Kasna antika na MediteranuIzmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru

Podjela Carstva• Teodozije – posljednji car jedinstvene

države• prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva

dijela – dvije upravne cjeline iste države• dvojica Teodozijevih sinova postaju

carevi:– istok: Arkadije (Konstantinopol)– zapad: Honorije (Milano, Ravenna)

• maloljetnim sinovima imenuje regente:– na istoku: prefekt Rufin – uskoro

zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magistermilitum)

– regent na zapadu: Vandal Stilihon –jedini magister militum

• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima

• istok: u Konstantinopolu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima

• sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada – razvijaju se u dvije samostalne države – Zapad u mnogo težem položaju

Teodozijev novac

Honorijev novac

Podjela Carstva• 395. g. Huni provaljuju u Malu Aziju s

istoka – prve hunske provale u Istočno carstvo

• 396. g. Vizigoti pod vodstvom Alariha – iz Mezije pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju

• zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militumza Ilirik

• 396. – 398. g.: Stilihon guši ustanak rimsko-berberskog stanovništva u SJ Africi

• Got Gainas – po nalogu Stilihona ubija prefekta Rufina – Arkadije poziva Gainasa na odgovornost

• Gainas se pridružuje pobunjenim Gotima – ulazi u Carigrad s gotskim četama

• nakon odlaska Gainasa i gotskih vojnika –

pobuna grañana protiv Gota – masakr u gradu: pobijeno 7 000 Gota – Gainasbježi – kasnije ga ubijaju Huni

Stilihon s obitelji

Arkadijev novac

Početak sloma na zapadu• 401. g. Alarih napada Italiju – Stilihon ga odbija

403. g. kod Verone – Vizigoti dobivaju novo zemljište uz Savu – plaća im se tribut

• zbog Alariha – Stilihon povukao vojsku iz Galije – posljedice: Vandali, Alamani, Svevi, Burgundi i Alani trajno probijaju limes i ulaze u Carstvo

• 405. Ostrogoti (Radagais) – prodiru preko Dunava i Alpa prema Italiji – pobijeñeni kod Firence – Radagais zarobljen i pogubljen

• Ravenna – zaštićena močvarom i lagunama –postaje novo carsko središte

• 408. g. – Arkadije umire – Stilihon želi ostvariti i stvarnu vlast na istoku

• senat i političke skupine protivne Germanima vrše pritisak na Honorija – Honorije pogubljuje Stilihona 408. g.

• Alarih 408. g. ponovno kreće na Italiju – traži novu zemlju u Noriku – ne uspijeva zauzeti Ravennu – grad štite i čete iz Istočnog carstva

• 410. g. – Vizigoti pljačkaju Rim – zarobljavaju Honorijevu sestru Galu Placidiju

• Alarih želi odvesti Vizigote u SJ Afriku – umire iste godine u južnoj Italiji – sahranjen u rijeci Busento kod Cosenze

Honorije

Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• prorimski orijentirani novi kralj Ataulf –

odvodi Vizigote iz Italije u južnu Galiju –ženi se Galom Placidijom u Narbonni

• Vandali, Svevi i Alani – naseljavaju se 411. g. u Hispaniji – faktični kraj rimske vlasti u Hispaniji

• novi magister militum Konstancije –pacificira Galiju – sporazumi s Francima i Burgundima o naseljavanju 413. g. –Franci oko Triera, Burgundi oko Wormsas obje strane Rajne

• uspostavlja mir u Carstvu svedenom na Italiju, Siciliju, dio Ilirika i manje dijelove Galije, Hispanije i SJ Afriku

• Konstancije se ženi Galom Placidijomnakon Ataulfove smrti – sin Valentinijan –budući zapadni car (Valentinijan III.)

• Honorije imenuje Konstancija suvladarom – istočni car Teodozije II. se protivi –Konstancije umire 421. – Honorije umire 423. g. – bez carskog nasljednika Mauzolej Gale Placidije u Ravenni

Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• nove borbe za vlast na zapadu – senat

izabire dvorskog pravnika Ivana za cara –423. – 425. g.

• ist. car Teodozije II. – odreñuje 425. g. Valentinijana III. za cara – majka Gala Placidija postaje regentica do njegove punoljetnosti

• uz nju: magister militum Aecije (429. –452. g.) – održava zapadno Carstvo na životu

• 429. g. Vanadali (Geiserih) se prebacuju u SJ Afriku iz Španjolske – od 439. g. kraljevstvo u Kartagi – razvijaju mornaricu – gusarenje i pljačka mediter. obala

• Aecije odražava dobre odnose s Hunima i Germanima – 436. g. uz pomoć Huna pobjeñuje burgundskog kralja Guntherakoji je prekršio savez s Rimom

• Burgundi preseljeni uz Rhônu i Saônu –na bivši burgundski teritorij useljavaju Alamani

• Franci – rimski federati u SJ Galiji –Klodion i Hilderik

Teodozije II.

Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• 441. – 445. g.: Huni (Atila i Bleda) napadaju

Istočno carstvo – prodor preko Dunava do Carigrada

• osvojeni Singidun, Nais, Serdika i Filipopol –poraz dviju carskih vojski – Teodozije II. prisiljen plaćati tribut u zlatu

• Atila se okreće na zapad – preko Panonije, Norika i Germanije – napad na Galiju

• Aecije poražava Hune, Ostrogote i Gepide 451. g. na Katalaunskim poljima – uz pomoć Vizigota (Teodorik I.), Burgunda, Franaka i Alana

• 452. g. Atila prodire u Italiju – uništava Akvileju – Atilu od napada na Rim odvraća papa Leon I. kod Mantove

• Gala Placidija umire 450. – iste godine umire Teodozije II. na istoku – Marcijan novi car na istoku – do 457. g.

• 454. g. ubijen Aecije – 455. svrgnut i ubijen Valentinijan III. – početka kraja Zap. carstva

• germanske države na zapadu:– Vizigoti vladaju područjem od Loire do Gibraltara– Vandali iz SJ Afrike pljačkaju Rim 455. g.: odvode

udovicu i kći Valentinijana III.– Burgundi se šire na jug: zauzimaju Lyon

Atila

Bitka na Katalaunskim poljima

Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• Istočno carstvo – unutarnje borbe za vlast i

borbe s Ostrogotima – ne može pružiti pomoć Zapadnom carstvu

• novi caru Rimu – senator Petronije – do 457. g. – beznačajan vladar

• nasljeñuje ga Majorijan (457. – 461. g.) –neuspjeli pohod protiv Vandala

• magister militum Ricimer postavlja Libija Severa (461. – 465. g.) – beznačajan vladar

• 465. – 472. g.. Antemije – istočnorimski vojskovoña – novi car na zapadu

• na istoku: Leon (Lav) I (457. – 474. g.) –zajedno s Zap. carstvom: još jedan neuspio pomorski pohod protiv Vandala

• 472. g. Antemije ubijen – car Anicije Olibrije(472. – 474. g.) – smaknuo Ricimera

• 474. – 475. g. Julije Nepot – preživio pad Zapadnog carstva u Diokl. palači do 480. g.

• 475. – 476. g. – vojskovoña Orest instalira svog sina Romula Augustula u Ravenni –zbog uskraćivanja podjele zemlje germanskim vojnicima – skirski knez Odoakar zbacuje s prijestolja RomulaAugustula 476. g.

• Istočno carstvo ga priznaje kao patricija i carskog namjesnika u Italiji

Novac Romula Augustula

Granice Carstava 476 g.

Kultura kasnog carstva

• kršćanstvo – sve više pripadnika zajednice – sve utjecajnije u 3. st.

• progoni u 3. st. – kulminacija poč. 4. st. – Dioklecijan i Galerije – protivljenje carskom kultu

• 313. g. Milanski edikt – poganski kultovi su sve više potisnuti – kršćanstvo sve više vezano uz državu

• crkvi su vraćena crkvena dobra –biskupi stječu senatorske povlastice

• Konstantin Veliki poklanja papi Lateransku palaču za sjedište – temelj kasnije crkvene vlasti i države

• kršćanstvo sve više utječe na svakodnevni život

– ukida se smrtna kazna pribijanjem na križ 315. g.

– 319. g. službena zabrana privatnih poganskih žrtava

– 325. g. zabranjene gladijatorske igre– iz opticaja se povlači novac s

poganskim simbolima– smanjuje se pravo raspolaganja i

kažnjavanja nad robovima

Pozlaćeno stakleno dno – Sv. Petar i Pavao

Kultura kasnog carstva• 325. – 1. ekumenski koncil u Niceji – osuda

arijanstva – spor oko Svetog trojstva –podjela na arijanski istok i zapad sklon nicejskom tumačenju

• kršćanski pisci: Jeronim iz Stridona (345. –420. g.), Aurelije Augustin (354. – 430. g.)

• 4/5. st. – uspostava redovništva – Benedikt iz Nursije – benediktinci

• car Teodozije – odriče se svih poganskih ostavština – kršćanstvo postaje državna religija – zabrana poganskih kultova –razaranje i uništavanje poganskih hramova

• 381. g. – 2. ekumenski koncil u Carigradu –Carigrad postaje sjedište crkve u Ist. carstvu – potvrda nicejskih zaključaka

• 431. – 3. koncil u Efezu – osuda nestorijanstva

• 451. – 4. koncil u Kalcedonu – osuda monofizitizma – začetak raskola istoka i zapada

• papinstvo u Rimu preživljava kraj Zapadnog carstva – odvojeni kršćanski zapad i istok –sve jača podjela – obilježje srednjeg vijeka Sv. Aurelije Augustin

Kultura kasnog carstva• graditeljstvo – novi uzlet u 4. st.• Dioklecijan – izgradnja palače u Splitu –

elementi luksuzne vile i vojnog logora• upotreba okruglog luka i bačvastog svoda -

česta gradnja opekom• Konstantinovo vrijeme i kasnije – izgradnja

velikih višebrodnih kršćanskih bazilika – Sv. Petra, Sv. Ivan Lateranski – crkve u Konstantinopolu

