priče iz naših šuma - dubrovnik-europa.eudubrovnik-europa.eu/uploads/20140122/price iz nasih...

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Priče iz naših šuma

Printed in Italy

Ilustracija na naslovnici i 1. stranici © Jakub Roszak, 7 godina, iz Poljske, pobjednik natječaja za šumski crtež 2013. Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

© Europska unija

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

ISBN 978-92-79-30825-3 doi:10.2762/1155


Poljoprivreda i ruralni razvoj

2 Priče iz naših šuma

Život u skladu s našim šumamaŠume su oduvijek poticale ljudsku maštu i činile dio njihovih legendi, mitologija i kultura. U svim se europskim kulturama ljudski život simbolično povezuje sa životom drveta. U ovoj antologiji ta se veza promatra s novog gledišta koje nude poezija i proza iz svih država članica EU-a. Tekstovi su ilustrirani dječjim crtežima koji pružaju jedinstvene, šarene i duboko pronicave uvide u to kako djeca vide šume i što očekuju od nas.

Više od 9 000 djece iz 22 države članice poslalo nam je svoje crteže u okviru natječaja pod nazivom „Što meni znači šuma?” koje je organizirala Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj. Iskreno smo zahvalni svima njima jer su pomogli Europskoj komisiji dobiti sliku o tome kako europska djeca doživljavaju šume i žive u skladu s njima te pridonijeli podizanju svijesti o važnosti šuma.

Diljem EU-a postoji mnogo vrsta prirodnih šuma, šumskih površina i vlasničkih struktura šuma. U Europi su šume jedan od najvažnijih obnovljivih izvora i jedan od glavnih izvora bioraznolikosti. Pomažu u reguliranju klime, životinjama pružaju hranu, a nama sirovine i mirna mjesta na koja možemo pobjeći od urbanog života. Drugim riječima, pružaju i štite čitav niz usluga povezanih s ekosustavima koje svima koriste. Šume su glavni izvor bolje kvalitete života i zapošljavanja, osobito u ruralnim područjima.

Europi su šume nužne za održivu budućnost, a šumama je nužna potpora Europske unije, osobito njezinih mladih ljudi i djece. Život u skladu s drvećem i šumama važan je dio svakodnevnog života, a vaša je pomoć nužna u planiranju načina na koje ćemo mi i buduće generacije bolje iskoristiti ovaj nevjerojatni i neprocjenjivi izvor te se bolje odnositi prema njemu.

3Priče iz naših šuma

Sljedeći tekstovi odabrani su uz pomoć ministarstava nadležnih za šumarstvo u državama članicama EU-a.

Više informacija o šumama u EU‑u i strategiji EU‑a za šume možete pronaći na: www.ec.europa.eu/agriculture/forest.

Strategijom EU-a za šume utvrđena su ključna načela potrebna za jačanje održivog upravljanja šumama, poboljšanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta, osobito u ruralnim krajevima, osiguravajući pritom zaštitu šuma i pružanje usluga povezanih s ekosustavima. Održivo upravljanje šumama podrazumijeva umjereno iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta na način kojim se štiti bioraznolikost, produktivnost, vitalnost šuma te njihov potencijal za ispunjavanje relevantnih sadašnjih i budućih ekoloških, gospodarskih i socijalnih funkcija, bez narušavanja drugih ekosustava.

Hernán G., 7 godina

www.ec.europa.eu/agriculture/forest


Damian T., 7 godina

5

Život u skladu s našim šumama ..........................................................................................................................................................2Belgija — „Drvo, život...” ...........................................................................................................................................................................6Bugarska — San šume .............................................................................................................................................................................8Češka — Zeleni čovjek iz šume ......................................................................................................................................................... 10Danska — Šuma je tako svježa i zelena ...................................................................................................................................... 12Njemačka — Šume u njemačkoj povijesti: tri uvida .............................................................................................................. 14Estonija — Estonska šuma ..................................................................................................................................................................16Irska — O, kako nam nedostaju sjena i skloništa drveća! .................................................................................................. 18Grčka — Mit o Erisihtonu ......................................................................................................................................................................20Španjolska — „Osušenom brijestu” .................................................................................................................................................22Francuska — Sentimentalni odgoj .................................................................................................................................................. 24Hrvatska — Šumar ...................................................................................................................................................................................26Italija — Nove priče o drevnom Rimu ............................................................................................................................................ 28Cipar — Dobro drveća ............................................................................................................................................................................30Latvija — Na užarenom ugljenu (isječak iz knjige „Naš mali izlet”) ............................................................................. 32Litva — „Pjesma šumi” ..........................................................................................................................................................................34Luksemburg — Pasja tjelovježba ..................................................................................................................................................... 36Mađarska — Draga šumo ....................................................................................................................................................................38Malta — Šuma ............................................................................................................................................................................................40Nizozemska — Ponovni susret sa šumom .................................................................................................................................. 42Austrija — Stablo ......................................................................................................................................................................................44Poljska — Glazba prašume .................................................................................................................................................................46Portugal — Ondje, duboko u šumi ................................................................................................................................................... 48Rumunjska — Povratak .........................................................................................................................................................................50Slovenija — Šuma ....................................................................................................................................................................................52Slovačka — U vlastitoj nemoći .......................................................................................................................................................... 54Finska — Sadnja šume ..........................................................................................................................................................................56Švedska — Visoko društvo i šuma .................................................................................................................................................. 58Ujedinjena Kraljevina — Srce Midlothiana ..................................................................................................................................60Šume u EU-u — statistički podaci ................................................................................................................................................... 64


Kazalo


Iz pjesme Julie Degée „Un arbre, une vie...” (2005.).

Odobrio: Athénée Royal d’Esneux.

Belgija„Drvo, život...”

Za nju, drvo je bilo izvor harmonije. Šetala je i divila se krajoliku...

