1. GLOBALIZACIJA U SAVREMENOM DRUTVU

1. KONCEPTI I CILJEVI GLOBALIZACIJE 2. EKONOMSKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE 3. DRUTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE 4. GLOBALIZACIJA KAO POTINJAVANJE ILI ANSA 5. PROCES GLOBALIZACIJE TRITA I NJEN UTICAJ NA POSLOVANJE PREDUZEA

Globalizacija poiva na:

*nova tehniko-tehnoloka revolucijaglobalna ekonomija

*kulturno-informatika revolucija (homogenizacija ukusa ,obrazaca,ishrane...)*mrea nadnacionalnih institucija (MMF, UN,WTO,G-8, EU...)

PODJELA MILJENJA RASPRAVA O GLOBALIZACIJI

PODJELA MILJENJA GLOBALISTI

PODJELA MILJENJA PROTIVNICI GLOBALIZACIJE

PREDNOSTI GLOBALIZACIJE

Vii nivo obrazovanja i kvalifikovanosti radne snage u savremenim uslovima globalizacije ljudski resursi i znanje predstavljaju najznaajniji privredni resurs i imaju presudan znaaj za ostvarivanje efikasnog pirvrednog i drutvenog razvoja

Ujednaavanje uslova i regulative domadih i stranih ulaganja usaglaavanje carinskih propisa, spoljnotrgovinskog poslovanja i uslova proizvodnje i preduzetnitva i dr.

Povedanje izgleda za zapoljavanje ubrzani razvoj omogudava bre zapoljavanje i otvaranje novih privrednih kapaciteta

PREDNOSTI GLOBALIZACIJE

Veda sloboda kretanja roba i kapitala povedan interes za meunarodnu specijalizaciju doveo do nagle ekspanzije meunarodnih ekonomskih transakcija

Povedana su strana ulaganja u rentabilne privredne grane i djelatnosti uz pomod i povoljno kreditiranje malih i srednjih preduzeda, jer imaju vedu propulzivnost i adaptibilnost u uslovima globalizacije trita

Ulaganje u pratede slube i infrastrukturu putna mrea, luke i aerodromi, skladini prostori, slobodne carinske zone, kompjuterizacija, moderna oprema, i tehnologija u proizvodnim pogonima

NEDOSTACI GLOBALIZACIJE

Globalizacija ukida pojam ekonomskog i politikog suvereniteta zemalja u meunarodnim odnosima sila ima prednost nad pravom Kao globalna sila SAD ne priznaju ni meunarodno pravo ni ekoloke sporazume i kao takva postavlja se za pokretaa globalizacije i uvara svjetskog poretka

Porast svakovrsne modi, osobito modi novca SAD i njene transnacionalne kompanije lansirale su parolu "kapital nema otadbinu", a tamo gdje novac postaje boanstvo, sve etike i kulturne vrijednosti padaju u zaborav ukida nerentabilna preduzeda i tako vri nemilosrdno "oslobaanje" vika radne snage, ime se stvaraju ogromni socijalni problemi, uz istovremeno svoenje zemalja u razvoju na puko trite jeftine radne snage, bez izgleda da iz te pozicije mogu samostalno da izau

Nametanje modela drutvenog razvoja, kulturnih obrazaca i naina ivota od strane najrazvijenijih zemalja potinjavanje i moderno porobljavanje vlastite zemlje i svog naroda od onih najjaih u procesu globalizacije, sauvati "matini subjektivitet", svoj nacionalni i kulturni identitet, ali i ne zapasti u istorijsku poraznu samoizolaciju

POZITIVNI PRIMJERI

Kina-najvede smanjenje stope siromatva u istoriji1978. 250 miliona na 34 miliona 1999.

