËiniti da se u njihovom odnosu odraæavaju ovanaËela?

46

Pouka 10 2. do 9. oæujka 2013.

Upraviteljska sluæba i okoliπ

KljuËni tekst: Postanak 1,27; 2,15.

UËenici Êe:

Znati: Otkriti kako je ljudska upraviteljska sluæba nad svijetombila planirana u Edenu.

OsjeÊati: Osjetiti vaænost brige o Boæjim djelima stvaranja u svjetlunaπeg vjerovanja u skori Kristov dolazak.

»initi: Prihvatiti odgovornost dobrog upravitelja nad prirodom iæivotnom sredinom.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: »uvari ZemljeA. Je li krπÊanstvo odgovorno zbog zanemarene upraviteljske slu-

æbe nad æivotnom sredinom? Zaπto da i zaπto ne?B. Kako je Ëovjekovo podruËje upravljanja bilo ograniËeno prigo-

dom stvaranja?

II. OsjeÊati: Briga o æivotnoj srediniA. Zaπto je skrb o okoliπu tako vaæna, Ëak i ako znamo da Êe Krist

skoro doÊi?B. Kako nas izvjeπtaj o stvaranju nadahnjuje da se bolje brinemo o

svojoj æivotnoj sredini?

III. »initi: Postati bolji upraviteljiA. Na koje naËine bi se mogao posluæiti svojom snagom da posta-

neπ bolji upravitelj nad Zemljom?B. Koja druga podruËja upraviteljske sluæbe, osim Ëuvanja Zemlje,

trebaju obavljati krπÊani po Boæjoj nakani, i kako bismo mogli biti vjerniupravitelji na tim podruËjima?

Saæetak: Vlast koju su Adam i Eva dobili prigodom stvaranja nijebila neograniËena, niti su se njome mogli sluæiti po svojoj volji. Ljudskavlast je bila ograniËena, primjerice, zabranjenim plodom. Osim toga,ljudski rod je bio stavljen u Eden da radi i πtiti vrt, a ne da ga koristiili uniπtava. Meutim, neki pokuπavaju krivnju za ekoloπke probleme

47

prebaciti na krπÊanstvo, tvrdeÊi da ono propovijeda eksploatacijskuteologiju, osnovanu na prvom poglavlju Postanka. OgraniËenja ljudskemoÊi propisana prvim poglavljem, ali i druge Ëinjenice, odbacuju tuteoriju. KonaËno, mi moramo razmotriti pitanje tko Êe se baviti ljud-skom æivotnom sredinom ako vjerujemo da Êe Isus uskoro doÊi?


KljuËna misao za duhovni rast: Stvaranje otkriva da je Bog stvorioËovjeka da se brine o Njegovom svijetu, a ne da ga iskoriπtava ili uni-πtava. To treba utjecati na naËin na koji postupamo prema bespomoÊ-nim stvorenjima s kojima dijelimo Zemlju.

Samo za uËitelje: Zastupaj u razredu misao da prvo i drugo poglavljePostanka ne podræavaju vrstu nasilniËkog ponaπanja prema ljudskimbiÊima i prirodi.

U Bibliji je pravednost zamisao osnovana na zavjetnom odnosu.Ona se bavi time tko si ti, a ne samo onim πto Ëiniπ. Ukratko, pravednostznaËi biti u pravilno postavljenom odnosu prema Ëlanovima zavjetnezajednice koja je, u pouci za ovaj tjedan, zajednica nastala stvaranjem.Nasuprot tome, tekst u Izrekama 12,10 objavljuje da pravedan Ëovjekpoπtuje æivot æivotinje. Starozavjetni zakon je πtitio Ëak i tegleÊu marvuIzraelovih neprijatelja. Ako vol ili magarac tvojega neprijatelja padnepod svojim teretom, trebaπ mu pomoÊi, iako je rijeË o æivotinji tvojeganeprijatelja (Izlazak 23,5). Koju odgovornost danas nameÊu ovi redci?

Da bismo bolje razumjeli svrhu ovog pitanja, korisno je da se poza-bavimo etiËkom dvojbom drvodjelje Josipa tijekom njegovog zaruËniË-kog odnosa s Marijom. Naime, on je ustvrdio da je Marija trudna ali daon nije otac. Evanelist Matej nam kaæe: “Nato Josip, muæ njezin, jer jebio pravedan i jer je nije htio javno osramotiti, naumi je potajno otpus-titi.” (Matej 1,19) Josip, koji je povjerovao da je neizrecivo duboko povri-jeen ponaπanjem svoje zaruËnice, pokuπava pronaÊi naËin da Mariju neosramoti pred ljudima, jer je to naËin na koji pravedan Ëovjek postupa.

Da, Josip ju je namjeravao suoËiti s njezinom odgovornoπÊu, alitako da je izloæi najmanjim moguÊim negativnim posljedicama kako bizaπtitio njezino dostojanstvo. Josip je odræavao pravilne odnose Ëak i sasvojim prividnim neprijateljem. Kakvog li primjera krπÊanskog morala!


Samo za uËitelje: Bog Adamu i Evi nije dao neograniËenu vlast nadZemljom. Svoju vlast su morali obnaπati u granicama boæanski propi-sanih uvjeta i ograniËenja. Iskoriπtavanje Boæjih stvorenja nije bio dio“paketa” vlasti koju je Ëovjek dobio od Boga.