• u Ravenni – intenzivna izgradnja crkava za vrijeme Gale Placidije

• u Siriji – bazilike s dva zvonika – uzor u srednjem vijeku – križarski kontakti sa Sirijom

• prilikom gradnji koriste se kameni elementi starijih grañevina – stupovi, kapiteli, arhitravi

• kiparstvo – reljefi: kršćanski sarkofazi –naracija – mitski, poganski prikazi često kombinirani s prikazima iz Starog i Novog zavjeta

• Konstantinov slavoluk – neposrednost prikaza cara – obraća se izravno promatraču

• slikarstvo – razvoj mozaičke umjetnosti –kršćanski prikazi iz apsida i luneta crkava u Rimu i Ravenni Konstantinov slavoluk u Rimu

Konstantinova bazilika Sv. Petra

Kultura kasnog carstva• pjesništvo i književnost:

– Prudencije (348. – 405. g.): prvi kršćanski pjesnik – Psychomachie

– Grgur Nazijanac, Efrem Sirijac – himne– biskup Ambrozije 370. g. uvodi pjevanje

orijentalnih himni na Zapadu

– klasicistička obnova – Kvint Aurelije Simah: poganske rimske tradicije – Simahov krug

– Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije –pripadnik Simahovog kruga

• povjesničari:– Amijan Marcelin (310. – 395. g.) – Sirijac –

piše na grčkom – 31 knjiga rimske povijesti – do bitke kod Hadrijanopola 378. g.

– Eutropije (sredina 4. st.) – posvećuje Valentu svoju rimsku povijest – korisne informacije za 3. i 4. st.

– Euzebije (260. – 339. g.) – biskup u Cezareji(Judeja) – “Povijest crkve” i “Konstantinov život” –

– Zosim (kraj 5. – rano 6. st.) – Historia Nova– povijest Carstva do pljačke Rima 410. g.

Res Gestae – Amijan Marcelin

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vandali• Vandali – zajedno sa Svevima i Alanima – oko 400.

g. pomiču se pred Hunima prema zapadu iz porječja Tise – 406. pod Gunderihom prelaze Rajnu – pobjeñuje Franke – ulaze u Galiju

• 408. g. odlaze u Hispaniju – 411. Honorije im daje Hispaniju kao federatsku zemlju – Hasdinzi i Svevi u Galiciji – Silinzi u Andaluziji – Alani na jugozapadu Piren. poluotoka – početak meñusobnih borbi

• Vizigoti na rimski nagovor uništavaju Vandale na sjeveru – Svevi takoñer ratuju protiv Vandala –Vandali potisnuti na jug k Alanima – udružuju se

• osvajaju pomorske gradove – grade flotu – 429. g. Geiserih vodi Vandale i Alane preko Gibraltara – oko 80 000 ljudi – osvajaju SJ Afriku – Kartaga osvojena 439. g. – uspostava kraljevstva – Rim im priznaje neovisnost i suverenitet 442. g.

• rast vandalske pomorske moći – pljačkanje obala i gusarenje – osvajaju Baleare, Korziku i Sardiniju –455. g. pljačkaju Rim

• neuspjeli ratovi dvaju Carstava protiv Vandala –priznati od Ist. Carstva 474. g. – “vječni mir”

• 477. g. Geiseriha nasljeñuje sin – apsolutistička monarhija – nema izbora vladara – polagano slabljenje vandalske moći

• vandalsko kraljevstvo pada 533. g. – osvojeno od Justinijanovog vojskovoñe Belizara

Vandali pljačkaju Rim

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Burgundi• 413. g. – u okolici Wormsa –

plemenski savez pod kraljem Gundaharom

• 436. Aecije uništava njihovu državu zbog pokušaja širenja prema Belgiji (Galiji Belgici) – 443. g. preseljeni u Savoju i uz rijeke Rhônu i Saônu

• širenje države u borbama s Alamanima i Francima – osvajaju Lyon (Lugdunum) – novi glavni grad

• Gundobad (490. – 516. g.) – savez s Istočnim carstvom i Teodorikovomdržavom – ratovanje s Francima

• Gundobad mijenja stranu – prelazi Francima (Klodvig) – rat s Vizigotima i Ostrogotima

• nasljeñuje ga Sigismund (516. –523. g.) – Burgundi postaju katolici (prije arijanci) – obnova neprijateljstva s Francima –Sigismund gine u ratu protiv njih

• 532. g. bitka kod Autuna – konačni poraz Burgunda pod Godomerom –franački kralj Teudebert I. pripaja burgundsku državu Franačkoj

Karta burgundskog kraljevstva

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• 410. g. Ataulf – vodi Gote iz Italije –

naseljavaju se u južnu Galiju –Narbonne: glavni grad – ženi se Galom Placidijom (Honorijeva sestra)

• neuspjeli pregovori s Rimom: novi rat –magister militum Konstancije ih tjera na jug – Vizigoti osvajaju Bracelonu –415. Ataulf ondje ubijen

• nasljeñuje ga brat Valija – sporazum s Honorijem: potiskuju Vandale i Alane –Honorije im daje područje izmeñu Loirei Garonne – centar u Tolosi (Tolouse) – “toloska država” (418. – 507. g)

• 451. g. Teodorik I. pogiba kao Aecijevsaveznik protiv Huna na Katalaunskimpoljima

• 462. g. Teodorik II. osvaja Galiju Narbonensis (pristup na more) – do 475. g. Vizigoti osvajaju veći dio Pirenejskog poluotoka – osim svevskeGalicije i baskijskih krajeva

• nakon 480. g. Vizigoti osvajaju Arles i Marseille – najveći opseg države pod Eurihom (466. – 484. g.)

