1 tatjana antić, prof.savjetnik menadŽement kvalitete u

1

Tatjana Antić, prof.savjetnik I.tehnička škola Tesla

Stručnjaci u strukovnom obrazovanju i

osposobljavanju (VETPRO)

2013-1-HR1-LEO03-03058

Vocational Training Abroad for

Teslas Teachers

Tatjana Antić, prof.savjetnik

MENADŽEMENT KVALITETE U STRUKOVNOJ ŠKOLI

UVOD

Od 8. Do 21. ožujka 2014. sam boravila u Wasserburgu u strukovnoj školi učeći od

menadžmentu škole od gospođe Claudie Romer, stalne zamjenice ravnatelja g. Heindla.

Imala sa priliku u tim okvirima dva puta biti na seminarima ISBa („bavarski ASO“), pri čemu

mi je dopušteno korištenje i prilagodba podataka na hrvatske prilike.

Osim toga sam u okvirima job shadowinga bila i u Koelnu na BISS seminaru.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli da shvatim što je Berufsschule i na koji način se stalno

može ulagati u povećanje kvalitete. U ovom je slučaju riječ o dualu koji je za njemačke prilike

odličan sustav i kojeg bi mnoge europske zemlje željele uvesti u svoje sustave.

Prijevod riječi Berufsschule je „strukovna škola“, „dual“ je sustav u kojem učenici idu u školu,

ali i na strukovnu praksu isto toliko ili često vremenski još i više.

Njemačka ima tržište rada koje može preuzeti brigu za tisuće Azubisa (učenika iz duala, koje

valja obrazovati), plaćati ih i plaćati im školovanje, što ostale zemlje ne mogu.

No ono što mi možemo, vidljivo je i kroz ovaj projekt čiji je ovo jedan od produkata –

možemo svojim radom povećati kvalitetu znanja naših učenika i otvoriti im druga europska

tržišta rada, za što se i sami moramo obrazovati.

TKO HOĆE – NAĆI ĆE NAČINA. TKO NEĆE – NAĆI ĆE ISPRIKU

2


Ovo su ukratko najvažnije i najzanimljiviji dijelovi sustava Qualitaetsmanagmenet in den

Berufschulen in Bayern (Menadžmenta kvalitete na strukovnim školama u Bavarskoj) kako

sam ga ja shvatila.

Želite li neka pojašnjenja slobodno mi se obratite mejlom na web stranicama I.tehničke škole

Tesla www.tesla.hr na dijelu EU-projekti.

SADRŽAJ

Uvod 1

Momčad menadžmenta kvalitete u strukovnoj školi MMKSS 3

Upravljanje kvalitetom 6

Individualni feedback 7

Važnost interne evaluacije 9

Tko evaluira 9

Što treba uvrstiti pod svaku cijenu 10

Zaključak 12

MENADŽMENT KVALITETE ŠKOLE U STRUKOVNIM

ŠKOLAMA BAVARSKE

Na tržištu rada je kvaliteta od presudne važnosti. Već prema vrsti proizvoda, otpad ne smije

nastajati u iznosima višim od nekoliko postotaka - stoga radnici i moraju proizvoditi shodno

standardima kvalitete kao na primjer ISO. Standard kvalitete u škole je teško uvesti, jer se

svaka škola bavi mladim ljudima koji bez obzira na postignuća ne mogu biti svrstani u

postotak pogrešaka – stoga im valja omogućiti školu, koja svojim menadžmentom postiže i

zadržava određene standarde.

Svatko tko poznaje školu, poznaje problematiku projekata započetih s oduševljenjem koji su

prečesto ostali bez trajnog utjecaja i kod sudionika ostavili osjećaj razočaranja i frustracije te

uludo utrošene energije, da i ne spominjemo potrošene resurse i radne sate.

Kako se to dogodilo? Da li je cilj bio nejasan ili nerealan? Jesu li sredstva bila nedovoljna?

Nije li projekt bio neadekvatno prihvaćen u zbornici ili možda ravnatelj i voditelji aktiva nisu

3


bili uključeni u dovoljnoj mjeri? Je li projekt bio samo loše planiran? Katalog PITANJA bi se

dao nastaviti u nedogled.