48

Biblijski komentar

Sluæiti i πtititi: boæansko ovlaπtenje(»itaj Postanak 1,27 i 2,15 u razredu!)Godine 1973. Lynn White je objavio Ëlanak u kojemu je naglaπavao

da krπÊanska teologija, utemeljena na shvaÊanju o vladavini Ëovjeka nadprirodom, pruæa teoloπku osnovu za eksploatatorski pristup Ëovjeko-vom odnosu prema prirodi, i da je upravo zato iskoriπtavanje prirodnihizvora izazvalo naπu sadaπnju ekoloπku krizu. Whiteov Ëlanak je izazvaoburnu reakciju u krπÊanskom svijetu, ukljuËujuÊi i protestante, i sviodgovori su odbacivali eksploatacijski pristup, a naglaπavali upravitelj-ski model kao model uspostavljen stvaranjem. Istina je da su se zastup-nici eksploatacijskog pristupa pojavljivali u krπÊanstvu, posebice u vri-jeme industrijske revolucije. Meutim, najveÊi dio zastupnika tog pri-stupa se vrlo slabo sluæio Biblijom u svojem dokazivanju. Moæe se,dakle, reÊi da veÊina krπÊanskih i hebrejskih teologa ne podupire tomiπljenje.

Pouka za ovaj tjedan naglaπava dokaze iz Postanka kojima pobijamiπljenje teologa eksploatacije. Osim problema da se ekoloπka krizajavlja i u nekrπÊanskim zemljama, oni se suoËavaju s Ëinjenicom da uprvom i drugom poglavlju Postanka nema nikakvih poziva na eksploa-taciju prirodnih izvora.

Prvo, kad su Adam i Eva dobili vlast nad zemljom — “vladajte...” —ta vlast je odmah bila ograniËena. Jedno drvo nije bilo pod njihovomvlaπÊu: bilo im je zabranjeno. Osim toga, u drugom poglavlju, ljudi subili stavljeni u Eden da rade i da ga Ëuvaju, ili kako izvorni tekst kaæe:“da sluæe u njemu i da ga Ëuvaju”. Ljudski rod nije dobio nikakvu vlastkojom bi se mogao sluæiti po svojoj volji. Ljudi su postali upravitelji uvazalskom odnosu prema Bogu, podloæni volji svojega Vladara, Boga.

Iako je ljudski rod dobio uzviπeniju razinu moralne zaπtite negoæivotinje ili priroda (Postanak 9,5.6), ta prednost ne znaËi da æivotinjei priroda ne uæivaju boæansku zaπtitu. Zapovijed o suboti kao danuodmora osvjetljava tu Ëinjenicu. Zapovijed je upuÊena stvorenjima kojaimaju odreenu vlast. Ona imaju sposobnost da uskrate subotnji odmorsvojoj djeci, slugama, volovima, magarcima i strancima koji se nalaze unjihovom domu. ZajedniËki nazivnik pripadnika ove potencijalno po-tlaËene skupine je njihova bespomoÊnost da se odupru kad ih netkobespravno prisiljava da rade subotom. Na primjeru subote Bog pokazujeda jamËi osnovna prava slabima i bespomoÊnima. Sasvim je logiËno dauspomena na stvaranje pokazuje isti duh staranja kao i tekst u prvomi drugom poglavlju Postanka. To se moæe vidjeti i u pjesmi o suboti uIzaiji 58, u kojoj se kao dio svetkovanja subote naglaπava prestanaktlaËenja siromaπnih i bespomoÊnih. Izaija ne poziva na politiËki angaæ-

49

man protiv tlaËitelja, veÊ poziva upravo tlaËitelje da pravilno svetkujusubotu time πto Êe prestati iskoriπtavati bespomoÊne.

Razmotri: Zaπto da se brinemo o Zemlji i æivotnoj sredini, ako ÊeIsus uskoro doÊi? Koja biblijska naËela nas pozivaju da se prestanemoizgovarati Kristovim skorim dolaskom i prihvatimo se svoje upravitelj-ske duænosti?


Samo za uËitelje: Stvaranje nas ne poziva na æivot iskoriπtavanjaonih nad kojima imamo vlast.

Pitanja:1. Nad kime ti imaπ vlast koju bi mogao zlorabiti? Kako se trebaπ

sluæiti svojom vlaπÊu u skladu s naËelima stvaranja i subote?2. U kojoj mjeri se trebamo sluæiti tehnologijom da bismo stekli

veÊu vlast nad prirodom? Na temelju kojih naËela trebamo donositisvoje zakljuËke?


Samo za uËitelje: Upraviteljska sluæba je ustanova stvaranja i zna-Ëi da pripadamo Bogu.

Pitanja:1. BuduÊi da nisam svoj, kakve duænosti i odgovornosti imam prema

svojemu vlasniku?2. Kako upraviteljska sluæba, uspostavljena stvaranjem, opisuje i

objaπnjava vrstu zahtjeva koje Bog ima prema nama?3. Kakvu razliku Êe moje vjerovanje da pripadam sebi uËiniti u

mojem pristupu drugima i zahtjevima koje Bog ima prema meni?

50


Subota — dar iz Edena


UËenik Êe:

Znati: Razumjeti da je subota bila dana Ëovjeku prije pada u grijehkao sredstvo da se srede odnosi Ëovjeka s Bogom na tjednoj razini.

OsjeÊati: Ocijeniti vaænost priznanja i zaπtite prava drugih na su-botnje iskustvo.

»initi: Svetkovati subotu na naËin koji Êe srediti odnose s Bogomi izbjeÊi ugroæavanje prava drugih da steknu to isto iskustvo.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Bog i subotaA. Zaπto je Adamu i Evi bila potrebna subota u bezgreπnom svijetu?B. Kako svetkovanje subote otkriva Boæju namjeru u naπem æivotu?