Stotine drveća, nijedno slično drugom, živjelo je zajedno

tvoreći prekrasnu cjelinu. Taj prizor naveo ju je na razmišljanje o životu...

Šuma i svijet nalikuju jedno drugome, njihova raznolikost čini ih jedinstvenim i veličanstvenim.

Bila je ondje, pred tim drvetom, okružena mnogim drugima, ali izabrala je baš to jedno.

Bilo je to Njeno drvo i obećala je sebi da mu nitko

neće nanijeti zlo. Gledala je kako sve više ljudi

uništava tu sjajnu šumu glupošću, sebičnošću i neznanjem.

Svi su mogli razmišljati o tome, sjesti pod drvo, pod njeno drvo, meditirati i razmišljati u svjetlu, koje je probijalo njegove grane, u pjesmi ptica i vjetra... To drvo bilo je njezin drug. ... To drvo bilo je poput nje, oboje je svladalo život i njegove kušnje. Upoznala je sve njegove žile, boje, svu ljepotu. Ljeti, u proljeće, zimi, u jesen divila mu se i svake sezone postajalo je još privlačnije. ...Drvo je svetinja! Drvo je naše korijenje! Drvo je naša budućnost! Drvo je naš kisik!


Arianna G., 9 godinaBotond S., 9 godina


Vjara Dragomirova Dončeva Popovo, Bugarska

Razred 10. a, Gimnazija „Hristo Botev”

BugarskaSan šume

Psst! Slušajte! Ona lije gorke suze, tiho plače i jeca. Pokušava se sakriti, obavijena maglom, u sebi sakuplja tisuće sjena. Tajnovito obavijena

proljetnim vjetrom, ona njiše svoje milijune ruku. Obuhvaća cijelu Bugarsku. I njezine suze, čišće od dječjih snova, miješaju se s otopljenim snijegom

veljače.

Psst! Slušajte tihi plač šume! Njezina hladnoća brzo nestaje. Postaje ljubazna, svijetla, dobra kućanica. U proljeće njezin san postaje java – da opet bude majka. U ožujku pod njezinim granama rađaju se visibabe, šafrani, plavice.

Nježno ih pokrije i štiti. Šuma voli svu svoju djecu, vuka, lisicu, divlju mačku, jelena, zeca i sve druge koji žive u njezinu nježnom zagrljaju.

Nijednom ne može biti maćeha. Ona može biti samo majka. O čemu može sanjati majka? Što bi mogla poželjeti? Želi samo zaštititi svoju djecu. To je

san šume. Želi zaštititi svakog kukca, pticu, svako svoje dijete. Šuma je izvor svježine, života, mira. Ima čudesne moći. Štiti vodu koju pijemo, čisti zrak koji

udišemo, obuzdava erozije i lavine.

Moramo naučiti saslušati tihi plač šume. Možda plače zbog nas.


Eva G., 8 godinaNatalia V., 9 godina


Václav Cílek (1955. ‑)

ČeškaZeleni čovjek iz šume

Šuma podsjeća na more. Široka je, bezoblična, njezine krošnje njišu se kao voda na vjetru. Krajolik naše zemlje, koja je udaljena od mora, bijaše uvijek

prirodno pošumljen, stoga su ljudi morali otimati zemlju od prirode kako bi mogli uzgajati žitarice i sagraditi mjesta za život. Uzeli su tu zemlju od

šume. Nekada ljudi bijahu toliko okruženi šumom da nam je danas to teško i zamisliti. Bojali su je se, izrabljivali su je i nastanjivali je različitim bićima.

Još je, dakle, od pamtivijeka šuma bila opisana simbolom – na gotičkim građevinama nalazimo kamenu skulpturu koja simbolizira šumu, točnije lik

Zelenog čovjeka koji sliči demonu. Od cijele šume vidimo samo polovinu jer je druga polovina ispod zemlje.

Šuma se svakog dana mijenja. Nemojte kroz nju samo hodati, promatrajte je i udišite – ne znam kako da kažem – dah, dušu, jezik šume. Tada, odjednom, osjetit ćete da vas šuma grli, osjetit ćete da joj pripadate, da jedno drugog

razumijete, da ne treba ništa reći, da možete šutjeti zajedno i da oboje znate o čemu šutite.


Mariana C., 7 godinaEmilija P., 8 godina


DanskaŠuma je tako svježa i zelena

Šuma je tako svježa i zelena Ku-ku!

Dok jagode i šumske vlasulje rastu Ku-ku!

Ondje gdje je kora drveta izrezbarena, Na mjesečini me netko poljubio,

Ku-ku! Tra-la-la! Ku-ku! Ugodne šetnje na mjesečini,

Ku-ku! I šetnje u šumi pod suncem,

Ku-ku! Zov kukavice mi govori,

Koliko je poljubaca i koliko godina, Ku-ku! Tra-la-la! Ku-ku!

Ne dopusti da te život oneraspoloži, Ku-ku!

Zapamti, samo si jednom mlad Ku-ku!

Šumske vlasulje i jagode rastu A kukavica zna kada i gdje.

Ku-ku! Tra-la-la! Ku-ku!

H. C. Andersen (1805.–1875.)


Ūla I., 10 godinaAleksas S., 9 godina


Savezno ministarstvo prehrane, poljoprivrede i zaštite potrošača

(BMELV)

NjemačkaŠume u njemačkoj povijesti: tri uvida

1713. Knjiga iz Saske koja je promijenila svijet

„Sylvicultura oeconomica” naziv je opsežne knjige u kojoj Hans Carl von Carlowitz prvi put sažima znanje o šumama svojeg vremena.

Budući da je posječeno više stabala nego što ih može ponovno narasti, dolazi do spoznaje da se priroda može sačuvati za buduće naraštaje samo ako se prema njoj odnosi s pažnjom. Do današnjeg dana, to vrijedi kao načelo

održivosti.