Indija stopa siromatva prepolovljena u zadnja dva desetljedaUganda- od 1990 siromatvo smanjeno za 40% i dvostruko je veda stopa pismenosti kod mladih osoba Vietnam-zadovoljstvo napretkom u ak 98% sluajeva. U samo jednoj dekadi statistiki je prepolovljeno siromatvo u 1999.godini

NEGATIVNI PRIMJERI

Mnoge afrike zemlje koje nisu postigle nikakav efekat , osim povedanja uvoza u zemlju. Vedina tih zemalja takoer ima i ogromne probleme sa infrastrukturom ,slabo voenje ekonomske politike kao i velik broj sluajeva korupcije u svim sferama upravljanja.

PRETPOSTAVKA BUDUIH VELESILA

KINA

RUSIJA

INDIJA -20 CENTRALNIH UNIVERZITETA -215 OS. DRAVNIH UNIVERZITETA -16.000 KOLEDA -UGLAVNOM BAZIRANI NA TEHNOLOKE NAUKE

KINA INDUSTRIJA RUSIJA RESURSI INDIJA INOVACIJE I USLUGE2.660.000.000 STANOVNIKA

ZAKLJUAK U cjelini gledano globalizacija sa sobom nosi brojne pozitivne, ali i veoma znaajne negativne posljedice, koje izazivaju znatan otpor prije svega u nerazvijenim ali i u nekim razvijenim zemljama. Proces globalizacije je neumoljiv i teko zaustavljiv i zbog toga na margini ostavlja sve one zemlje koji mu se suprotstavljaju. Zbog toga se procesu globalizacije, vie silom ekonomskih nunosti nego dobrovoljno, preputaju i zemlje koje su njegovi javni kritiari. U svakom sluaju izbor nije nimalo lak, a rezultat je u startu neizvjestan, jer je odabrani put, put bez povratka.

Hiperglobalisti posmatraju novi svjetski poredak kao nunost. Internacionalno je uvijek iznad nacionalnog. U tom meuodnosu nacionalno je podreeno internacionalnom. Nacionalni ciljevi su podreeni meunarodnim, to u krajnjoj konsekvenci vodi gaenju nacionalne drave. Kako kae Fridman Globalizacija nije stvar volje, niti izbora ve nuno dogaanje. Ako tako poimamo globalizaciju, shvatamo da je ona Gordijev vor koji ne moemo razrijeiti, ali ga moemo iskoristiti. Skeptici prilaze globalizaciji kao tvorevini najjaih. Gigantske ekonomije prvenstveno SAD-a, Velike Britanije, Japana i Njemake, stvorile su mit globalizacije, onakav kakav postoji danas. Po skepticima globalizacija nije nita drugo nego licemjeran put kapitala transnacionalnih kompanija razvijenih zemalja.

Transformacionisti predstavljaju pomirenje prethodna dva polariteta. Po njima globalizacija ima dva predznaka, pozitivan i negativan. S jedne strane, globalizacija predstavlja nuan proces tokovima, dok sa druge strane moe dovesti do stvaranja konflikata i jo veeg raslojavanja kako unutar nacionalnih drutava, tako i na globalnoj drutvenoj sceni. Povezivanje kultura, ekonomija i ideologija jeste pozitivno filozofsko stremljenje koje svoje izvorite moe pronai u biti globalizacije. Jaanje moi razvijenih, nametanje volje od strane razvijenih drava, nasilno uspostavljanje procesa globalizacije su negativne posljedice globalizacije. GLOBALIZACIJA Ekonomski aspekti globalizacije Drutveni aspekti globalizacije Koja god struja bila zastupljena, globalizacija sa svim svojim pretpostavkama bila je, jeste i bie vjeito aktuelna tematika u ovom vijeku. U prouavanju globalizacije naglasak treba staviti na njenu istorijsku, politiku, ekonomsku i socijalnu dimenziju. Veoma je bitno sagledati sinergetski efekat ovih dimenzija globalizacije. Upravo nabrojane dimenzije globalizacije predstavljaju njene promjenjive, koje oslikavaju jedan nain sagledavanja globalizacije. Pored svih promjenjivih koje ine jednainu globalizacije, ipak postoje dvije konstante globalizacije, a to su: drutvena i ekonomska konstanta, koje su meusobno uslovljene i uzajamno se prepliu i dopunjuju.

EKONOMSKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE

DRUTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE

GLOBALIZACIJA KAO POTINJAVANJE ILI ANSA Razliiti pogledi na proces globalizacije Danas bi se, izgleda, moglo pisati o novom bauku koji je krajem XX vijeka poeo da krui planetom. To je bauk globalizacije. I taj bauk (kao i onaj o kome su pisali Marks i Engels 1848) izaziva najrazliitija reagovanja gotovo svih znaajnih idejno-kulturnih strujanja i drutvenopolitikih kretanja u Evropi i u svijetu. Globalizacija je rije koja je dramatino obiljeila duh vremena u osvitu novog milenijuma i koja nikoga ne ostavlja ravnodunim. Na jednom polu su oni koji u njoj vide svitanje nove zore ovjeanstva i najzad pronaeni put u ovozemaljski rajski vrt. Na drugom polu sve je vie onih kod kojih rije globalizacija izaziva odvratnost, koji u njoj vide novog svjetskog gospodara.

Pitanje globalizacije podijelilo je ekonomiste, politiare, naunike, filozofe, ak i Rimokatoliku crkvu. Na jednoj strani su svetenici na ijem elu se nalazi otac Gedo iz papskog Instituta za inostrane misije, koji istiu da je globalizacija poput rijeke koju nita i niko ne moe da zaustavi. Za njih je neosporno da u svijetu postoji progres, kako nauni tako i tehnoloki, kulturni i ekonomski koji niko ne moe da ospori. Napredak bogatih zemalja i njegova globalizacija moe samo da pomogne u razvoju zemalja Treeg svijeta. Njima nasuprot su oni, predvoeni nadbiskupom enove Tetamancijem, koji o globalizaciji govore kao o Faustu modernog doba. On je, kao koordinator svih katolikih organizacija koje su protiv globalizacije.

Kako se ukljuiti u proces globalizacije Na svom putu ka susretu svijetova, ka stvaranju globalnog prostora, ruku pod ruku sa globalizacijom idu modernizacija, tranzicija i preraspodjela svjetske moi. Svako ko se suprotstavi tom monom mega-toku ili ostane izvan njega pretvorie se u geto, u bolesni ispljuvak globalizma. Globalizacija je protivrjean proces koji povezuje svijet, ali ga i hijerarhizuje i baca u duboke podjele i polarizacije. Sve ua manjina razvijenog svijeta postaje sve bogatija: zemlje G8 ine tek 15 odsto svjetskog stanovnitva, ali proizvode vie od 50 odsto svjetske proizvodnje i posjeduju 85 odsto svjetskog bogatstva. Nasuprot njima, na siromanijoj periferiji dvije milijarde ljudi je gladno, svaki etvrti stanovnik planete ivi od jednog dolara dnevno, a od gladi umire sto hiljada ljudi dnevno. Demografski i socijalni problemi enormno rastu, stanje prirodnih resursa, vode, kiseonika, zagaivanja i sl. kreu se ka riziku ratnog unitenja ovjeanstva i planete.

Globalizacija kao svjetska pojava ekonomskog, tehnolokog, politikog i idejno-kulturnog, objedinjavanja svijeta a priori nije ni dobra ni loa. Ona je bitno izmjenila sliku savremenog preduzea, drave, regiona i svijeta. Iako je uslovljena objektivnim zakonitostima, ona e biti ono to ljudi, tj. organizovane drutvenopolitike snage naprave, jer na pragu XXI vijeka globalizacija je izrazito ambivalentna: istovremeno sa otvaranjem novih horizonata slobode, demokratije i progresa u svijetu, ona je osnaila i procese dominacije, hijerarhije i autoritarizma u svijetu i mogunosti pada u novo varvarstvo. Danas se kao sudbinsko javlja pitanje ne da li se ukljuiti u globalizaciju, nego kako to uiniti, kako joj se prilagoditi, a pri tom izbjei njene najnepovoljnije efekte i ostvariti, u maksimalno moguoj mjeri, napredak vlastitog, posebnog malog drutva i drave. Kako se adaptirati globalnom poretku a da to ne bude prosta recepcija zapadnog modela, niti ponitavanje vlastitog identiteta? No, da li je uopte mogue istovremeno preuzimanje univerzalnih tekovina i afirmacija vlastitog, stvaralatva, samosvjesnosti?

