ONLINE BAZE PODATAKA

Prirunik za pretraivanje

Najvanije svjetske baze podataka dostupne hrvatskoj akademskoj i istraivakoj zajednici

ONLINE BAZE PODATAKA Prirunik za pretraivanje

PREDGOVORKada smo 2003. g. izradili i tiskali 1. izdanje Online baze podataka Prirunik za pretraivanje, bili smo sigurni da e potreba za slinom publikacijom biti zadovoljena kroz due vremensko razdoblje. Veliki interes znanstvenika i promjene koje su u meuvremenu nastupile potaknuli su nas da novu nakladu zaponemo pripremati ve 2005. g. Promjene su se najvie oitovale u mogunostima pretraivanja, novim web sueljima i novim informacijskim izvorima koje je za znanstvenu i istraivaku zajednicu osiguralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Kao i 1. izdanje i ovo smo priredili kako bismo vas upoznali s razliitim informacijskim izvorima koji su vam na raspolaganju i pomogli vam pri njihovom uinkovitom koritenju. Osim zanimljivih i korisnih informacija o raspoloivim bazama podataka, ovaj prirunik pomae vam svladati osnovne procese pretraivanja, a one znatieljnije poduiti e i naprednijim tehnikama pretraivanja. U Uvodu emo vas upoznati s radom Centra za online baze podataka. U dijelu O bazama podataka pruit emo openit pregled i karakteristike baza podataka, te detaljno opisati sve baze podataka koje su vam na raspolaganju preko Centra za online baze podataka. Dio Kako pretraivati posveen je osnovama pretraivanja karakteristinim za sve raspoloive baze podataka, opisani su znakovi za kraenje, operatori koji se koriste pri pretraivanju, a posebna je pozornost posveena predmetnom oznaavanju koje moe znaajno unaprijediti pretraivanje. Prirunik potom daje detaljan uvid u pretraivanje Ovid baza podataka, EBSCO baza podataka te popularnih baza podataka kao to su Ei Village 2 (Compendex), INIS, MathSciNet, Web of Science i Scopus. Za svaku bazu podataka detaljno je opisan osnovni zaslon za pretraivanje, najee koritene mogunosti pretraivanja (predmetno, autorsko, po asopisu/izvorniku) i rukovanje rezultatima pretraivanja (kombiniranje, ograniavanje, pregledavanje, pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom). U zasebnim poglavljima opisani su elektroniki asopisi i elektronike knjige, njihove posebnosti i mogunosti pretraivanja. Posljednje poglavlje, Za one koji ele znati vie, opisuje neke vrlo korisne i naprednije znaajke pretraivanja. U svakom su poglavlju detaljno opisani postupci, a brojne ilustracije e vam zorno prikazati kako zapravo izgledaju baze podataka i suelja koja opisujemo, kako ete se najlake snai, gdje trebate kliknuti i sl. U ovo izdanje Prirunika za pretraivanje ukljuili smo i vae zanimljive komentare koje smo prikupili putem ankete Centra za online baze podataka koja je provedena 2006. g.! Na kraju bih zahvalila na svesrdnoj podrci i pomoi g. Goranu kvaru (CARNet) bez kojega vjerojatno ovog drugog izdanja ne bi niti bilo i dipl. bibl. Marini Mayer (Institut Ruer Bokovi), koja mi je uvelike pomogla pri izradi ilustracija i pregledavanju tekstova. U sluaju bilo kakvih dodatnih pitanja vezanih uz pristup ili samo pretraivanje, pomo ili savjet pruit e vam korisnika sluba Centra za online baze (podatke potraite na posljednjoj stranici broure).

mr. sc. Jadranka Stojanovski Voditeljica Centra za online baze podataka

1

1 Uvod1.1 to je centar za online baze podataka? 1.2 Zato koristiti online baze podataka? 1.3 Kako postati korisnik? 1.4 Kako pristupiti bazama podataka 1.4.1 LAN 1.4.2 Modem 1.4.3 Kabelski pristup elektronikim izvorima 1.4.4 Beini pristup mrei 1.4.5 Udaljeni pristup putem korisnikog imena i zaporke 1.4.6 Proxy 1.5 Teajevi za korisnike7 7 8 8 8 8 8 8 8 9 9 11 11 11 12 12 13 13 14 14 14 14 15 15 15 17 17 17 17 17 17 18 18 18 19 19 19 19 19 19 19 19 20 20 20 20 21 21 21 21

2. O bazama podataka2.1 to su baze podataka? 2.2 Kako nastaju baze podataka? 2.3 Vrste baza podataka 2.3.1 Bibliografske baze podataka 2.3.2 Citatne baze podataka 2.3.3 Baze podataka s cjelovitim tekstom 2.4 Kako do cjelovitih radova? 2.4.1 Bibliografske baze podataka 2.4.2 Baze podataka cjelovitoga teksta/elektroniki asopisi 2.4.3 Biblioteke 2.4.4 Autori 2.4.5 Komercijalne usluge dostave dokumenata 2.5 Dostupne baze podataka 2.5.1 Academic Search Premier 2.5.2 AGRICOLA 2.5.3 Core Biomedical Collection (CBC) ukljuen u Journals@Ovid Full Text 2.5.4 Books@Ovid 2.5.5 Business Source Premier 2.5.6 Clinical Pharmacology 2.5.7 Current Contents (CC) 2.5.8 EconLit 2.5.9 Ei Village 2 2.5.9.1 Compendex 2.5.9.2 Referex 2.5.9.3 CRC ENGnetBASE 2.5.9.4 IHS Standards 2.5.9.5 US Patent Office 2.5.9.6 Esp@cenet 2.5.9.7 LexisNexis News 2.5.10 ERIC 2.5.11 Evidence Based Medicine Reviews (EBMR) 2.5.12 Food Science and Technology Abstracts (FSTA) 2.5.13 GeoRef 2.5.14 Health Source: Nursing/Academic Edition 2.5.15 INIS 2.5.16 Inspec 2.5.17 Library, Information Science & Technology Abstracts (LISTA) 2.5.18 MathSciNet

SADRAJ

2

2.5.19 Medline 2.5.20 PsycINFO 2.5.21 Web of Science (WoS) 2.5.22 Scopus 2.5.23 EmeraldInsight 2.5.24 Journal Citation reports

21 22 22 22 22 22 23 23 23 24 24 25 25 25 26 26 26 26 27 27 27 27 27 28 28 28 28 28 29 29 30 30 31 32 32 33 35 36 36 36 36 37 37 37 38 38 38 40 40 41

3 Kako pretraivati?3.1 Osnovni preduvjeti 3.2 Odabir baze podataka 3.3 Priprema i provedba pretraivanja 3.4 Oblikovanje upita za pretraivanje 3.4.1 Posebnosti pretraivanja biomedicinskih informacija 3.5 Znakovi za kraenje ili zamjenski znakovi 3.5.1 0vidove baze podataka 3.5.2 Baze podataka EBSCO 3.5.3 Ei Village 2 3.5.4 INIS 3.5.5 Wos 3.5.6 ScienceDirect 3.5.7 Scopus 3.6 Transliteracija 3.7 Operatori 3.7.1 Booleovi operatori AND, OR i NOT 3.7.2 Ostali operatori 3.7.2.1 Ovidove baze podataka 3.7.2.2 Baze podataka EBSCO 3.7.2.3 WoS 3.7.2.4 Scopus 3.8 Predmetno oznaavanje kao pomo pri pretraivanju 3.8.1 Kontrolirani izrazi predmetnice 3.8.2 Nekontrolirani izrazi identifikatori 3.9 Mapiranje 3.9.1 Mapiranje kod Ovidovih baza podataka 3.9.2 Mapiranje u bazama podataka EBSCO 3.9.3 Mapiranje u Ei Village 2 / baza podataka Compendex 3.9.4 Mapiranje u bazi podataka INIS

4 Ovid4.1 Pristup i odabir baze podataka 4.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 4.2.1 Osnovno pretraivanje 4.2.2 Pronalaenje referenci 4.3 Pretraivanje 4.3.1 Predmetno pretraivanje (Keyword Search) 4.3.2 Pretraivanje po autoru (Author Search) 4.3.3 Pretraivanje po naslovu (Title Search) 4.3.4 Pretraivanje po asopisu/izvorniku (Journal Search) 4.3.5 Pretraivanje koritenjem tezaurusa 4.4 Kombiniranje rezultata pretraivanja 4.5 Ograniavanje pronaenih rezultata (Limit) 4.6 Pregledavanje rezultata pretraivanja

3

SADRAJ

4.6.1 Skraeni bibliografski zapis 4.6.2 Bibliografski zapis sa saetkom 4.6.3 Cjeloviti bibliografski zapis 4.6.4 Pregledavanje sadraja broja (sveia) asopisa 4.7 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom 4.7.1 Pohrana rezultata pretraivanja 4.7.2 Pohrana strategije pretraivanja 4.7.3 Koritenje pohranjene strategije 4.7.4 Slanje rezultata i strategije pretraivanja elektronikom potom 4.7.5 Ispis rezultata i strategije pretraivanja

41 41 41 42 42 42 42 43 44 44 45 45 46 46 46 46 46 47 48 48 48 49 50 50 50 50 51 51 51 52 52 52 53 55 55 55 55 55 56 56 56 57 57 57 57 58 58 58 58 58

5 EBSCO5.1 Pristup i odabir baze podataka 5.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 5.2.1 Osnovno pretraivanje (Basic Search) 5.2.2 Napredno pretraivanje (Advanced Search) 5.3 Pretraivanje 5.3.1 Predmetno pretraivanje 5.3.2 Autorsko pretraivanje 5.3.3 Pretraivanje po naslovu 5.3.4 Pretraivanje po publikaciji/asopisu/izvorniku (Publications) 5.3.5 Pretraivanje koritenjem tezaurusa 5.4 Kombiniranje rezultata pretraivanja 5.5 Ograniavanje i proirivanje pronaenih rezultata (Refine Search) 5.6 Pregledavanje rezultata pretraivanja 5.6.1 Skraeni bibliografski zapis 5.6.2 Cjeloviti bibliografski zapis sa saetkom 5.6.3 Cjeloviti tekst rada 5.6.4 Ostale informacije o radu (Check LinkSource for More Information) 5.7 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom 5.7.1 Pohrana strategije pretraivanja 5.8 Pretraivanje literaturnih navoda/citata 5.9 Pretraivanje slika 5.10 Vizualno pretraivanje

SADRAJ

6 EI Village 26.1 Pristup i odabir baze podataka 6.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 6.3 Pretraivanje 6.3.1 Predmetno pretraivanje 6.3.2 Pretraivanje po autoru 6.3.2.1 Koritenje indeksa autora 6.3.3 Pretraivanje po asopisu/izvorniku 6.4 Kombiniranje rezultata pretraivanja 6.5 Ograniavanje pronaenih rezultata 6.6 Pregledavanje rezultata pretraivanja 6.6.1 Skraeni bibliografski zapis 6.6.2 Saetak 6.6.3 Cjeloviti bibliografski zapis 6.7 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom 6.7.1 Ispis rezultata 6.7.2 Pohrana rezultata

4

6.7.3 Slanje rezultata elektronikom potom

59 61 61 61 62 62 62 63 63 63 63 63 64 64 64 65 65 65 65 66 66 66 67 67 67 69 69 69 70 70 70 70 71 71 71 71 72 72 72 72 72 72 74 74 74 75 77 77

7 INIS7.1 Pristup i odabir baze podataka 7.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 7.3 Pretraivanje 7.3.1 Predmetno pretraivanje 7.4 Kombiniranje rezultata pretraivanja 7.5 Ograniavanje pronaenih rezultata 7.6 Pregledavanje rezultata pretraivanja 7.6.1 Naslovi radova 7.6.2 Cjeloviti bibliografski zapis 7.7 Pohrana, ispis i slanje rezultata elektronikom potom 7.7.1 Ispis rezultsts 7.7.2 Pohrana rezultata 7.7.3 Slanje rezultata elektronikom potom

8 MathSciNet8.1 Pristup i odabir baze podataka 8.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 8.2.1 Osnovno pretraivanje (Basic Search) 8.3. Pretraivanje 8.3.1 Predmetno pretraivanje 8.3.2 Pretraivanje po autoru 8.3.3 Pretraivanje po asopisu 8.4 Ograniavanje pronaenih rezultata 8.5 Pregledavanje rezultata pretraivanja

