17.1.1994., juna Kalifornija, 6.7 magnitude po Richter-u, centar potresa Northridge (sjeverno od Los Angeles)

- nakon poetnog udara 55 ljudi poginulo, tisue ozlijeenih; tisue naknadnih udara prati glavni! 9 autocesta unitenotisue zgrada uniteno250 prekinutih cijevi dovoda plina poari!mac.usgs.gov/.../scientists/rockfall.html preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

PRIRODNE KATASTROFE POTRESI - ne mogu se sprijeiti

ublaiti estinu katastrofe - paljivo planiranje; dobro pripremljena i brza pomopreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

10.10.2005. (subota/nedjelja), 7.6 magnitude po RichteruPakistan - Kashmir, glavni grad Muzaffarabad - uniten 70%- najgori potres do sada - 88.000 ljudi poginulo, tisue i tisue ljudi bez domova news.bbc.co.uk/.../newsid_5410000/5410064.stm syedhaidernaqvi.wordpress.com/.../

P O T R E S Iu zadnjih 4.000 god. 13 milijuna ljudi je poginulo, 1 milijun u zadnjem stoljeu

- POTRES - Zemljine vibracije uzrokovane iznenadnim, naglim oslobaanjem energije uskladitene ispod Zemljine povrine- uglavnom rezultat premjetanja stijena du lomova poznatih kao rasjedi

- pratei potresi - poravnavanje du rasjeda esto uzrokuje seriju potresa poznatih kao naknadni udari/potresi (AFTERSHOCKS) mnogi su manjeg intenziteta, no mogu prouzroiti znaajne tete du oslabljenih struktura koje su posljedica glavnog udara

- nakon manjeg potresa naknadni udari dogaaju se unutar nekoliko dana, ali mogu trajati i mjesecima pratei velike potrese

TEORIJA ELASTINOG ODRAZA (H.F. REID)

objanjava na koji se nain energija oslobaa tijekom potresa

- stijene na jednoj strani rasjeda relativno se pomiu u odnosu na stijene s druge strane uzrokuje savijanje, deformaciju- premauje se vrstoa stijene (deformirane su vie nego mogu podnijeti) stijene na suprotnim stranama nastalog rasjeda odgovaraju na deformaciju naglim oputanjem pokuavajui se vratiti u svoj raniji poloaj otputa se uskladitena energija kao potresni valovi koji se zrakasto ire od loma MEHANIZAM KOJI STVARA POTRESEpreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geologypreuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

- potres - energija u obliku seizmikih valova zrakasto se iri u svim smjerovima od toke, centra oslobaanja energije- kada nastane pukotina ona se pomie du rasjeda brzinom od nekoliko km/s(duina rasjeda moe biti od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara)- vea pukotina/rasjed - vie vremena da se sva uskladitena energija u stijenama otpusti i prema tome tlo e se due tresti- mjesto unutar Zemljine kore gdje se pukotine stvaraju i iz njih oslobaa energija HIPOCENTAR (focus - arite) - arite od kojeg se iri potres

- toka na povrini vertikalno iznad hipocentra je EPICENTAR - (lokalitet koji se navodi u vijestima o potresu)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

arite (hipocentar, fokus) potresa (H); epicentar (E); VI - III razlike u intenzitetu potresa

to su izoseiste? preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

VRSTE POTRESA

POTRESI SE DIJELE U TRI GRUPE S OBZIROM NA DUBINU HIPOCENTRA (ARITA):

PLITKI POTRESI 0-70 KM85%

SREDNJI70-350 KM12%

DUBOKI350-700 KM3%

- srednjih i dubokih samo 15% - na toj dubini su stijene rastaljene ( plastini tokovi stijena) - nisu u mogunosti u takvom stanju iznenada otpustiti energiju kao vrste, tj. krhke povrinske stijene

POTRESI SE DIJELE PO POSTANKU:

TEKTONSKI - uvjetovani tektonikom ploa - granice ploa! (najvie u SAD-u, Japanu, Indoneziji, junoj Americi)

VULKANSKI - izazvani vulkanskom aktivnou (npr. eksplozivna erupcija Mt. St. Helens izazvala potres M=5.1)

URUNI (KOLAPSNI) - uruavanje kaverni; lokalni, plitki, male energije

UMJETNI - izazvani klasinim eksplozivom (vrlo slabi) ili nuklearnim eksplozijama (snani)

VRSTE SEIZMIKIH VALOVA

potres je valno gibanje nastaje vie vrsta valova

dva razliita tipa valova:

- povrinski valovi seizmiki valovi koji putuju po Zemljinoj povrini iz epicentra (kao vodeni valovi kad se baci kameni u vodu!)

