1

MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH DRŽAVLJANA U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, između ostalog, pretpostavlja i mogućnost

zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama i tijelima Europske unije.

U nastavku teksta nalaze se informacije o vrstama zaposlenja te provedbi natječaja za

zapošljavanje, a ključnu ulogu u tom procesu ima

EPSO (www.eu-careers.eu)

Europski ured za odabir osoblja (eng. European Personnel Sellection Office – EPSO) koji je

ustanovljen 25. srpnja 2002. s ciljem modernizacije i racionalizacije postupka odabira

osoblja, uvodeći višu razinu profesionalizacije u postupak selekcije, uključujući pri tom

uštede i učinkovitu uporabu resursa.

Osnivanju EPSO-a prethodila je tzv. „Bijela knjiga o administrativnoj reformi“[1], proces koji

Komisija pokrenula 2000. godine, a koji se fokusirao na modernizaciju i poboljšanje ukupne

učinkovitosti unutar Europske komisije. Naime, prije osnivanja EPSO-a, svaka institucija i

svako tijelo EU-a samo je provodilo svoje postupke zapošljavanja, primjenjujući vlastite

postupke selekcije. Uspostava zajedničkog tijela kao što je EPSO bila je važna u kontekstu

predstojećeg velikog proširenja EU s petnaest na dvadesetpet država članica, koje je bilo

predviđeno za 1. svibnja 2004.

Već u samom trenutku osnivanja, prioritet EPSO-a bio je organizacija natječaja za zapošljavanje (uobičajila se francuska riječ concours) za građane iz novih država članica,

kako bi institucije i tijela EU-a mogla što je prije moguće izabrati velik broj novih djelatnika iz

tih država.

U navedenoj Odluci o osnivanju EPSO-a, taksativno se navode njegove zadaće:

a) organizira otvorene natječaje za sve građane država članica na zahtjev pojedinih

institucija i tijela EU s ciljem sastavljanja popisa odgovarajućih kandidata za

potencijalne zaposlenike. Natječaji će se organizirati u skladu s Pravilnikom o osoblju

za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (Staff Regulations of Officials

and Conditions of Employment of other servants).

b) usko surađuje s institucijama u cilju ustanovljavanja budućih potreba za osobljem

prema potrebama institucija te priprema i implementira/primjenjuje programe

[1] „Reforming the Commission“ – A White Paper COM/2000/0200 final

2

natječaja kako bi se potrebe institucija zadovoljile u odgovarajućem vremenskom

roku.

c) razvija metode i tehnike odabira osoblja, na osnovi primjera dobre prakse, a u

skladu sa zadanim profilima zacrtanim za pojedinačne kategorije zaposlenika

institucija EU.

d) vodi i nadzire uporabu liste s imenima kandidata, ustanovljene na osnovi

interinstitucionalnih natječaja.

e) podnosi godišnja izvješća o svojim aktivnostima europskim institucijama.

Vrste zaposlenja i kategorizacija radnih mjesta u institucijama EU

Postoji više modaliteta rada za institucije EU, ovisno o vrsti ugovora, a vrsta ugovora opet

ovisi o načinu regrutiranja. Naime, da bi netko postao službenik neke institucije EU, mora

proći natječaj za zaposlenje, tzv. concours, kojeg organizira EPSO. Za razliku od njih, stažisti

ne prolaze ovakvu natječajnu proceduru, već ih institucije primaju isključivo na osnovi

njihovih pisanih molbi i životopisa. Također, i osoblje (staff) zaposleno na temelju ugovora

(privremeni ugovorni zaposlenici) prolaze jednu vrstu testiranja, no s nešto blažim kriterijima

u odnosu na concours.

Kategorije zaposlenja i radnih mjesta u institucijama EU

U institucijama EU postoji nekoliko kategorija zaposlenja, kao i nekoliko kategorija radnih

mjesta pa tako razlikujemo:

- stalno zaposlene službenike EU koji se pak dijele na dvije razine:

o asistente (AST) i

o administratore (AD), čija su podvrsta još i administratori-lingvisti (ADL) i

- privremene i ugovorne djelatnike institucija EU.

No, postoje i skupine zaposlenja koje, tehnički gledano, nisu „EU zaposlenja“, no

predstavljaju značajne kategorije već i samom svojom brojnošću, ali i posebnim statusom pa

zaslužuju da ih se spomene. To su:

- upućeni nacionalni stručnjaci

- asistenti zastupnika u Europskom parlamentu

- stažisti

3

Stalno zaposleni djelatnici institucija i tijela EU

Da bi postali službenici institucija i tijela Europske unije, kandidati moraju proći natječaj koji

organizira EPSO, tzv. concours.

Stalno zaposleni djelatnici dijele se na dvije glavne kategorije, nazvane asistenti (skr. AST) i

administratori (skr. AD). Ponekad se može čuti kako postoji još i kategorija administratora –

lingvista, no može se slobodno reći kako se zapravo radi o potkategoriji administratorske

razine, koja se od glavne kategorije razlikuje samo po zadaćama koje se pred njih postavljaju

i u pogledu poznavanja stranih jezika.