9 Web of Science (WoS)9.1 Posebnosti pretraivanja citata 9.2 Pristup i odabir vrste pretraivanja 9.3. Osnovni zaslon za pretraivanje 9.4 Ope pretraivanje (General Search) 9.4.1 Pretraivanje po predmetu (Topic) 9.4.2 Pretraivanje po autoru (Author) 9.4.3 Pretraivanje po asopisu/izvorniku (Source Title) 9.4.4 Pretraivanje po adresi (Address) 9.5 Pretraivanje po referencama/citatima (Cited Reference Search) 9.5.1 Pretraivanje po citiranom autoru (Cited Author) 9.5.2 Pretraivanje po citiranom radu (Cited Work) 9.5.3 Pretraivanje po citiranoj godini (Cited Year) 9.6 Napredno pretraivanje 9.7 Ograniavanje pronaenih rezultata 9.8 Pregled rezultata pretraivanja 9.8.1 Pregled rezultata opeg pretraivanja 9.8.2 Pregled rezultata pretraivanja po referencama/citatima 9.9 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom 9.10 Analiza rezultata pretraivanja 9.11 Uklanjanje samocitata iz rezultata pretraivanja

10 Scopus10.1 Pristup i odabir baze podataka

5

SADRAJ

10.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 10.3 Jednostavno pretraivanje (Basic search) 10.3.1 Predmetno pretraivanje 10.3.2 Pretraivanje po autoru 10.3.3 Pretraivanje po asopisu/izvorniku 10.4 Pretraivanje po citatima 10.5 Kombiniranje rezultata pretraivanja 10.6 Ograniavanje pronaenih rezultata 10.7 Pregled rezultata pretraivanja 10.8 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom

77 78 78 78 79 79 80 80 80 81 83 83 83 84 84 84 84 85 85 87 87 88 89 89 89 89 90 90 90 92 93 93 93 95 95 95 95 95 95 96 97 97 98 98 98 99 99 99 99

11 Elektroniki asopisi11.1 Pristup i odabir baze podataka 11.2 Osnovni zaslon za pretraivanje 11.3 Jednostavno pretraivanje 11.3.1 Predmetno pretraivanje 11.3.2 Pretraivanje po autoru 11.3.3 Pretraivanje po asopisu/izvorniku 11.3.4 Ostale mogunosti pretraivanja 11.4 Kombiniranje rezultata pretraivanja 11.5 Ograniavanje pronaenih rezultata 11.6 Pregled rezultata pretraivanja 11.7 Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronikom potom 11.8 Ostali izdavai 11.8.1 Blackwell 11.8.2 Springer 11.8.3 Wiley 11.8.4 Oxford University Press 11.8.5 Cambrige University Press 11.8.6 Lippincot Williams & Willkins (LWW) 11.8.7 Emerald

SADRAJ

12 Elektronike knjige12.1 Pristup i odabir baze podataka 12.2 Osnovni zaslon za pregledavanje 12.3 Osnovni zaslon za pretraivanje 12.4 Pretraivanje 12.4.1 Pretraivanje po kljunoj rijei (Keyword Search) 12.4.2 Pretraivanje po autoru (Author Search) 12.4.3 Pretraivanje po naslovu (Title Search) 12.5 Ograniavanje pronaenih rezultata (Limit) 12.6 Pregledavanje rezultata pretraivanja

13 Za one koji ele znati vie13.1 Stopwords 13.2 Pretraivanje iz naredbenog retka koritenjem kratica za polja (Ovidove baze podataka) 13.3.1 Dvoslovne kratice polja 13.3.2 Toka-toka naredbe kod Ovidovih baza podataka 13.3 Sustavi obavjetavanja (AutoAlerts/SDIS) 13.4 RSS Feed 13.5 Uitavanje rezultata pretraivanja u druge programe 13.5.1 EndNote Web

6

Uvod1.1 TO JE CENTAR ZA ONLINE BAZE PODATAKA?Centar za online baze podataka zajedniki je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, CARNeta i Instituta Ruer Bokovi, pokrenut s ciljem da se hrvatskoj akademskoj istraivakoj zajednici omogui pristup najvanijim svjetskim bazama podataka. U svim svojim aktivnostima Centar usko surauje s bibliotekama u sustavu znanosti i visoke naobrazbe ime jami osiguravanje pristupa bazama podataka koje su najkvalitetnije i najpotrebnije korisnicima. Centar je zapoeo s radom 1995. godine, nudei samo jednu bazu podataka Current Contents. Godine 2006. posjeduje licencije za trideset i pet svjetskih baza podataka, koje su bez naknade hrvatskim znanstvenicima, djelatnicima ustanova visoke naobrazbe i studentima dostupne iskljuivo putem CARNetove mree. Uz kvalitetne baze podataka koje se nalaze u otvorenom pristupu, Centar svojim korisnicima poetkom 2007. g. nudi ezdesetak baza podataka. Neke baze podataka smjetene su na lokalnim posluiteljima, dok se veini baza podataka pristupa preko posluitelja samih proizvoaa baza. nje. Prikaz rezultata je pregledan, a poveznice osiguravaju jednostavan pristup cjelovitom tekstu, ako mu je osiguran pristup pretplatom. Mogunost mrenog pristupa najrelevantnijim bazama podataka iz pojedinog znanstvenog podruja jedna je od nunih pretpostavki znanstveno-istraivakog rada. Pretraivanjem baza podataka mogue je saznati mnoge zanimljive i korisne injenice. Navest emo samo neke primjere: kako se kod odraslih osoba dijagnosticira disleksija?

imate li za napredovanje u zvanju dovoljno objavljenihUVOD

radova u asopisima koje ukljuuje baza podataka Current Contents?

koji su pregledni radovi o odlaganju radioaktivnogaotpada iz nuklearnih elektrana objavljeni u posljednje tri godine?

kako doi do podataka o radu prof. Goodmana, kojemne znate tonu referencu, ali vam je poznato da je objavljen u posljednjem broju asopisa Journal of Pharmacology?

je li netko napisao doktorsku disertaciju o kritinimstrujama u masivnim uzorcima visokotemperaturnih supravodia?

1.2 ZATO KORISTITI ONLINE BAZE PODATAKA?Iako se na Internetu danas mogu pronai brojne korisne informacije, baze podataka zbog svoje organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti obraenih podataka predstavljaju nezaobilazan izvor pouzdanih informacija. Proizvoai baza podataka ugledne su ustanove koje jame jedinstvenost, ujednaenost, pouzdanost i kvalitetu informacija koje ukljuuju. Publikacije koje se obrauju i nude kroz baze podataka najee su odabrane kao najkvalitetnije izmeu mnotva slinih. Pregled znanstvenog podruja koji korisnik dobiva pretraujui baze podataka cjelovit je i obino ukljuuje dugako vremensko razdoblje1. Mogunosti pretraivanja baza podataka brojne su i osiguravaju dobivanje ciljanog odgovora na korisniko pita-

koliko je radova u bazi Medline izvorno objavljeno nahrvatskom jeziku?

koliko su radova u bazi podataka Current Contentsobjavili autori navodei u svojoj adresi Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci?

koji su najnoviji objavljeni radovi o utjecaju oneienjana dine probleme kod djece?

kako jednostavno doi do odgovora na obina pitanjakao to su Utjee li zraenje mobilnih telefona na zdravlje? ili Skrauje li redovito uzimanje C-vitamina trajanje prehlade?anstveuguava zn dataka om ne baza po im znane onli s najnovij "Koritenj du u tijeku tskoj da bu anstvenog ihovog zn cima u hrva ni unutar nj stignuima stvenim do podruja."

1 Prethodnice baza podataka vrlo su esto indeksne publikacije koje su objavljivane ve u 18. stoljeu. Npr. poznati Index Medicus, koji je kasnije ukljuen u Medline bazu podataka, poeo je izlaziti 1879. godine.

7

1.3 KAKO POSTATI KORISNIK?Baze podataka i programi za pretraivanje za koje sredstva osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, dostupni su bez naknade svim zainteresiranim lanovima istraivake i akademske zajednice u Republici Hrvatskoj: zaposlenima u visokokolskim ustanovama te znanstveno-istraivakim institutima

studentima, neovisno o njihovom statusu ostalim definiranim grupacijama (npr. biomedicinskikonzorcij). Sredstva za redovitu godinju pretplatu baza podataka osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Korisnici mogu pristupiti iskljuivo onim bazama podataka kod kojih je njihova matina ustanova navedena u licenciji proizvoaa baze podataka. Veina je baza podataka dostupna cijeloj akademskoj i istraivakoj zajednici, dok licencije za manji broj baza obuhvaaju samo dio ustanova. Kako cijenu licencije najee uvjetuje broj ukljuenih ustanova, ovisno o raspoloivim sredstvima, u licenciju nastojimo ukljuiti ustanove s najveom koncentracijom znanstvenika iz podruja koje pokriva baza podataka. Licencije za takve baze nastojimo s vremenom dopuniti i proiriti, stoga vas upuujemo na web stranicu http://www.online-baze.hr/, gdje moete pronai najnovije podatke o licencijama za pojedine baze (Baze podataka abecedni popis baza podataka naziv pojedine baze licencija/ustanove ukljuene u licenciju). Posebnu kategoriju korisnika ini tzv. biomedicinski konzorcij koji obuhvaa 82 bolnice i svim njihovim djelatnicima osigurava pristup najvanijim bazama podataka, elektronikim asopisima i elektronikim knjigama iz podruja biomedicine.

Ako ne moete pristupiti pojedinoj bazi podataka provjerite na webu Centra za online baze podataka je li vaa ustanova navedena na popisu ustanova koje imaju pravo pristupa (licencija). Naime, iako je veina baza podataka nabavljena za hrvatski nacionalni konzorcij (CARNet), manji dio uskospecijaliziranih baza podataka (npr. GeoRef, EconLit, PsycInfo i dr.) nabavljen je samo za ustanove koje se bave odreenim znanstvenim podrujem. U sluaju da vam je baza podataka potrebna u vaem znanstvenoistraivakom radu, a vaa ustanova nije navedena u licenciji, zatraite proirenje licencije. Ako pak nemate pristup, a vaa je ustanova ukljuena u licenciju, javite nam IP adresu vaeg raunala na help@baze.szi.hr, a mi emo uiniti sve da vam osiguramo pristup u to kraem roku.

1.4.2 ModemVeini baza podataka mogue je pristupiti i ako koristite CARNetov modemski ulaz. Za korisniko ime i lozinku koji e vam osigurati elektroniki identitet u sustavu AAI@Eduhr trebate se obratiti CARNetovom koordinatoru vae ustanove ili izravno CARNetu.

1.4.3 Kabelski pristup elektronikim izvorimaUsluga XCARNet namijenjena je lanovima akademske zajednice koji iz svojih domova ele pristupiti CARNetovoj mrei. Preduvjet za pruanje usluge XCARNet CARNetovim korisnicima je da ive u zgradi u kojoj postoji moderna mrea kabelske televizije tvrtke DCM. Svim aktivnim CARNetovim korisnicima koji ive na podruju pokrivenom DCM mreom nudi se pristup dostupnim elektronikim izvorima, jedini preduvjet je da imaju valjano korisniko ime u sustavu autentifikacijske i autorizacijske infrastrukture znanosti i visokog obrazovanja (AAI@Edu.hr) za pristup CARNetovoj mrei u gradovima u kojima je dostupna usluga XCARNet.

UVOD

1.4.4 Beini pristup mreiPristup bazama podataka odnedavno je mogu i preko beinog pristupa Mobile CARNet koji vam kao pretplatniku omoguava pristup Internetu s vaeg prijenosnog raunala bez koritenja telefonske parice ili mobitela. Navedena usluga omoguava pojedinani mobilni pristup CARNetovoj mrei putem Vipnetove GPRS/EDGE i UTMS infrastrukture za sve korisnike koji posjeduju elektroniki identitet u sustavu AAI@Eduhr uz 50% popusta. Vie informacija o usluzi moete nai na: http://mobile.carnet.hr ili http://vmc.vipnet.hr. Za pristup bazama podataka mogue je koristiti i beinu mreu vae ustanove ako osigurava takvu.

1.4 KAKO PRISTUPITI BAZAMA PODATAKAPosljednjih godina poseban smo napor uloili u unaprjeenje pristupa bazama podataka pa je tako danas pristup bazama podataka Centra za online baze podataka mogu na vie naina.

1.4.1 LANVeina pristupa ostvaruje se preko LAN (Local Area Network) mree ustanova u sustavu financiranja Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Tako je bazama mogue pristupiti s bilo kojeg raunala povezanog na lokalnu mreu fakulteta, instituta i drugih akademskih i istraivakih ustanova u zemlji.