II. OsjeÊati: Dar suboteA. »etvrta zapovijed objavljuje popis stvorenja kojima ne smijemo

uskratiti pravo na subotnji odmor. Zaπto je vaæno osjetiti potrebu dazaπtitimo njihov subotnji odmor?

B. Mi smo stvoreni da uspostavimo blizak odnos s Bogom. Kakosvetkovanje subote moæe ojaËati vaπu æelju da produbite svoj odnos sasvojim Stvoriteljem?

III. »initi: Svetkovati sedmi danA. Na koji naËin subota sreuje naπ odnos s Bogom?B. Kako bismo se mogli posluæiti svojim utjecajem da zaπtitimo

pravo drugih na subotnji odmor?

Saæetak: Subota je bila proglaπena prije pada u grijeh kao sredstvokoje treba pomoÊi Ëovjeku da se sjeti tko je i odakle je — smrtnostvorenje pod vrhovnom vlaπÊu velikog Boga. Subota je tako bila pro-glaπena kao sredstvo sreivanja neËijeg odnosa s Bogom. Kao takva,subota pokazuje da nas je Bog stvorio da budemo neπto mnogo viπenego samo proizvoaËi proizvoda i obavljaËi poslova. Mi smo stvoreni dauspostavimo blizak odnos s Bogom. Osim toga, u greπnom svijetu mi

51

moæemo drugima uskratiti pravo da srede svoj odnos s Bogom i dasteknu to dragocjeno iskustvo; mi to moæemo uËiniti tako πto Êemo ihnavesti da nastave proizvoditi predmete ili obavljati sluæbe subotom.»etvrta zapovijed nas poziva na samoograniËavanje i da svoju snaguupotrijebimo tako da πtitimo druge i njihov pristup subotnjem odmoru.


KljuËna misao za duhovni rast: Stvaranje i subota su usko pove-zani. Odbacivanje stvaranja navodi na odbacivanje drugih biblijskih is-tina poput subote, opÊeg potopa, drugog Kristovog dolaska, nove Zemljei novog neba.

Samo za uËitelje: Pomozi vjernicima da shvate da je prihvaÊanjestvaranja usko povezano s ostatkom biblijske teologije. Ako promijenitesvoje poglede na stvaranje, bit Êete prisiljeni promijeniti i druge poglededa biste saËuvali logiËnu dosljednost.

Pouka za ovaj tjedan spominje Ëinjenicu da Petar povezuje odba-civanje stvaranja s odbacivanjem potopa i drugih biblijskih uËenja. Petarje imao na raspolaganju rano svjedoËanstvo o takvim pojavama, ali jeista pojava vidljiva i u naπe vrijeme. Teolozi koji prihvaÊaju evoluciju, idrugi sliËni njima, odbacuju sedmodnevno stvaranje iz Postanka kaopovjesnu Ëinjenicu. Jedan dio tih teologa odbacuje i drugi Kristov dola-zak, novo nebo i novu Zemlju i joπ mnogo toga. Takvima je suvremenaznanost pretvorila Bibliju u niz obiËnih bajki i mitova. Kad jednomnestane vjere u pouzdanost Pisma, religija postaje ljudska konstrukcijavjerskih ideja i niπta viπe.

Raspravite: Kako osoba s ljudski konstruiranom vjerom pristupaBibliji razliËito od osobe koja smatra Bibliju pouzdanom Boæjom rije-Ëju? Kako prepoznati je li tvoja vjera ljudska konstrukcija ili je osnovanana Bibliji?

Stvaranje, prema tome, djeluje kao lakmus papir neËijeg odnosaprema Bibliji i njezinom autoritetu. Ako netko odluËi da Biblija nemapravo kad je rijeË o poËecima, onda je sklon zakljuËiti da ni drugeËudesne priËe, kao πto je opÊi potop, Kristovo uskrsnuÊe te zamisao osuboti nisu vjerodostojne. KljuËno pitanje nije samo stvaranje, veÊ utje-caj na biblijsku vjerodostojnost odbacivanjem Knjige Postanka.

Aktivnost: Na koji naËin se osoba s ljudski konstruiranom vjeromdrukËije pribliæava Pismu od one koja smatra da je Biblija pouzdanaBoæja rijeË? Na koji naËin moæeπ uvidjeti je li tvoja vjera ljudski kon-struirana ili je osnovana na Pismu?

52


Samo za uËitelje: Subota je mnogo viπe nego samo dan odmora.Bog nas je stvorio da budemo mnogo viπe nego proizvoaËi dobara isluæbenici za Njega. Subota je dan za obnavljanje naπeg odnosa s Bo-gom.

Biblijski komentar

Dublji smisao svetkovanja subote(Razmotri tekst u Postanku 2,1-3 u razredu!)U adventistiËkim sveuËiliπtima nije neobiËno vidjeti automobile s

naljepnicama: “Sedmi dan je subota i Bog to nikada nije promijenio!”Naljepnica pokreÊe pitanje: Je li moguÊe da se adventisti sedmoga danatoliko usredotoËe na pitanje koji je dan subota, odnosno na pitanjedana odmora, da propuste primijetiti dublji smisao svetkovanja subote?Osim toga, nije rijetkost da se subota objaπnjava kao poticaj za ljudskuproduktivnost. OdmarajuÊi se jednoga dana, mi moæemo proizvoditi viπetijekom ostalih πest. Ali je li subota samo dan odmora, dopuπtajuÊi nampritom da se uniπtavamo pretjeranim radom u ostalih πest radnih dana?Ako je to sluËaj, zaπto je subota bila potrebna u vremenu prije pada ugrijeh kad umor nije bio neki znaËajni Ëimbenik? Zaπto je bezgreπnomËovjeËanstvu bila potrebna subota? Moæemo navesti nekoliko razloga:

Prvo, Adam i Eva su imali posao koji su morali obavljati u vrtu; aliBog im je rekao da se ni taj posao ne moæe obavljati subotom. Ovazabrana nagovjeπtava da je Bog stvorio ljude za neπto daleko veÊe odproizvodnje dobara i obavljanja sluæbi. Blizak odnos s Bogom bio jedaleko vaæniji od uËinkovite proizvodnje. Boæja ljubav prema nama nijeosnovana na tome πto proizvodimo za Njega. Umjesto toga, Njegova lju-bav upuÊuje poziv na uspostavljanje posebnog prijateljskog odnosa sBogom. Izgleda da su i Adam i Eva mogli biti tako obuzeti svojim po-slovima obraivanja i Ëuvanja Edena, da su mogli izgubiti iz vida tko imje gospodar — sâm Bog.

Prema tome, Ëak i prije pada u grijeh subota je osiguravala vrijemeza jaËanje odnosa s Bogom, podsjeÊajuÊi Ëovjeka da je samo ograniËenostvorenje pod vlaπÊu velikog i milostivog Boga. Bilo prije ili poslije padau grijeh, oæivljavanje odnosa s Bogom je æivotna uloga subote.

Drugo, Adam i Eva su morali prihvatiti subotu pod Boæjim uvjetima,priznajuÊi tako Njegovo pravo da postavlja zahtjeve na tom podruËju. ZaAdama i Evu je subota bila njihov prvi dan postojanja. Nisu imali nika-kvog naËina da doznaju koliko je vremena proteklo prije njihovog svje-snog postojanja. Zdrav razum im je mogao nagovjestiti da je zreli eko-sustav mogao nastati samo Ëudom. Jedini naËin na koji su mogli doznatiπto se stvarno dogodilo bilo je Boæje otkrivenje: da im je Bog objasnio

53

πto se dogaalo u prethodnim danima stvaranja. Morali su vjerom pri-hvatiti da je subota doista sedmi dan u povijesti Zemlje i da se pokoretjednom ciklusu koji je Bog odredio. Prema tome, svetkovanje subote jedjelo vjere, prihvaÊanja Boæjeg rasporeda vremena, Njegovog prava daoblikuje naπe vrijeme i naπe bogosluæje. Subota nam tako pomaæe darijeπimo Evin problem zaboravljanja tko smo i pokuπaja da postanemosliËni Stvoritelju. Ona nam pokazuje da nas je Bog stvorio za neπto viπenego samo sebi na korist. Subota je naËinjena da unaprijedi blizakodnos i prijateljstvo izmeu Boga i ljudskog roda.

Razmotri: Osim razlike u danu, kako se naπe svetkovanje suboterazlikuje od svetkovanja nedjelje? Na koji naËin te razlike unapreujuduhovni æivot?


Samo za uËitelje: Oni koje zapoπljavamo da rade za nas imajupravo na subotnji odmor. Bog ima pravo na njihovo svetkovanje subote.Mi moæda imamo moÊ uskratiti ljudima njihovo pravo na svetkovanjesubote i uskratiti Bogu Njegova prava na njihovu sluæbu subotom.

Pitanja za razmiπljanje:1. Promatraπ li ljude kao korisna sredstva za proizvodnju dobara i

korisnu sluæbu, ili ih vidiπ kao biÊa koja su stvorena za neπto viπe?Kako Êe to stajaliπte utjecati na tvoje putove i na naËin na koji postupaπprema drugima?

2. Koga smijeπ iskoriπtavati i nad kime smijeπ vladati? Kako tenaËela stvaranja i subota obavjeπtavaju kako se trebaπ sluæiti svojommoÊi?

3. Kako se redci u Izaiji 58,1-12 odnose prema redcima 13 i 14istoga poglavlja?


Samo za uËitelje: Dva teksta Ëetvrte zapovijedi pokazuju da svet-kovanje subote ima stvaralaËku i otkupiteljsku silu.

Pitanja:1. Kako se stvaralaËka i otkupiteljska sila odnose meusobno?2. Da je Bog stvarao preko procesa evolucije, kako bi to utjecalo na

naπe razumijevanje veze izmeu stvaralaËke i otkupiteljske sile? Kakobi se promijenilo naπe shvaÊanje novoroenja i duhovne obnove?

3. Kako se naËela krπÊanskog rasta i razvitka karaktera razlikujuod procesa evolucije? Zaπto krπÊanski rast nije samo jedan oblikevolucije?

54


Stvaranje i Evanelje


UËenici Êe:

Znati: Razumjeti plan spasenja kao πto je objavljen u Postanku ishvatiti kako evolucija potkopava taj plan.

OsjeÊati: Zahvaliti se Bogu πto je pronaπao naËin da oprostigreπniku, ne potkopavajuÊi pravednost.

»initi: Potruditi se ostvariti Boæju ravnoteæu izmeu odgovornostii milosti u svojim djelima, pa i prema onima koji nas vrijeaju i nanosenam zlo.

PLAN POU»AVANJAI. Znati: Stvaranje i plan spasenja

A. Kako ono πto vjerujeπ o stvaranju ili evoluciji utjeËe na shva-Êanje nauka o spasenju?

B. Na koji naËin evolucija utjeËe na naπu potrebu za spasenjem?C. Kako Boæje postupanje prema grijehu Adama i Eve u Edenu

otkriva Njegov karakter?D. Zaπto je Bog uveo krvne ærtve za grijeh? Moæda zato πto je Bogu

mila krv? Zaπto ne, a zaπto da?