Asistenti (AST)

Asistenti se obično zapošljavaju za obavljanje tzv. poslova podrške: tajničkih,

administrativnih, financijskih, komunikacijskih i sličnih poslova. Imaju važnu ulogu u

funkcioniranju institucija, na primjer na području financija, administracije te upravljanja

ljudskim resursima. Prevedeno s jezika natječajne dokumentacije natječaj za AST 1 znači da

se radi o potrebi za djelatnicima srednje stručne spreme, bez radnog iskustva, dok natječaj

kojim se traži AST 3 znači da se opet radi o djelatnicima srednje stručne spreme, ali ovoga

puta s radnim iskustvom. Razina asistenta proteže se od AST 1 do AST 11. Zapošljavanje

novih djelatnika vrši se samo na razinama AST 1 i AST 3, dok se ostale razine mogu doseći

napredovanjem unutar ove kategorije. No, nije neuobičajeno da se za poslove asistentske

razine javljaju i osobe s fakultetskom naobrazbom. Naime, konkurencija za poslove

administratorske razine je ponekad tako jaka, da se neki kandidati odlučuju za sporiji, ali

možda sigurniji put. Ulaze u institucije kao asistenti, rade i postupno napreduju, do

administratorske razine. Da li je taj put dobar ili loš, ovisi o osobnoj procjeni svakog

kandidata.

Administratori (AD)

Razina administratora je najviša moguća službenička razina u institucijama. Za nju je

potrebna visoka stručna sprema, no na natječaj se mogu javiti i osobe koje u trenutku

raspisivanja natječaja imaju status apsolventa. Do trenutka kada se od kandidata zatraži

puna dokumentacija, kandidat mora imati potvrdu o završenom školovanju za kategoriju u

kojoj se natječe. Administratori se zapošljavaju na poslovima draftiranja politika, vođenja

dosjea, provođenja analiza i pružanja stručnih savjeta. Mogu se baviti praćenjem

4

zakonodavnog procesa unutar EU ili predstavljati svoju instituciju na međunarodnim

forumima, baviti se inspekcijskim nadzorom koji EU provodi nad nekim područjem ili voditi

znanstvene projekte. Potrebno je naglasiti kako postoji širok raspon poslova za osobe sa

sveučilišnom diplomom s područja javne uprave, prava, financija, ekonomije, komunikacije.

Zaposliti se mogu i osobe s kvalifikacijama s područja prirodnih znanosti, npr. u

odgovarajućim Glavnim upravama unutar Europske komisije, specijaliziranim agencijama ili

istraživačkim centrima EU.

Osoba visoke stručne spreme bez radnog iskustva može se natjecati za radna mjesta

označena kao AD 5, dok se osobe istih kvalifikacija, koje posjeduju radno iskustvo natječu za

radna mjesta razine AD 6. Razina načelnika[2] zahtijeva minimalno razinu AD 9. Za više

upravljačke funkcije[3] zahtijeva se minimalno razina AD 12. Najviša razina koju administratori

mogu postići je AD 16, što je ujedno i najviša razina u hijerarhiji službenika EU. Sami

povjerenici u Europskoj komisiji ne potpadaju pod ovu shemu, kao ni zastupnici u Europskom

parlamentu.

Administratori - Lingvisti (ADL)

Kao što je već spomenuto, ovo nije prava kategorija, već se prije može reći kako se radi o

potkategoriji unutar kategorije administratora. Naime, administratori – lingvisti uživaju sve

pogodnosti kao i sami administratori, npr. primaju istu plaću i imaju iste uvjete zapošljavanja,

no razlika se zamjećuje u uvjetima za zaposlenje i načinu njihova testiranja. Administratori –

lingvisti natječu se za poslove prevođenja, te stoga ne čudi da je uvjet za njihov primitak

poznavanje, uz materinji, još dva strana jezika, od kojih barem jedan mora biti jedan od

radnih jezika EU, dok je za administratore dovoljno poznavanje jednog radnog jezika EU.

Također, iako je općeniti princip da EPSO na testiranjima ne ispituje kvalifikacije stečene

školovanjem, već samo kompetencije, ovo pravilo ne vrijedi za buduće prevoditelje. Njihovo

znanje stranih jezika, kao i vladanje materinjim, pažljivo se testira i ocjenjuje. Za pisano

prevođenje (translation) potrebna je potvrda o završetku trogodišnjeg sveučilišnog studija, a

za tumače (interpretation) potrebna je završena škola za tumače ili profesionalno iskustvo.

Važno je napomenuti kako prevoditelji moraju temeljito poznavati svoj materinji jezik, jer se

jedan dio testiranja odnosi i na to.

[2] U institucijama EU: Head of unit [3] U institucijama EU: Senior managers

5

Privremeni i ugovorni djelatnici

Privremeni i ugovorni djelatnici (engl. Temporary Agents, Contract Agents) kao što im naziv

govori, rade na osnovi ugovora o zapošljavanju, na svim vrstama poslova, bilo da se radi o

administrativnim ili o policy-making poslovima. Na primjer, poznato je kako razne agencije

Europske unije, smještene u više država članica, nude gotovo isključivo ugovore o

zapošljavanju na određeno vrijeme. Oni se zaključuju na vrijeme do tri godine, s

mogućnošću jednog produljenja.

No, EU zapošljava velik broj privremenih i ugovornih djelatnika, bilo da bi zamijenili djelatnike

na dužim bolovanjima, ili radi popunjava novih mjesta nastalih zbog privremenog povećanja

opsega poslova. Za te vrste zaposlenja, EPSO s vremena na vrijeme, a s obzirom na

dostavljene informacije o takovim potrebama iz samih institucija, organizira postupak

testiranja za zapošljavanje ugovornih djelatnika, tzv. Contract Agent Selection Test (CAST).