1812. Njemački mit – šuma u našoj duši

Braća Grimm objavila su prvo izdanje „Dječjih i kućnih bajki”. Ukupno je prikupljeno više od 200 bajki. Šuma je njihovo najvažnije mjesto događanja.

Bez nje naše bajke i basne ne bi imale dom.

1949. Žena koja sadi hrast na novčiću od 50 pfeninga

Gerda Werner pozirala je kao model suprugu kiparu u njegovu studiju. U tijeku je bilo natjecanje za pronalazak motiva za novčić od 50 pfeninga koji

utjelovljuje rekonstrukciju Njemačke. Werner stvara lik mlade žene što klečeći sadi malo hrastovo drvo koji pobjeđuje na natjecanju. Novčić s likom žene

koja sadi hrast ostao je u optjecaju više od 50 godina i podsjeća nas na žene koje su pomogle u ponovnom pošumljavanju opustošenih šuma.


Rusnė M., 7 godinaGustė R., 7 godina


Merje Lesta (1980.–)

EstonijaEstonska šuma

Šuma je naš dom Sigurnije mjesto ne postoji Šuma nam pruža utočište

U kojem opasnost ne prijeti

Tišinu osluškujemo u šumi Tiša je od tišine

U šumi se igramo skrivača I gradimo kolibe od drveća

Za oporavak umornog tijela Nema boljeg mjesta od šume

Pržimo šumske gljive Naš dobar šumski ulov

Beremo borovnice u šumi I pripremamo ukusne pekmeze

Skupljamo šumsko ljekovito bilje Za svaku buduću bol i boljku

Ispod primorskih borova Zabijamo naš pouzdan šator Dok drijemamo osmijeh na našim licima titra I osjećamo čudesan miris borova

Predivne šumske staze Zauvijek ostaju zabilježene u našim sjećanjima Kako je divno skijati kroz Šumu prekrivenu snijegom

Para saune čeka na nas Nakon životvornog obilaska šume I kako se zagrijavamo u sauni? Drvom sa šumskog tla

Šumskim živim drvećem Koristimo se za gradnju domova Trebamo šumu, i čak izdaleka Naši su umovi ispunjeni šumom.


Viktória P., 8 godinaMaria S., 8 godina


IrskaO, kako nam nedostaju sjena i skloništa drveća!

Nekad davno Irska je bila potpuno prekrivena drvećem i šumom. Domaćini su zaista poznavali drveće. Jedna od stvari koje ukazuju na to znanje i srodnost duha s drvećem imena su ogamskih slova

(sustav slova u Irskoj prije dolaska rimske abecede):

A (ailm) bor, B (beith) breza, C (coll) lijeska, D (dair) hrast, E (eabhadh) jasika, F (fearn) joha, G (gort) bršljan, I (íodha) tisa,

L (luis) jarebika, M (muin) glog, N (nion) jasen, O (oir) bodljikava kleka, P (peith) patuljasta bazga,

R (ruis) bazga, S (sail) žalosna vrba, T (teithne) štipavac, U (ur) vrijes.

Ljudi su obožavali drveće i mnogi sveci bili su zaštitnici šuma. Možda je sveti Kevin sačuvao i Glendalough (još danas je to divno

šumsko mjesto) jer je ljudima zabranio sječu drveća:

„Kevin je obećao kratak život i vječnost u paklu svima onima koji bi se u toj šumi usudili paliti mlado drveće ili ono starije, već trulo.”

Ali godine su prošle i drveće je posječeno. Od 17. stoljeća naovamo sječa drveća naglo je porasla. Pjesma Cill Chais vjerojatno je bila napisana početkom 19. stoljeća:

Što ćemo sada bez drva?Zadnje su šume posjekli...

Iako su šume posječene i irski je krajolik razgolićen, imena krajeva pričaju o tome da su ondje nekad bile šume. Evo nekoliko primjera iz četiri pokrajine:

„Posječena šuma” (An Chreatalach), „Visoravan svetog drveća” (Magh Bhile), „Brežuljak gorskog jasena” (Cabhán an Chaorthainn), „Hrastov gaj” (Doire), „Tisa na početku obale” (Iúr Chinn Trá), „Jasenova pličina” (Áth na Fuinseoige), „Božikovinasta visoravan” (Maigh Cuilinn), „Šuma stoke” (Coillte Mach), „Gradić bazginih pličina” (Baile Átha Troim), „Crkva crnog trna” (Cill Airne), „Put male hrastove šume” (Bealach an Doirín), „Pokrajina tise” (Tír an Iúir), „Granica bazge” (Meathas Troim), „Mjesto ovijeno bršljanom” (Eidhneach), „Ušće brezinih pličina” (Béal Átha Beithe), „Brežuljak bobičastog voća” (Ard na Caithne), „Visoka šuma” (Fiodh Ard), „Rijeka crnog hrasta” (Abhainn na Daraí Duibhe), „Bukovinasta gora” (Sliabh Feá), „Hrastova crkva” (Cill Dara), „Livada žalosne vrbe” (Cluain Saileach), „Sljeme gorskog jasena” (Droim Caorthainn).


José F., 8 godinaIlham T., 10 godina


GrčkaMit o Erisihtonu

Kralj Tesalije Erisihton bio je na lošem glasu zbog nedostatka poštovanja, ponosa, bahatosti i pohlepe. U želji da sagradi veličanstvenu palaču, odlučio

je upotrijebiti drveće iz obližnje šume. Počeo je nesmotreno sjeći stabla. Kad su vidjeli kakvu je štetu prouzročio zbog svoje pohlepe, njegovi podanici pokušali su ga uvjeriti da takvom besmislenom sječom drveća može izazvati

bijes Demetre, božice ratarstva.

