zraČna luka dubrovnik razvoj naziv/naslov

TRAMES CONSULTANTS d.o.o. – Vukovarska 30 - 20000, Dubrovnik

tel: 020/641-400; fax: 020/641-433, OIB: 69691931390

www.trames-consultants.hr

Investitor: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi

Naziv projekta: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK RAZVOJ

Naziv/Naslov javne nabave REKONSTRUKCIJA TRAFOSTANICE TS2 I IZGRADNJA TRAFOSTANICE TS3 SA REKONSTRUKCIJOM INTERNE ELEKTROENERGETSKE MREŽE

Razina razrade: Tehnički opis sa grafičkim prilozima

Interne oznake u FS:

E.3.2. ; E.3.3. ; E.3.4.(Part-2)

Radni paket: 8

Broj nabave: 7

Direktor: Marko Balija, dipl. ing.

Datum i mjesto: Studeni, 2015., Dubrovnik

http://www.trames-consultants.hr/


tel: 020/641-400; fax: 020/641-433, OIB: 69691931390 www.trames-consultants.hr

2

GRAĐEVINA: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK NAZIV PROJEKTA: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK RAZVOJ

SADRŽAJ:

I. TEHNIČKI OPIS................................................................................................................................................. 3

1. POSTOJEĆE STANJE ........................................................................................................................................ 3

1.1. Rekonstrukcija transformatorske stanice TS2 niskog i srednjeg napona (E.3.2.) ........................ 3

1.2. Izgradnja transformatorske stanice TS3 niskog i srednjeg napona (E.3.3.) .................................. 5

1.3. Rekonstrukcija interne elektroenergetske mreže (E.3.4) ............................................................... 6

2. PLANIRANO STANJE ....................................................................................................................................... 7

2.1. Rekonstrukcija transformatorske stanice TS2 niskog i srednjeg napona (E.3.2.) ........................ 7

2.2. Izgradnja transformatorske stanice TS3 niskog i srednjeg napona (E.3.3.) ................................ 16

2.3. Rekonstrukcija interne elektroenergetske mreže (E.3.4) ............................................................. 20

3. UVJETI ZA IZVOĐENJE RADOVA .................................................................................................................. 22

II. GRAFIČKI PRIKAZI ......................................................................................................................................... 37

1. Situacijski prikaz – SN kabelski razvod M: 1:4000 2. Blok shema – Energetski razvod postojeće stanje 3. Blok shema – Energetski razvod planirano stanje 4. Transformatorska stanica TS2 - Tlocrt M: 1:250 5. Transformatorska stanica TS2 – Raspored opreme M: 1:250 6. Transformatorska stanica TS2 - Tlocrt M: 1:250




3


I. TEHNIČKI OPIS

1. POSTOJEĆE STANJE

1.1. Rekonstrukcija transformatorske stanice TS2 niskog i srednjeg napona (E.3.2.)

Zračna luka se opskrbljuje električnom energijom preko dvije postojeće trafostanice unutar svog obuhvata: TS 1 „Aerodrom Istok“ 10/0,4kV 2x630 kVA (planiranom rekonstrukcijom će se povećati na 2×1000) i TS 2 „Aerodrom Zapad“ 10(20)/0,4 kV 2x1000 kVA. Glavna opskrba električnom energijom Zračne luke Dubrovnik ostvarena je direktnim srednjenaponskim kabelskim (SN) vodom tipa 3xXHE49-A 1x150/25 mm2 iz distributivne transformatorske stanice Cavtat 35/10 kV, dok je rezervno napajanje ostvareno kombinacijom zračnog 10 kV voda na drvenim stupovima AlČe 50 mm2 06/10 kV i kabelskog voda tipa PP41 3x70 mm2 06/10 kV iz pravca Obradovića (odcjep sa zračnog voda TS Obradovići 10/0.4 kV-TS Novakovići 10/0.4 kV).