II. OsjeÊati: Zahvalnost za dar milostiA. ©to odnos izmeu pravednosti i oprosta znaËi za tebe kao onoga

tko je pozvan opraπtati onima koji su ga povrijedili?B. Kako znanje o tome πto je Bog uËinio da te spasi produbljuje tvoj

osjeÊaj zahvalnosti Njemu na daru spasenja?C. Na koje naËine izraæavaπ svoju zahvalnost Bogu na Njegovoj

spasonosnoj milosti?

III. »initi: Primijeniti uravnoteæen pristupA. Kako bi mogao uravnoteæiti odgovornost i milost, kao πto je to

Bog uËinio prema onima koji su grijeπili protiv Njega?

Saæetak: Preko pomirenja krvlju Bog je dragovoljno preuzeo cijenupravednosti za greπnike tako da greπnik moæe odbaciti buntovniπtvo ipreobraziti se u vjernog graanina Neba.

55

Nasuprot tome, ako je Bog “stvorio” svijet pomoÊu neusmjerava-nog, besciljnog procesa evolucije, ne bi bilo nikakvih objektivnih idealakoje bi primjena slobodne volje mogla prekrπiti. Ako nije bilo nikakvihboæanski danih ideala koji bi se mogli krπiti, kako bi mogla postojatibilo kakva zamisao o grijehu? Dobro i zlo bi bili formulirani jedino uodnosu na pojedinca. Dobro i zlo bi se morali odreivati ponajprije uodnosu na zamiπljene pojedinaËne koristi. Kao takva, po evolucionis-tiËkom scenariju ne bi mogla postojati nikakva prava svijest o grijehu.Ako nemamo smisleni pojam o grijehu, onda nemamo niti potrebe zaSpasiteljem. Tako ne bi bilo niti potrebe za Bogom koji bi ærtvovaosamoga sebe, jer ne bi bilo niti gubitka ideala koji bi se morali obnav-ljati. Stvaranje je, prema tome, æivotno vaæno za naπe razumijevanjespasenja.

Razgovor: Zamoli vjernike da svojim rijeËima izraze zaπto je razu-mijevanje stvaranja tako bitno za nauk o spasenju.


Samo za uËitelje: PriËa o suenju u 3. poglavlju Postanka prikazujeBoga koji ËovjeËanstvo proglaπava odgovornim, kao i Boga koji ga æelispasiti miloπÊu.

Biblijski komentar

Naπ milostivi Otkupitelj(»itaj tekst u Postanku 3,7-21 u razredu!)U treÊem poglavlju Postanka nalazimo Ëovjekov pad u grijeh i prvo

obeÊanje o izbavljenju. Adam i Eva su uzeli plod sa zabranjenog drvetai odjednom shvatili da nisu odjeveni. Ispleli su pregaËe od smokvinogliπÊa da bi se pokrili. Onda su zaËuli Boæje korake dok je prolaziovrtom. Boæje pribliæavanje je bilo praÊeno nekom vrstom zvuka, koji jeAdamu i Evi otkrivao da On dolazi. Zaπto se Bog nije iznenada pojaviopored njih?

»injenica je da je Bog poduzeo neku vrstu istraænog suda, kao πtonas izvjeπtava biblijski pisac, pokazuje da ih je Bog doista doπao pozvatina odgovornost zbog krπenja zabrane uzimanja ploda sa zabranjenogdrveta. Ali zvukovi koji su pratili Boæje pribliæavanje ukazuju da se Bogpribliæavao i s drugim namjerama osim pozivanja na odgovornost i ob-javu kazne. Kad bi kazna bila sve πto je Bog namjeravao uËiniti, ondabi iznenadno pojavljivanje bilo sve πto je trebalo uËiniti, i oni bi pomrliod straha. Ali Bog je odræavao suenje da bi pomogao ljudima da uvidesvoju potrebu za Spasiteljem. Bogu je milije da se greπnici preobrate,nego da budu kaænjeni.

56

I tako je Bog doπao ljubazno, postavljajuÊi pitanja i pruæajuÊi do-kaze da nije govorio neistinu Adamu i Evi. On je to uËinio prije nego πtoje izrekao kaznu, pokuπavajuÊi ponovno zadobiti njihovo povjerenje uBoga i u Njegovu rijeË. I uspio je!

Osim toga, Bog je naËinio odjeÊu od æivotinjskih koæa da zamijeninjihove pregaËe od smokvinog liπÊa. Ali odakle Bogu æivotinjske koæe?

Æivotinjske koæe dolaze od mrtvih æivotinja! Odakle nam iznenadamrtve æivotinje u tom izvjeπtaju? »ini se da izvjeπtaj nagovjeπtava da jebila prinesena prva ærtva za grijeh. Abel je znao za prinoπenje ærtava, ito nas navodi na takav zakljuËak. I tako je toga istoga dana umrozamjenik, plaÊajuÊi kaznu za Adama i Evu, da bi oni mogli uspostavitiblizak odnos s Bogom i æivjeti novim æivotom preobraæene posluπnosti.