Erisihton se nije obazirao na njihova upozorenja te je prokleo drveće i božicu Demetru. To je toliko razbjesnilo Demetru da ga je odlučila kazniti zamolivši boginju gladi Limos da mu udahne osjećaj neutoljive gladi koju će osjećati

što god učini. Erisihton je počeo patiti zato što ni na koji način nije uspijevao utažiti glad, koliko god jeo. Ubrzo je počeo prodavati svoj imetak kako bi

nabavio novac za hranu. Na koncu je bio prisiljen prodati svoju palaču, robove i prekrasnu kćer jedinicu. Umirući od gladi, Erisihton naposljetku proždire

vlastito meso i umire, nikada ne utaživši svoju glad.

Moralna pouka priče: Mit simbolizira pohlepu i bezobzirno iskorištavanje prirodnih izvora;

to je parabola našeg današnjeg načina života u kojem nepromišljeno konzumiramo više nego što nam je potrebno i na taj način oduzimamo svojoj

djeci budućnost i utiremo put prema vlastitom uništenju.


Natalia F., 6 godinaFrancesca M., 4. razred


Španjolska„Osušenom brijestu”

Na starome brijestu, uništenom munjama i napola trulom,

nakon travanjskih kiša i svibanjskog sunca niklo je nekoliko zelenih listova.

Stoljetni brijest na brdašcu koje oplakuje rijeka Duero! Žućkasta mahovina

obavija izbijeljenu koru njegova trulog prašnjavog debla.

Neće, za razliku od raspjevanih jablana koji čuvaju cestu i riječnu obalu, pružiti dom šumskim slavujima.Vojska mrava u vojničkom redu

penje se preko njega, a u njegovoj utrobi pauci pletu svoje sive mreže.

Duerski brijeste, prije nego što te posiječe sjekira drvosječe i prije nego što te stolar

pretvori u jaram za zvono, zaprežna kola ili osovinu vagona; prije nego što sutra izgoriš u vatri

kamina neke bijedne kolibe pokraj ceste;

prije nego što te iščupa vihor i pokosi hladni dah bijelih planina,

prije nego što te rijeke odnesu u more niz doline i jaruge,

brijeste, dopusti da zabilježim u svoju bilježnicu dodir milosti koju nosi tvoja zelena grana.

Moje srce također čeka, dok žudi za svjetlom i životom,

još jedno proljetno čudo.

Antonio Machado (1875.–1939.)


Rui V., 7 godinaFina E., 9 godina


Gustave Flaubert (1821.–1880.)

FrancuskaSentimentalni odgoj

„Svjetlo je ponegdje osvjetljavalo ivicu šume i ostavljalo dubine u sjeni, ili se, sprijeda već ublaženo od nekakvog sumraka, u daljini proširilo u ljubičaste

magle, blijedu svjetlost. U podne sunce padalo je okomito na široko zelenilo, poškropljivalo ga svjetlošću, na šiljke grana vješalo srebrne kapi, crtalo

smaragdne krugove u travi i rasijavalo krpice zlata na slojeve uvelog lišća; naginjanjem glavom unatrag mogli ste vidjeti nebo između krošnje.

Masa gustih okomitih crta na pola se otvorila. Krupni zeleni valovi u neravnomjernim udarima produžili su do ruba doline gdje su se dizali obronci

drugih brežuljaka, dominantne svijetle ravnice, naposljetku izgubljene u neodređenom bljedilu.

Uspravno, jedan pokraj drugoga na nekom brežuljku osjećali su, dišući u vjetru, radost bez uzroka kako se prolijeva u dušu kao ponos slobodnijeg

života s prekomjernim snagama.”


Maciej S., 3. razredViolett B., 8 godina


Zvonimir Balog (1932. ‑ )

HrvatskaŠumar

Šumar ima šumu na dlanu,

u njoj radi i u njoj je na stanu.

Šumar ima zeleno odijelo i zelene snove. On zviždukom

na prste zove sove.

Uvijek je na nekoj šumskoj stazi

i pazi jesu li stabla u stroju, jesu li ptice na broju, jesu li na broju jeleni.

Zimi se u šumi samo šumar zeleni.


Liliana N., 10 godinaIacob C., 10 godina


ItalijaNove priče o drevnom Rimu

Sedam brežuljaka na kojima je osnovan Rim razlikovalo se po drveću koje je na njima raslo i po kojemu su ponekad nazivani. Na brežuljku Aventin

rasla je lovorova šuma na koju su do raspada Rimskoga Carstva podsjećali nazivi ulica „Lauretum Maius” i „Lauretum Minus”. Navodno naziv doline

između brežuljaka Aventin i Palatin potječe od riječi Murtia prema mirti koja je cvjetala u okolici oltara Venere Murtee. Tako je i brežuljak Celij nazivan

Querquetulanus zbog svoje hrastove šume (Quercus na latinskom), a Opij je nazivan Fagutalis zbog svoje bukove šume (Fagus sylvatica na latinskom)...

Budući da je Rim sagrađen na šumskom zemljištu, nije čudno što je jedan od prvih obožavanih bogova bio Faun. Drevni su Rimljani zamišljali da čuju

njegova proročanska upozorenja i tajanstveni glas iz šumskih dubina.

Postojala je i tradicija štovanja božice Bona Dee (dobra božica), Faunove mitske nevjeste koju su zvali Fauna.

Međutim, poseban zaštitnik drveća i šuma, pogotovo borova i čempresa, bio je Silvano, koji je nosio i epitet Dendrophorus, „nositelj stabla”.

Rodolfo Lanciani (1845.–1929.)


Elena G., 8 godinaÁgnes F., 10 godina


Kyriakos Karneras (1900. – 1986.) Iz kolekcije „Cjelovita poetska djela”

CiparDobro drveća

Biste li voljeli vidjeti mjesto ljepote na kojem vas svaki korak obogaćuje? Otiđite na polja, u planine, zastanite i promotrite.