1.4.5 Udaljeni pristup putem korisnikog imena i zaporkeAko pripadate skupini korisnika koja baze podataka eli pretraivati iz svojega doma zatraite da vam osiguramo

8

udaljeni pristup. U poruci koju ete nam poslati na help@baze.szi.hr navedite koje baze podataka elite koristiti. Poruku nam svakako poaljite s vae slubene adrese, a poaljite nam i detaljne podatke o vama (ime i prezime, ustanova, odsjek, telefon).

1.4.6 ProxyAko vaa ustanova ima tzv. proxy server, bazama podataka moete pristupati koritenjem tog servera s bilo kojeg mjesta, pa i od kue. Za detalje je najbolje obratiti se raunalnom centru vae ustanove ili administratoru sustava. CARNet e nastojati u sljedeem razdoblju svim korisnicima osigurati centralni proxy server proxy.online-baze.hr koji e osigurati udaljeni pristup bazama podataka. Centralni proxy server koristit e takoer AAI@Eduhr sustav autentifikacije i autorizacije, a o detaljima emo vas obavijestiti putem weba Centra za online baze podataka. I na kraju, u sluaju bilo kakvih problema, moete se obratiti biblioteci vae ustanove. Kompetentni strunjaci vini koritenju baza podataka i elektronikih izvora informacija zacijelo e brzo odgovoriti na svako vae pitanje, pomoi vam savjetom ili vas uputiti na pravo mjesto.

su neke od prednosti udaljenog uenja. Svaki teaj ima mentora s kojim komunicirate i koji odgovara na vaa eventualna pitanja i nedoumice te vam pomae u rjeavanju zadataka. Pored mentoriranih online teajeva mogue je pohaati i online nementorirani teaj namijenjen korisnicima koji ele samostalno, bez izravne pomoi mentora, teoretski i praktino svladati odreene vjetine. Takvi teajevi idealni su i za polaznike koji su zavrili mentorirane online teajeve ili face to face teajeve, a eljeli bi obnoviti i/ili upotpuniti svoje znanje. Aktualni raspored svih raspoloivih seminara moete pronai na adresi http://www.online-baze.hr/ob/izobrazba.

1.5 TEAJEVI ZA KORISNIKECentar za online baze podataka od samoga je poetka uz pristup bazama podataka osiguravao i trajnu izobrazbu korisnika sukladno njihovim potrebama. Od 1997. godine organiziramo redovite face to face teajeve u svim sveuilinim gradovima, a od 2005. na raspolaganju su i online teajevi (CARNet Edupoint). Pouavanje je u oba teaja usmjereno na svladavanje konkretnih i praktinih vjetina pretraivanja. Na teajevima korisnici stjeu osnovna znanja o tome koje su im baze podataka na raspolaganju, njihovim posebnostima, strukturi razliitih baza podataka te mogunostima pretraivanja. Takoer se usvaja i znanje o koritenju Booleovih i ostalih operatora (priblinost, uestalost), ovisno o bazi podataka i koritenom programu za pretraivanje. Osim provoenja i pohranjivanja strategije pretraivanja, korisnici ue kako mogu pronaene dokumente prikazati na zaslonu, ispisati ili pohraniti, kako postaviti sustav obavjetavanja i personalizirati suelje za pretraivanje pojedine baze podataka. Polaznici face to face teajeva koriste raunalima opremljene uionice na fakultetima, a sadraj predavanja stalno se unapreuje prema zahtjevima korisnika. Teajeve odravamo i na zahtjev pojedine ustanove (takoer besplatno) za njezine djelatnike. Ako elite odrimo teaj u vaoj ustanovi, javite nam se na help@baze.irb.hr. Online teajeve CARNETovog Edupointa pod nazivom Pretraivanje online baza podataka mogue je pohaati sa svojega radnog mjesta i tempom koji vam odgovara, toUVODti e se izbaci o tome da ME prialo jevi. JE SE VRIJE online tea "U POSLJEDN esti samo ajevi i uv o-face te face-t dobro." ne bi bilo Mislim da to

9

UVOD

10

O bazama podataka2.1 TO SU BAZE PODATAKA?Baza podataka je organizirana zbirka podataka. Svaka baza podataka sastoji se od zapisa koje moemo usporediti s katalokim karticama u biblioteci. Svaka knjiga opisana je na katalokoj kartici prema odreenim pravilima, a slina pravila slijedi struktura raunalnih zapisa u bazama podataka. Svaki zapis sadri odreena polja koja sadre podatke. Svako polje ima: nepromjenjiv naziv

polje za opis stranica (u nekim bazama podataka zove se Pages, a u nekima Pagination) polje koje sadri mrenu adresu dokumenta (u nekim se bazama podataka zove Electronic Location, a u drugimaURL) Dio polja karakteristian je samo za odreene baze podatake, npr.: astronomski objekt (Astronomical Object) Inspec

populacija (Population) - PsycInfoAGRICOLAO BAZAMA PODATAKA

kod za zemljopisno podruje (Geographic Area Code) informacija o patentu (Patent Information) Inspec simbol gena (Gene Symbol) MedlineDetaljan usporedni popis polja i njihovih dvoslovnih kratica1 u dostupnim bazama podataka nalazi se u sredini broure. Koritenje kratica moe znaajno ubrzati pretraivanje. U bazama podataka o kojima emo govoriti veina se zapisa odnosi na lanke objavljene u asopisima. U manjem broju sluajeva zapisi se odnose na radove iz zbornika skupova, kao i na druge vrste publikacija (knjige, disertacije, tehnike izvjetaje, patente i sl.). U daljnjem emo tekstu pojednostavljeno govoriti da se svaki zapis odnosi na jedan rad, odnosno dokument. Svaka baza podataka obrauje radove iz asopisa, zbornika skupova i drugih publikacija popularno se kae da baza podataka indeksira odreenu publikaciju. Neke baze podataka, npr. Current Contents, obuhvaaju sve radove unutar publikacija koje indeksiraju, druge vre odabir i ukljuuju samo neke radove, kao npr. Medline, dok neke baze podataka najvanije asopise indeksiraju od korica do korica, dok za ostale vre odabir radova (npr. MathSciNet). Iako su izvorni radovi koje ukljuuje odreena baza podataka pisani na razliitim svjetskim jezicima, bibliografski zapisi (ukljuujui i saetak) u svim su bazama podataka na engleskom jeziku, pa se i pretraivanje mora provoditi na engleskom jeziku2.

promjenjiv sadraj (polje Author u bazi nosit e stalnotaj naziv, ali sadraj e jednom biti npr. Kolari M., a drugi put npr. Wolfart A.). Prikaz nekih polja unutar zapisa u bazi podataka Current Contents:

Odreena polja zajednika su svim bazama podataka i u svim bazama nose isti naziv, npr.: autor (Author)

naslov (Title) ili asopis (Journal Name).Neka polja nose razliite nazive u razliitim bazama podataka, ali opisuju isti sadraj, npr.: godina objavljivanja (u svim se bazama podataka zove Year of Publication, dok se u PsycInfo bazi zove Year)

1 2

Dvoslovne kratice polja koriste se za pretraivanje iz naredbenog retka (vie o tome proitajte u 13. poglavlju na 98. stranici ) Oko 90% svjetske znanstvene literature u prirodnim, tehnikim i biomedicinskim znanostima objavljeno je na engleskom jeziku, a svega 10% na svim drugim svjetskim jezicima.

11

2.2 KAKO NASTAJU BAZE PODATAKA?Baze podataka dostupne putem Centra izrauju strukovna drutva, biblioteke te profitne i neprofitne ustanove. U izradu baze podataka ukljueno je neposredno, ovisno o bazi, ak nekoliko stotina strunjaka. Strunjaci koji rade na stvaranju baze podataka razliitih su profila i obavljaju razliite poslove: bibliotekari definiraju strukturu baze podataka kako bi bili ukljueni svi potrebni elementi koji opisuju rad,

radovi nisu dodatno predmetno oznaeni trebali biste koristiti SVE gore navedene izraze za mobilni telefon. Pretraivanje je znatno unaprijeeno kod baza podataka u kojima su indekseri radove dodatno predmetno oznaili koristei rjenike termina odreenog znanstvenog podruja. Vie o namjeni i nainima predmetnog pretraivanja proitajte u poglavlju 3.8. na 39. stranici.

2.3 VRSTE BAZA PODATAKAU Centru za online baze podataka sve baze podataka pripadaju u jednu od sljedee tri skupine: bibliografske baze podataka

raunalni strunjaci izrauju bazu i suelja te brinu otehnikoj podrci,

citatne baze podataka baze podataka s cjelovitim tekstom.Zbirke elektronikih asopisa kao to su npr. ScienceDirect (Elsevier) ili Blackwell Synergy (Blackwell Publ.) prema ovoj kategorizaciji pripadaju bazama podataka s cjelovitim tekstom. No, zbog specifinosti koju ta grupacija ima, pretraivanje zbirki elektronikih asopisa opisat emo zasebno u 11. poglavlju. Postoje i druge vrste baza podataka, no one ovdje nee biti opisane.

indekseri opisuju radove pridajui im kljune rijei(indekseri su uvijek vrsni strunjaci iz znanstvenog podruja koje pokriva baza podataka, a posjeduju i dodatnu izobrazbu vezanu uz indeksiranje). Korisnici baze podataka najee pretrauju prema temama koje su predmet njihovih znanstvenih interesa. No, esto se dogaa da razliiti autori istu temu u svojim radovima obrauju na razliite naine, koristei razliitu terminologiju ili ak razliite jezike. Pretraivanje takvih radova po odreenoj temi (tematsko ili predmetno pretraivanje) znatno je oteano.

O BAZAMA PODATAKA

2.3.1 Bibliografske baze podatakaBibliografske baze podataka sadre podatke o radovima objavljenim u razliitim publikacijama. Opisi radova u pravilu su vrlo detaljni, a struktura zapisa ujednaena je unutar pojedine baze podataka. Bibliografski zapisi radova sadre podatke kao to su: autor

naslov rada izvornik saetak godina objavljivanjaMobitel? Mobilni telefon? GSM? Na primjer, zanima li vas neto o utjecaju mobilnih telefona na zdravlje, morate imati na umu da su autori za mobilni telefon koristili izraze poput: cellphone

ustanova iz koje autor dolazi vrsta publikacije izvorni jezik rada i dr.Ovisno o bazi podataka i vrsti publikacije, bibliografski zapisi mogu sadravati i dodatne elemente, npr. naziv skupa (ako se radi o zborniku radova s neke konferencije, seminara i sl.), broj ugovora, informaciju o patentu, predmetnicu, elektroniku adresu autora, URL adresu dokumenta, nosioca vlasnikih prava (copyright) i dr. Bibliografske baze meusobno se razlikuju u znanstvenim podrujima koja obuhvaaju, opsegu (broju asopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrauju), strukturi i opsegu bibliografskog zapisa (neke baze opisuju rad s desetak polja, a neke s tridesetak i vie), te dodatnoj obradi (sloena predmetna obrada koja kasnije korisnicima olakava pretraivanje).

cell phone cellular phone cellular telephone mobile phone GSM-based mobile, itd. Za kvalitetno i sveobuhvatno pretraivanje baze u kojoj

12

Skraeni prikaz rada unutar bibliografske baze podataka pogodan je za brzi pregled velikoga broja radova. Danas je uestala pojava da se zapisi unutar pojedinih bibliografskih baza podataka povezuju sa zapisima iz drugih baza podataka i cjelovitim verzijama radova koje se nalaze na web-u.

nekoliko razina kvalitete slika i veze izmeu popisa koritene literature i njihovih navoda u samom tekstu. PDF format najee preslikava izgled rada u tiskanoj inaici publikacije te je stoga popularan kod korisnika. Pogodan je za tiskanje rada, ali ne omoguava jednostavnu manipulaciju samim tekstom i slikama. Svaka vrsta baze podataka koristi se u razliite svrhe: bibliografske baze za stjecanje uvida u odreeno znanstveno podruje

2.3.2 Citatne baze podatakaIako su u svojoj osnovi citatne baze takoer bibliografske, njihova je posebnost u tome to, pored samih radova, obrauju i popise koritene literature /referenci /citata, koje autori navode na kraju radova. Na takvim su listama obino navedeni radovi koji su autorima posebno znaajni i koji su im koristili vie od ostalih, stoga se citatne baze esto koriste u svrhu prosudbe kvalitete citiranog rada. Citatne baze daju odgovor na pitanje: Koji su radovi najpopularniji, najitaniji ili najvie citirani unutar nekog znanstvenog podruja? Za znanstvenika koji svojim radovima nastoji doprinijeti ukupnom znanju unutar odreenog znanstvenog podruja, ta su pitanja od kljunog znaenja. Iako su mogunosti citatnih baza podataka sloene i raznolike, kod nas se one uglavnom koriste kako bi se saznalo koje je radove citirao odreeni autor, te koliko su drugi autori citirali neki rad ili nekog autora. Vrlo znaajnu mogunost citatnog indeksiranja, pomou koje moemo otkriti koje su se grupacije znanstvenika bavile odreenom tematikom u nekom vremenskom razdoblju, nai korisnici tek trebaju otkriti. Vano je napomenuti da citatne baze ne biljee razliku izmeu pozitivnih i negativnih citata, a tek je u posljednje vrijeme kod nekih citatnih baza podataka mogue iskljuiti samocitate (npr. Scopus).