Vizigotsko kraljevstvo oko 500. g.

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• sve veći pritisak Franaka i Burgunda – 507. g. bitka

kod Vougléa u blizini Poitiersa – Klodvig pobjeñuje Alariha II. – Alarihu su pomoć poslali Ostrogoti(Teodorik Veliki) – Alarih pogiba u bici

• Vizigoti gube sva područja u Galiji – osim obalnog područja od Rhône do Pireneja (Galija Narbonensis) – sačuvano uz pomoć TeodorikaVelikog

• težište države se premješta u Kastiliju – novi centar države postaje Toledo – “toledska država”

• Justinijan zauzima samo dio Andaluzije i Cordobu –Vizigoti to uspijevaju ponovno osvojiti u 80-im godinama 6. st. za vrijeme cara Mauricija

• Romani i Vizigoti se sve više miješaju – polako se gube razlike – preuzeta kasnorimska uprava i porezni sistem

• apsolutna monarhija organizirana po uzoru na istočnorimsku – potisnuto germansko izborno kraljevstvo

• tijekom 7. st. Vizigoti postaju katolici – nestanak arijanstva

• proglašen Lex Romana Visigothorum (Rekesvint: 649. – 672. g.) – uveden jedinstveni pravni sustav za Gote i Romane – pospješeno asimiliranje

• država sve slabija od kraja 7. st. – 711. g. osvajaju je Arapi Zavjetna kruna kralja Rekesvinta

Barbarsko naseljavanje i njihove države – Franci• Franci – početkom 5. st. prodiru u Galiju

preko donje Rajne• Klodion – prvi utvrñeni merovinški knez

– prodire do Somme – Aecije ga prisiljava da prizna rimsko vrhovništvo

• njegov nasljednik Hilderik vlada u Tournaiju – do 482. g.

• Hilderikov sin Klodvig I. (482. – 511. g.) – osloboñenje od rimske vrhovne vlasti – samostalna franačka država

• širenje na jug i istok – pobjeda nad Siagrijem 486/487. g. kod Soissonsa –Siagrije: sin rimskog namjesnika Egidija– uzeo titulu “rex Romanorum”

• pobjeda nad Alamanima 497. g. –uključeni u franačku državu

• 499. g. u Reimsu – Klodvig i 3 000 njegovih vojnika prihvaćaju katoličanstvo – stječe naklonost crkve i pape

• 507. pobjeda nad Vizigotima –Vizigotima oteta Akvitanija – od Loire do Garonne

• Klodvig umire 511. g. – ostavlja snažnu državu četvorici sinova – sinovi nastavljaju širenje države – franačka države opstaje do polovice 9. st.

Mač – arheološki nalaz iz Hilderikove grobnice u Tournaiju

Klodvigovo pokrštenje

Europa oko 526. g.

Italija nakon 476. g.• Odoakar vlada u Italiji nakon 476. g. u svojstvu

namjesnika Istočnog carstva – zapravo samostalno – uz podršku rimskog senata i pape Feliksa III.

• 480. g. ubijen Julije Nepot – Dalmacija priključena Odoakarovoj državi

• Istočni Goti (Ostrogoti) – napuštaju federatskuzemlju u Panoniji – kreću se po Balkanskom poluotoku pod vodstvom Teodorika

• car Zenon (474. – 491. g.) dodjeljuje im zemlju u donjoj Meziji – Ostrogoti i dalje predstavljaju opasnost za Istočno carstvo

• Zenon daje Teodoriku titulu magister militum –navodi ga da napadne Odoakara

• 489. g. – Teodorik prodire u Italiju – pobjede na Soči i kod Verone – 490. na rijeci Addi

• Odoakar se povlači u Ravennu – nakon dvije i pol godine opsade – predaje se 493. g. na prevaru – ponuñena mu zajednička uprava s Teodorikom – nakon predaje pogubljen

• od 493. g. – Teodorik vlada Italijom, Dalmacijom i južnom Panonijom kao patricij Istočnog carstva – istočnogotska država je u državnopravnom smislu dio Istočnog carstva

Romul Augustul predaje krunu Odoakaru

Ostrogotska država• Teodorik Veliki (493. – 526. g.) – prijateljske veze

s Carigradom – izgrañuje sustav saveza s ostalim germanskim državama – nastoji uspostaviti ravnotežu sila izmeñu Carigrada i Germana

• u Italiji – Goti naseljeni uglavnom na sjeveru – na jugu ih gotovo uopće nema

• odvojeni od domaćeg romanskog stanovništva –germansko i rimsko pravo – zabrana meñusobnih ženidbi – arijanstvo i katoličanstvo: Teodoriktolerantan prema katoličanstvu