PROCES GLOBALIZACIJE TRITA I NJEN UTICAJ NA POSLOVANJE PREDUZEA Globalizacija svjetske ekonomije stvara vie profita ali i vie prijetnji kako za postojee, tako i za potencijalne uesnike u grani. Ova injenica prisiljava preduzea da prave dramatine strateke preokrete u pravcu poboljanja svojih performansi, ne samo da bi bila konkurentnija ve i da bi opstala. Globalizaciju pokree irok i moan skup snaga povezanih sa tehnolokim promjenama, meusobnim ekonomskim integracijama, kolaps komunizma u svjetskim razmjerama i sl.

Karakteristike globalne ekonomije Nova ekonomija nije samo informatika, nego i globalna. Zbog toga niti jedna kompanija na svijetu ne moe se vie smatrati zatienom od konkurencije druge kompanije iz bilo kojeg regiona na planeti zemlji. Sa druge strane, globalna ekonomija prua ansu ak i malim lokalnim kompanijama da konkuriu bilo gdje na svijetu, nudei svoje proizvode i usluge putem interneta, na primjer.

Slogan misli globalno - djeluj lokalno, kojeg se doslovno pridravaju transnacionalne kompanije, ima svoje znaenje i za sve ostale, a imae sve vie u budunosti. Brzina promjena u novoj ekonomiji je takva da se trita bre mijenjaju od marketinga kompanija, ( 2, str. 36) pa je zbog toga i marketing strategije takvih kompanija danas ve zastario. Zbog nove ekonomije, koju slobodno moemo nazvati i ekonomijom baziranom na znanju, budue uspjene kompanije e biti samo one koje brzo ue. Posmatrano sa aspekta marketinga najvanije e biti da naue kako da to bolje razumiju potroae.

Veoma bitna promjena je prelazak sa strategije osvajanja novih kupaca na strategiju zadravanja postojeih, odnosno nalaenje najboljih naina da se uspostave takvi odnosi sa kupcima koji e dovesti do njihove dugorone lojalnosti kompaniji i njenoj marki. Informaciona podrka ovakvoj marketing strategiji treba da bude baza podataka o kupcima koja je toliko detaljna i aktuelna da omoguava praenje ponaanja svakog individualnog kupca i prilagoavanje njegovim specifinim potrebama i eljama. To ve rade, npr. bolji lanci hotela i maloprodaje i na taj nain postiu dugoronu lojalnost kupaca. Bitne promjene u okruenju oigledno ukazuju da poslovni subjekti ulaze u novu eru konkurencije, koja se sve ee naziva hiper konkurencija. Preduzea koja su na neki nain uivala lokalno-geografsku zatitu u novim uslovima, gube tu zatitu koja im je omoguila prodaju po viim cijenama i na taj nain porast profita. Period adaptacije firme na nove uslove je drastino smanjen. Brzina promjena je vanija nego ikada. Lojalnost proizvodu i marki postaje snano oruje u procesu poslovanja.

Ako misli za dan sij travu. Ako misli za godinu posadi drvo. Ako misli za budunost gaji kadrove. Kineska poslovica itanjem knjiga spasavamo se neznanja, a itanjem ljudi nevolje. Aforizam

Biti suvie nezadovoljan sobom je slabost, biti suvie zadovoljan je glupost. Pitagora

Knjige i car imaju stranu mo. Car umire. Kineska poslovica Ko priznaje svoje neznanje pokazuje ga jedanput, ko ga skriva, pokazuje ga vie puta. Japanska poslovica Ono to mijenja svijet nisu nove ideje, ve njihova primjena. Paulije

Ako brzo kaete da brzo ete kazati ne Njemaka izreka Ne moete nauiti da klizate, a da koji put ne padnete, ivotni led je takav. o Ne uimo za kolu nego za ivot.