citatne baze za stjecanje uvida u odreeno znanstvenopodruje i za praenje odjeka odreenog rada ili znanstvenika/autora unutar znanstvenog podruja

baze cjelovitog teksta za pronalaenje radova tonoodreenih asopisa ili autora. Korisniku je vano nakon pretraivanja, pregleda i odabira skraenih bibliografskih zapisa o radovima relativno jednostavno doi do njihovih cjelovitih tekstova ili do nekih dodatnih informacija. Tome e najbolje posluiti poveznice (linkovi) izmeu bibliografskih baza podataka i elektronikih asopisa te izmeu razliitih baza podataka.O BAZAMA PODATAKA

2.3.3 Baze podataka s cjelovitim tekstomOsnovna znaajka baza podataka s cjelovitim tekstom je mogunost uvida u cjeloviti tekst pojedinog rada. Najee se pojam baza podataka cjelovitog teksta odnosi na zbirke elektronikih asopisa veeg ili manjeg opsega, jednog ili vie izdavaa. Cjeloviti su tekstovi u pravilu popraeni bibliografskim opisom svakog rada (kao i kod bibliografskih baza podataka), no sadre i brojna dodatna polja te nude vie mogunosti pretraivanja, npr. Byline Text, Caption Text, Outline Heading, References i dr. Potrebno je razlikovati baze podataka s cjelovitim tekstom od onih bibliografskih koje sadre samo poveznicu na cjeloviti tekst rada. Cjeloviti tekst rada najee je ponuen u HTML (ita se web preglednikom kao to je npr. Mozilla Firefox, Opera ili Internet Explorer) i/ili PDF formatu (ita se programom Acrobat Reader). Prednost HTML formata su lakoa navigacije, hipertekstualne veze izmeu dijelova rada,

13

2.4 KAKO DO CJELOVITIH RADOVA?Nakon uvida u znanstvenu publicistiku pojedinog podruja, autora, asopisa i sl., do cjelovitih radova moete doi koritenjem podataka iz bibliografskog zapisa na sljedee naine: 1. poveznicama na cjelovite tekstove radova iz samih bibliografskih zapisa 2. pretraivanjem baza podataka cjelovitog teksta, tj. dostupnih elektronikih dokumenata 3. uz pomo biblioteke u vaoj ustanovi (tiskane zbirke biblioteke, pristup elektronikim izvorima, meubibliotena posudba i dr.) 4. kontaktiranjem autora uz pomo potanske ili e-mail adrese koja je navedena u bibliografskom zapisu 5. koritenjem komercijalnih usluga dostave dokumenata.

Oxford University Press (Oxford Journals) 180 naslovaasopisa

Lippincot Williams & Wilkins (kroz Ovid suelje) 100naslova asopisa

EBSCO Publishing oko 6000 naslova asopisa vie tisua naslova asopisa u otvorenom pristupu. Osim na stranicama Centra za online baze podataka (http://www.online-baze.hr), o elektronikim asopisima moete doznati i na web stranicama hrvatskih biblioteka, npr. http://knjiznica.irb.hr/hrv/o_ecasopisima.html. Samo pretraivanje elektronikih asopisa bit e opisano kasnije u 11. poglavlju na 83. stranici.

2.4.3 BibliotekeAko do cjelovitoga teksta rada niste u mogunosti doi na gorenavedene naine, obratite se biblioteci u vaoj ustanovi. Struni zaposlenici biblioteke pobrinut e se da vam osiguraju traene informacije.

2.4.1 Bibliografske baze podatakaNajjednostavniji nain pristupa cjelovitom tekstu rada je preko poveznice Full text, Full text Available ili View at Publisher iz same bibliografske baze podataka. Tu mogunost, npr. kod Ovidovih baza podataka, osigurava alat LinkSolver. Poveznica e korisnika odvesti na posluitelj izdavaa, a nakon validacije IP raspona otvorit e se rad, najee u zasebnom prozoru. Ako se na zaslonu pojavi upit o korisnikom imenu i lozinki, to najee znai da je autentifikacijski sustav izdavaa zakljuio da raunalo s kojeg korisnik pristupa Internetu nije unutar raspona ovlatenih za pristup. U tom se sluaju korisnik treba obratiti podrci Centra za online baze podataka na help@baze.szi.hr ili svojoj biblioteci.O BAZAMA PODATAKA

2.4.2 Baze podataka cjelovitoga teksta/elektroniki asopisiBaze podataka cjelovitoga teksta poeli smo nuditi korisnicima u Hrvatskoj preko Centra za online baze podataka 2000. g. Tim bazama podataka posljednjih su se godina pridruile zbirke elektronikih asopisa najveih svjetskih izdavaa. Danas je cijeloj akademskoj i znanstvenoj zajednici u Hrvatskoj na raspolaganju vie od 20000 asopisa sljedeih izdavaa i agregatora: Elsevier (ScienceDirect) gotovo 2000 naslova asopisa

Biblioteke uz tiskanu pretplatu uglavnom osiguravaju i pristup elektronikim inaicama asopisa za korisnike svoje ustanove, te elektronikim asopisima koje izravno nabavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Biblioteke takoer posjeduju i bogate zbirke tiskane grae, kao i grae na drugim medijima. Biblioteke surauju s ostalim bibliotekama u Hrvatskoj i svijetu, pa radove koji nisu dostupni na drugi nain svojim korisnicima mogu nabaviti po najpovoljnijim cijenama koristei meubibliotenu posudbu. Cijena jednog rada kree se izmeu 25 i 100 kn, ovisno o ustanovi iz koje se rad nabavlja, broju stranica rada i sl., a vrijeme dobave kree se izmeu jednog i tri dana. Poveznice na sve hrvatske biblioteke prisutne na Internetu i njihove online kataloge moete pronai na adresi: http://knjiznica.irb.hr/hrv/crolibs.html

Springer Verlag (SpringerLink), ukljuuje i Kluwer 1300 naslova asopisa

John Wiley & Sons (WileyInterscience) 220 naslovaasopisa

Blackwell Publishing (Blackwell Synergy) 800 naslovaasopisa (nedavno kupljen od John Wiley & Sons)

Emerald - 155 naslova asopisa Cambridge University Press (Cambridge Journals Online) 130 naslova asopisa

14

2.4.4 AutoriAko bibliografski zapis sadri potansku ili elektroniku adresu autora, moete mu se obratiti i izravno. Veina autora rado e vam, bez ikakve naknade, poslati svoj rad.

Institute of Electrical Engineers Document SupplyService http://www.iee.org.uk/Library

ISI Document Solutionhttp://ids.isinet.com

OCLC Full Text Option Programhttp://www.oclc.org/firstsearch

University Library Heidelberghttp://www.ub.uniheidelberg.de/helios/ssgs/Welcomeengl.html Cijena jednog dokumenta najee se kree izmeu 20 i 50 eura, to ovisi o broju stranica, brzini dostave, formatu dokumenta i sl.

2.5 DOSTUPNE BAZE PODATAKACentar za online baze podataka trenutano osigurava pristup oko ezdeset baza podataka, ukljuujui baze podataka koje se nabavljaju preko Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, kao i besplatne baze podataka u otvorenom pristupu. Centar pretplatom osigurava pristup najvanijim bazama podataka kao to su:

2.4.5 Komercijalne usluge dostave dokumenataPostoje i brojne komercijalne usluge koje osiguravaju dostavu radova u tiskanom ili elektronikom obliku, veina unutar 24 sata. Neke od najpoznatijih usluga za dostavu dokumenata uz naplatu (Document Delivery Center) su:

SUBITO Document Delivery Servicehttp://www.subito-doc.com/

BLDSC - British Library Document Supply Servicehttp://www.bl.uk/services/document/dsc.html

Chemical Abstracts (CAS) Document Detective Servicehttp://info.cas.org/Support/detect.html

CISTI - Canada Institute for Scientific & TechnicalInformation http://www.cisti.nrc.ca/cisti/docdel/docdel_e.shtml

ERIC Document Document Deliveryhttps://www.minitex.umn.edu/docdel/borrowing/eric.a sp

GeoRef Document Delivery Servicehttp://www.agiweb.org/georef/dds/index.html

INFOTRIEVE - The Article Storehttp://www4.infotrieve.com/default.asp

15

O BAZAMA PODATAKA

BAZA PODATAKA Academic Search Premier AGRICOLA

ZNANSTVENO PODRUJE raunalne znanosti, inenjerstvo, fizika, kemija, jezikoslovlje i lingvistika, umjetnost, knjievnost, medicina, etnologija i dr. agronomija, ukljuujui i agronomske aspekte drugih znanosti (veterina, entomologija, botanika, umarstvo, oceanologija i ribarstvo, zemljoradnja, stoarstvo, ekonomija, nutricionizam, ekologija) zdravstvo, ukljuujui medicinu, medicinsku njegu i farmaciju sve discipline poslovanja, ukljuujui marketing, upravljanje, MIS, POM, raunovodstvo, financije i ekonomiju. farmacija biomedicina sva podruja znanosti sva podruja ekonomije, ukljuujui kapitalna trita, dravne studije, ekonometriju, ekonomsku prognozu, okolinu ekonomiju, dravne regulative, radnu ekonomiju, monetarnu teoriju, urbanu ekonomiju, i dr. inenjerstvo obrazovanje, bibliotekarstvo, informacijske znanosti, raunarstvo biomedicina znanstveni i tehnoloki aspekti prouavanja i proizvodnje hrane geologija, geokemija, geofizika, hidrogeologija, hidrologija, oceanografija, ukljuujui i podpodruja kao to su mineralogija, kristalografija, paleontologija, petrologija, seizmologija medicina nuklearna energetika, nuklearna medicina, fizika i tehnologija fizika, elektrotehnika, elektronika, raunarstvo, komunikacije i informacijska tehnologija knjiniarstvo, klasifikacija, katalogizacija, bibliometrija, online pretraivanje, upravljanje informacijama i dr. matematika biomedicina, populacijska i reproduktivna biologija te druga podruja vezana uz medicinu i brigu o zdravlju psihologija, psiholoki aspekti disciplina drugih znanosti (medicina, psihijatrija, farmakologija, fiziologija, sociologija, obrazovanje, lingvistika, antropologija, upravljanje i pravo) sva podruja znanosti sva podruja znanostiram da je irane i smat sistematiz k su lijepo ta ivan." "Baze poda i informat kst saet popratni te

Books@Ovid Business Source Premier Clinical Pharmacology Core Biomedical Collection (CBC) Current Contents (CC) EconLit

O BAZAMA PODATAKA

Ei Village 2 ERIC Evidence Based Medicine Reviews (EBMR) Food Science and Abstract (FSTA) GeoRef Technology

Health Source: Nursing/Academic Edition INIS Inspec Library, Information Science & Technology Abstracts (LISTA) MathSciNet Medline PsycInfo

Scopus Web of Science (WoS)

16

2.5.1 Academic Search PremierBAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1975. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Academic Search Premier jedna je od najveih svjetskih znanstvenih, multidisciplinarnih baza podataka cjelovitog teksta, namijenjena prvenstveno akademskim ustanovama. Sadri cjeloviti tekst oko 4650 asopisa, od kojih je 3600 asopisa sa znanstvenom recenzijom. Dodatnih 8200 asopisa dostupno je do razine saetka.

kvalitetan prikaz slika, uz mogunost njihovoga uveavanja, ispisa, pohrane i sl. Unutar hipertekstualnog prikaza dokumenta osigurana je kvalitetna navigacija, a reference/citati u popisu literature rada poveznice su na bibliografske zapise u bazi Medline ili na cjelovite tekstove u drugim bazama podataka.

2.5.4 Books@OvidBAZU PODATAKA ODRAVA: Ovid Technologies, Inc., od 1993. do danas VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Books@Ovid je kolekcija elektronikih knjiga mnotva razliitih izdavaa o temama iz podruja zdravstva, ukljuujui medicinu, medicinsku njegu i farmaciju. Books@Ovid nudi cjelovite tekstove iz ovih podruja i pritom prua brz pristup veoma bitnim dijagnostikim, istraivakim i ostalim informacijama. Osim cjelovitih tekstova knjiga, nudi i visoku razinu meusobne povezanosti s drugim izvorima, kao i grafiko suelje s laganom navigacijom. Hrvatskoj su akademskoj zajednici na raspolaganju 43 knjige.