- dubinski valovi (body waves) seizmiki valovi koji putuju kroz Zemljinu unutranjost irei se iz epicentra u svim smjerovima (poput zvunih valova u zraku!)

POVRINSKI VALOVI:

dugi, L valovi, najsporiji:

Love-ovi valovi kreu se horizontalno, osjeaju se na povrini kao valjanje, stvaraju elipse

Reyleigh-jevi valovi kreu se vertikalno, amplituda im raste prema gore, kod potresa uzrokuju poskakivanje

www.exploratorium.edu/.../rlwaves-slide.html www.lamit.ro/sistem-avertizare-cutremur.htm

- djelomini pomaci seizmikih valova

A) - P valovi su prikazani kao iznenadno guranje na kraju rastezljive opruge; dijelovi vibriraju u smjeru napredovanja vala

B) S valovi su prikazani s trenjom nategnutog konopa; dijelovi vibriraju okomito na smjer napredovanja vala DUBINSKI VALOVI:

primarni (P) longitudinalni (najbri, 4-7 km/sek.)

sekundarni (S) transverzalni (sporiji , 2-5 km/sek.)preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

neporemeeni materijal

b) P - valovi - stezanje i rastezanje materijala u smjeru kretanja vala

c) S - valovi - pomicanje materijala okomito na smjer kretanja vala

brzina irenja ovisi o gustoi i elastinim svojstvima to je vea gustoa, bolje se ire!preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

SEIZMOLOGIJA- grana geofizike koja prouava potrese

- kao prava znanost poinje djelovati oko 1880. god. kada je razvijen SEIZMOGRAF instrument koji detektira, biljei i mjeri razliite vibracije nastale potresomChang Heng, 32.g., seizmoskoppreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geologyskywalker.cochise.edu/.../paper.htm

jednostavan seizmometar za biljeenje vertikalnih pomaka igla koja biljei pomie se na skali kako se pomie tlo, irenjem i stezanjem opruge; okvir (stalak) i skala pomiu se s tlom; tromost teine je ouvana, a igla je relativno nepomina SEIZMOMETAR instrument koji se koristi za detektiranje seizmikih valova

seizmometar ne moe sam zapisati pomak koji mjeri - SEIZMOGRAF

MJERENJE POTRESApreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

olovka privrena za masu biljei pomicanja na pominom valjku papira prvo stiu P,S, a onda povrinski valovi zabiljeeno! seizmogram potresa iz 1967. god., magn. 6.2, Kalifornija

SEIZMOGRAF seizmometar s napravom za zapisivanje koja proizvodi stalan zapis pomaka Zemlje, obino u obliku vijugave linije na pokretnom valjku papiraSEIZMOGRAM zapis vibracija Zemlje na papiru seizmograf za horizontalne pomake- biljei pomake Zemlje na pominoj vrpci papira- masa je objeena sa icom na stalak i njie se poput njihala kada se Zemlja horizontalno pomiepreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geologypreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

Seizmograf mjeri horizontalne pomake (na principu inercije, tromosti ( teka masa s pisaem je nepomina, dok se ostali dio naprave pomie zajedno s tlom tijekom potresa)

Seizmograf mjeri vertikalne pomake; po istom principu kao a)- mrea seizmografskih stanica pokriva cijelu planetu unutar nekoliko minuta od poetka potresa - biljeenje seizmikih valova!preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

granby01033.blogspot.com/2006_06_25_archive.html

LOCIRANJE POTRESA

P, S i povrinski valovi poinju se iriti uslijed potresa u isto vrijeme; kako putuju tako se postepeno odvajaju - razliita brzina!