Ta iskustva pokazuju da (razvojni) procesi u školi u smislu sustavne kontrole procesa moraju

biti kontinuirani. Osim toga je nužno je da su sve aktivnosti orijentirane prema ciljevima koje

je sama škola postavila (uzimajući u obzir ciljeve nadzornih tijela škole).

Odgovorna škola ili nezavisna škola - razumijemo li što je škola danas? Ukoliko je ona tijelo

kojim se centralno upravlja, postavlja se pitanje kome onda trebaju organi upravljanja.

Smatramo da se ne može centralno upravljati velikim sistemima ili se njima može upravljati

samo djelomično, stoga što imaju svoje živote, pa se često zaobilaze neka pravila.

Onaj tko nešto poduzima ima sasvim drugu sliku o tome što je to „dobra škola“ i zaobilazi

pravila da bi dobio nekakvu novu kvalitetu (čak ne zbog toga da upravlja školom, što se često

pogrešno interpretira). Dakle, ne radi se o financijskim sredstvima koje netko ima na

raspolaganju nego o pristupu određenim činjenicama i njihovoj obradi.

Društvo se ne može odreći vlastitih vrijednosti i dopustiti školi da radi sve ono što ona želi,

dakle treba odrediti mjeru u kojoj joj se može dopustiti da radi stvari sama i koliko bi pri

tome trebalo intervenirati Ministarstvo. Škola ipak u mnogo stvari treba odlučivati sama -

ukoliko ima veliku autonomiju oterećuje Ministarstvo koje ne mora kontrolirati svaki proces.

Osim toga Ministarstvo kao nadleštvo koje ima pravo kontrolirati procese ni ne može stvarno

kontrolirati nastavnike pa stalno kontrolira ravnatelje. Dakle ako postoji zadaća (koju uvijek

valja kontrolirati) samo se u odnosu na ravnatelje i mogu kontrolirati zadaće, jer se oni bave

provjerljivim stvarima (primjerice beskrajnim Excell-tablicama s hrpama podataka), a ne

srcem škole.

Donošenje odluka na školi stoga mnogi shvaćaju kao muku, pa neki nastavnici ni ne žele

odlučivati – lakše im je da ih drugi upute ili daju naredbe.

Odlučujem li sam imam i odgovornost, dam li ravnatelju da odlučuje nemam nikakvu

odgovornost . Odlučuje li netko za mene, ja ne moram razmišljati ni suodlučivati, uopće ne

moram ni poznavati procese ni puteve odlučivanja.

MOMČAD MENADŽMENTA KVALITETE U STRUKOVNOJ

ŠKOLI (MMKSS)

Momčad Menadžmenta kvalitete u strukovnoj školi (MMKSS) u kojoj se nalaze predstavnici

svih aktiva kao i uprave škole motivira sudionike i koordinira sve procese, kao što je stvaranje

i prilagodbu Sustava kvalitete (SK), provedba ciljeva, provedba mjera za ocjenjivanje,

implementaciju osobnog feedbacka.

4


Momčad MKSS osigurava dokumentiranje rezultata u priručniku kvalitete u školi i daje na

raspolaganje svim sudionicima važne informacije i podatke.

Razvijanje kulture feedbacka je bitna komponenta uspješnog uvođenje Menadžementa

kvalitete (MK) u škole. Uz organizaciju "vidljivih procesa" vezanih na kvalitetu radu,

pojedinac mora povećati osobnu kvalitetu rada. Stoga MK uvodi kao stup sustava

individualni feedback.

Nastavnici, donositelji odluka u obrazovanju i uprava škole redovito traže povratne

informacije od zainteresiranih strana (učenika, kolega) koristeći na primjer pisane ankete,

intervjue i zapažanja sa nastave. Feedback funkcionira prema prethodno dogovorenim

pravilima.

Treba ga koristiti kao poticaj za osobni razvoj, kao i za optimizaciju nastavnog programa rada.

Dakle, podaci iz feedbacka ostaju isključivo u rukama onoga tko ih je potakao i on odlučuje

što će dalje s njima

Škola redovito izvlači podatke, koji se isključivo odnose samo na internu upotrebu i mogu se

odnositi na nju kao na cjelinu ili samo na neke od dijelova škole. Analizu i interpretaciju

podataka radi sama škola. Koristi se za primjer za otkrivanje odstupanja između ciljanog i

stvarnog, uočavanje razine realizacije programa, prednosti i mogućnosti razvoja škole ili

njenih odjela iz čega se izvlače razvojni ciljevi kao i ciljevi održanja, poboljšanje (vidi školski

specifično razumijevanje kvalitete).