2.5.2 AGRICOLABAZU PODATAKA ODRAVA: National Agricultural Library, od 1970. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska AGRICOLA (AGRICultural OnLine Access) pokriva publikacije u svim formatima. Uz gotovo 2000 asopisa, ukljuene su i druge vrste publikacija, kao to su knjige, pamfleti, zbornici skupova, izvjetaji, monografije, disertacije, patenti, softver, audiovizualni sadraji, mikrofilmovi, vladini dokumenti pa ak i tiskana djela iz 15. stoljea! Iako AGRICOLA ne sadri cjelovite tekstove, tisue zapisa u bazi povezano je s cjelovitim tekstovima dokumenata, a stalno se dodaju i nove veze. Baza podataka sadri oko 4000000 zapisa. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

2.5.5 Business Source PremierBAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1886. do danas VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Baza podataka poslovnih istraivanja koju najvie koriste gospodarstvenici. Osigurava cjeloviti tekst iz oko 8800 asopisa od kojih je vie od 1100 s recenzijom. Studije vrednovanja asopisa svrstavaju BSP u sam vrh baza podataka cjelovitog teksta iz svih disciplina poslovanja, ukljuujui marketing, upravljanje, MIS, POM, raunovodstvo, financije i ekonomiju.

2.5.3 Core Biomedical Collection (CBC) - ukljuen u Journals@Ovid Full TextBAZU PODATAKA ODRAVA:Ovid Technologies, Inc., od 1995. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitoga teksta Core Biomedical Collection sadri radove objavljene u 15 asopisa iz podruja biomedicine, kao to su: JAMA

2.5.6 Clinical PharmacologyBAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Baza podataka Clinical Pharmacology nudi pristup suvremenim, konciznim i kliniki relevantnim monografijama lijekova za sve (U.S.) lijekove na recept, teko nabavljive biljne i prehrambene dodatke, lijekove bez recepta i lijekove u fazi testiranja. Sastoji se od monografija lijekova i podataka za edukaciju pacijenata. Podrava pretraivanje po generikom nazivu lijeka, indikacijama, kontraindikacijama, nuspojavama i terapeutskim klasifikacijama. Monografije ukljuuju opis, princip djelovanja, farmakokinetiku, indikacije, doziranje po indikacijama, pedijatrijsko i gerijatrijsko

BMJ: British Medical Journal Science i dr. Ovid programi nude vrlo napredne mogunosti pretraivanja radova, kao to su: mogunost pretraivanja specifinih polja, npr. potpisa ispod slika

17

O BAZAMA PODATAKA

doziranje, kontraindikacije, nuspojave, klasifikacije i cijene. Podaci za edukaciju pacijenata dostupni su na engleskom i panjolskom.

2.5.7 Current Contents (CC)BAZU PODATAKA ODRAVA: Thomson Scientific, od 1993. do danas VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska Current Contents u Hrvatskoj je najpopularnija baza podataka. Razlozi njezine popularnosti relativno su visoki kriteriji odabira asopisa, pokrivenost svih podruja znanosti, uestalost auriranja, saetak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavaa, mogunost pregleda sadraja pojedinog broja (sveia) asopisa, te dodatne kljune rijei koje unapreuju pretraivanje. Baza podataka sastoji se od:O BAZAMA PODATAKA

1600 vodeih svjetskih asopisa iz drutvenih znanosti ukljuujui podruja kao to su antropologija, ekonomija, informacijske znanosti, bibliotekarstvo, komunikacije, lingvistika, meunarodni odnosi, obrazovanje, planiranje i razvoj, politike znanosti, poslovanje, povijest, pravo, socijalna medicina, sociologija, upravljanje te zemljopis 7. Arts and Humanities (ARTS) pokriva oko 1100 vodeih svjetskih asopisa iz humanistikih znanosti, ukljuujui podruja kao to su arhitektura, izvedbena umjetnost, filozofija, lingvistika, knjievnost, povijest, religija i teologija te vizualna umjetnost. Kriteriji odabira asopisa ukljuuju odvojiti zarezima od ostatka reenice i redovitost izlaenja, naslove i saetak na engleskom jeziku, uestalost citiranja, citate autora i urednika, uredniki integritet i recenziju, te ukljuivanje to veeg broja meunarodnih asopisa kako bi se uravnoteila zastupljenost autora razliitih nacionalnosti.

2.5.8 EconLitBAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1969. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: djelomice baza podataka cjelovitog teksta EconLit, baza podataka Amerikog Ekonomskog Drutva (AEA), jedan je od istaknutijih svjetskih izvora iz ekonomije. EconLit je pouzdan izvor citata i saetaka ekonomskih istraivanja iz razdoblja od 1969. godine do danas. Sadri linkove na lanke iz svih podruja ekonomije, ukljuujui kapitalna trita, dravne studije, ekonometriju, ekonomsku prognozu, okolinu ekonomiju, dravne regulative, radnu ekonomiju, monetarnu teoriju, urbanu ekonomiju, itd.

1. sadraja pojedinih brojeva (sveia) asopisa 2. vie od 6000000 bibliografskih zapisa radova iz oko 7600 vodeih svjetskih asopisa iz svih podruja znanosti te vie od 2000 knjiga i zbornika skupova. Preko svojih sedam sekcija, Current Contents pokriva sva podruja znanosti: 1. Agriculture, Biology and Environmental Sciences (AGRI) pokriva vie od 1000 vodeih svjetskih asopisa iz disciplina kao to su agronomija, biotehnologija, botanika, ekologija, entomologija, hidrologija, nutricionizam i veterinarska medicina 2. Clinical Medicine (CLIN) pokriva vie od 1100 vodeih svjetskih asopisa iz klinike medicine, ukljuujui podruja kao to su anatomija, anesteziologija, kirurgija, klinika psihijatrija i fiziologija, nuklearna medicina, onkologija i pedijatrija 3. Engineering, Technology and Applied Sciences (TECH) pokriva vie od 1100 vodeih svjetskih asopisa iz inenjerstva, tehnologija i primijenjenih znanosti, ukljuujui aeronautiku, automatizaciju, elektrotehniku, energetiku, optiku, raunalne znanosti i tehnologiju te telekomunikacije 4. Life Sciences (LIFE) pokriva vie od 1300 vodeih svjetskih asopisa iz bio-znanosti, ukljuujui podruja kao to su biokemija, biofizika, farmakologija, fiziologija i toksikologija 5. Physical, Chemical and Earth Sciences (PHYS) pokriva vie od 1000 vodeih svjetskih asopisa iz prirodnih znanosti, ukljuujui podruja kao to su astronomija, fizika, kemija, matematika, meteorologija, paleontologija, statistika i vjerojatnost 6. Social and Behavioral Sciences (BEHA) pokriva vie od

2.5.9 Ei Village 2BAZU PODATAKA ODRAVA: Elsevier Engineering Information, od 1970. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska Engineering Village 2 jedna je od najvanijih ishodinih toaka u potrazi za informacijama inenjerske zajednice (istraivai, studenti, informacijski strunjaci i dr.). Objedinjuje kvalitetne alate za pretraivanje i intuitivno suelje, osiguravajui jedinstveni pristup danas najvanijim sadrajima iz podruja inenjerstva. Engineering Village 2 ukljuuje sedam nezavisnih baza podataka: 1. Compendex 2. Referex 3. CRC ENGnetBASE

18

4. IHS Standards 5. US Patent Office 6. Esp@cenet 7. LexisNexis News

VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta IHS Standards je baza podataka koja pokriva vie od 500000 standarda s podruja tehnike.

2.5.9.1 CompendexVRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska Compendex je najvanija baza podataka iz inenjerskih podruja i pokriva ukupno 175 disciplina, kao to su raunarstvo, graevinarstvo, energetika, prehrambena industrija, robotika, industrija nafte, plastike, tekstila, inenjerstvo u biologiji, zatita okolia, geologija, kemija, metalurgija, rudarstvo i dr. Bibliografski zapisi sadre poveznice na radove s cjelovitim tekstom u ScienceDirect elektronikim asopisima. Baza podataka nastala je iz tiskanih sekundarnih publikacija Applied Science and Technology Index i

2.5.9.5 US Patent OfficeVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta US Patent Office sadri cjelovite tekstove preko 6000000 patenata. Pretraivi su zapisi od 1976. godine.

2.5.9.6 Esp@cenetVRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska/baza podataka cjelovitog teksta Esp@cenet omoguava pretraivanje sljedeih baza podataka: EP Database patenti Europskog patentnog ureda izdani u posljednja 24 mjeseca

WIPO patenti Svjetske organizacije za intelektualnovlasnitvo izdani u posljednja 24 mjeseca

Engineering Indexpokrivajui inenjerske asopise, zbornike s konferencija i tehnike izvjetaje. Danas baza podataka Compendex obuhvaa vie od 5000 asopisa i 1000 zbornika skupova (22% baze podataka ine indeksirani radovi sa skupova). Godinje se dodaje vie od 250000 novih zapisa. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

Patent Abstracts of Japan japanske patentne prijaveO BAZAMA PODATAKA

evidentirane od japanskih predlagatelja od listopada 1976. Takoer sadri sve patentne prijave evidentirane od 1998. koje nemaju japanski prioritet.

Worldwide patenti objavljeni u vie od 70 drava iregija

2.5.9.7 LexisNexis NewsVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta LexisNexis News daje listu najnovijih vijesti iz podruja inenjerstva koje prikuplja LexisNexis, tvrtka koja se komercijalno bavi ciljanim prikupljanjem provjerenih informacija i novosti iz najrazliitijih podruja.

2.5.9.2 ReferexVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Referex daje pristup vie od 300 knjiga s podruja inenjerstva, u PDF formatu.

2.5.10 ERICBAZU PODATAKA ODRAVA: U.S. Department of Education, od 1979. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska/baza podataka cjelovitog teksta ERIC (Educational Resources Information Center) je vrlo popularna baza podataka u SAD-u, a namijenjena je istraivaima, nastavnicima, politiarima, bibliotekarima, novinarima, studentima, ali i roditeljima. ERIC baza podataka kombinira informacije iz dvaju tiskanih izvora:

2.5.9.3 CRC ENGnetBASEVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitoga teksta CRC ENGnetBASE ukljuuje cjelovite tekstove CRC prirunika, kao to su:

Digital Signal Processing Handbook Electrical Engineering Handbook Electronic Packaging Handbook Environmental Engineers Handbook Mechanical Engineering Handbook Telecommunications Handbook i dr.Prikaz rezultata dostupan je u PDF formatu.

Resources in Education (RIE) Current Index to Journals in Education (CIJE).Baza podataka ERIC sadri 1100000 zapisa, a svake se godine dodaje otprilike 25000 novih. U ovu je bazu ukljueno i vie od 2000 naslova asopisa.

2.5.9.4 IHS Standards

19

Od 2004., ERIC nudi besplatan pristup za oko 100000 cjelovitih tekstova lanaka u PDF obliku.

2.5.13 GeoRefBAZU PODATAKA ODRAVA: American Geological Institute, od 1693. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska GeoRef pokriva sva podruja geoznanosti kao to su: geologija, geokemija, geofizika, hidrogeologija, hidrologija, oceanografija, ukljuujui i podpodruja kao to su mineralogija, kristalografija, paleontologija, petrologija, seizmologija. GeoRef ukljuuje geoloke radove o Sjevernoj Americi od 1693. g., kao i geoloke radove iz cijelog svijeta od 1933. g. do danas. Baza podataka ukljuuje 3500 asopisa objavljenih na 40 jezika, kao i knjige, karte, radove iz zbornika skupova, izvjetaje i magistarske i doktorske radove sa sveuilita SAD-a i Kanade. Baza podataka sadri vie od 2600000 zapisa, a godinje se dodaje vie od 80000 novih. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

2.5.11 Evidence Based Medicine Reviews (EBMR)BAZU PODATAKA ODRAVA: Ovid Technologies i American College of Physicians & Cochrane Collaboration, od 1991. do danas VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitoga teksta Baza podataka Evidence Based Medicine Reviews (EBMR) namijenjena je prvenstveno lijenicima i istraivaima. Dva glavna izvora sadraja su: 1. baza podataka The Cochrane Database of Systemic Reviews (izdaje ga The Cochrane Collaboration, meunarodna organizacija koja se bavi primjenom dokazanih medicinskih principa i prikazima vanih klinikih tema)O BAZAMA PODATAKA

2. baza podataka Best Evidence koja sadri: a. The ACP Journal Club (publikacija koju izdaje The American College of Physicians - American Society of Internal Medicine) b. asopis Evidence-Based Medicine (pridruena publikacija The ACP i The British Medical Journal Group). Posebnosti baze su: cjeloviti uvid u pregled klinikih istraivanja gotova, unaprijed pripremljena Expert Topic pretraivanja (pripremaju ih strunjaci organizacije The Cochrane Collaboration), pomou kojih je mogue dobiti najnovije informacije o nekoj temi. Povezanost s bazom podataka Medline, iz koje je mogue pretraivanje ograniiti na EBMR, a isto su tako radovi u popisu literature u bazi EBMR poveznica na Medline zapise.