na seizmogramu stanice prvi dolazak P valova je odvojen je od prvog dolaska S valova s kratkim razmakom na papiru biljeenja

to je udaljenije arite potresa od mjerne stanice to je vremenski interval stizanja P i S valova jae izraen na seizmogramu. - na seizmogramu oitavamo vrijeme dolaska pojedine skupine valova i amplitudu vala preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D.(1993): Physical Geology

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- to je udaljenije arite potresa od mjerne stanice - vremenski interval, razmak stizanja P i S valova jae izraen na seizmogramu!- vremenski interval izmeu prvog dolaska P valova i S valova poveava se s udaljenou od seizmografske stanice interval se koristi za odreivanje udaljenosti potresa (epicentra) od seizmografske stanice- prema vremenskom razmaku u dolaenju primarnih i sekundarnih valova (kanjenju) izraunavamo udaljenost potresa- interval od 8 min. udaljenost epicentra je 5.500 kmkrivulja put -vrijemepreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

lociranje potresa- udaljenost od tri mjerne stanice (A, B, C) odreeno iz seizmograma i krivulje put vrijeme- svaka stanica moe odrediti udaljenost potresa, ali ne i njegov smjer, irenje crta se krunica - centar je mjerna stanica, a radijus udaljenost od potresa potres se dogodio negdje na krunici gdje tono?- podaci od tri stanice za isti potres - sjecite krunica locira mjesto potresapreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geologypreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

MJERENJE JAINE POTRESA

dva naina: intenzitet i magnituda potresa

MERCALLI-CANCANI-SIEBERG - ova (MCS) ljestvica - empirijska, subjektivna - prikazuje intenzitet potresa - veliina i vrsta tete - uinak potresa na ljude, objekte i tloI XII stupnjeva

I III stupnjaslabi potresiIV VI stupnjasrednji potresiVII IX stupnjajaki potresiX XII stupnjakatastrofalni potresi

2. RICHTER ova ljestvica - rauna se na osnovi seizmograma pojedinog potresa, izraunavanjem ukupne osloboene energije u aritu potresa- numerika ljestvica, energiju potresa izraava magnitudom: 0 8.6 (logaritamski se poveava; magnituda 5 oslobaa 31.5 puta vie energije nego potres magnitude 4; magnituda 6 1000 puta vie nego potres magnitude 4 (31.5 X 31.5))magnitudabroj potresa/god.

2osjeti se, bez teta>100.0004.5teta (vijesti!) nekoliko tisua7znaajni16-188velikih razmjera1 ili 28.6zabiljeen maksimum

NAJJAI POTRESI

1920. Kina, M = 8.6, 180.000 rtava1960. ile, M = 8.5 8.7, 5.700 rtava1964. Aljaska, M = 8.7, 114 rtava1976. Kina, M = 7.6, 650.000 rtava Kalifornija, M = 7.4, 1 rtva 2005. Pakistan, M = 7.6, 80.000 rtava2008. Kina, M=

HRVATSKA najvie potresa od Albanske obale do Zadra, podvelebitski kraj i juna Slovenija- male dubine hipocentra do 20 kmDubrovnik, 1667. g.; Makarska 1962. g.; Hrvatsko Zagorje, 1982. g.(posljednjih 30 godina potresi VI VII stupnjeva MCS ljestvice srednje jaki potresi)

POSLJEDICE POTRESA promjene tokova podzemnih voda promjene nivoa podzemnih voda - poplave promjene smjera teenja rijeka presuivanje izvora; pojave novih izvora; pojave mineralnih izvora pukotine u tlu odroni i pokretanje klizita oteenja plinskih i vodnih cjevovoda oteenja elektrinih vodova poari

POMICANJE TLA - vibracije, trenja, podrhtavanje - tete na objektima- kod velikih snanih potresa - vidljivo je pomicanje tla - rue se mostovi, zgrade...