CAST se još organizira i za državljane države koja tek pregovara o članstvu u Uniji, a u

trenutku kada institucije procijene kako će im za potrebe dovršetka pristupnog procesa

trebati stručnjaci upravo iz te države. Tada se najčešće radi o zapošljavanju prevoditelja,

pravnika, pravnika-lingvista i sličnih profila. Budući ugovorni djelatnici testiraju se u ranijoj

fazi pristupnih pregovora, a cilj je dobiti čvrstu listu osoba koje su zainteresirane za rad u

institucijama EU. Ugovorno osoblje može biti i državljanin zemlje koja nije članica EU; kao na

primjer, lokalno osoblje koje je zaposleno u delegacijama EU u trećima državama. Ugovorno

osoblje zapošljava se na točno određena vremenska razdoblja (od 6 do 12 mjeseci) s

mogućnošću obnove ugovora do maksimalno tri godine.

Upućeni nacionalni stručnjaci

Upućeni nacionalni stručnjaci (engl. Seconded National Expert - SNE ili fr. Expert National

Détaché - END) su osobe koje rade u institucijama, ili češće agencijama EU, ali su formalno i

dalje zaposlene u nacionalnoj administraciji, odnosno tijelima državne uprave, države iz koje

dolaze. Obavljaju iste ili slične poslove kao i zaposlenici institucija, doprinoseći svojom

neupitnom stručnošću, ali i stavom njihove države članice prema određenoj problematici.

Izdvojeni nacionalni stručnjak dakle, bez obzira na rad koji obavlja u instituciji ili agenciji EU,

ostaje cijelo vrijeme djelatnik tijela državne uprave koje mu tijekom tog rada isplaćuje plaću

te osigurava zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dok mu institucija gdje radi može

isplaćivati dnevnice za pokrivanje troškova života i rada u inozemstvu. Ovi stručnjaci uvijek

se zapošljavaju na određeno vrijeme, od šest mjeseci do najviše četiri godine. Institucije i

6

agencije objavljuju pozive za popunom ovih radnih mjesta preko stalnih predstavništava

država članica pri EU.

Budući da za ovu kategoriju radnih mjesta nije potreban prethodni prolazak concours-a, a ne

postoje ni formalna pravila o „ravnomjernoj geografskoj zastupljenosti“, jer se izdvojeni

nacionalni stručnjaci biraju prvenstveno zbog svoje stručnosti na određenom području, ovo je

također jedan od načina na koji bi se mogla osigurati adekvatna zastupljenosti hrvatskih

interesa, na područjima koja se ocijene kao ključna za Republiku Hrvatsku.

Asistenti zastupnika u Europskom parlamentu

S obzirom da su tek od lipnja 2009. i asistenti zastupnika u Europskom parlamentu dobili

status zaposlenika Parlamenta, a samim time i djelatnika jedne od institucija EU, potrebno ih

je ovdje spomenuti, iako u stvarnosti predstavljaju posebnu skupinu. Naime, njihovo

zapošljavanje ovisi isključivo o odabiru zastupnika. To znači da ne moraju proći EPSO-ov

postupak selekcije, odnosno concours. Također, broj radnih mjesta koja se na ovaj način

otvaraju je značajan: u ovom trenutku Europski parlament broji 754 zastupnika, a od 2014.

bit će ih 751, koji mogu imati jednog, dva ili čak tri asistenta, pa je procjena kako u ovoj

kategoriji postoji ukupno oko 1500 radnih mjesta. No, radi se isključivo o ugovornom

zapošljavanju na određeno vrijeme. Ovaj način zapošljavanja posebno je zanimljiv zbog

činjenice da nije usko nacionalno određen. Uz uvjet dobrog poznavanja jezika i stručnosti na

područjima koja su od interesa zastupnika, asistent iz Hrvatske može raditi za zastupnika u

Europskom parlamentu iz bilo koje države članice EU.

Stažisti (prema franc. riječi „stagiaire“)

Stažiranje u institucijama EU je vrlo popularan način stjecanja iskustva o institucijama i radu

u njima. Staž traje pet mjeseci, a mogu će ga je ostvariti u jednom od dva godišnja ciklusa:

prvi započinje 1. ožujka i traje do 31. srpnja, dok drugi počinje 1. listopada i traje do 28.

veljače sljedeće godine. Iako se na sam concours mogu prijaviti i apsolventi, preduvjet za

stažiranje je potvrda o završenom studiju.

Za razliku od stalnih i ugovornih radnih mjesta, stažiranje u institucijama i tijelima EU nije

regulirano kroz natječaje EPSO-a. Svaka institucija sama vodi postupak kandidiranja i

zapošljavanja svojih stažista, tako da se budući stažisti prijavljuju za stažiranje izravno

samim institucijama preko njihovih internetskih stranica. Najpopularnije je stažiranje u

Europskoj komisiji, koja u svakom ciklusu prihvati oko 600 stažista. No, stažirati se može u

institucijama, savjetodavnim tijelima, kao i u drugim tijelima i agencijama EU.