2.5.14 Health Source: Nursing/Academic EditionBAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1975. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska/baza podataka cjelovitog teksta Health Source: Nursing/Academic Edition sadri gotovo 550 znanstvenih asopisa s cjelovitim tekstovima, ukljuujui priblino 450 asopisa fokusiranih na razliite medicinske discipline. Takoer sadri i saetke i indekse iz gotovo 850 drugih asopisa. Posebno je dobro pokrivena njega pacijenata, i to cjelovitim tekstovima iz asopisa Creative Nursing, Issues in Comprehensive Pedriatric Nursing, Issues in Mental Health Nursing, Journal of Advanced Nursing, Journal of Child & Adolescent Psychiatric Nursing, Journal of Clinical Nursing, Journal of Community Health Nursing, Journal of Nursing Menagement, Nursing Ethics, Nursing Forum, Nursing Inquiry, i mnogih drugih. Ova baza podataka ukljuuje i bazu podataka Clinical Pharmacology.

2.5.12 Food Science and Technology Abstracts (FSTA)BAZU PODATAKA ODRAVA: International Food Information Service, od 1969. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska FSTA pokriva znanstvene i tehnoloke aspekte prerade i proizvodnje prehrambenih proizvoda. Obuhvaa prehrambene znanosti, biotehnologiju, higijenu i toksikologiju, naine pakiranja i sve prehrambene proizvode. Baza podataka pokriva vie od 2200 asopisa, knjiga, izvjetaja, konferencijskog materijala, patenata i standarda. Baza podataka sadri vie od 650000 zapisa, a mjeseno se dodaje vie od 2000 novih.

20

2.5.15 INISBAZU PODATAKA ODRAVA: International Atomic Energy Agency (IAEA), od 1970. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska/baza podataka cjelovitoga teksta INIS je meunarodni sustav kojim koordinira International Atomic Energy Agency u suradnji sa 113 zemalja lanica i 19 meunarodnih organizacija. Baza podataka INIS pokriva literaturu iz podruja nuklearne energetike, fizike i tehnologije. Kad se radi o miroljubivoj primjeni nuklearne znanosti i tehnologije, INIS je vodea svjetska baza podataka. Baza podataka ukljuuje vie od 13000 asopisa, tehnike izvjetaje, zbornike skupova, knjige, patente i drugu tzv. sivu literaturu3. Baza sadri 2700000 zapisa, kao i zbirku s vie od 650000 cjelovitih tekstova INIS publikacija koje najee nisu dostupne uobiajenim komercijalnim kanalima. Korisnicima je dostupnost baze INIS osiguralo Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Centrom za online baze podataka. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

2.5.17 Library, Information Science & Technology Abstracts (LISTA)BAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1965 do danas VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska LISTA je bibliografska baza podataka koja pokriva sljedea podruja:

Knjiniarstvo Klasifikaciju Katalogizaciju Bibliometriju Online pretraivanje Upravljanje informacijama i dr. Baza sadri vie od 600 asopisa, te knjige, izvjetaje o istraivanjima i znanstvene radove. Neki od asopisa u bazi datiraju od 1960. godine, to LISTA-u ini najstarijom bazom iz podruja informacijskih znanosti.

2.5.18 MathSciNetBAZU PODATAKA ODRAVA: American Mathematical Society, od 1940. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska MathSciNet pokriva literaturu iz podruja matematike. Indeksirano je oko 1800 asopisa. Baza podataka ukljuuje informacije iz tri izvora: Mathematical Reviews Database bibliografska baza podataka koja pokriva matematike asopise, zbornike radova i knjige

2.5.16 InspecBAZU PODATAKA ODRAVA: Institute of Electrical Engineers (IEE), od 1969. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska Inspec baza podataka namijenjena je fiziarima, inenjerima i informacijskim strunjacima, te predstavlja online ekvivalent tiskanih prethodnika kao to su: Physics Abstracts (series A, 1898- .)

Electrical and Electronics Abstracts (series B, 1898- .) Computer and Control Abstracts (series C, 1966- .) Information Technology (series D, 1989- .)Inspec ukljuuje 3850 asopisa te oko 2200 knjiga, zbornika skupova i izvjetaja. Baza sadri 8000000 zapisa, a otprilike 450000 zapisa dodaje se svake godine. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

Mathematical Reviews asopis Current Mathematical Publications sadri bibliografskeinformacije i klasifikaciju publikacija ukljuenih u Mathematical Reviews Database

2.5.19 MedlineBAZU PODATAKA ODRAVA: US National Library of Medicine, od 1966. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska Baza podataka Medline prvorazredan je putokaz do vrijednih informacija iz podruja biomedicine, populacijske i reproduktivne biologije te drugih podruja vezanih uz medicinu i brigu o zdravlju.

3

Siva literatura popularni je izraz za publikacije namijenjene relativno uskom krugu ljudi, te stoga nedovoljno standardizirane. U sivu literaturu ubrajaju se razni izvjetaji, elaborati, neki zbornici skupova i sl. Kako se malo informacijskih izvora bavi obradom sive literature, podaci o toj literaturi su rijetki, stoga i dragocjeni.

21

O BAZAMA PODATAKA

Baza podataka ekvivalent je nekoliko tiskanih prethodnika:

2.5.22 Web of Science (WoS)BAZU PODATAKA ODRAVA: Thomson Scientific, od 1991. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: citatna/bibliografska Web of Science obuhvaa oko 8700, prema ocjeni meunarodne istraivake zajednice, vodeih svjetskih asopisa iz svih podruja znanosti. Uz uobiajene bibliografske podatke, ova baza podataka ukljuuje i reference/citate koji korisnicima: pruaju pristup podacima o radovima koje je autor citirao (Cited References)

Index Medicus Index to Dental Literature International Nursing Index.Medline indeksira oko 7300 asopisa objavljenih u vie od 70 zemalja. Baza podataka sadri 11000000 zapisa, a u bazu se godinje dodaje oko 400000 novih zapisa.

2.5.20 PsycInfoBAZU PODATAKA ODRAVA: American Psychological Association (APA), od 1887. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska PsycInfo sadri zapise radova iz asopisa, poglavlja knjiga, knjiga, disertacija i dr. s podruja psihologije, kao i psiholokih aspekata drugih disciplina. Baza podataka pokriva oko 2000 asopisa na vie od 25 jezika. Baza podataka sadri vie od 2000000 zapisa. Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno indeksirani.

omoguuju pregled autora koji su se bavili odreenom vrstom istraivanja tijekom duljega razdoblja (Related References).Web of Science objedinjuje citatne baze koje proizvodi Institute for Scientific Information (ISI) - Thomson: Science Citation Index Expanded (SCIE)

O BAZAMA PODATAKA

Social Sciences Citation Index (SSCI) Arts & Humanities Citation Index (AHCI).

2.5.23 EmeraldInsightBAZU PODATAKA ODRAVA: Emerald Group Publishing Limited, od 2006. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta EmeraldInsight je zbirka elektronikih asopisa koje izdaje Emerald Publishing (MCB University Press). Baza podataka EmeraldInsight sadri vie od 50000 lanaka iz ukupno 155 asopisa iz podruja ekonomije, menadmenta, bibliotekarstva, kao i znaajan broj asopisa iz tehnikih disciplina.Uglavnom su pokrivene sve vane menaderske discipline, kao to su razvoj strategija, rukovoenje, informacijski menadment, marketing i menadment ljudskih potencijala.

2.5.21 ScopusBAZU PODATAKA ODRAVA: Elsevier, od 1966. (citatni dio od 1996.) do danas. VRSTA BAZE PODATAKA: citatna/bibliografska Scopus je najvea multidisciplinarna baza podataka koja osigurava pristup milijunima saetaka iz recenziranih znanstvenih asopisa meunarodnih izdavaa. Scopus ukljuuje radove iz 15000 asopisa, 535 asopisa u otvorenom pristupu, 750 zbornika skupova, 600 publikacija tvrtki, 200 milijuna kvalitetnih web izvora i 12,7 milijuna patenata. Scopus pokriva sljedea znanstvena podruja: kemija, fizika, matematika i inenjerstvo 4500 asopisa

2.5.24 Journal Citation ReportsBAZU PODATAKA ODRAVA: Thomson Scientific, od 2005. do danas. Journal Citation Reports jedinstvena je baza podataka za prosudbu znanstvenih asopisa koja osigurava sustavno i objektivno odreivanje vanosti asopisa unutar nekog znanstvenog podruja koristei citiranost objavljenih radova. Na raspolaganju su podaci o tzv. faktorima utjecaja asopisa (impact factor). Baza podaka objedinjuje podatke o oko 6100 asopisa iz podruja prirodnih znanosti, tehnikih znanosti i biomedicine te 1800 asopisa iz podruja drutvenih znanosti.

biomedicinske znanosti 5900 asopisa (100%Medline, 100% Embase)

drutvene znanosti, psihologija, ekonomija 2700asopisa

biologija, agronomija i ekologija 2500 asopisa opa znanost 50 asopisaScopus ukljuuje 27000000 zapisa i 245000000 referenci/citata, pa tako predstavlja izvrstan izvor za uvid u globalnu znanstvenu publicistiku.

22

Kako pretraivati ?3.1 OSNOVNI PREDUVJETIPreduvjeti za koritenje online baza podataka su: raunalo s pristupom Internetu ija je IP adresa unutar raspona registriranog za odreenu bazu podataka1

raunalo s pristupom Internetu te korisniko ime (User ID) i lozinka (Password) dobiveni od administratora Centra za online baze podataka ili u knjinici vae ustanove2 Internet Explorer i sl.)KAKO PRETRAIVATI?

instaliran web preglednik (Mozilla Firefox, Opera, osnovna znanja rada na raunalu.

3.2 ODABIR BAZE PODATAKAPrvi korak u pretraivanju je odabir baze podataka za pretraivanje. Bazu podataka moete odabrati na abecednom popisu ili na pregledu raspoloivih baza podataka iz pojedinog znanstvenog podruja. Detaljan opis pojedine baze podataka zajedno s informacijama o razini dostupnosti moemo vidjeti ako kliknemo na poveznicu s naziva pojedine baze podataka.

1 Svaka akademska i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj ima mreu organiziranu unutar jednog ili vie raspona IP adresa. Isto tako, svako raunalo s pristupom Internetu ima odreenu IP adresu, bilo da je ona promjenjiva ili stalna. IP adresu raunala na kojem radite moete jednostavno doznati ako radite s Windowsima, tako da pokrenete Command Prompt (MSDos prompt) i utipkate naredbu nslookup. IP broj raunala na kojem radite moete doznati i preko web adrese http://www.showmyip.com/.; 2 Na ovaj je nain veinom rijeen pristup kod biomedicinskog konzorcija.

23

Ako vas sustav pita za korisniko ime (User ID) i lozinku (Password), npr. ako ste lan biomedicinskog konzorcija, upiite podatke i kliknite na tipku Start.