• zadnji uspon gospodarstva i kulture antičke Italije• savezi s drugim Germanima nesigurni – pomože

Vizigotima protiv Franaka i Burgunda 507. g. – ne dopušta Francima i Burgundima izlazak na Sredozemno more – savez s Herulima i Tirinzimaprotiv Franaka

• pred kraj života Teodorik postaje nepovjerljiv prema Romanima i Ist. carstvu – zatvara i papu

• nasljeñuje ga desetgodišnji unuk Atalarih –regentica njegova majka Amalasvinta – prepušta Burgundima Provansu – dobri odnosi s Istokom

• 534. umire Atalarih – nemiri: gotsko plemstvo traži muškog suvladara – Amalasvinta se udaje Teodabadom koji je ubija 535. g.

• Justinijan ovaj dogañaj koristi kao povod za napad na ostrogotsku državu

Teodorikov mauzolej u Ravenni

Ostrogotska država – rat s Justinijanom• vojskovoña Belizar (pobjednik nad Vandalima)

535. g. napada na dvije strane – preko Dalmacije i s juga na Siciliji – poraz Gota kod Salone –Belizar osvaja Siciliju i Napulj

• Ostrogoti biraju vojskovoñu Vitiga (Vitiges) za novog kralja – on se povlači na sjever – ženi se u Ravenni Amalasvintinom kćerkom

• 536. Belizar osvaja Rim, cijelu južnu i srednju Italiju – Vitig ga 537. bezuspješno pokušava preoteti

• Vitig poziva Franke i Teudeberta I. u pomoć –Franci se bore protiv Belizarovih snaga –napadaju i Ostrogote – osvajaju Milano, Veneciju i Liguriju

• zbog lošeg položaja Vitig prihvaća carsku vlast nad Gotima i Italijom – Belizar prihvaća ponudu –u Ravenni zarobljava Vitiga i kraljicu – odvodi ih 540. u Carigrad zajedno s kraljevskom riznicom

• Ostrogoti biraju Totilu za novog kralja 541. g. -ponovno osvaja južnu Italiju i Napulj – Belizarratuje s Perzijom

• Totila traži od Carigrada priznanje svoje vlasti –Belizar se vraća u Italiju – ratuje bez većeg uspjeha – opozvan 548. g. – vraća u Carigrad

• ostrogotska vlast se za još neko vrijeme učvršćuje u Italiji

Totilin (Baduilin) novac

Slom ostrogotske države – bizantska vlast u Italiji – Langobardi• 551. g. Justinijan šalje novu vojsku pod vodstvom

Narzesa – napada Italiju sa sjevera dužjadranske obale

• osvaja Veneciju i prijestolnicu Ravennu –Ostrogoti poraženi kod Tadine sjeverno od Spoleta 552. g. – Totila poginuo u bitci

• ostatak gotske vojske imenuje novog kralja Teju– utvrñuju se na Vezuvu – uskoro poraženi –poginula većina Ostrogota i kralj Teja 553. g.

• na sjeveru Italije svladani zadnji uporišta gotskog otpora – Istočni Goti nestaju skoro u potpunosti –ostatak se stopio s romanskim stanovništvom

• u Italiju sa sjevera prodiru franačko-alamanskepostrojbe pod vodstvom Leutara i Butilina

• Narzes poražava Leutara kod Capue – Butilin i njegova vojska stradali kod Venecije od groznice

• 555. g. Italija postaje provincija Istočnog carstva – Narzes prvi namjesnik

• Italija – opustošena i uništena dugotrajnim ratovima – znatno smanjen broj stanovnika

• mir nije dugotrajan – 568. g. u Italiju prodiru Langobardi – osvajaju Paviju 572.: prijestolnica nove langobardske države

• bizantska vlast ograničena na Veneciju, Ravennu, Rim, Kalabriju, Apuliju i Siciliju –konačan kraj antičke kulture i civilizacije u Italiji

Karta s operacijama iz gotskog rata

Istočno rimsko carstvo• Teodozije II. (408. – 450. g.) – Codex

Theodosianus – sve carske uredbe od Konstantina nadalje

• nakon smrti Teodozija II. 450. g. – tri vojna zapovjednika postaju carevi:

– Marcijan (450. – 457. g.)– Leon (Lav) I. (457. – 474. g.)– Zenon (474. – 491. g.)

• za vrijeme Marcijana i Leona – uklanjanje germanskih plaćenika iz vojske – 471. g. uklonjen magister militum Alan Asper

• gorštaci Isaurijci zamjenjuju Germane u vojsci – isaurijski voña Tarasikodisa postaje car Zenon 474. g. – prvi car kojeg je okrunio carigradski patrijarh

• Zenon – uspješan vladar – stabilna država• tolerantan prema monofizitima – sukob s

papom Feliksom III. – 484. g. monofizitskašizma

• Anastazije I. (491. – 518. g.) – oženio se Zenonovom udovicom

• sukob s Perzijom – prodori Slavena i Bugara preko donjeg Dunava – zbog tih prodora car gradi zid preko Trakije

• novi porezni sustav – priskrbljeno 320 000 funti zlata za državu blagajnu Zenonov novac

Leon I.