Budućim razvojem zračne luke, a posebno izgradnjom pristanišne zgrade C, transformatorska stanica TS 2 „Aerodrom Zapad“ 10(20)/0,4 kV 2x1000 kVA neće zadovoljiti potrebe za elektroenergetskim napajanjem zbog svojih tehničkih ograničenja (instalirana snaga, naponska razina, redundancija, pričuvni izvori itd.).Također, imajući u vidu važnost elektroenergetskog napajanja za sigurnost zračnog prometa i sve zahtjevnije standarde u pogledu pouzdanosti i raspoloživosti sustava napajanja za zračne luke prema međunarodnim i hrvatskim propisima („Pravilnik o aerodromima“ NN 64/12) nužno je izvršiti rekonstrukciju te nadogradnju postrojenja transformatorske stanice uzimajući u obzir razvoj zračne luke u budućem periodu i poštujući važeće tehničke i sigurnosne propise i pravila.

Trafostanica TS2 je smještena na prostoru planirane zone izgradnje, lokacijski smještena tako da je njezina istočna bočna strana (istočno pročelje) udaljeno 29,6m od zapadnog pročelja zgrade „A“ a zapadna bočna strana 8zapadno pročelje) trefostanice udaljeno cca 1.5m od ruba kolnika. Prednja strana (sjeverno pročelje) trafostanice je za pristup transformatorima (dvoje dvokrilnih vrata), okrenuta je na sjevrnu stranu i poravnata je sa sjevernim pročeljem zgrade „A“. tlocrtna veličina postojeće trafostanice TS2 je : 478x498 cm, a visina iznad zemlje je 275 cm. Visina prostora unutar trafostanice je 245 cm.objekt je sastavljen iz dva osnovna dijela: montažnog armiranobetonskog kućišta i montažnog armiranobetonskog temelja u obliku dvije spojene kompaktne kade.

Trafostanica je montažno armirano betonsko kućište, a sastoji se iz tri prostorije i to: dvoje prostorije za trafo komore i jedna prostorija za elektro opremu SN postrojenja i NN postrojenja, s zasebnim ulaznim vratima. Transformatorska stanica TS 2 „Aerodrom Zapad“ 10(20)/0,4 kV instalirane snage 2x1000kVA, kabelske izvedbe tip DTS24-2x1000-Z se prebacuje na poziciju planirante transformatorske stanice na prostoru budućeg fuel-farm na zapadnom dijelu Zračne luke Dubrovnik.

Funkciju visokonaponskog rasklopa u trafostanici ima sklopni blok KAPEX tipa 2V+2T (dva vodna i dva trafo polja), proizvodnje KONČAR- SKLOPNA POSTROJENJA, d.d. SN sklopni blok za distribuciju, nominalnog pogonskog napona 24 kV, tip „KAPEX“ s rastavnim sklopkama punjenim plinom SF6 kao sredstvom za izolaciju i gašenje luka. Visokonaponski priključak trafostanice TS 2 10(20)/0,4 kV izveden je podzemnim kabelom tipa XHE 49-A, 3x(1x150) mm2 iz visokonaponskog raskolopa postojeće trafostanice smještene u objektu energane Zračne luke Dubrovnik.




4


Niskonaponski rasklopni ormar ima dva trafo polja upravljana prekidačima i jedno spojno polje. Ovim je omogućen pojedinačni ali i paralelni rad transformatora. Ugrađen je NN sklopni blok tip KONKOMPAKT VNK3, izveden kao tipski samostojeći stalak, pričvršćen za pod prostorije. Izveden je kao cjelina sastavljena od dva dovodna transformatorska polja, jednim spojnim poljem i dvadeset odvodnih polja.

Jedno od glavnih problema u ZLD je povremeni ispad glavnog izvora napajanja, TS 35/10 kV Cavtat. Zbog visokih zahtjeva u standardu koji se primjenjuju za napajanje tako važnog potrošača kao što je zračna luka, trebalo je osmislit sustav kvalitetnog sekundarnog agregatskog napajanja te je dato rješenje razvoda agregatskog napona putem srednjenaponskih kabela (SN), kojim se povezuju trafostanice 10(20)/0,4 kV.