3.4 OBLIKOVANJE UPITA ZA PRETRAIVANJEZa to uspjenije pretraivanje, savjetujemo da unaprijed pripremite upit za pretraivanje. Na primjeru predmetnog pretraivanja bit e objanjeni koraci pri takvom oblikovanju upita. 1. korak to preciznije formulirajte reenicu koja predstavlja upit, npr. How mobile phones influence health of teenagers? Napomena: Vrlo je vano da upit ne bude preopenit kako ne biste dobili previe rezultata pretraivanja. Nastojte upit to vie usmjeriti na va trenutani interes. Samo ako dobijete premalo rezultata, upit moete proiriti, tj. uiniti ga openitijim. 2. korak ralanite pitanje na samostalne, nezavisne pojmove, u ovom sluaju na: mobile phone, health, teenager Napomena: Ralanjivanje pitanja na nezavisne pojmove dat e dobar pregled broja radova koji se bave zasebnim pojmovima. To e pak korelirati s brojem istraivanja o pojedinom pojmu. 3. korak svaki od pojmova ralanite na srodne pojmove, uzimajui u obzir sinonime, razliitu terminologiju i sl., npr. za mobilni telefon pretraivat ete po svim izrazima koje je autor mogao koristiti piui o mobilnim telefonima: cellular phone, mobile phone, GSM, itd. (openito, to vie sinonima ukljuite rezultati pretraivanja bit e kvalitetniji) Napomena: Za ralanjivanje pojmova na srodne izraze potrebno je ne samo dobro poznavati engleski jezik, ve i razlike izmeu npr. britanske i amerike inaice engleskog jezika. Kombinirajte sinonime Booleovim operatorom3 OR da biste ukljuili sve srodne pojmove, npr. mobile phone OR cell phone OR gsm. 4. korak odredite sve gramatike oblike svakog od izraza4 kako biste dobili radove koji sadre sve oblike dane rijei, to e znatno unaprijediti vae pretraivanje, npr. trebate obuhvatiti mnoinu izraza i razliite naine pisanja (npr. phone i phones, teenager i teenagers) Napomena: Najee je dovoljno ukljuiti mnoinu. Korisno je nakon korijena rijei staviti znak kraenja kako biste ukljuili sve mogunosti. Kombinirajte razliite gramatike oblike Booleovim operatorom OR kako biste dobili to cjelovitije rezultate, npr. mobile phone(s) OR cell(ullar) phone(s) OR gsm.

KAKO PRETRAIVATI?

Poveznica Pretraivanje odvest e vas na suelje za pretraivanje odabrane baze podataka. Svaka baza podataka, ili skupina baza podataka, ima svoje suelje za pretraivanje ovisno o proizvoau/dobavljau baze podataka. Najvie baza dostupno je preko Ovidovih suelja (tvrtka Wolters Kluwer Ovid) i EBSCO (EBSCO Publishing), dok ostale baze podataka imaju vlastita suelja preko kojih se pretrauju. Sva su suelja zasnovana na web tehnologiji i nije potrebno instalirati dodatne programe osim web preglednika. Suelja imaju zajednike znaajke (prozor u koji se unosi upit), ali i svoje specifinosti pa emo pretraivanje preko svakog suelja objasniti zasebno u nastavku ove broure. Kada svladate vjetinu pretraivanja jedne od baza podataka, moi ete je vrlo lako koristiti i za pretraivanje drugih baza podataka.

3.3 PRIPREMA I PROVEDBA PRETRAIVANJANajei postupci kod pretraivanja baza podataka su: 1. pretraivanje (predmetno, po autoru, po asopisu/izvorniku) jednostavno i napredno 2. kombiniranje rezultata pretraivanja 3. ograniavanje pronaenih rezultata 4. pregled rezultata pretraivanja 5. pohrana, ispis i slanje rezultata elektronikom potom Svaki od ovih postupaka detaljno emo objasniti za svako suelje preko kojeg se pretrauju pojedine baze podataka. Prije toga emo objasniti neke znaajke pretraivanja koje se odnose na sve baze podataka, kako bismo se kasnije lake posvetili odreenim detaljima. To su osnovno oblikovanje upita za pretraivanje, znakovi za kraenje i zamjenski znakovi, transliteracija, operatori i mapiranje. Sve nabrojano je u funkciji lakeg i sveobuhvatnijeg pretraivanja koje e kao rezultat dati relevantne rezultate.

Detaljno objanjenje Booleovih operatora potraite u poglavlju 3.7 na str. 27.; Da bi pretraivanje obuhvatilo razliite oblike rijei po kojima pretraujete, neophodno je prilikom pretraivanja koristiti kraenje (truncation, stemming) te zamjenske znakove (wildcard). Takoer obratite panju na razliite naine transliteracije. Vie o ovim postupcima proitajte u nastavku ovog poglavlja.4

3

24

5. korak kombinirajte ralanjene nezavisne pojmove Booleovim operatorom AND kako biste doli do poetnoga upita, npr. (mobile phone(s) OR cell(ullar) phone(s) OR gsm) AND (health OR healthy) AND (teenager(s) OR youth) Napomena: Booleovi logiki operatori meusobno kombiniraju izraze po kojima ste pretraivali dajui odgovor na va poetni upit.

rijei) unutarnje kraenje (zamjenski znak nalazi se u sredini rijei)

Za kraenje se koriste tzv. zamjenski znakovi (wildcard), koji mijenjaju jedan ili vie znakova (slova, brojeva i sl.). Primjeri desnog kraenja kod razliitih baza podataka:

3.4.1 Posebnosti pretraivanja biomedicinskih informacijaIako pri oblikovanju upita za pretraivanje biomedicinskih informacija vrijede gorenavedeni koraci, ovo podruje ima svoje posebnosti. Jedan od standarda za oblikovanje klinikog pitanja je PICOT (P = patient population, I = intervention or area of interest, C = comparison intervention or group, O = outcome, T = time) koji definira sljedee dijelove dobrog upita:

child$ = child, childs, children, childrens, childhood genetic$ = genetic, genetics, genetically librar$ = library, libraries, librarian, librarians, librarianship politic$ = politic, politics, political, politically, politician, politiciansKraenje funkcionira isto na svim bazama podataka, jedino to se kod razliitih suelja koriste razliiti znakovi za kraenje. Najee se koriste znakovi * i $.

3.5.1 Ovidove baze podataka U Ovidovim programima za pretraivanje ne postoji mogunost lijevoga kraenja.Desno kraenje u Ovidovim bazama podataka vri se tako da se upie korijen rijei, a zatim doda znak : ili $. Potrebno je unijeti najmanje tri slova prije znaka za kraenje, a poeljno je unijeti to vie slova kako bi se izbjegli neeljeni rezultati5KAKO PRETRAIVATI?

grupacija pacijenata koja vas zanima (npr. dob, spol,rasa, odreeni poremeaj)

intervencija koja vas zanima (npr. izloenost bolesti,rizino ponaanje, odreeni prognostiki imbenik, najnovija praksa utemeljena na dokazima)

usporedba koja vas zanima ishod (outcome) koji vas zanima (rizik bolesti, tonostdijagnoze, uestalost pojavljivanja drugaijeg ishoda)

Koristite:: ili $

Da biste:zamijenili neogranien broj znakova, npr. phone: ili phone$ = phone, phones, phoneme, phonemes, phonetic, phonetics, phonetically, phonematics... ograniili broj znakova iza zadanoga korijena na eljeni broj, npr.phone$1 = phone i phones (izbjegavaju se dokumenti s phonetics i sl.) zamijenili 0 ili 1 znak na kraju ili u sredini rijei, npr.colo?r = colour, color zamijenili jedan znak na kraju ili u sredini rijei, npr.wom#n = women, woman

vremenski okvir (npr. 6 mjeseci)Na primjeru upita Pomau li steroidi pacijentima oboljelima od sepse? to bi izgledalo ovako:

pacijenti sa sepsom (grupacija) tretman steroidima (intervencija) usporeujui ih s onima koji ne uzimaju steroide (usporedba)

$1, $2, $3 itd.

mijenja smrtnost (ishod)?? Zbog sloenosti biomedicinskih problema, baze podataka iz tog podruja obino su posebno strukturirane kako bi pomogle odgovoriti na ovakve i sline upite.

#

3.5 ZNAKOVI ZA KRAENJE ILI ZAMJENSKI ZNAKOVIDa bi pretraivanje obuhvatilo razliite gramatike oblike rijei po kojoj se pretrauje, npr. mnoinu, prefikse, sufikse i sl., neophodno je prilikom pretraivanja koristiti kraenje (truncation, stemming). Postoje tri vrste kraenja:

U istom je izrazu mogue kombinirati vie znakova. Npr. ako elite pretraivati po izrazu organization, trebali biste obuhvatiti i oblik organisation, ali i mnoinu obaju izraza. U tom ete sluaju pretraivanje izvriti po izrazu organi#ation$1.

lijevo (zamjenski znak(ovi) dolazi na poetku rijei) desno (zamjenski znak(ovi) dolazi na kraju korijena

5 Npr. ako vas zanimaju radovi o takorima, a u pretraivanje elite ukljuiti i mnoinu, budite oprezni. Upit rat$ vratit e i radove s rijeima rationality, ratification i sl., a ne samo one sa rats; u tom sluaju bolje je koristiti rat$1!

25

3.5.2 Baze podataka EBSCOU dananjim programima za pretraivanje EBSCO ne postoji mogunost lijevoga kraenja. Desno kraenje u bazama EBSCO vri se tako da se upie korijen rijei, a zatim doda znak *. Potrebno je unijeti najmanje tri slova prije znaka za kraenje, a poeljno je unijeti to vie slova kako bi se izbjegli neeljeni rezultati.

3.5.4 INISU bazi podataka INIS mogue je i lijevo i desno kraenje. Kao i kod Ovidovih baza podataka, mogue je kombiniranje vie znakova za kraenje i zamjenskih znakova u jednom upitu.

Koristite:*

Da biste:zamijenili neogranien broj znakova na poetku ili kraju rijei, npr.*phone = phone, telephonephone* = phone, phones, phoneme zamijenili 0 ili 1 znak na poetku, kraju ili u sredini rijei, npr.?end = end, bend, send, tend...colo?r = colour i color, phone? = phone i phones zamijenili bilo koju rije u izrazu, npr.Institute # Technology = Institute of Nuclear Energy Technology, Indian Institute of Technology, Korea Advanced Institute of Science and Technology, Institute of Physics and Technology of Materials...

Koristite:*

Da biste:zamijenili neogranien broj znakova, npr. phone* = phone, phones, phoneme, phonemes, phonetic, phonetics, phonetically, phonematics... zamijenili 1 znak na kraju ili u sredini rijei, npr. ne?t = neat, nest, next.... EBSCOhost nee nai net jer ovdje zamjenski znak zamjenjuje iskljuivo jedan znak.

?

?

#

KAKO PRETRAIVATI?

3.5.3 Ei Village 2U bazama unutar Ei Village 2 automatski je ukljuena opcija Autostemming koja vri proirivanje izraza za pretraivanje razliitim gramatikim oblicima. Ako je Autostemming ukljuen nije potrebno koristiti znak za kraenje *.

Koristite:*

Da biste:zamijenili neogranien broj znakova, npr. phone* = phone, phones, phoneme...

3.5.5 WoSU bazi podataka WoS postoji samo mogunost desnoga kraenja. Mogue je koristiti najvie dva znaka za kraenje/zamjenska znaka unutar jedne rijei. Potrebno je prije znaka za kraenje upisati barem 3 slova.

Koristite:? ili $

Da biste:zamijenili jedan znak unutar ili na kraju rijei, npr.phone* = phone, phones zamijenili 0, 1 ili vie znakova u sredini ili na kraju rijei, npr.phone* = phone, phones, phonem, phonetics... colo*r = colour, color

*

26

3.5.6 ScienceDirectU bazi podataka ScienceDirect (Elsevier) postoji mogunost desnog i unutarnjeg kraenja. Za desno kraenje koristite znak !, a za unutarnje znak *. Ako * koristite i za desno kraenje morate koristiti tono onoliko zamjenskih znakova koliko elite zamijeniti slova!

Koristite:!

Da biste:zamijenili neogranieni broj znakova na kraju rijei, npr.phone* = phone, phones, phonetics zamijenili 0, 1 ili vie znakova u sredini ili na kraju rijei, broj zamjenskih znakova (zvjezdica) odreuje broj slova, npr. phone** = phone, phones, phonem (ali ne i phonetics!) transplant** = transplant, transplanted i transplanter (ali ne i transplantation!) colo*r = colour, color wom*n = woman i women bernst**n = bernstein, bernstien

- Npr., bez obzira pretraujete li po Espaa i Espana, oba e izraza biti pronaena. To se takoer odnosi i na posebne znakove: - Posebne znakove koji imaju uobiajene ekvivalente r2 pr2. - Posebne znakove koji nemaju uobiajene ekvivalente. Interpunkcije i razmaci e se ignorirati. - Za pretraivanje posebnog znaka ili interpunkcije koristite navodnike, npr. .