Školska momčad kvalificiranih stručnjaka odražava vanjski izgled škole.

Momčad evaluira uvjete, procese i ishode cijele škole na temelju socioloških metoda.

Procjena školskih procesa sastavlja se u obliku strukturiranog izvješća. Preporuke sadržane u

njemu čine temelj sporazuma sa školskim inspektorima i registrira ih se u razvoju specifične

razumijevanjem kvalitete škole.

Ugradnja instrumenata za unutarnju i vanjsku evaluaciju u sustavni menadžment kvalitete je

značajan korak prema ciljanoj kvaliteti, potkrijepljenoj podacima i datotekama koja uključuje

osobni kontinuirani rad. To omogućuje obradu odgovarajućih nastavnih, organizacijskih I

osobnih procesa, njihovo strukturiranje, evaluiranje i dokumentiranje i daje mogući

odgovor na često postavljano pitanje u školama: "Što je sljedeće nakon procjene?" pa njime

rad postaje transparentniji, čime se povećava potencijalna komunikacija sa školom. To je

dodatni korak ka daljnjoj profesionalizaciji škole, korak prema pripremi na rad i djelovanje uz

proširenu odgovornu samostalnost.

"Cijela stvar je - uvjereni smo - više od zbroja svojih dijelova"

5


Uspješna

kombinacija pet

elemenata ima

znatan potencijal

za profesionalan

razvoj kurikuluma i

kvalitete nastave.

Čime se povećava

i zadovoljstvo svih

zainteresiranih.

6


UPRAVLJANJE KVALITETOM

Sve pozitivne promjene u školi kao mastodontu su uvijek s vremenskim pomakom te

nastavnik ni ne treba očekivati automatski izravan utjecaj na smanjenje njihovog nastavnog

opterećenja.

Upravljanje kvalitetom može

- ojačati pedagoški i organizacijski profil škole,

- optimizirati održivost rada uprave i osoblja škole,

- kratkoročno stvoriti nove prostore za poboljšanje škole i nastave ,

- povećati zadovoljstvo učenika i nastavnika,

- doprinositi osiguranju kvalitete nastave,

- podržavati aktivno uključivanje svih potencijalnih sudionika procesa,

- promicati samostalno formuliranje ciljeva

- učinkovitije koristiti vrijedne resurse (rad, financijska sredstva itd. )

- optimirani komunikaciju i informiranje

- učiniti procesne strukture transparentnijima,

- postići efekte sinergije kroz integraciju postojećih projekata / procesa u strukture sustava,

- pomagati pri nastajanju redundancije u sustavu.

Ukoliko su mjere za provedbu cilja definirane, treba iz različitih kutova pažljivo razjasniti

kontingente rada i odgovornosti, jer precizno pojašnjenje odgovornosti olakšava u sljedećem

koraku kontrolu i definiranje koraka koje treba poduzeti. U ovoj fazi je često zanemarena

analiza rizika. Pogotovo u planiranju velikih projekata, poželjno je razmotriti u kojoj točki bi

moglo biti problema i ako do njih dođe što bi trebalo poduzeti te čak anticipirati i

alternativu.

Razvoj kvalitete u školama uvijek se temelji na predanosti pojedinaca, odnosno njihovom

osobnom doprinosu u provedbi dogovorenih, školski specifično podrazumijevanih ciljeva

kvalitete, koja počiva na osobnoj motivaciji i volji da se doprinese razvoju "škole u cjelini".

Spremnost da se razmišlja o individualnim akcijama i konstruktivno koristiti svaku povratnu

informaciju isto je tako važan preduvjet za uspjeh rada na kvaliteti škole.

7


INDIVIDUALNI FEEDBACK

U MKSS individualni feedback će vam pomoći da sebe i vlastite postupke bolje procijenite.

Pri tome se feedback ne može smatrati „alatom za donošenje presude“, nego „pomoćnim

sredstvom, vrstom alata kojim se na određeni način može sustavno razvijati kultura učenja,

pri čemu je izuzetno važno koristiti što više različitih izvora, da bi se dobilo povratne

informacije o namjernim, ali i neželjenim učincima vlastitih akcija.