ZnaËi li to da je Bogu mila krv, da zahtijeva okrutne obrede kojimabi se utiπao Njegov gnjev? Njeæan i milosrdan Boæji pristup kao daodbacuje takav zakljuËak. Osim toga, obeÊanje u Postanku 3,15 govorida Êe Bog pobijediti kuπaËa i prevaranta i otkupiti ljudski rod. Prematome, ærtva ukazuje na veÊu istinu. Oprost se ne dobiva na raËun pra-vednosti. Umjesto toga, oprost postaje moguÊ zato πto je Bog odluËioprimiti na sebe cijenu oprosta. Kazna se morala platiti, ili Êe Boæjizakon postati besmislen. Koæe ukazuju ne na nekog krvoæednog Boga,veÊ na milosrdnog Boga koji je dragovoljno odluËio primiti na sebekaznu, cijenu pravednosti, da bi omoguÊio nama da odbacimo bun-tovniπtvo i ponovno se priklonimo boæanskoj volji bez potrebe da bude-mo kaænjeni. Ukratko, Boæji njeæni pristup, Njegovo obeÊanje da Êesatrti glavu zmiji i Njegova briga da se nae ærtva, sve to ukazuje naNjegovu æelju da nas vrati u pravi odnos sa sobom. Svrha suenja utreÊem poglavlju Postanka je otkupiteljska i ona je omoguÊila Adamu iEvi da se upoznaju s planom spasenja.

Razmotri: Oprost oznaËava i dragovoljno pristajanje ærtve da pri-hvati cijenu pravednosti, da bi prekrπitelju omoguÊila uÊi u novi zdraviodnos. ©to za tebe znaËi ako oprostiπ nekome tko te je oπtetio?


Samo za uËitelje: Prigodom stvaranja i pada u grijeh Bog se otkrivakao milosrdni Bog koji æeli sve najbolje svojim stvorenjima. BuduÊi dasmo naËinjeni “na Boæju sliku”, svatko od nas je pozvan odraæavatiBoæji karakter drugima.

Pitanja za razmiπljanje:1. Kako nas je Boæji pristup greπniku u Postanku 3,7-15 obavijestio

kako mi trebamo pristupati greπniku dok slijedimo upute iz Mateja18,15-20?

57

2. Usporedi Boæje namjere prigodom suoËavanja Adama i Eve sasvrhom postupka objavljenog u Mateju 18,15-20?

3. Kad moraπ nekoga suoËiti s problemom, kako tvoje dræanje i tvojpristup mogu najbolje predstaviti Boæji karakter prema Postanku 3,8-15?

4. ©to bi se dogodilo s Boæjom sposobnoπÊu vladanja da je samoizrekao kaznu, umjesto πto je odræao suenje? Po Ëemu se pomilovanjerazlikuje od oprosta? (Ono je povezano s Ëinjenicom koliko i kako jepravednost zadovoljena.)


Samo za uËitelje: Radosna vijest u treÊem poglavlju Postanka po-kazuje prekrasnu ravnoteæu izmeu Boæje pravednosti — pozivanjeljudskog roda na odgovornost zbog grijeha — i milosrdnog plaÊanjakazne za Adamov i Evin prijestup Boæjeg zakona.

Pitanja za primjenu:1. Kako uravnoteæiti pravednost i milost, kao πto je to Bog uËinio,

kad postupaπ prema bliænjima?2. Kako izbjeÊi stvaranje dojma jeftine milosti koja ostavlja greπ-

nika da misli kako moæe drsko grijeπiti i dalje?3. Kako izbjeÊi tako strogu “pravednost” da izgledaπ potpuno liπen

milosti?

58


Novo stvaranje

KljuËni tekst: Otkrivenje 20,1-5.

UËenik Êe:

Znati: Otkriti zaπto je nova Zemlja vaæna u biblijskoj teologiji i uiskustvu krπÊanina?

OsjeÊati: Ocijeniti kljuËnu ulogu koju stvaranje ima u zavrπetkuvelike borbe izmeu dobra i zla.

»initi: OdluËiti imati povjerenja u Boga koji kaæe da su nam novonebo i nova Zemlja potrebni, iako ne moæemo razumjeti kako izgledaju.

PLAN POU»AVANJA

I. Znati: Stvaranje i velika borba izmeu dobra i zlaA. Koju ulogu ima stvaranje u zavrπetku velike borbe izmeu dobra

i zla?B. U svjetlosti tisuÊugodiπnjeg kraljevanja na Nebu, kakvo je telo-

πko i duhovno znaËenje novog stvaranja?

II. OsjeÊati: OËekivati rajA. Kako probuditi u sebi æelju za novim stvaranjem, kad ne mogu

razumjeti kako ono doista izgleda?B. Kakvu radost posebno oËekujeπ da Êeπ iskusiti na novoj Zemlji

i na novom nebu?

III. »initi: Nebo na ZemljiA. ©to Êemo moÊi Ëiniti na obnovljenoj Zemlji, a πto sada ne moæe-

mo Ëiniti?B. Propovjednici govore da ukoliko æelimo æivjeti na Nebu, Nebo

mora prvo æivjeti u nama. Kako da Nebo æivi u nama?

Saæetak: Za otkupljene novo stvaranje obuhvaÊa ono πto sada mo-raju prihvaÊati vjerom — da je Bog doista sposoban vladati. Najbolji dionovog stvaranja nije uklanjanje naπih ograniËenja, veÊ neograniËena ineometana veza s Bogom.

59

PRVI KORAK: Zamiπljajte!

KljuËna misao za duhovni rast: Novo nebo i nova Zemlja predstav-ljaju vrhunac velikog otkupiteljskog pothvata koji je pokrenut u Edenu.

Samo za uËitelje: Tijekom ovog tjedna pokuπaj zamisliti kako Êeizgledati novo nebo i nova Zemlja i zaπto æelimo biti tamo. Navedi vjernikeda shvaÊaju Nebo savrπenije, u znaËenju da Êemo imati neograniËenu ineometenu vezu s Bogom.