Gdje god vidite drveća, približite im se kako biste vidjeli i razumjeli ljepotu zemlje.

Ako žudite za svježim, mirisnim zrakom, ne idite na obalu mora, već pođite dolje,

u šumu, kako biste vidjeli mladice i udahnuli svjež zrak koji ispušta drveće.

Ako se ikada razbolite, za vaše vlastito dobro, ne tražite da se liječnik brine o vama.

Da ne biste riskirali smrt na njegovim rukama, otiđite u šumu na jedan tjedan kako biste ozdravili.

Koliko nam dobra šuma čini i koliko nam pruža? Zelena, sjenovita i mirisna u cvatu,

od njezina drva ostvarujemo korist, od njezinih plodova još više. Što je manje dobro? Uzvišeni vrhovi šume ili njezine grane koje

siječemo da ispletemo pobjednički vijenac? Čak se čini da nam drveće donosi kišu, odakle god dolazila.

Blago onome tko ima zasađeno drveće na svojoj zemlji, kao roditelju čija su djeca dobro odgojena.

Onaj tko zasadi stablo na svojoj zemlji i tako dalje čini, naći će utjehu, skrb i život.


Amanda M., 10 godinaUgnė M., 6 godina


Ēriks Hānbergs (1933.–)

LatvijaNa užarenom ugljenu (isječak iz knjige „Naš mali izlet”)

Još od djetinjstva uistinu volim brati gljive. Mislim na branje gljiva u šumarku. Nemojte me pogrešno shvatiti, volim ih skupljati i u gustoj šumi, ali tada uvijek idem s nekim jer se odmah izgubim

među brojnim drvećem.

Kada sam bio dječak, običavao sam ići na velike skupne ekspedicije traganja za gljivama. Kretali smo u potragu u kolima koja su vukla

dva konja. Skoro svi iz kućanstva Rimeņi zajedno su sjedili u tim kolima. Svi bi ponijeli svoje košare raznih veličina. Ne mogu se

sjetiti tko bi predložio pravo vrijeme za polazak u šumu, mama ili tata, ali uvijek bi nam se posrećilo. Poslije bismo svi imali razne

vrste gljiva koje smo mogli soliti ili sušiti. Na tim sam izletima naučio razlikovati jestive od nejestivih gljiva.

Nedaleko od našeg doma nalazilo se brdašce poznato kao „Brdo krumpira” ili „Brdo ljetnih vrganja”. „Brdo krumpira” zato što smo ondje pohranjivali usjeve krumpira, zakopane u pjeskovitom tlu, a „Brdo ljetnih vrganja” zato što smo ondje, među malobrojnim drvećem, od početka ljeta do kasnog proljeća ponekad pronalazili ljetne vrganje. Mama me često znala gurkati i reći: „Zašto ne bi skoknuo van i donio nam gljiva kao dobar dečko?”.

Tako bih otišao do brda, izvadio džepni nožić koji sam dobio na dar i nabrao ljetnih vrganja, velikih i malih.

Kada je štednjak gorio, mama bi stavila gljive na poseban roštilj s dugim metalnim držačem. Roštilj se morao micati uokolo dok je bio na ugljenu. Kada bi gljive bile skoro gotove, zagorjeli dijelovi bi se oljuštili. Zatim bi se gljive stavile na tanjur. Na kraju bi se male poslastice namazale vrhnjem i začinile s malo soli. Kakva je to gozba bila!


Ilona W., 7 godinaDominika P., 9 godina


Anzelmas Matutis (1923.–1985.)

Litva„Pjesma šumi”

Neka šuma šapuće i mrmlja,

moja zelena sestro!

Neka joj ljudi

ponude

ruku u pomoć,

neka staro

i mlado

bude prijatelj šumi.

Šuma će oživjeti,

mirisat će rumeni vosak cvijeća.

Volim šumu!

To je sve! Ne treba više ništa reći.


Maria M., 7 godinaHanien W., 6 godina


Jean Back (1953.–)

LuksemburgPasja tjelovježba

Bukve, hrastovi, crveni čovječuljci sjaje se uz živicu. Samo vikni u šumu. A što da viknem? Uzvikni svoje ime. Steve. Vikni glasnije! Steeeeve! Gore pa dolje,

gore pa dolje. Zar ne čuješ? Ne. Dalje. To je jeka. Dalje, dalje. Tata, što je jeka? Putovi, staze, zeleno svjetlo, zelena sjena: staza za trčanje dobro je označena. Kreni, kreni, kreni! Umoran sam. Što? Zar već? Ali samo ti je dvanaest godina.

Ostani u formi, jedan, dva, jedan, dva, oko stabla. Htio si poći sa mnom. Tata, žedan sam! Duboko diši, malo se oznoji, tek toliko. Tata, htio bih Colu!

Vježbaj trbuh, zategni bokove... Ne zastajkuj! Kreni! Trči kao da si opijen snom, potpuno se opusti... Kako je dobro! Tata, gladan sam! Dalje, nastavi dalje!

Bole me noge. Prestani se jadati! Tata, ne mogu više! Odjednom: što prokleti pitbull radi na stazi za trčanje? Zašto gleda u nas? Njegove male, prodorne oči se ne miču. A ni mi. Netko zazviždi: Dolaziš li? Munja. Nestala je klada. Sada naprijed, polako, vrlo pažljivo. Još sporije. Vidiš, tata. Ipak si napravio

stanku.


Dimas S., 8 godinaEszter M., 9 godina


Gyula Reviczky (1855.–1889.)

MađarskaDraga šumo

Volim šuštanje svakog stabla u tvom sjenovitom tajnom svijetu.

Kad me more nevolja i sumnja, čuvaš moje tajne odano. Mojeg srca tajne, želje

nijedna trava ne odaje, nijedno stablo ne kazuje. Budi suosjećajna, blaga šumo, Primi tužne, pruži im odmor.