Individualni feedback služi samospoznaji i osobnom razvoju. Stečene spoznaje će omogućiti

realizaciju individualnih procesa učenja. Individualni feedback postaje učinkovit tek kada

odnosna osoba prihvati odgovarajuće povratne informacije kao impulse za razmišljanje i

djelovanje te ih zatim odluči i provesti u djelo.

Dok se kroz internu evaluaciju cijela škola u skladu s odabranim kriterijima u cijelosti ili

djelomično, razmatra, procjenjuje i razvija, u fokusu individualnog feedbacka je nastavnik-

pojedinac i njegov razvoj.

Razlika je osobito jasna kad se uzme u obzir dozvola pristupa podatcima: u internoj evaluaciji

o dozvoli pristupa podatcima odlučuje škola, ona može slobodno raspolagati podatcima.

S druge strane kod individualnog feedbacka podatci su isključivo namijenjen odnosnoj osobi,

on odlučuje kako i što će s njima.

Individualni feedback je alat za optimizaciju vlastitih postupaka odnosno ciljanu učinkovitost

(djelotvornost, postizanje ciljeva). Individualni feedback (povratne informacije) mogu otkriti

"praznine" u autoanalizi. Analiza povratnih informacija, utvrđene prednosti i slabosti trebale

bi odnosnoj osobi poslužiti kao polazište za konstruktivnu samokritiku, čime bi se stimulirali

procesi učenja koji se odnose na iskustvo.

Onaj koji radi feedback za nekoga ima aktivnu ulogu, no ne smije svojim primjedbama

povrijediti odnosnu osobu.

Da bi provedba feedbacka mogla uspjeti moraju se i davatelj feedbacka i odnosna osoba

pridržavati određenih pravila:

8


Davatelj feedbacka trebao bi davati feedback … Primatelj feedbacka trebao bi …

pravovremeno: Feedback najbolje djeluje ako je vremenski odmak u odnosu na ono o čemu se govori kratak.

ukratko: kratke formulacije koje se odnose na

najvažnije utiske.

u odnosu na opažanja koja se mogu

rekonstruirati i sadržavati iskustva.

sa svog stanovišta u prvom licu kao „ja-mislim“.

Tako je odnosnoj osobi lakše prihvatiti feedback.

odnositi se na aspekte na koje odnosna osoba

može utjecati i koje može mijenjati

koji je konkretan i sadržava diferencirane

informacije koje omogućuju optimizaciju

djelovanja.

kao konkretne izjave i procjene koje dopuštaju

interpretacije i emocije

i kao pozitivne izjave. Odnosnoj osobi je onda

lakše to i prihvatiti.

sam odlučiti, čije mišljenje želi.

imati strpljenja i dopustiti

ostalima da do kraja kažu što

misle.

formulirati vlastite osjećaje, koji

nastaju od feedbacka a da se pri

tome ne opravdavaju i ne brane.

feedback shvatiti kao poklon i

biti sretan čak i onda ako on nije

dan na pravi način.

Davatelji feedbacka su učenici, kolege, roditelji.

Savjeti kolega su vrijedan alat za obradu rezultata feedbacka odnosno mogućnost da se e

obrazovne tema uopće obrađuju i donose mnoge prednosti:

promiču kolegijalnost

stvaraju solidarnost

podržavaju team building

donose pojednostavljenje rada

pojašnjavaju probleme

podržavaju i promiču postojeće vještine

podržavaju i potiču profesionalni diskurs

9


VAŽNOST INTERNE EVALUACIJE

U internoj evaluaciji riječ je o shvaćanju kvalitete koje je usmjereno na ustanovu kao cjelinu

(bazična evaluacija) ili na određene aspekte ili određene teme (fokusirana evaluacija), pri

čemu je u prvom planu "institucionalno učenje".