Prvenstvena namjena predmetne građevine je transformatorska stanica 10/0,4kV sa agregatskim postrojenjem. Nazivni napon postrojenja je 24kV(12kV), nazivne struje sabirnica 630A, postrojenje je funkciji i zadovoljava trenutne potrebe transformatorske stanice, međutim s obzirom na razvojne planove zračne luke postrojenje je nužno rekonstruirati za novu namjenu.

U sjevenom dijelu trafostanice u svaku od dvije trafo komore ugrađen je uljni energetski transformator 10(20)/0.4 kV snage 1000 kVA s konzervatorom, opremljen konstantnim termometrom s dva stupnja mjerenja i Bucholzovim relejom. Smješten je na nosačima od profila U8 ispod kojih je temeljna nepopusna kada za prihvat ulja. Pristup transformaturu je osiguran sa strane ulaznih dvokrilnih vrata.

Diesel agregatsko postrojenje za pričuvno napajanje sa dva diesel agregata je u ispravnom stanju, ali instalirane snage koja nije dovoljna za predviđeno vršno opterećenje planirane rekonstrukcije ZLD.

Niskonaponsko postrojenje i srednjenaponsko postrojenje te instalirana oprema ne zadovoljava trenutne ni buduće potrebe Zračne luke Dubrovnik posebno s obzirom na buduću izgradnju pristanišne zgrade C zračne luke koja će se napajati iz trafostanice TS1 te je nužna potreba dodatnog razvoda iz trafostanice TS2.




5


1.2. Izgradnja transformatorske stanice TS3 niskog i srednjeg napona (E.3.3.)

Izgradnja nove trafostanice TS3 niskog i srednjeg napona potrebna je zbog nedostatka kapaciteta s obzirom na ukupan razvoj Zračne luke Dubrovnik. Zahvat planiranog obuhvata zahvata se nalazi na čestici zemlje 1706/2, K.O. Močići, unutar prostora Zračne luke Dubrovnik Prostorno područje planiranog zahvata izgradnje transformatorske stanice je trenutno neuređen postor,

obrastao travom i niskim raslinjem, te pojedinačnim stablašcima.




6


1.3. Rekonstrukcija interne elektroenergetske mreže E.3.4. (Part-2)

Osnovno napajanje električnom energijom područja Konavala, ostvaruje se preko postojeće TS 110/35/10kV Komolac, instalirane snage 126 MVA (2x63 MVA), smještene na sjeverozapadnim prilazima gradu Dubrovniku na samom ušću rijeke Omble u zaljev Rijeke dubrovačke. Od TS 110/35/10kV Komolac električna energija se distribuira u smjeru Konavala na 35kV nazivnom naponskom nivou do TS 35 (20)/0.4kV Plat, postrojenja smještenog u neposrednoj blizini HE Plat. Preko TS Plat opskrba potrošača električnom energijom za područje Općine Konavle ostvaruje 35 kV nadzemnim vodovima do TS 35/10 kV Cavtat (instalirane snage 2x4 MVA) koja je udaljena 16 km od TS Komolac. Glavna opskrba električnom energijom Zračne luke Dubrovnik ostvarena je direktnim srednjenaponskim kabelskim (SN) vodom tipa 3xXHE49-A 1x150/25 mm2 iz distributivne transformatorske stanice Cavtat 35/10 kV, dok je rezervno napajanje ostvareno kombinacijom zračnog 10 kV voda na drvenim stupovima AlČe 50 mm2 06/10 kV i kabelskog voda tipa PP41 3x70 mm2 06/10 kV iz pravca Obradovića (odcjep sa zračnog voda TS Obradovići 10/0.4 kV-TS Novakovići 10/0.4 kV). Zračna luka se opskrbljuje električnom energijom preko dvije postojeće trafostanice unutar svog obuhvata: TS 1 „Aerodrom Istok“ 10/0,4kV 2x630 kVA (planiranom rekonstrukcijom će se povećati na 2×1000) i TS 2 „Aerodrom Zapad“ 10(20)/0,4 kV 2x1000 kVA.