Mnogi meu nama se joπ sjeÊaju kad su bili u djeËjoj subotnjojπkoli i sanjali da budu na Nebu; kako se penju uz vrat æirafe, hvatajulava za grivu, i tako dalje. Kao odrasli imamo zrelije æelje, ali mnogosloæenije. Moæda æelimo roniti s kitovima, naÊi odgovore na problemekvantne mehanike i tko zna πto joπ. Svakako, ima mnogo toga πto mo-æemo oËekivati na Nebu; ali ipak, mora se priznati da ne moæemo potpu-no shvatiti ni zaπto sve to æelimo. Nebo je daleko izvan okvira naπihshvaÊanja, tako da nam je apostol Ivan prisiljen govoriti o novoj Zemljii novom nebu tako πto nam govori Ëega tamo neÊe biti. Tamo neÊe bitismrti, tuge, plaËa niti boli.

Osim πto moæemo nejasno zamiπljati kako Êe Nebo izgledati, moæe-mo neπto naslutiti u obeÊanju o novoj Zemlji i o novom nebu. Ivanpotvruje da Êemo u novom svemiru imati neprekinutu vezu s Bogom.Meu nama neÊe viπe biti zapreka! U svjetlosti velike borbe izmeudobra i zla, postoji i velika duhovna svrha u tome πto Bog prvo uniπtava,a zatim ponovno stvara ovu Zemlju. SljedeÊi korak u procesu uËenjavodit Êe nas u tom smjeru.

Aktivnost: Kako se osjeÊaπ kad oËekujeπ neko iznenaenje, a znaπda ga ne moæeπ u potpunosti razumjeti? Koju ulogu strah ili odbojnostprema neËemu nepoznatom imaju u tvojem oËekivanju? Koliko si sigu-ran da Êe oni koji donose iznenaenje obaviti dobar posao pripremajuÊiga? Kako ti ova slika pomaæe da oËekujeπ i pripremiπ se za iznenaenjana novom nebu i na novoj Zemlji?

DRUGI KORAK: Istraæite

Samo za uËitelje: Novo nebo i nova Zemlja su mnogo viπe od nekogtoplog, ugodnog obeÊanja. Oni Êe potvrditi da Bog zasluæuje biti Bog,posebno za spaπene.

Biblijski komentar

Kraj svakog zla(»itaj Otkrivenje 21,1-5 u razredu!)U Otkrivenju 21,1-5 Ivan gleda novo nebo i novu Zemlju. Zaπto je

to vaæno?

60

Nova Zemlja i novo nebo dolaze u kontekstu zavrπetka tisuÊu go-dina spomenutih u Otkrivenju 20. Ivan je zapazio da je Sotona, starazmija, bio baËen u bezdan na tisuÊu godina (Otkrivenje 21,1-3). Dvijepojedinosti iz ovih redaka nas povezuju s prvim i drugim poglavljemPostanka. Stara zmija je jasno pozivanje na zmiju iz treÊeg poglavljaPostanka, dok se bezdan odnosi na prvo poglavlje iste knjige. Ali, kako?

Na grËkom rijeË bezdan glasi “abison”. Kad su hebrejski struËnjaciprevodili Bibliju s hebrejskog na grËki — taj prijevod zovemo Septua-ginta — upotrijebili su pojam “abison” da prevedu rijeË “dubina” ili“bezdan” u Postanku 1,2. Poπto novozavjetni pisci Ëesto navodeSeptuagintu, razumno je pretpostaviti da “abison” ukazuje na Postanak1,2 — na stanje bezobliËne praznine, sliËno stanju Zemlje u poËetku. Toje sliËno opisivanju uniπtenja svemira u Otkrivenju 6,13 prigodom dru-gog Kristovog dolaska. ©esto poglavlje Otkrivenja prikazuje joπ jednomstanje iz Postanka 1.

Milenij ili tisuÊugodiπnjica sluæi, bar djelimice, kao samoÊa u kojojÊe Sotona razmiπljati o plodovima svojih postupaka (vidi Velika borba,str. 495,496). Velika borba je sukob oko vlasti. Sotona je pokuπao pro-πiriti tvrdnju da je on bolje osposobljen za vladanje svemirom od Boga.Baπ tu i jest problem. Boæje pravo na vlast je osnovano na Njegovomstvaranju svemira (Otkrivenje 4,11). Sotona je stvoreno biÊe, i upravozato πto ga je stvorio, Bog ima pravo vladati njime. Sotona je suoËen sasvojim ograniËenjima kao stvoreno biÊe, ali se odbija predati i priznatiBoæju vlast.

Za one koji su otkupljeni sa Zemlje, novo nebo i nova Zemlja Êe bitividljiva potvrda Boæje osposobljenosti i prava da vlada svemirom. Pri-hvaÊajuÊi ovaj boæanski zahtjev, mnogi vjernici se moraju vjerom oslo-niti na to da Bog zasluæuje potpunu odanost, Ëak i kad zbog toga trebapretrpjeti najgore muËeniπtvo. Ono πto su nekad primali vjerom, ot-kupljeni Êe sada vidjeti golim okom. Bog zasluæuje biti Bog, i kad seukloni prisutnost grijeha, moæe se odræavati neprekinuta veza izmeuBoga i ËovjeËanstva koje je On stvorio.

Razmotri:• U Ëemu je znaËenje Ivanovog vienja novog neba i nove Zemlje?

Na razmatranje kojih vjeËnih stvarnosti nas to vienje navodi?• Kako tekst u Otkrivenju ponavlja tekst iz Postanka 1?• Sa Ëime Êe se Sotona suoËiti tijekom tisuÊu godina i zaπto je to

ograniËenje znaËajno u kontekstu teme o velikoj borbi izmeu dobra izla?