Istočno rimsko carstvo – dolazak Justinijana na vlast• zbog careve naklonosti monofizitima – pobune i

ustanci protivnika monofizitizma (ortodoksi) u državi

• razvoj cirkuskih stranaka: plavi (ortodoksi) i zeleni (monofiziti) – njihov utjecaj jača i izvan cirkusa i stadiona – postaju politička i paravojna snaga

• 518. – Anastazije umire – ostavlja političku nesigurnost u državi

• novi car Justin (518. – 527. g.) – zapovjednik carske garde – uz podršku gradskog senata i vojske – utemeljitelj dardanske dinastije

• protivnik monofizita – priznaje zaključke Kalcedonskog koncila – progoni monofizite

• 527. g. adoptira nećaka Justinijana i proglašava ga suvladarom – Justin umire iste godine

• Justinijan I. na prijestolju – povoljna situacija:– nestanak germanske opasnosti sa sjevera –

germanske države nestabilne i relativno slabe– napunjena državna blagajna– odlični suradnici: Belizar, Narzes, Ivan iz

Kapadokije (prefekt pretorijanaca, unutarnji poslovi i financije), Tribonijan (pravni stručnjak)

– carica Teodora – snažna potpora • Justinijan – ideja o ponovnoj obnovi cjelovitog

Carstva – borba protiv Germana-arijanaca

Anastazijev novac

Justinijan I. – San Vitale, Ravenna

Justinijan• 532. g. – ustanak “Nika” – pobuna

najsiromašnijih slojeva protiv bogataša –nositelji pobuna: zajedno stranke plavih i zelenih

• car popušta buntovnicima – otpušta omražene činovnike Ivana iz Kapadokije i Tribonijana –nemiri se ne smiruju

• Belizar s tri veteranske jedinice vraćene iz rata s Perzijom guši ustanak u krvi – Ivan iz Kapadokije i Tribonijan vraćeni na pozicije

• Justinijan provodi temeljite reforme – upravne, financijske i pravne – borba protiv korupcije

• Corpus iuris civilis – 3 dijela: Codex Iustinianus, Digesta, Institutiones

• obnova i izgradnja novog Carigrada – novi karakter grada – nestaju carski forumi – nove crkve – Hagia Sofia

• rat sa sasanidskom Perzijom na istoku – 539. razorena Antiohija – 545. rat završen bizantskim ustupcima – 562.: potpisan 50 godišnji mir

• osvajanja na zapadu – uništena vandalska i ostrogotska država – osvojena JI Španjolska

• velika naprezanja države zbog tih ratova –ljudska i financijska – teško održive nove zapadne provincije

• posljedica orijentacije na zapad – prekasno uočena slavensko-avarska opasnost

Justinijanova osvajanja na zapadu

Sv. Sofija, Carigrad

Justinijanovi nasljednici• Justin II. – Justinijanov nećak (565. – 578. g.)• vojni neuspjesi: Slaveni preplavljuju velike

dijelove Balkana – Langobardi zauzimaju velik dio Italije

• Perzijanci pustoše Siriju i Kapadokiju – rat na istoku traje od 572. do 591. g. – Bizant uspijeva povratiti Kapadokiju i dijelove Armenije

• Tiberije II. (574. – 582.) – preuzeo vlast od mentalno bolesnog Justina II. – 579. g. velika provala Slavena na Balkanu

• Mauricije II. (582. – 602.) – vojni zapovjednik na istoku – izabran od Tiberija II.

• teški ratovi na Balkanu: protiv Avara i Slavena –gubitak Sirmija, opsada Soluna, Slaveni na Peloponezu – organizacija egzarhata: Ravenna i SJ Afrika – gubitak svih teritorija u Španjolskoj

• 602. g. – pobuna vojske na Dunavu – uskraćeno im zimovanje na državnom teritoriju – ubijen car i sinovi

• zapovjednik vojske Foka postaje novi car – uvodi teror protiv nepoćudnih grañana i aristokracije –ulične borbe cirkuskih stranaka – grañanski ratovi

• raspad obrane Balkana – Perzijanci prodiru duboko u Malu Aziju – pljačkaju Antiohiju 611. g.

• 610. g. – sin kartaškog egzarha Heraklije – novi vladar – nove reforme i uspon države Fokin stup – posljednji spomenik podignut na rimskom forumu

Kultura kasne antike• Teodorikovo vrijeme:

– graditeljstvo – nastavak na tradiciju iz doba Gale Placidije – velike gradnje u Ravenni: palača, Teodorikov mauzolej, nadbiskupska kapela, San Apollinare Nuovo (arijanska dvorska crkva)

– znanost: Kasiodor – sedam slobodnih umijeća: gramatika, retorika, dijalektika, muzika, aritmetika, geometrija, astronomija

– povijest: Jordanes – Povijest Gota• Justinijanovo doba – novi uzlet kulture na

istoku – odjeci i utjecaji na zapadu• graditeljstvo – centralne grañevine s

kupolama – Sv. Sofija, San Vitale(Ravenna), San Apollinare in Classe

• slikarstvo – mozaična umjetnost na vrhuncu – San Vitale, San Apollinare in Classe

• slikarstvo – razvoj ikona – enkaustika• historiografija: Prokopije iz Cezareje

– Historikon: povijest Justinijanovih ratova– Peri ktismaton: o Justinijanovim

grañevinama – hvali cara kao dalekovidnog vladara

– Anekdota: “tajna povijest” – prikazao cara kao ubojicu i demona, marionetu carice-bludnice

San Vitale, Ravenna

Mozaik s prikazom Teodorikove palače

Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – car Justinijan s pratnjom

Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – carica Teodora s pratnjom

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija

Rimska Dalmacija iPanonije u 5. st.