Svakog tamnog stabla volim sjene, nakon bljeska i sunca odsjaja.

Kad me zle namjere rane, oporavak mi pruža šuma. Borbu, krik mnogih likova

simfonija samoće ušutkava; u tišini, moje oči ne vide ništa

osim pomola nježnog plavog neba.

Tvoje ruke što se njišu kroz povjetarac, one kada želim biti sam, grle me. Drveće je nestašno, igra se

i s posjetiteljima koji uzdišu zbija šale. Onaj čije raspoloženje njihove ludorije ne poprave

mrtav je, a živi, kao da zakopan je. Draga šumo, tko ne voli te,

još se nije veselio, još patio nije.


Levente S., 6 godinaAna G., 2. razred


Achille Mizzi (1939.–)

MaltaŠuma

Šuma me začarala… njezina se pjesma uvukla u mene

kao što se ljetni povjetarac uvuče među drveće. Kad bih otvorio venu, ne bi bilo čudo

da su kapi krvi zelene.


Goda D., 8 godinaMartina P., 8 godina


NizozemskaPonovni susret sa šumom

Sjećate li se još kako je izgledao vaš prvi susret sa šumom? Ja se ne sjećam, ali najranije sjećanje na šumu ipak nosim. Prije toga sigurno sam se nesvjesno igrao ondje stotinu puta. U jednom je trenutku prestao dječački film beskrajnih pustolovina u šumi i počeo sam osjećati neodvojivost od života oko sebe, od šume. Bio sam šuma. Nakon toga sve se odvijalo kao prije: građenje koliba, pljenidba neprijateljske zastave, građenje brana u

potoku…

Nevjerojatno je kako se to zaboravi. Kreneš na školovanje, zatim na posao i (konačno) primaš plaću koja ti omogućuje da posjetiš azijske šume. Ali iako su vam oči usmjerene prema dalekim mjestima, znate da ne morate uopće putovati kako biste iskusili čuda prirode. Samo trebate biti otvorenog uma i nizozemske šume (ponovno) postaju pustolovina. Američki konzervator prirode John Muir rekao je: „Kada pokušamo nešto pojedinačno izdvojiti,

shvatimo da je povezano s cijelim svemirom.” To je to!

U svakom slučaju, oduševljen sam kad ponovno šećem istim šumama u kojima sam se običavao igrati. Primjerice, u rano proljeće. Uostalom, što je

ljepše od brda punog šumskih vlasulja u cvatu?

Marcel van Ool (1970.–)


Natalka D., 7 godinaAida S., 7 godina


Tekst: Agencija einzigArtig

AustrijaStablo

Na početku novo sam sjeme, nažalost, još nemam ime.

Uzniknut ću, možda u smreku. Voliš li i ti pjesme u sroku?

Uskoro ću postati mala biljka, nazvat će me hrast, jela ili smreka.

Igle, češere ili lišće dobit ću. Bilo kakvo da je vrijeme na otvorenom bit ću.

U stablo se pretvaram. To je istina, to nije san.

Utječem na klimu znatno. Nije li to prekrasno?

Kad ostarim, dajem drvo. Jako sam ponosno na to.

Postanem stol, krevet ili fotelja. Ima li većeg veselja?

U sjeni zelenih grana pronađite mir do kraja dana.

Životinjama sam dnevni boravak, mnoga su stabla njihov proplanak.

Ali mogu pomoći i ljudima, želim ih zaštititi od odrona i lavina.

Za godišnje doba ne marim, uvijek sam spremno da vam služim!

Ukratko – šuma je užitak i pjesmi je sada svršetak!


Natalia K., 6 godinaVeronika P., 9 godina


Autor: Maciej Henryk Modzelewski

Sudjelovao u sedmom poljskom nacionalnom književnom natjecanju

„Šuma - moja ljubav”.

Treća nagrada za dvije pjesme u kategoriji djece i omladine od 12 do 15 godina.

PoljskaGlazba prašume

PianissimoPrve sunčane zrake jedva sjaju

Kroz drhtavo lišće u hladnom jutru Golicaju travu, na kojoj svjetluca rosa

Sunce polako proviruje iza sjena Kukac padne na hrapavu koru

Puž izvuče pospanu glavu i traži hranu

PianoPtica se budi, cijukne i zamaše krilima

Negdje visoko u baldahinu drveća Uplašena vjeverica ispusti lješnjak

Taj gubitak je razljuti, i ona zagunđa Raščupani bor zadršće

I šalje svoje češere na dugi put svijetom A zec plašljivim srcem ugrizne suhu grančicu

MezzoforteZatim je vuga lijepo zapjevala

I simfonija izletjela je iz grla ptica velikih i malih Sova zapištala je „hu huuu” i onda žurno zaspala

a kukavica ostala je na straži

Forte Djetao je brzo i odlučno S preciznošću odličnog kirurga Svojim kljunom, majstorskim bubnjem Odbubnjao takt za jutarnji kor ptica Vjetar svirao je dug glissando Zviždajući i plešući među granama Bizon se uzvišeno očešao o deblo I jezovito otresao glavom

Fortissimo basovski glas protutnjio je kao daleki grom Grmljavina digla se u nebo Odgrmjela svoje I kao odjek vratila se šumi Cijelo nebo je zadrhtalo

I onda, zapanjujuće, sve je opet postalo tiho


Wiktoria J., 6 godinaJan Z., 9 godina


Fernando Pessoa (1888.–1935.)

PortugalOndje, duboko u šumi

Ondje, duboko u šumi, zvuk nad zvukovima prolazi trepereći, kao da dolazi s čarobnog slavlja, zvuk

koji brzo nestaje...

Nejasan je i dalek. Usred šumarka se čini

da se novi zvuk tajno rađa kada zvon prvog zvuka odumre.