7

Stažisti u svom radu dobivaju zadaće iste vrste i složenosti poput onih koje dobivaju i

administratori (AD), a za vrijeme boravka u Bruxellesu dobivaju otprilike 800-1000 eura

mjesečno za pokrivanje troškova stanovanja i životnih troškova.[4]

Koje su prednosti stažiranja u institucijama? Prednosti su brojne, od onih neposrednih, kao

što je upoznavanje s budućim radnim okruženjem, institucijom ili tijelom EU, upoznavanje s

vrstom poslova koje administratori obavljaju, ali i one posredne, kao što je upoznavanje s

budućim kolegama i pretpostavljenima. Stažisti se tu upoznaju s brojnim drugim mladim

ljudima u sličnoj poziciji koji im mogu biti dragocjeni izvor informacija u trenutku kada se budu

natjecali za stvarna radna mjesta u institucijama.

Također, u prilog stažiranju u institucijama EU govori i činjenica da poslodavci, a pri tom se

ne misli isključivo na institucije EU, vrlo pozitivno reagiraju na podatak o stažiranju u

životopisima mladih ljudi. Stoga se može reći da im stažiranje u institucijama EU zapravo

pomaže u pronalaženju posla i povećava mogućnost zapošljavanja, kako u institucijama EU,

tako i izvan njih.

Natječaj za zapošljavanje u institucijama EU (concours)

Budući djelatnici institucija i tijela EU zapošljavanu se putem otvorenih natječaja, concours-a.

Natječaji su otvoreni za sve građane država članica EU koji zadovoljavaju specifične uvjete

natječaja. Postupak natječaja osmišljen je na način da svaki kandidat ima jednake

mogućnosti pokazati svoje sposobnosti uz poštivanje principa jednakog postupka prema

svima.

Važno je napomenuti kako pri zapošljavanju u institucijama i tijelima EU vlada pravilo

ravnopravnosti i nediskriminacije, što znači da nema nikakvih ograničenja ni predrasuda

vezanih uz spol, rasu, etničku ili drugu pripadnost, jezik, vjeru, pripadnost nacionalnim

manjinama, invalidnost, godine starosti ili spolnu opredijeljenost kandidata.

Kandidati koji uspješno prođu natječajni postupak uvrštavaju se na tzv. reserve list, to jest

popis uspješnih kandidata s kojeg institucije izabiru one koji najbolje odgovaraju njihovim

potrebama, u trenutku kada im to odgovara. Cilj concours-a nije popunjavanje specifičnog

radnog mjesta, već dobivanje popisa osoba raspoloživih za zapošljavanje.

U okviru postupka odabira kandidati se susreću sa selekcijskom komisijom u kojoj se nalaze

stručnjaci za područja na koja se natječaj odnosi. Njihova je zadaća ocjenjivanje, ne samo

znanja kandidata, već i njihovih temeljnih kompetencija.

Temeljem reforme procesa odabira do koje je došlo 2010., natječaji se organiziraju:

- jednom godišnje za svaku skupinu (AST, AD ili ADL)

[4] I „Staff Regulations“ razlikuju ovu vrstu isplata, pa se na ovom mjestu govori o dodatku („allowance“) a ne o plaći („salary“).

8

- pojedinačno, za popunjavanje specifičnih potreba neke institucije ili agencije za

stručnjacima određenog profila (odnosi se na neka specifična, usko specijaliziranja

zanimanja).

Što se Republike Hrvatske tiče, prvi će concours ili concours-i biti otvoreni samo za hrvatske

građane, kako bi se popunio određeni broj radnih mjesta namijenih građanima Republike

Hrvatske. Iako pri zapošljavanju u institucijama EU ne postoje nacionalne kvote stricto

sensu, poštuje se princip „ravnomjerne geografske zastupljenosti“. Nakon prvih natječaja

„rezerviranih“ samo za građane Republike Hrvatske, hrvatski će građani moći sudjelovati u

svim budućim natječajima, ravnopravno sa svim ostalim građanima država članica EU s istim

kvalifikacijama.

Uz to, uvjeti koje kandidati moraju zadovoljiti kod raspisivanja „nacionalnog“ natječaja su

sljedeći:

- moraju biti državljani RH

- moraju znati najmanje jedan od tri radna jezika EU: engleski, francuski ili njemački, na

kojima se odvija testiranje i polažu ispiti, i na kojem će se voditi korespondencija

tijekom natječaja.

- prevoditelji, uz hrvatski, moraju poznavati bar dva službena jezika EU, od kojih jedan i

radni jezik u institucijama EU.

- moraju temeljito poznavati hrvatski jezik kao glavni jezik, jer će se jedan dio testiranja

odnositi i na ovo područje.

Pravilo je da kada se državljani neke države zaposle u europskim institucijama oni postaju

službenici EU i moraju se ponašati sukladno tomu, to jest prvenstveno braniti interese EU i

institucije u kojoj rade.

Postupak zapošljavanja u institucijama EU i njegove faze

Kako bi u glavnim crtama upoznali buduće kandidate s postupkom zapošljavanja u

institucijama EU, donosimo kratak pregled osnovnih koraka u tom postupku, kao i njihove

međufaze. Glavne etape su sljedeće:

1) Objava natječaja

2) Postupak prijave na natječaj

3) Predselekcijski postupak – računalno testiranje (Computer-based Testing)

4) Centar za procjenu kandidata (Assesment Centre)

5) Popis uspješnih kandidata (Reserve list)

6) Predodabir uspješnih kandidata (Flagging)

9

Objava natječaja

Zapošljavanje stalno zaposlenih službenika u svim institucijama i tijelima EU provodi se

preko javnog natječaja, tzv. concoursa, što je naziv koji se udomaćio u svim jezicima država

članica. Jedino tijelo ovlašteno za provođenje testiranja potencijalnih kandidata, kao i njihovo

zapošljavanje u svim institucijama i tijelima Unije je Europski ured za odabir osoblja (engl.