Načela interne evaluacije osiguravaju:

zbirku "pouzdanih" podataka za opširniju analizu procesa,

pregled učinkovitosti pojedinih mjera i projekata,

otkrivanje performansi odstupanja od zadanog,

održavanje i upravljanje kontinuiranim razvojnim procesima u kontekstu školski

specifičnih uvjeta,

stalnu reviziju zadanih razvojnih ciljeva u svrhu postupnosti samog razvoja,

mogućnost prikaza aktualnog stanja redovitom evaluacijom stanja odnosno procjenu

podataka i procesa,

osvješćivanje razine postignuća i mogućnosti daljnjeg razvoja škole, dostupno svim

sudionicima,

zajedničku interpretaciju podataka unutar kolektiva,

motivaciju kolektiva da preuzme odgovornost, ne samo za svoju nastavu nego i za

kvalitetu škole u cjelini,

profesionalizaciju nastavnika kroz promišljanje o vlastitom radu.

Procjena razine ostvarenja ciljeva

Nakon što su uveden određene mjera za postizanje zadanog cilja treba provjeriti jesu li i u

kojoj mjeri su postignuta željena poboljšanja. Stoga je važno već na samom početku

planiranja nekog projekta uvrstiti internu evaluaciju.

Samo ako je unaprijed određeno preispitivanje ciljeva odnosno razina ostvarenja ciljeva,

može se unaprijed utvrditi razina postignuća poznata kao "minimalni rezultati koji se mogu

smatrati uspjehom“. Na taj se način može se na temelju "činjenica" umjesto nagađanja

govoriti o tome koje su mjere i radnje i u kojoj mjeri bile uspješne.

10


TKO EVALUIRA?

Planiranje i provedba interne evaluacije je zadaća MK momčadi. Analiza podpodručja ili

provedba aktivnosti međusobno vezuje radnu skupinu. Članovi MK momčadi tima moraju

naučiti načela vrednovanja i kontrole procesa kako bi se na školi osigurala nesmetana

provedba evaluacije.

Stoga je nužno obratiti posebnu pozornost na kvalificiranje ovih momčadi odnosno na

njihovo prethodno sticanje odgovarajuće kompetencije. S druge je strane bitno da je cijeli

kolektiv uključen u proces ocjenjivanja, primjerice u identifikaciji prednosti i slabosti. To u

konačnici zahtijeva razvoj kulture vrednovanja u cijeloj školi, što za škole znači složen i

ponekad dugotrajan proces učenja.

ŠTO TREBA UVRSTITI POD SVAKU CIJENU

Sljedeće točke treba uzeti u obzir pri planiranju i provođenju mjera za internu evaluaciju:

NE smije se provoditi kao obvezna vježba

Interna evaluacija se mora shvatiti ozbiljno. To znači da mora postojati osnovna

spremnost sudionika na sustavno proučavanje svog rada i spremnost za rješavanje

utvrđenih nedostataka. Pretpostavka za internu evaluaciju je pozitivan stav kolektiva

prema stanju stvar i volja da se one poboljšaju. To je spremnost mnogih da se uključe

u procjenu vlastitog rada i ne može biti nešto što se naređuje ili provodi pod prisilom.

Smatra se stvaranjem pozitivnog stava za promjenu procesa unutar kolektiva

Kao i sa svim inovacijama u školi - pogotovo u početnoj provedbi internih mjera

evaluacije – uvijek će biti pobornika kao i skeptika i protivnika. Jedan od bitnih

zadataka voditelja jest da skeptike i protivnike dobije na svoju stranu za postizanje

zajedničkog cilja, pri čemu je dobro primjenjivati sljedeće strategije:

- Svatko smije izraziti postojeće strahove, tako da se svatko osjeća uključeno i da ga

se uzima za ozbiljno.

- Visok stupanj diskrecije i transparentnost stvara povjerenje među uključenim

stranama. Nitko ne smije biti kao osoba povrijeđen. Također je važno da svaki

sudionik bude u potpunosti informiran o svakome od koraka u procesu (čak i o

pogreškama i problemima) kako bi se izbjegla pojava nezadovoljstva ili nastajanja

glasina.

11


- Treba postaviti jasne prioritete u radu (čak možda odustati od drugih projekata na

neko vrijeme) da bi se smanjilo strahove od dodatnog opterećenja.

- Treba uvijek signalizirati da je konstruktivna kritika dopuštena (pri čemu ne treba na

sastanke na kojima se planira uvijek pozivati sudionike koji su „uvijek kritički

nastrojeni").