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• 401/402. g. – Alarihovi Vizigoti se

naseljavaju u južnoj Panoniji uz Savu• 405. – 410. g.: Alarih vodi Vizigote u

Italiju – mir u Panoniji od 410. g.• 427. g. – Rua (Ruga) na čelu Huna –

Panonija Druga (Secunda) i Savija pod hunskom vlašću – Siscija vj. ostaje pod rimskom vlašću

• 433. g.: Huni priključuju svojem teritoriju Panoniju Prvu – postaju federati – 441. g.: Huni osvojili Sirmij

• Atila nasljeñuje Rugu – dobiva od Zap. carstva titulu magister militum – od Ist. carstva titulu bazileja

• 451/452. – Atilin pohod na Galiju i Italiju• Atila umire 454. g. – iste godine

gepidski kralj Ardarih pobjeñuje Hune –Huni se povlače iz Panonije na crnomorsko primorje

• zapadni car Avit (Eparchius Avitus, 455. – 456. g.) posjetio 455. g. Panoniju –posljednji boravak nekog rimskog vladara u Panoniji

Avitov novac

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.

• 437. g. Gala Placidija oženila sina Valentinijana III. Licinijom Eudoksijom –kćerkom Teodozija II. – Dalmacija predana kao svadbeni dar Istočnom carstvu

• Dalmacija je još uvijek relativno mirna i sigurna – utočište za brojne izbjeglice iz unutrašnjosti

• 454. g. u Dalmaciji upravitelj Marcelin –vlada iz Salone prilično neovisno u odnosu na Istočno i Zapadno carstvo –snažna mornarica – 468. g. ubijen na Siciliji za vrijeme rata protiv Vandala

• od 455. g. – Ostrogoti (Istočni Goti) zauzimaju Panoniju – 457. Valamerosvaja Slavoniju

• Tudimer 469. ujedinjuje Ostrogote –poražava ostale ujedinjene Germane u Panoniji – 471. g. napada Istočno carstvo – umire kod Niša (Naisa)

• nasljeñuje ga sin Teodorik – 476. g. Teodorik podupire Zenona – saveznički odnos s njim – začetak ostrogotskedržave u Panoniji

Salona – Manastirine

Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• Marcelinov nećak Julije Nepot – gotovo

samostalan vladar u Dalmaciji – sa svojom vojskom ruši Glicerija s carskog prijestolja u Rimu 474. g. – Glicerijapostavlja za salonitanskog biskupa

• 475. g. – J. Nepot svrgnut od Oresta –za cara postavio svog sina RomulaAugustula – Julije Nepot u Saloni ostaje legitimni vladar Zapada

• 476. g. – Odoakar svrgava RomulaAugustula – Istočno carstvo ga priznaje kao rimskog patricija i carskog namjesnika u Italiji – kralj Italije

• 480. g. u Saloni ubijen Julije Nepot od bliskih suradnika Viatora i Ovida –Odoakar postaje vladar Dalmacije i Panonije Savije

• 488. g. Teodorikovi Ostrogotiporažavaju Gepide u Panoniji Sekundi

• 489. g. kreću na poticaj cara Zenona u Italiju – Odoakar poražen i ubijen

• 493. Teodorik postaje kralj u Ravenni –vlada u Italiji, Dalmaciji i Panoniji Savijikao patricij Istočnog carstva

Novac Julija Nepota

Hrvatski povijesni prostor u sklopu Ostrogotske države• 504. g. – Teodorik pokorava Gepide i

osvaja Panoniju Sekundu i Sirmij – 505. osvaja sjev. Meziju i Singidun

• gotski teritorij se dijeli na dvije upravne cjeline:

– Dalmacija i Panonija Savija – Salona– Panonija Sekunda i sj. Mezija – Sirmij

• na čelu svake cjeline – gotski comes –zapovijeda gotskom vojnom posadom –upravlja i civilnom vlašću

• Teodorik ostavio institucije rimske uprave u provincijama – odvojeni sudovi za Gote i Romane – zabranjeni meñusobni brakovi

• gospodarski i kulturni uspon u Dalmaciji i Panoniji pod gotskom vlašću

• salonitanski nadbiskup Honorije II. gradi križnu baziliku – pokraj starije iz 4. st. (graditelji biskupi Simferije i Hezihije)

• 530. i 533. – dva crkvena sabora u Saloni –na saborima sudjeluje i sisački biskup –dokaz šire jurisdikcije salonitanskenadbiskupije