European Personnel Selection Office – EPSO). Na njihovim internetskim stranicama[5] mogu

se pronaći i sve objave o novim natječajima za radna mjesta u institucijama u sekciji EU

Jobs, ali i natječaji za privremena (temporary jobs) i ugovorna zaposlenja (contract jobs) koja

se nude u institucijama i ostalim tijelima Unije. Također, službena objava natječaja može se

pronaći u tzv. C-seriji službenog lista Europske unije - Official Journal (OJ).

Postupak prijave za natječaj

Postupak prijave na EPSO-ov natječaj sastoji se od dva koraka:

1. računalna (on-line) prijava

2. podastiranje svih dokumenata i potvrda o kvalifikacijama i edukacijama koje je

kandidat naveo u on-line prijavi. Ovaj korak se poduzima tek kada to od kandidata

zatraži EPSO, ne ranije.

Prvi preduvjet za ostvarivanje on-line prijave je otvaranje osobnog EPSO računa.[6] Osobni

EPSO račun je elektronski zapis s osobnim podacima svakog kandidata kojeg stvara sam

kandidat prilikom prijave za određeni natječaj. Dapače, i na internetskim stranicama EPSO-a

kandidatima se savjetuje da svoj osobni EPSO račun otvore i prije same prijave za neki od

natječaja, odabirom ponuđene opcije na EPSO-ovim internetskim stranicama. Jedini

preduvjet za otvaranje računa je posjedovanje valjane adrese elektroničke pošte. Važno je

napomenuti kako svaki kandidat može imati samo jedan osobni EPSO račun. Preko njega

EPSO komunicira s kandidatima, on služi za pohranjivanje kandidatovih osobnih podataka, a

kandidat ga može, po potrebi mijenjati i ažurirati.

Po otvaranju vlastitog EPSO računa, kandidat treba ispuniti prijavu za natječaj i potvrditi je

do datuma navedenog u natječaju. Prije prijave na natječaj kandidat treba provjeriti posjeduje

li kvalifikacije koje se traže u navedenom natječaju.

U principu, kandidat se može prijaviti na više EPSO-ovih natječaja. Jedina iznimka od ovog

pravila su oni natječaji koji su objavljeni istoga dana, jer će i testiranja biti organizirana istog

dana. U tom slučaju kandidat mora odabrati samo jedan od tih natječaja.

[5] Službena stranice EPSO-a: www.europa.eu/epso/ i www.eu-careers.eu [6] Personal EPSO account

10

Natječaji za rad u institucijama i tijelima EU nikada ne spominju dobnu granicu za kandidate,

no godine za umirovljenje spominju se u Staff Regulations of the Officials.

Postupak predselekcije – računalno testiranje (Computer-based training) Od reforme postupaka selekcije 2010. godine, sustav testiranja kandidata ukida provjeru

faktografskog znanja o Europskoj uniji, a fokusira se na postupak provjere profesionalnih

kompetencija kandidata. Kompetencije koje se testiraju u predselekcijskom postupku, ali i u

Centru za procjenu kandidata u Bruxellesu, su sljedeće:

Kompetencija Način dokazivanja kompetencije Sposobnost analitičkog mišljenja i

rješavanja problema Identifikacija ključnih činjenica u okviru složenih

problema te iznalaženje kreativnih i praktičnih rješenja.

Učinkovita komunikacija Kandidat komunicira na jasan i precizan način, kako

usmeno tako i pisanim putem.

Usmjerenost na kvalitetu i rješenja Kandidat preuzima inicijativu i odgovornost kako bi

ostvario odlične rezultate unutar zadanih postupaka.

Učenje i razvoj Kandidat je sposoban razvijati i poboljšavati osobne

vještine i znanja o organizaciji u kojoj djeluje i šire.

Organiziranje rada i određivanje

prioriteta Kandidat je u stanju odrediti prioritete u radu,

prilagođava organizaciju posla kao bi bio što

učinkovitiji.

Otpornost Kandidat je i dalje učinkovit usprkos povećanom

opterećenju, dobro se nosi s organizacijskim

poteškoćama i prilagođava promjenjivom radnom

okruženju.

Rad s drugima Kandidat dobro surađuje s drugima, kako unutar

vlastite organizacije tako i izvan nje, poštuje različitost.

Sposobnost vodstva (Leadership)

(isključivo za AD pozicije): Kandidat upravlja i motivira ljude na ostvarenje ciljeva.

Sam predselekcijski postupak, to jest, računalno testiranje sastoji se od četiri vrste testova:

• Testovi verbalnog razmišljanja (Verbal Reasoning)

• Testovi numeričkog razmišljanja (Numerical Reasoning)

• Testovi apstraktnog razmišljanja (Abstract Reasoning)

• Testovi situacijske prosudbe (Situational Judgement Test)

11

Testiranje verbalnog i numeričkog te apstraktnog razmišljanja dio su selekcijskog postupka

koji je bio prisutan i u prethodnim verzijama testiranja, odnosno i prije reforme postupka

selekcije iz 2010. godine, dok je testiranje situacijske prosudbe kandidata posve novi dio

predselekcijske faze odabira kandidata.