Stvarnost ili mašta? Ili ništa? Što se vidi, što postoji

u zvuku, samo je udaljenost ili ono što se nikada neće ostvariti.


Lóránt P., 8 godinaMárta S., 7 godina


Mihai Eminescu (1850.–1889.)

POVRATAK („Književni razgovori” – 1. listopada 1879.)

RumunjskaPovratak

- Šumo, šumo, Reci mi koliko je prošlo.

Nebrojene godine stoje među nama I moji koraci što kročili su svuda.

- Što sam radio? Bio sam ovdje. Slušao šum zimske oluje

Koje kidaju grane i zaustavljaju potoke, Dok mi korake nije zameo snijeg.

I prestao je pjev ptica s mojeg drveća; Nepomično sam stajao Tužaljka za ljetom bruji

S usana žena u mojim izvorima Dok se voda slijeva u njihova vjedra.

- Šumo, šumo, Bogatu mirnim potocima -

Vrijeme te zaobilazi i prolazi. Samo ti si uvijek mlada.

- Vrijeme ne znači ništa Kada se moja tamna jezera zapale zvijezdama, Kada dođu dani cvjetanja i odumiranja Dah vjetra i pjesma lišća Samo o meni govore. Prolaze ljeta i zime, A plima i oseka Dunava prolaze kroz mene. Kaže se: samo se čovjek uvijek mijenja. Izgubljeni smo na tužnim putovima koji presijecaju zemlju Dok tražimo stalno mjesto za počinak No nikada se ne mijenjaju: Mora i rijeke Svijet i divljina Mjesec i Sunce Šuma i njezini potoci.


Mila M., 6 godinaFanni V., 8 godina


Lucija Arh, Osnovna škola Naklo

SlovenijaŠuma

Svježe zelenilo, zeleno klijanje. To je moj dom.

Hodam stazom, na putu drveća, osjećam se kao u igri nebeskoj.

Cvijeće diše, potoci šume.

Ovdje sam doma. Zvjezdani prah pod nogama, vjetar u mojoj kosi,

Sloboda u očima, nadahnuće u dlanovima.

Ptice me pozdravljaju, zvona najavljuju: „To je taj kraj!”

Kraj za kojim oduvijek čeznem, kraj koji nam je priroda darovala.


Julija J., 6 godinaSkaistė D., 6 godina


Janko Čajak (1830.–1867.)

SlovačkaU vlastitoj nemoći

Šume velike, šume turobne uz obale rijeke Váh,

sada je sve vaše hirovite boje prekrio čisti snijeg!

Vatre su prestale svjetlucati i bljeskati tamo nad širokim obroncima,

konji ne pasu na tvojim proplancima, sama stoji zamišljena šuma.

Al’ proljeće će ponovno stići, svibanjske blage ruke pružit će ti zagrljaj,

odbacit ćeš svoj snježni prekrivač, dok će mirisima odisati gaj.

Tada — i samo tada — ako poživim — doći ću k tebi na počinak.

Oslobodit ću sve svoje žudnje i slatkoj se pjesmi prepustiti!


Richardas P., 6 godinaCintia S., 9 godina


Ulomak iz finske tradicionalne pjesme Kalevala

FinskaSadnja šume

Tada kroči stari Wainamoinen, Stopalima na otok,

Otok ispran oceanom, Široko prostranstvo lišeno zelenila;

Ondje je ostao mnogo ljeta, Ondje je proživio mnoge zime,

Na pustom, širokom otoku, Dugo je razmišljao, mnogo razmatrao,

Tko će za njega zasaditi otok, Tko će za njega raspršiti sjeme; Konačno se sjeti Pellerwoinena,

Prvorođenog sina ravnica i prerija, Zvanog Sampsa kad je bio vitak dječak,

Koji će zasaditi pusti otok, Koji će raspršiti šumsko sjeme.

Pellerwoinen potom pristane, I marljivo zasadi otok,

Sjeme rasprši po tlu, Zasadi svaku močvaru i nizinu,

Posadi šumsko sjeme u zemlju, U kruto tlo posadi žirove,

Na planine posadi šumska stabla,

Na vrhove brežuljaka posadi borove, Mnogo grmlja u svaku dolinu, Breze posadi u močvare, Na rastresitom tlu posadi johe, U nizinama posadi lipe, U vlažno zemljište posadi vrbu, Na netaknutim mjestima posadi planinski jasen, Na obalama otoka posadi glog, Kleku u brdovitim područjima; To je djelo Pellerwoinena, Zvanog Sampsa u djetinjstvu. Ubrzo je plodno sjeme klijalo, Ubrzo su šumska stabla rasla, Ubrzo su se pojavile krošnje šumskog drveća, A borovi su širili svoje grane; Breze su se izdigle iz močvara, Iz krutog tla rasle su johe, U nizinama rasle su lipe; Kleke su također rasle, Kleke pune bobica, Bobice na granama gloga.


Rasa O., 7 godinaAna S., 10 godina


Erik Gustaf Geijer (1783.–1847.)

ŠvedskaVisoko društvo i šuma

Burni svijete! Kako mučiš me. Postoji li negdje tišina? Onamo želim odlutati.

Na sva pitanja koja ti leže na srcu, Odgovor ni od sebe ni od drugih nećeš dobiti.

Radije tumaram šumom Dok večernji vjetar šapuće kroz lišće.

I premda su mi misli tihe, Osluškujem ih dok šušti drveće.


Astijus P., 9 godinaGabrielé D., 10 godina


Isječak iz romana „Srce Midlothiana” (1818.), dijela zbirke romana „Waverley

Novels”

Sir Walter Scott (1771.–1832.)

Ujedinjena KraljevinaSrce Midlothiana

Jock o’Dumbiedykes dobiva savjet od svojeg oca... „Jock, kada nemaš što raditi, uvijek možeš zasaditi stablo. Rast će, Jock, dok

spavaš.”