• 535. – početak rata izmeñu Istočnog carstva i ostrogotskog kraljevstva Episkopalni kompleks u Saloni

Gotski rat• 535. g. – Justinijanove snage zauzimaju

Sirmij – grad je pridružen metropoliji u gradu Justinijana Prima (u južnoj Srbiji ili Makedoniji)

• carski vojskovoña Mundo zauzima Salonu –Goti je odmah preotimaju i šalju pojačanja

• vojskovoña Konstancije dolazi sa novom snažnom flotom i vojskom s juga – Goti napuštaju Dalmaciju – do kraja 535. g. samo P. Savija ostaje u gotskim rukama

• 537. g. – novi gotski pokušaj ponovnog osvajanja Dalmacije – gotska flota poražena pred Salonom – gotska se vojska povlači u Saviju

• Salona i Dalmacija postaju mjesto prikupljanja carskih četa za Italiju

• u zaleñu – Gepidi 536. g. ponovno osvajaju Srijem – Langobardi ulaze u Panoniju Primui Sekundu – pojava Slavena na Donjem Dunavu

• 548. g. gotska flota pod Indulfom pustoši kraj izmeñu Makarske i Salone – zadnji pohod Gota u Dalmaciji

• Narzes prolazi kroz Dalmaciju pri završnom pohodu na Italiju 551. g. – 552. osvaja Istru – 553. rat završen

Gotski rat na karti

Hrvatski povijesni prostor u 6. st.

• Dalmacija i Istra – velika razaranja gradova u ratu – obnova pod novom upravom

• Istra spada direktno pod Ravenskiegzarhat – gradnja novih crkava: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Sv. Marija Formoza u Puli – obje sagrañene zalaganjem ravenskognadbiskupa Maksimijana

• obnova Salone i drugih gradova u Dalmaciji – novi uzlet u priobalnom dijelu Dalmacije

• od 547. g. – snažnije provale Slavena na Dunavu – 558.: prodiru do Termopilai Galipolja

• 547/548. g. – Langobardi pod Audoinom naseljavaju meñurječje Save i Drave – uz Justinijanovu dozvolu

• 567. g. Langobardi (Alboin) i Avari uništavaju gepidsko kraljevstvo (Kunimund) u Bačkoj i Srijemu

• Avari jačaju – 568. g. Langobardi sele iz avarskog susjedstva u Italiju

Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike u Poreču

Hrvatski povijesni prostor u 6. st.• Avari i Slaveni zauzimaju cijelu Panoniju –

osim bizantske Sekunde – Podunavlje je postalo središte avarskog kaganata

• 568. – 582. g. – izmjenični sukobi i pregovori oko plaćanja danka izmeñu Bizanta i Avara oko Panonije Sekunde i Sirmija – 582. g. Bizant prepušta Sirmij i Sekundu Avarima

• Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu, Blatno jezero – prodiru duboko u alpska područja (Norik)

• od 578. g. Slaveni iz Sklavinije u Vlaškoj prelazeći Dunav neprestano ugrožavaju Bizantsko carstvo – 584. Slaveni prodrli do Soluna

• 592. g. car Mauricije – protjerao Avare s desne obale donjeg Dunava i Trakije –očistio Balkan od Slavena

• 593. – 597. g. bizantski stratezi Prisko i Petar s promjenjivim uspjehom ratuju protiv Slavena u na lijevoj obali Dunava

• 597. g. avarski kagan Bajan pošao na rimsku Dalmaciju – bizantske snage ga poražavaju negdje na prostoru današnje Bosne

• 599. g. avarsko-slavenske čete provaljuju preko Dalmacije i Istre sve do Italije

Sirmij

Hrvatski povijesni prostor u 7. st.• oko 600. g. papa Grgur I. javlja solinskom

biskupu Maksimu o slavenskom prodiranju kroz istarski prolaz

• 601. g. nove vijesti o takvim provalama u Istri – iste godine bizantske snage na Tisi zarobile 8 000 Avara i Slavena

• 611. g. nove provale Avara i Slavena u Dalmaciju, Istru i Italiju

• 610. – 641. g. – u vrijeme cara Heraklija –Slaveni masovno prodiru na Balkan – naselili Dalmaciju, Meziju, Trakiju i Grčku sve do Peloponeza

• stradavanje mnogih gradova: Singidun, Skardona, Delminij, Narona, Epidaur i Salona – stanovništvo bježi na otoke – naseljavanje Dioklecijanove palače

• oko 614. g.: tradicionalna datacija pada Salone i propasti rimske (bizantske) Dalmacije – vjerojatnije se to dogodilo desetljeće poslije

• u ovom turbulentnom razdoblju – propast antičke civilizacije u većem dijelu Dalmacije –moguće i doseljenje Hrvata u ovo vrijeme

• oko 641. g. – papa Ivan IV. šalje opata Martina u Istru i Dalmaciju – Martinov zadatak: otkup crkvenih relikvija i zarobljenika od pogana – vj. Slavena

Dioklecijanova palača

Kasna antika na Mediteranu – izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba

hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata

I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 –38

McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2007

Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,

Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974