• Neprekinuta veza s Bogom! Naπim ograniËenim i grijehom zamra-Ëenim umovima teπko je zamisliti tako neπto. Ali prema onom kolikosmo sposobni shvatiti, πto Êe nam omoguÊiti takva neprekinuta veza?

61


Samo za uËitelje: Nova zemlja i novo nebo nas upuÊuju na stvar-nosti naπe vjeËne buduÊnosti. Te stvarnosti trebaju utjecati na naπedanaπnje prioritete i odluke.

Pitanja za razmiπljanje:1. Kako obeÊanje o stvarnoj novoj Zemlji utjeËe na naπe sadaπnje

prioritete i odluke?2. Kako bi to obeÊanje trebalo utjecati na tvoje prioritete i odluke?


Samo za uËitelje: ProËitaj ili ispriËaj svojim rijeËima sljedeÊu uspo-redbu, naglaπavajuÊi misao da smo pozvani poæeljeti i ono πto ne moæe-mo potpuno razumjeti.

Usporedba

Eskim Akiak je cijeli svoj æivot proveo iznad polarnog kruga. Sve zaπto je znao bila je tundra, led i snijeg. Akiak nije znao za elektricitet,telefon, internet i nije imao nikakvog dodira s vanjskim svijetom. Jed-noga dana je Akiaka u njegovom selu posjetio Mike s Jamajke.

Rekao mu je: “Akiak, imam za tebe dobre vijesti! Mogu te povestina Jamajku. Tamo je æivot mnogo ljepπi.”

“Kaæi mi neπto o Jamajki,” zamolio ga je Akiak. “Zaπto bi æivottamo bio mnogo ljepπi nego ovdje?”

“Pa, mi imamo palme, uvijek je toplo i moæemo se kupati na naπimplaæama!”

Akiak je razmiπljao o Mikeovim rijeËima za trenutak, a onda upitao:“©to su to palme? ©to je to plaæa?”

Mike je odgovorio: “Palme su posebna vrsta drveÊa s velikim lis-tovima koji stvaraju sjenku i daju zaπtitu od vrelog sunca!”

Akiak ga je prekinuo: “Zaπto bih se ikada poæelio zaπtititi od sunca?”Mike je bio zaprepaπten i zbunjen tim rijeËima. Kako da navede

svojega prijatelja da cijeni prednosti Jamajke?Nakon nekog razmiπljanja, Mike je rekao: “Jamajka nije ni sliËna

Arktiku. Jamajka je tako topla da nema snijega, nema snjeænih oluja inema leda. Nema potrebe za debelom odjeÊom. Nema ni polarnih med-vjeda da te napadaju, nema ni kitova ubojica ili foka u oceanu.”

Ukratko, Mike je poËeo objaπnjavati kako izgleda Jamajka opisujuÊikoliko se sve razlikuje od Arktika.

“Ako nemate kitova niti foka, πto vi jedete?” upitao je Akiak.“Mi jedemo kokosove orahe i tropsko voÊe!”

62

“©to su to kokosovi orasi i tropsko voÊe?” zanimao se Akiak.Mike je poËeo oËajavati. Kako da uvjeri Akiaka u prednosti Jamajke

kad nema niËega za πto bi se uhvatio ili Ëime bi ga privukao.Mike je pomislio na Nebo. Tamo neÊe biti tuge, boli, smrti niti

plaËa. Objavljeno nam je da Êe se æivot tamo potpuno razlikovati odæivota na ovoj Zemlji.

Zamisli poteπkoÊe koje je Bog imao da nam objasni æivot na novojZemlji i da nas navede da ga poæelimo. Da poæelimo neπto πto ne moæe-mo niti zamisliti! Kako nam ova usporedba pomaæe da razumijemo naπaograniËenja u zamiπljanju svega πto je Bog pripremio za nas na novojZemlji?

63

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

...........................................................................................................................................

/

JuænopacifiËka divizijaPA

PU

AN

OVA

GV

INE

JAL

ae

SA

LO

MO

NI

NO

VAK

AL

ED

ON

IJA

NO

VI

ZE

LA

ND

Tasm

an

ovo more

SA

MO

ATA

HIT

I

FR. P

OL

INE

ZIJA

O. C

OO

K

O. P

ITC

AIR

NO

. TO

NG

A

Pa

cifiËki ocean

FIJIS

uva

Indijski ocea

n

AU

ST

RA

LIJA

IND

ON

EZ

IJA

Velikia

ustra

lski zaljev

MIS

IJS

KI P

RO

JE

KT

ID

arovi trinaeste su

bote ovoga trom

jeseËja pom

oÊiÊe ostvaren

ju p

rojekata u

Juæn

opacifiËk

oj diviziji:

1.

Izgradnja k

linik

a u n

ajman

je Ëetiri izolirana

pod

ruËja P

apua N

ove Gvin

eje.2

.N

abava solarn

ih M

P3

plejera (tak

ozvani G

odPod

s) zaPap

ua N

ovu G

vineju

, otoËje Solom

one i

Van

uatu

.3

.D

jeËji projek

t: nab

ava 15

.00

0 B

iblija za d

jecuju

ænop

acifiËkih

otoka.

Viπe: w

ww

.Adven

tistMissio

n.o

rg

Unije

Crkve

Ogranci

VjernikaStanovnika

Australska unija konferencija421

9856.741

22.674.000N

ovozelandskopacifiËka unija konferencija135

6017.998

4.970.000Papuanovogvinejska unija m

isija904

2.812247.756

6.888.000TranspacifiËka unija m

isija461

581101.084

2.137.000

Ukupno

1.9213.551

423.57936.669.000

2013. u poŁetku stvori bog · otvorite svoju bibliju: prvu knjigu, prvo poglavlje, prvi redak!...

Documents