12

Test verbalnog razmišljanja

Test je namijenjen provjeri sposobnosti kandidata da shvati složene tekstove, odnosno radi

se o klasičnim testovima razumijevanja pročitanog teksta (tzv. reading comprehension). Ova

vrsta testova poznata je kandidatima koji su već polagali npr. TOEFL testove. Trenutno, ovi

se testovi mogu polagati na tri radna jezika EU (engleskom, francuskom i njemačkom),

odnosno, za sada, test se ne može polagati na materinjem jeziku. Stoga se ovaj test može

smatrati i vrstom testiranja poznavanja stranog jezika, a ne samo vježbom verbalnog

razmišljanja.

Test numeričkog razmišljanja

Ovi testovi namijenjeni su testiranju sposobnosti kandidata da učinkovito analiziraju

numeričke podatke, primjerice na području statistike. Podaci mogu biti prezentirani u obliku

tablica, grafikona ili dijagrama. Zadaća je kandidata doći do traženog podatka uz pomoć onih

zadanih. Ponekad su zadaci tako osmišljeni da kandidat može neke od ponuđenih odgovora

eliminirati čistim logičkim promišljanjem.

Test apstraktnog razmišljanja

Test je namijenjen procjeni takozvane „fluidne inteligencije“ ili intuicije. Po svom formatu, ovi

testovi nalikuju na testove mjerenja kvocijenta inteligencije. Tipični testovi apstraktnog

razmišljanja sastoje se od nizova likova različitih oblika i boja (zapravo, radi se o crnoj, bijeloj

i više nijansi sive). Kandidat mora pronaći način na koji se zadani likovi i oblici „kreću“ na

prethodnim nizovima i odrediti koja od predloženih sličica najbolje nastavlja niz.

Test situacijskog prosuđivanja

Ovo je posve novi dio predselekcijske faze odabira kandidata. Princip kojim se vodi ovaj dio

predselekcijskog postupka je stavljanje kandidata u realnu, poslovnu situaciju i razmatranje

kandidatovih odgovora na te, realne izazove iz radnog okruženja. U situaciji koja je detaljno

opisana na početku zadatka, kandidat mora od ponuđenih odabrati najučinkovitiji i najmanje

učinkovit odgovor/reakciju u zadanoj situaciji. EPSO na temelju kandidatovih odgovora

stvara izvješće o kompetencijama svakog kandidata, detaljno navodeći kandidatove jake i

slabe strane unutar testiranih kompetencija. Ovo izvješće o kompetencijama poslužit će

EPSO-u prilikom testiranja kandidata na sljedećoj stepenici, u takozvanom Centru za

procjenu kandidata.

13

Centar za procjenu kandidata (Assessment Centre)

Samo najbolje rangirani kandidati iz prethodnog, predselekcijskog postupka pozivaju se na

daljnje testiranje u Centar za procjenu kandidata koji se nalazi u Bruxellesu. Važno je

napomenuti da EPSO snosi troškove putovanja i smještaja kandidata u Bruxellesu tijekom

testiranja.

Svrha testiranja u Centru za procjenu kandidata jest ispitivanje kandidata u okolini koja se

što je više moguće približava stvarnim, radnim situacijama kako bi se procijenile u

prethodnom poglavlju spomenute kompetencije. Stoga bi bilo ispravno reći da se zapravo

radi o evaluacijskom centru u kojem se procjena kandidata odvija tijekom jednog cijelog dana

(u nekim slučajevima i duže) tijekom kojeg kandidati obavljaju zadaće poput onih koje se

dodjeljuju zaposlenicima razine za koju se natječu. Evaluatori, koji su i sami zaposlenici

institucija, promatraju i ocjenjuju cijeli proces i ulogu kandidata u procesu. Osnova za

procjenu je rezultat koji je kandidat polučio na prethodnom testu situacijskog prosuđivanja,

odnosno izvješće o njegovim kompetencijama.

Kandidati koji prolaze testiranja za poslove asistentske razine, u Centru za procjenu

kandidata će dobiti tzv. E-tray excercise, što je elektronska verzija rješavanja ulazne pošte

čija je svrha testirati kandidatovu sposobnost određivanja prioriteta, organizacijskih

sposobnosti i komunikacijskih vještina. Sama vježba sastoji se od praćenja, u ovu svrhu

kreiranog, inboxa u koji tijekom vježbe neprestano dolaze nove elektroničke poruke s

privitcima, zahtjevi za sastancima i druge zadaće koje zahtijevaju aktivan pristup kandidata u

njihovom rješavanju.

Za razliku od relativno jednostavnih vježbi koje se zahtijevaju od asistenata, vježbe i

ocjenjivanje kandidata za poziciju administratora (AD) mogu trajati cijeli dan. Testiranje se

sastoji od sljedećih dijelova:

- studija slučaja,

- testiranje prezentacijskih vještina,

- simulacija rada u skupini te

- strukturirani intervju.

Obzirom na broj sudionika i organizaciju testiranja, redoslijed ovih vježbi može varirati, no svi

kandidati moraju proći sve vježbe.

14

Studija slučaja

Radi se o simulaciji situacije iz stvarnog radnog okruženja kojom se testira više kompetencija

kandidata, npr. sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja problema, sposobnost

komunikacije te usmjerenost na kvalitetu i rješenja.