3.6 TRANSLITERACIJA6Iako su radovi izvorno objavljeni na razliitim jezicima, jezik baza podataka je univerzalan: engleski jezik, pa se stoga izvorni podaci o radu prema potrebi transliteriraju. Kako ne postoji jedinstvena opeprihvaena i opeprimjenjiva kodna stranica za posebne znakove unutar pojedinih svjetskih jezika i pisama, podaci iz radova najee su transliterirani vrlo neujednaeno, ak i unutar iste baze podataka. Kod pretraivanja po hrvatskim imenima, npr. u poljima Author i Institution, umjesto hrvatskih znakova , , i koristit ete c, z, s i d. No kako ponekad i sami autori unaprijed transliteriraju svoje ime i ime ustanove, dogaa se da se unutar iste baze koriste Rudjer, Rugjer i Ruder za naziv iste ustanove! Jedina baza podataka koja omoguava pretraivanje po specijalnim znakovima pojedinih jezika je Scopus. Tako ete u Scopus bazi podataka moi pretraivanje izvriti po Ruer ili po Ruder u polju ustanove (Affiliation) i dobiti iste rezultate!

*

3.5.7 ScopusU bazi podataka Scopus (Elsevier) postoji mogunost desnog i unutarnjeg kraenja. Za desno kraenje koristite *, a za unutarnje kraenje?. Unutar jednog izraza mogue je koristiti samo jedan zamjenski znak!

3.7 OPERATORI3.7.1 Booleovi operatori AND, OR i NOTStandardni Booleovi7 operatori AND, OR i NOT koriste se za povezivanje rijei i izraza unutar upita za pretraivanje. Ove operatore koriste svi bolji programi za pretraivanje baza podataka.

Koristite:?

Da biste:zamijenili jedan ili nijedan znak bilo gdje unutar rijei, npr. wom?n = woman i women analy?e = analyse i analyze. zamijenili 0 ili vie znakova u sredini ili na kraju rijei, npr. behav* = behave, behavior, behaviour, behavioural, behaviourism, i dr. h*emoglobin = hemoglobin i haemoglobin, hemidemiphosphorylmontotremog lobin i dr

*

Pronalaenje naglaenih i posebnih znakova: Zapise radova drugih govornih podruja moete pretraivati koritenjem naglasaka, ali i bez naglaska. Rezultati e sadravati obje mogunosti.6

Operator AND suava pretraivanje, tako da su u rezultat ukljueni samo oni dokumenti koji sadre SVE rijei ili izraze povezane s tim operatorom.

Transliteracija prenoenje iz jednoga pisma u drugo, prenoenje slova jednoga pisma pomou slova drugoga pisma (V.Ani, I.Goldstein. Rjenik stranih rijei. Zagreb : Novi liber, 1999. Str. 1310.).; 7 George Boole (1815.-1864.) - engleski matematiar, razvio algebru sustava koji se sastoji od samo dva mogua stanja.

27

KAKO PRETRAIVATI?

Za upit mobile AND phone rezultat pretraivanja bit e samo dokumenti koji sadre obje rijei: I mobile I phone. Operator OR proiruje pretraivanje, dajui kao rezultat radove u kojima se pojavljuje BILO KOJA od rijei ili izraza povezanih s tim operatorom, ukljuujui radove u kojima se pojavljuju sve navedene rijei ili izrazi. Ovaj operator koristite u sluaju ako elite ukljuiti sve sinonime izraza po kojima pretraujete. Na upit mobile OR phone rezultat pretraivanja bit e svi radovi koji spominju rije ILI mobile ILI phone, ILI obje rijei istovremeno. Operator NOT koristi se za iskljuivanje neke rijei iz pretraivanja. Ovaj operator ograniava pretraivanje samo na one radove koji sadre prvu rije ili izraz, a NE sadre drugu. Za upit mobile NOT phone, kao rezultat pretraivanja dobit ete samo radove u kojima se pojavljuje rije mobile. Dokumenti u kojima se spominje phone nee biti ukljueni u rezultate pretraivanja. Budite vrlo oprezni pri koritenju ovog operatora jer neete dobiti NITI JEDAN dokument koji sadri drugu rije ili izraz, ak i ako sadri onu prvu. Za uinkovito koritenje razliitih rijei i izraza u samo jednom upitu kombiniraju se Boolovi operatori (nesting). Pri koritenju vie operatora, za grupiranje izraza koriste se zagrade, npr.: (mobile or cellular) etc.

U primjeru mobile phone$1.ab./freq=3 pretrauju se samo dokumenti u kojima se izraz mobile phone$1 u saetku pojavljuje najmanje tri puta. Uestalost pojavljivanja odreene rijei ili izraza u saetku moe znaiti da je ta rije (izraz) posebno relevantna za rad.

3.7.2.2 Baze podataka EBSCOKao i kod Ovidovih baza podataka, operator priblinosti (Proximity) koristite da biste definirali najmanju udaljenost izmeu dvije ili vie rijei po kojima provodite pretraivanje. Operator priblinosti koristite kod pretraivanja po kljunim rijeima, a istovremeno moete koristiti i Booleove operatore. Za operator priblinosti koriste se slova N ili W i broj koji odreuje broj rijei, a koristite ga izmeu dvije rijei po kojima provodite pretraivanje: Near Operator (N) - N5 e pronai sve zapise u bazi podataka unutar kojih se izmeu rijei po kojima pretraujete ne nalazi vie od pet (drugih) rijei, neovisno o redoslijedu rijei. Npr. digital N5 library e pronai: digital library ali i digital reference collections in small academic library. Within Operator (W) koristi se na isti nain, ali je vaan redoslijed rijei. Npr. digital W5 library e pronai digital library ali i digital reference collections in small academic library, ali nee pronai library collections are today mostly digital.

KAKO PRETRAIVATI?

(mobile OR cellular) AND (phone OR telephone) OR GSM

3.7.2.3 WoSU bazi WoS moe se upotrebljavati operator SAME. Koristite ga kada elite da se oba izraza za pretraivanje nalaze u poljima koja pretraujete (npr. u naslovu, saetku...). Npr. pyramid SAME egypt rezultati pretraivanja bit e svi radovi koji u pretraivim poljima sadre te dvije rijei (u bilo kojem poretku).

3.7.2 Ostali operatori3.7.2.1 Ovidove baze podatakaOperatori priblinosti (ADJ) i uestalosti (FREQ) mogu se koristiti samo kod pretraivanja baze Current Contents. U primjeru (mobile adj2 phone).tw. pretraivanje tekstualnih polja (Textword = tw) vri se po izrazima u kojima se izmeu izraza mobile i phone nalaze najvie dvije rijei (npr. mobile and cellular phone). Operator priblinosti ADJ (Adjacency) definira udaljenost izmeu dvije rijei po kojima provodite pretraivanje. Oba Ovidova programa kod upita koji se sastoji od vie rijei uvijek koriste operator ADJ iako korisnici to ne primjeuju. Npr. u primjeru mobile phone.tw. podrazumijeva se da je primijenjen operator adj1, tj. da se izrazi nalaze jedan uz drugi. Operator uestalosti FREQ (Frequency) mogue je koristiti iskljuivo u polju saetak (Abstract = ab) te odreuje uestalost pojavljivanja odreene rijei ili izraza u tom polju.

3.7.2.4 Scopus Operatore priblinosti (Proximity Operators) koristite da biste naznaili koliko izrazi po kojima pretraujete smiju biti blizu jedan drugome.w/nn se moe koristiti za odreivanje broja rijei koje mogu stajati izmeu izraza po kojima se pretrauje. w oznauje unutar (within), a nn oznauje broj od 1 do 255 Primjer: pain w/5 morphine (izraz pain na udaljenosti do 5 rijei od izraza morphine) pre/n slino kao i u prethodnom sluaju pronalazi obje rijei, ali odreuje i njihov redoslijed: prva e biti ispred druge, odvojena odreenim brojem rijei Primjer: neonatal pre/3 screening (neonatal najmanje tri rijei ispred screening)

28

Napomena: nije mogue pretraivati koristei istovremeno znakove za kraenje i operatore priblinosti, npr. univ* w/2 antwerp.

Pravo predmetno oznaavanje vre indekseri koji dodatno opisuju radove pridajui im:

3.8 PREDMETNO OZNAAVANJE KAO POMO PRI PRETRAIVANJUZanima li vas neto o utjecaju mobilnih telefona na zdravlje, prilikom oblikovanja upita potrebno je paziti ne samo na razliitu, ali jo uvijek jednostavnu terminologiju, npr.:

dodatne kljune rijei (Keywords Plus) i identifikatore (Identifiers) predmetnice (Headings, Subject Headings). klasifikacijske oznakeU navedenom primjeru indekser e, bez obzira na terminologiju koju je koristio autor, oznaiti rad s npr. mobile handsets.

cellphone cell phone cellular phone cellular telephone mobile phone GSM-based mobilenego i na sloenije i/ili openitije izraze poput:

3.8.1 Kontrolirani izrazi predmetniceZa predmetno oznaavanje indekseri koriste tezauruse8 koji im osiguravaju konzistentnost terminologije prilikom opisivanja radova, bez obzira na raznoliku terminologiju koju koriste autori.KAKO PRETRAIVATI?

cellular mobile telephones cellular/PCS phone antenna mobile devices personal wireless telecommunication base station universal mobile telecommunication system cellular telephony mobile communication cellular mobile communication mobile telecommunication equipment wireless communication i sl.Uobiajeno je da autori sami predmetno oznauju svoj rad, pridajui mu kljune rijei (Author Keywords), no ne poznavajui pravu svrhu takvog oznaavanja kljune rijei esto ne opisuju rad na ispravan nain. Da prilikom pretraivanja radova koji se bave mobilnim telefonima ne biste morali koristiti sve gorenavedene izraze, baze podataka dodatno predmetno oznauju radove i tako olakavaju pretraivanje.

Najjednostavniji primjer tezaurusa su ute stranice telefonskog imenika koje pod izrazom stolarska radionica nabrajaju sve stolare, drvodjelje, tokare i sl. Tezaurusi se sastoje od odreenih rijei i izraza, tzv. predmetnica (Headings), vezanih uz odreeno znanstveno podruje. Svaka predmetnica unutar tezaurusa ima:

detaljan opis (sadri definiciju izraza, godinu kada jeizraz uao u tezaurus, a ponekad su navedene i vrlo detaljne upute za koritenje opisanog izraza)

sinonime izraze s kojima je povezana u znaenju podreene i nadreene pojmove.

vog nema ovak nepismen da znanstveno ija. Za tovo h informac "Bio bih go znanstveni dobivanja su dosta g naina a i obino av brzo alo sredst najnovija a vrlo je m obraena kupnju knjig napiu i nisu sto dok se skupe, a e ." istraivanja

8 Tezaurusi se nazivaju i kontrolirani rjenici jer izrazi koji se u njima nalaze prolaze strogu verifikaciju, a nerijetko se razvijaju kroz razdoblje od nekoliko desetaka godina.

29

Primjer predmetnice Mobile handsets u bazi INSPEC:

Mobile handsets

sinonimi/used for (uf) nadreeni pojmovi/ broader terms (bt). tzv. top terms (tt) u hijerarhiji

Mobile phones

ako ih koristite, dobit ete vei broj pronaenih radova

Telephone sets Telephone sets Cellular radio, Mobile antennas, Mobile computing, Mobile radio, Personal communication networks, Trancievers, UHF antennas

izrazi povezani u znaenju/related terms (rt) datum kada je predmetnica "cellular radio" dodana u tezaurus prethodni izraz/previous term (pt) koji se koristio prije 2003. godine

DI January 2003 Telephone setsB6220C; B6250F; D4045; D4070; E1780; E3644L

KAKO PRETRAIVATI?

klasifikacijski kod

Naini predmetnog oznaavanja razliiti su kod razliitih baza podataka, kao i tezaurusi koji se pritom koriste. Za ilustraciju navodimo kontrolirane izraze predmetnice za mobile phone u trima bazama:

3.9 MAPIRANJEMapiranje je proces tijekom kojega se korisnikov upit povezuje s izrazima iz tezaurusa. Na taj se nain korisniku omoguuje postavljanje upita na prirodnom jeziku, neovisno o poznavanju terminologije, sintakse pretraivanja, gramatike i sl. Nakon mapiranja ponueni su pojmovi pronaeni u tezaurusu, a korisnik ih zatim odabire za daljnje pretraivanje. Mapiranje se moe koristiti iskljuivo kod baza podataka s rjenikom kontroliranih izraza tezaurusom. Trenutano su to sljedee baze:

u bazi Inspec upit o mobilnim telefonima pronai ete unutar kontroliranog izraza Mobile handsets u bazi Medline koristit ete predmetnicu: cellular phoneitd.

u bazi Compendex nalazi se jedna glavna predmetnica: cellular telephone systems uz potpredmetnice, kao npr.: mobile telecommunication systems i dr.Vano je napomenuti da je u svakoj bazi koja ukljuuje predmetnice dovoljno kao upit unijeti izraz mobile phone, dok e program, preko tezaurusa, povezati upit sa svim relevantnim pojmovima predmetnicama. Taj proces povezivanja upita i predmetn