Ne smije se provoditi pretjerani perfekcionizam

Pretjerani zahtjevi i pretjerani perfekcionizam nema smisla. Namjeru da se provede

kvalitetna autoevaluacija ne bi trebalo dovesti do beskrajne rasprave o ispravnim

postupcima ili o sve više i sve složenijem prikupljanju podataka koje više ni nije

pregledno, pa lako može dovesti do frustracija. Kao i kod ostalih aktivnosti i u internoj

evaluaciji manje je ponekad više.

Pred pojedinca se ne smije postaviti prevelike zahtjeve

Iako je korisno koristiti postojeće znanje i vještine pojedinaca, to ne bi trebalo dovesti

do postavljanja pretjeranih zahtjeva tako da sudionici osim onoga što svakodnevno

rade moraju još imati isključivu odgovornost za uspjeh evaluacije. Uprava škole treba

pružiti adekvatnu raspodjelu zadataka, a možda se pobrinuti za odgovarajuće

oterećenje pojedinaca u drugim područjima.

Uzeti u obzir pragmatička razmatranja

Interna evaluacija škole nije znanstveno-istraživački projekt, nego analiza vlastite

prakse. Stoga se škole također trebaju fokusirati na kriterij praktičnost i postavljati

pitanja kao što su:

- Za što smo stručni u vlastitim redovima (koje kompetencije imamo)?

- Koje su informacije stvarno neophodne za naše potrebe?

- U kojoj mjeri i za što se mogu upotrijebiti naši ljudski resursi i na koje vrijeme?

Da bi se mogao objektivizirati cilj treba koristiti metodu evaluacije, ali i druge metode

(npr., analizu podataka, strukturirana promatranja), pri čemu treba uzeti u obzir

sljedeće:

- Valjanost podataka je najviša kada se preuzimaju izravno od sudionika na svim

dionicima. (Primjerice, informacije o klimi u razredu pametnije je tražiti od nastavnika

i učenika nego li od roditelja.)

12


- Ispitanici trebaju (osim ako se to ne može učiniti odmah i usmeno) biti pisano

obaviješteni o svrsi istraživanja, rok predaje ankete i o terminu i načinu dobivanja

povratne informacije.

- Ako je ispitaniku zajamčena anonimnost treba je i osigurati.

- Svi ispitanici imaju pravo u najkraćem mogućem roku biti informirani o rezultatima

ankete.

- Sudjelovanje u anketi je dobrovoljno. Nitko ne smije biti prisiljen na anketiranje.

- U većim školama (sa više od 200 učenika) možda je korisno organizirati slučajni

uzorak od 20 posto da bi trud bio pregledan i broj ispitanika pod kontrolom.

- Duljina upitnika često ima utjecaj na stopu pozitivnosti odgovora, stoga je uvijek

bolje skratiti sam anketni upitnik.

- U formuliranju relevantnih pitanja i izjava iz upitnika treba uzeti u obzir jezični

potencijal korisnika.

ZAKLJUČAK

U ovom sam izvješću navela najvažnije dijelova onoga što sam naučila i ono što se može

primijeniti u hrvatskoj strukovnoj školi.

Osnovi cilj moga usavršavanja je time postignut. Sada samo želimo primijeniti naučeno i u

tim okvirima razvijati postavke koje se odnose na ECVET - od formuliranja ishoda učenja i

skupova ishoda učenja, njihovu prijavu na registar, a zatim i njihovu prilagodbu ishodima

učenja u europskim školama koje su nam partneri u svrhu uspostavljanja trajnih odnosa

pomoću europskih alata.

Smatramo da ne smijemo ni sa kojom školom potpisivati Memorandum of Understanding

prije nego što znamo čime raspolažemo i na koji način suradnja s dotičnom školom

predstavljanje postizanje naših obrazovnih ciljeva, odnosno realizaciju ishoda učenja

primjerenu predznanjima tj, vještinama i znanjima naših učenika.

Na kraju želim navesti da sve postižemo svojim radom i prijavljivanjem na projekte AMPEU i

da sve radimo u svrhu postizanja više kvalitete naše nastave, ali i cijele škole. A dajući

mladim priliku da se upoznaju s inozemnim tržištem rada dajemo im i širinu koju želimo da

jednog dana primjene na svom radnom mjestu.

SVOJIM UČENICIMA SMO UVIJEK NA RASPOLAGANJU.

1 tatjana antić, prof.savjetnik menadŽement kvalitete u

Documents