Kandidat u ovoj vježbi dobiva materijale različite važnosti i iz različitih izvora, npr. prijedlog

Europske komisije po pitanju neke stvarne situacije, studiju o izvedivosti, uz veći broj manje

ili više važnih dokumenata, koje je potrebno prepoznati kao takve. Nakon određenog

vremena potrebnog za proučavanje materijala, kandidat mora sastaviti pismeno izvješće u

kojem će ukratko predstaviti srž problema i predložiti načine njegova rješavanja. Zadaća je

evaluatora procijeniti je li kandidat uspio prepoznati glavni problem i predložiti učinkovite

načine njegova rješavanja.

Testiranje prezentacijskih vještina

Kandidat dobiva veći broj dokumenata različite važnosti i mora ih logički obraditi te uobličiti u

kraću prezentaciju pred članovima ispitivačke komisije. Ponovno, tijekom jedne vježbe,

evaluatori imaju prilike procijeniti više vještina i kompetencija kandidata: sposobnost

analitičkog mišljenja i rješavanja problema, sposobnost jasne komunikacije, otpornost na

stres, rad s drugima.

Nije rijetkost da tijekom prezentacije članovi ispitne komisije pokušaju zbuniti kandidata

postavljanjem naoko nepovezanih pitanja, kao i glumljenom nezainteresiranošću ili nekim

drugim neočekivanim ponašanjem. Ne treba ni spominjati kako se očekuje da kandidat ne

samo vlada dodijeljenim mu materijalom, već i da ne „nasjeda“ na ovu taktiku ispitivača.

Simulacija rada u skupini

Ovaj dio testiranja kandidata organiziran je kao skupna vježba u kojoj manja skupina 4 - 6

kandidata dobiva zadaću postići konsenzus o nekom stvarnom i aktualnom pitanju Europske

unije u zadanom vremenu, usprkos činjenici da dodijeljene im uloge imaju oprečne interese.

Bez obzira na proklamirani cilj ove simulacije, a to je postizanje konsenzusa o nekom pitanju

u zadanom vremenskom roku, pravi cilj simulacije je psihološka procjena kandidata. Tijekom

simulacije rad svakog sudionika prati po jedan evaluator. Njihov je cilj procijeniti već

spomenutih 7+1 kompetencija kandidata: kako se nose sa stresom zbog kratkih rokova, jesu

li spremni na suradnju i kompromise, komuniciraju li na jasan način, a osobito imaju li

15

liderskih sposobnosti. Ovdje bi valjalo napomenuti kako jedino u ovom dijelu natječajnog

postupka određenu ulogu igra i poznavanje funkcioniranja i procesa donošenja odluka unutar

EU. Naime, iako EPSO više ne testira faktografskog znanje kandidata o EU, u simulaciji rada

u skupini poznavanje ustroja i rada institucija EU te procesa donošenja odluka predstavlja

prednost u odnosu na kandidate koji ne posjeduju ta znanja.

Strukturirani intervju

Zašto odabrati zaposlenje u institucijama i tijelima EU? Postoje brojne motivacije, no čini se

kako bi i sami kandidati, prije svega sebi samima, morali postaviti ovo pitanje. Počevši od

dobre plaće i dodatnih pogodnosti koje stoje na raspolaganju službenicima EU, primjerice

mogućnosti stručnog usavršavanja, učenja jezika, fleksibilnih radnih uvjeta, rada od kuće,

upisa djece u EU škole i vrtiće, gotovo uvijek je kod kandidata prisutna i želja za

sudjelovanjem u oblikovanju politika koje čine i koje će činiti ujedinjenu Europu. Pitanje

motivacije kandidata uvijek je prisutno u procesu natjecanja za radna mjesta u institucijama

EU, ponekad u predselekcijskom postupku, u dijelu situacijske prosudbe, a uvijek, bez

iznimke, u Centru za procjenu kandidata u Bruxellesu, osobito tijekom strukturiranog

intervjua. Upravo stoga, bilo bi korisno kada bi kandidati unaprijed promislili i formulirali svoje

stavove na temu motivacije za radom u institucijama EU kako bi tijekom intervjua izbjegli

nespretne formulacije (npr. „Moja najveća motivacija je visoka plaća u institucijama EU i

fleksibilni radni uvjeti.“) koje bi im mogle naškoditi u selekcijskom postupku.

Kandidati bi dobro učinili kada bi se pripremili i na pitanja samoevaluacije, („Zašto mislite da

ste baš Vi pogodan kandidat za ovo radno mjesto?“ ili „Koje su Vaše jake/slabije strane?“) u

cilju iznalaženja odgovora koji će imati pozitivan prizvuk, umjesto obrambenog stava koji bi

nehotice mogao izaći na površinu nakon nekog, naoko „neugodnog“ pitanja. Očekuje se i da

kandidat bude u stanju dati kraći opis svakog posla i radnog mjesta koje je naveo u svom

životopisu.

I na kraju dana, jer se gotovo sva testiranja u Centru za ocjenu kandidata odvijaju tijekom

samo jednog dana, u EPSO-u imaju jasnu sliku o kandidatu. Bez obzira na postignuti uspjeh

tijekom testiranja, svi kandidati na kraju procesa dobivaju neku vrstu osobne evaluacije,

takozvani „Competency pass“, povratnu informaciju o jakim stranama i kompetencijama

kandidata, kao i o onima na kojima kandidat još mora poraditi.