Oakland, Kalifornija, 1989. g., potres Loma PrietaIndija, 1993. g., 30.000 poginulihpreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

Kalifornija, 1994. g.Kalifornija, 1971. g.preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geologypreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- deformirana ograda pri pomicanju tla (kompresija), Callatib County, Montana, 1959. g.POMICANJE TLA, Olema, Kalifornija, 1906. g.- razmicanje ograde, Woodville, Kalifornija, 1906. g.preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

- 5m visoka litica oblikovana pri vertikalnom pomicanju tla, Aljaska, 1964.- pomicanje uslijed kompresije autoputa,San Fernando Valley, Kalifornija, 1971preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

KLIZITA

LIKVEFAKCIJA - vodom se saturira tlo ili sediment - moe se dogoditi nekoliko minuta nakon potresa - objekti plutaju, tonu - podloga tee!Anchorage, Aljaska, 1964Niigata, 1964. g., Japanpreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

POARI- velika teta 1906. god. San Francisco potres Loma Prieta, San Francisco 1989. g.preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geologypreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

TSUNAMI iznenadna pomicanja oceanskog dna gore-dolje uslijed podmorskih potresa - velik morski val, popularno zvani plimski val krivi termin, jer plima nema nita s nastankom ove pojave!

- geolozi - termin TSUNAMI (TSU luka, NAMI val); zovu ih i SEIZMIKI MORSKI VALOVI- uzrokovani snanim potresima (magnitude 8) - poremete oceansko dno - nastaju klizita ili vulkanske erupcije- veliki dio oceanskog dna se podie ili sputa tijekom potresa - podie se i sputa voda iznad tog podruja - kada se sputa na morsku razinu nastaje dugi morski val koji velikom brzinom napreduje preko oceanalibrary.thinkquest.org/.../causes_formation.html www.weatherwizkids.com/earthquake1.htm

- nema veze s obinim valovima nastalim vjetrom (duina 400 m, visina 0.6 3 m, brzina 90 km/h)TSUNAMI duina vala 160 km, brzina 725 km/h, visina 0.6 2 m, ali u blizini obale zbog topografije morskog dna moe postii visinu 15 - 30 m no esto ne dolazi do velikog poveanja visineHilo, Aleuti, 1946. g., 159 poginulihpreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geologythedroidarmy.com/.../ whyfiles.org/shorties/168tsunami_warn/

rasprostranjenost potresa u svijetuSLIKA? veza epicentara potresa i tektonike ploa 80% potresa: cirkum-pacifiki pojas; 15%: Mediteransko-azijski (himalajski) pojas; 5% : u unutranjosti ploa ili du oceanskih hrptovapreuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

DUBOKI POTRESI BENIOFF ZONA (100 700 KM)

- pada pod kontinente (npr. juna Amerika; poinje u Peru ile jarku i pada pod kontinent) i otone lukove (npr. Aleutski otoci)POTRESI I TEKTONIKA PLOApreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

GRANICE PLOApreuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

divergentne granice ploa riftne dolinePLITKI POTRESI (do 70 m dubine)preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

transformne graniceA - uski pojas (jedan rasjed) plitkih potresa;B - iroki pojas (sustav paralelnih rasjeda) plitkih potresa konvergentne granice - kolizijaA - dva kontinenta, iroka zona plitkih potresa (kompleksni sustav rasjeda) B - ocean-kontinent subdukcija, potresi blizu povrine subducirane ploe preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

ZONA SJENE?POTRES valno gibanje u sredstvima razliite gustoe iri se razliitim brzinama i ogiba na granici dvaju sredstava SNELLOV ZAKON gustoa Zemljine unutranjosti obzirom na debljinu (granica plat jezgra!!!)preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

- zona sjene P-valova nastala refrakcijom unutar Zemljine jezgre zona sjene S - valova S - valovi ne prolaze kroz jezgru (jezgra je vjerojatno tekua ili se ponaa kao tekuina)preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

preuzeto iz: Marjanac, T. (1998):Predavanja iz Fizike geologije

preuzeto iz: Marjanac, T. (1998):Predavanja iz Fizike geologije