Sandra C., 9 godinaDaniel T., 9 godina


Karolina D., 6 godina


Kazalo crtežaAÁgnes F., 10 godina, Mađarska, stranica 29.Aida S., 7 godina, Litva, stranica 43.Aleksas S., 9 godina, Litva, stranica 13.Amanda M., 10 godina, Litva, stranica 31.Ana G., 2. razred, Španjolska, stranica 39.Ana S., 10 godina, Španjolska, stranica 57.Arianna G., 9 godina, Italija, stranica 7.Astijus P., 9 godina, Litva, stranica 59.

BBotond S., 9 godina, Mađarska, stranica 7.

CCintia S., 9 godina, Mađarska, stranica 55.

DDamian T., 7 godina, Poljska, stranica 4.Daniel T., 9 godina, Španjolska, stranica 61.Dimas S., 8 godina, Nizozemska, stranica 37.Dominika P., 9 godina, Poljska, stranica 33.

EElena G., 8 godina, Mađarska, stranica 29.Emilija P., 8 godina, Litva, stranica 11.Eszter M., 9 godina, Mađarska, stranica 37.Eva G., 8 godina, Litva, stranica 9.

FFanni V., 8 godina, Mađarska, stranica 51.Fina E., 9 godina, Španjolska, stranica 23.Francuskasca M., 4. razred, Italija, stranica 21.Franciska M., 1. razred, Mađarska, naslovnica 4.

GGabrielé D., 10 godina, Litva, stranica 59.Goda D., 8 godina, Litva, stranica 41.Gustė R., 7 godina, Litva, stranica 15.

HHanien W., 6 godina, Malta, stranica 35.Hernán G., 7 godina, Španjolska, stranica 3.

IIacob C., 10 godina, Rumunjska, stranica 27.Ilham T., 10 godina, Italija, stranica 19.Ilona W., 7 godina, Poljska, stranica 33.

JJakub Roszak, 7 godina, Poljska, naslovnica 1. i stranica 1.Jan Z., 9 godina, Poljska, stranica 47.José F., 8 godina, Portugal, stranica 19.Julija J., 6 godina, Litva, stranica 53.

KKarolina D., 6 godina, Poljska, stranica 62.

LLevente S., 6 godina, Mađarska, stranica 39.Liliana N., 10 godina, Rumunjska, stranica 27.Lóránt P., 8 godina, Mađarska, stranica 49.

MMaciej S., 3. razred, Poljska, stranica 25.Maria M., 7 godina, Portugal, stranica 35.Mariana C., 7 godina, Španjolska, stranica 11.Maria S., 8 godina, Portugal, stranica 17.Márta S., 7 godina, Mađarska, stranica 49.Martina P., 8 godina, Malta, stranica 41.Mía I. G., 7 godina, Španjolska/ Mađarska, stranica 64.Mila M., 6 godina, Litva, stranica 51.

NNatalia F., 6 godina, Poljska, stranica 21.Natalia K., 6 godina, Poljska, stranica 45.Natalia V., 9 godina, Španjolska, stranica 9.Natalka D., 7 godina, Poljska, stranica 43.

RRasa O., 7 godina, Latvija, stranica 57.Richardas P., 6 godina, Litva, stranica 55.Rui V., 7 godina, Portugal, stranica 23.Rusnė M., 7 godina, Litva, stranica 15.

SSandra C., 9 godina, Španjolska, stranica 61.Skaistė D., 6 godina, Litva, stranica 53.

UUgnė M., 6 godina, Litva, stranica 31.Ūla I., 10 godina, Litva, stranica 13.

VVeronika P., 9 godina, Mađarska, stranica 45.Viktória P., 8 godina, Slovačka, stranica 17.Violett B., 8 godina, Mađarska, stranica 25.

WWiktoria J., 6 godina, Poljska, stranica 47.


Šume u EU-u — statistički podaciŠume i šumska zemljišta u Europskoj uniji zauzimaju otprilike 180 milijuna hektara, što je više od 40 % našega kopna. Proteklih su desetljeća u prosjeku posječene tek oko dvije trećine godišnjeg rasta, što znači da je količina drveća u šumama znatno u porastu. Šume Europske unije trenutačno čine 5 % svjetskih šuma i posljednjih se 60 godina neprestano šire, za razliku od ostatka svijeta, gdje se šumska područja sve više smanjuju, što se negativno odražava na svjetsku klimu i bioraznolikost.U Europskoj uniji najveći udjel šumskog područja imaju Finska i Švedska, u kojima je oko tri četvrtine kopna pokriveno šumama ili šumskim zemljištem. Razmjerno velik udjel šumskog zemljišta po glavi stanovnika zabilježen je u Estoniji i Latviji. Zemlje s najmanje šuma u Europskog uniji jesu Malta, Nizozemska, Irska i Ujedinjena Kraljevina.

Dodatne informacije i statističke podatke pronaći ćete na: www.ec.europa.eu/agriculture/forest/statistics.

Mía I. G., 7 godina

www.ec.europa.eu/agriculture/forest/statistics

www.ec.europa.eu/agriculture/forest/statistics

U svim se europskim kulturama ljudski život simbolično povezuje sa životom drveta. U ovoj antologiji ta se veza promatra s novog gledišta koje nude poezija i proza iz svih država članica EU-a. Tekstovi su ilustrirani dječjim crtežima koji pružaju jedinstvene, šarene i duboko pronicave uvide u to kako djeca vide šume i što očekuju od nas.

KF-02-13-196-HR-C

ISBN 978-92-79-30825-3doi:10.2762/1155

Franciska M., 1. razred

priče iz naših šuma - dubrovnik-europa.eudubrovnik-europa.eu/uploads/20140122/price iz nasih...

Documents