Popis uspješnih kandidata, tzv. „Reserve list“

16

Imena kandidata koji uspješno polože testove dolaze na tzv. reserve list. Reserve list pruža

institucijama EU uvid u broj dostupnih kandidata kao i njihove profesionalne profile. Nakon

sastavljanja popisa uspješnih kandidata, EPSO više nema utjecaja na postupak njihova

zapošljavanja u institucijama EU, već samo određuje kvotu, odnosno broj uspješnih

kandidata koje određena institucija može zaposliti. Rok „valjanosti“ ovih lista je godina dana,

no on po potrebi može biti produžen.

Sustav predodabira kandidata, tzv. „flagging“

Nakon što je završen postupak natječaja i imena kandidata se nađu na reserve list, institucije

mogu pregledavati profile kandidata kako bi identificirale one koji najbolje odgovaraju

njihovim potrebama. Kada uoče takve kandidate, institucija može zatražiti od EPSO-a da

stave oznaku interesa (tzv. „flag“) na profil kandidata. Sustav označavanja kandidata zasniva

se na bojama, pa tako:

Zelena: označava početni status svih kandidata. Ova oznaka znači da je kandidat dostupan

za razmatranje (od strane institucija) i eventualno zapošljavanje.

Žuta: znači da je neka institucija izrazila interes za zapošljavanje kandidata. Maksimalno

trajanje oznake je devedeset dana. Ako ne dođe do zapošljavanja, oznaka se vraća na

zeleno.

Narančasta: neka institucija ima u vidu zapošljavanje ovog kandidata, no želi prije toga

obaviti intervju s njim kako bi provjerili odgovara li on potrebama institucije. Također može

značiti da je institucija zatražila produženje maksimalnog trajanja oznake od devedeset dana.

Plava: poput žute, ova oznaka znači da je kandidat u postupku zapošljavanja, ali da je i prije

toga bio zaposlen u nekoj od institucija EU. (npr. asistent koji je prošao concours AD razine).

Crvena: znači da je kandidat u postupku zapošljavanja ili da je već zaposlen. Nakon

zapošljavanja ova oznaka ostaje sve dok je kandidat zaposlen u institucijama EU.

Siva: znači da kandidat trenutno nije dostupan za zapošljavanje zbog određenih (navedenih)

razloga.

Bez oznake: znači da kandidat više nije dostupan za zapošljavanje zbog posebnih razloga,

kao na primjer: kandidat je sam odustao od zapošljavanja; kandidat ne zadovoljava formalne

uvjete; kandidat iz drugih razloga ne može biti uzet u obzir kod zapošljavanja.

Zaključno, odabrani (flagged) kandidati mogu biti „rezervirani“ za potrebe određene institucije

do devedeset dana. Ako u tom roku institucija ne pristupi postupku zapošljavanja, oznaka se

uklanja i kandidat je ponovno na raspolaganju i ostalim institucijama za zapošljavanje[7].

[7] Usporedi: Baneth, Andras (2011). The Ultimate EU Test Book, Administrator (AD) Edition 2012.

John Harper Publishing, str. 35

17

Naposljetku, brzina i redoslijed zapošljavanja ovisi isključivo o potrebama institucija EU i

njihovim potrebama za popunjavanjem specifičnih radnih mjesta. Ne postoje pravne

garancije da će se svaki kandidat s reserve list zaista i zaposliti. Važno je napomenuti da EU

institucije biraju kandidate koje žele zaposliti, ali sami kandidati trebaju biti proaktivni u tom

procesu i, ukoliko se žele zaposliti u nekoj određenoj instituciji, moraju je i sami kontaktirati i

dati do znanja da žele baš u njoj raditi.

18

===================================================================== U nadi da smo ovim pregledom uspjeli pružiti ključne informacije o mogućnostima i načinima

zapošljavanja u institucijama, tijelima i specijaliziranim agencijama Europske unije, za više

informacija svakako preporučujemo konzultirati i proučiti internetske stranice EPSO-a

(www.eu-careers.eu), a za dodatne upite i pojašnjenja možete nas kontaktirati putem

elektronske pošte: obrazovanje@mvep.hr odnosno prijaviti se za sudjelovanje na

informativnim predavanjima o ovoj temi koja će se održati 3. srpnja 2012. u Ministarstvu

vanjskih i europskih poslova, Zagreb (ulaz Petrinjska 18a) s početkom u 10.00 ili u 17.00

sati. Dolazak na predavanja bit će moguć isključivo uz prethodnu prijavu čiji obrazac

ovdje prilažemo, te potvrdu od strane organizatora. Zahvaljujemo na suradnji.

=====================================================================

PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE NA INFORMATIVNOM PREDAVANJU NA TEMU

MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH GRAĐANA U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

Datum: utorak, 3. srpnja 2012. Mjesto: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Zagreb (ulaz: Petrinjska 18a)

Ime i prezime

Broj osobne iskaznice

Vrijeme (molimo označite željeni termin)

10.00 sati 17.00 sati

Prijavu možete proslijediti najkasnije do petka, 29. lipnja 2012. elektronskom poštom na adresu obrazovanje@mvep.hr . Dolazak na predavanje bit će omogućen nakon potvrde organizatora o zaprimljenoj prijavi i raspoloživom mjestu u dvorani. Zahvaljujemo na razumijevanju i suradnji.