7


2. PLANIRANO STANJE

2.1. Rekonstrukcija transformatorske stanice TS2 niskog i srednjeg napona (E.3.2.)

OPĆENITO

Rekonstrukcijom transformatorske stanice TS2 10/0,4kV obuhvaćena je zamjena ili ugradnja:

o srednjenaponskih polja sa sklopnom i drugom opremom, o niskonaponskih transformatorskih polja sa sklopnom i drugom opremom, o niskonaponskih agregatskih, mrežnih i UPS polja, o ormara automatske kompenzacije jalove energije, o energetskih transformatora, o ugradnja novih diesel agregata kao sekundarnog izvora napajanja, o rekonstrukcija sustava za zaštitu od munje.

TS 2 je glavna energetska stanica s obzirom na izvor agregatskog napajanja. Ona je izvedena na dvije etaže. Na gornjoj etaži (suteren), smještena su četiri diesel agregata (3 plus jedna rezerva).

Na nacrtima je dat razmještaj diesel agregata (DEA), sa potrebnim međusobnim razmacima. U prostoru ima dovoljno mjesta za glavne NN ormare i podormare (razvod do trošila, automatika, upravljanje).

U glavnom projektu, treba riješiti sustav ispušnih plinova i sustav zračnog hlađenja. Treba kod svakog agregata osigurati dovod dovoljne količine svježeg zraka.

Agregatske jedinice su snage 1000 kVA. Dimenzija tih agregata je:

dužina 4,6 do 5 m

širina 1,6 do 2 m

visina cca 2 m

Težina agregatske jedinice je 7,5 tona. Kod dimenzioniranja betonske ploče treba uzeti u obzir da u kritičnom momentu rade tri agregata. Osim obveznih prigušivača u postolju agregata, treba voditi računa o dimenzioniranju betonske ploče, s obzirom na vibracije.

Svaki agregat u svom postolju ima dnevni tank goriva. U glavnom projektu treba dati sustav napajanja goriva iz središnjeg tanka, uključujući sve sigurnosne sustave koji su obvezni.

Na donjoj etaži je trafostanica TS 2 (2x1000 kVA).

Osim dva transformatora za mrežno napajanje, u prostoru su smještena i tri transformatora spojena sa NN naponom na agregatske sabirnice. Ova tri transformatora su preko spojnog polja spojena na SN sustav ZLD.

Svi transformatori su u suhoj izvedbi. Na ovaj način, u slučaju ispada TS 35/10 kV Cavtat, startom agregata, sve trafostanice u zračnoj luci dobivaju SN čime se osigurava opskrba NN svih potrošača.




8


Naravno, SN blok u TS 2 treba opremiti spojnim poljem, čime bi se odvojila oprema mrežnog napajanja od agregatskog.

Svi detalji SN razvoda, SN blokova, zaštite napajanja, upravljanja i sl. dat će se u glavnom i izvedbenom projektu.

U TS 2 SN blok će biti tipa kao ili jednakovrijedan VDAP. Pojedinačno se u trafostanicu dopremaju pojedini segmenti sklopnog bloka (vodna polja, trafo polja, spojna polja), a nakon toga se u trafostanici spajaju.

Da bi se mogla energetska oprema spustiti u prostor trafostanice, u gornjoj etaži, agregatskoj stanici, predviđen je otvor za spuštanje opreme. Taj otvor može biti izveden i kao hidraulička platforma. U nacrtu su date dimenzije otvora dovoljne da se sva potrebna oprema može sigurno spustiti.

Kod razrade glavnog projekta, treba voditi računa o hlađenju transformatora. Zbog načina smještaja trafostanice, trebat će osigurati prisilno hlađenje transformatora.

AB KONSTRUKCIJA ZA TRAFOSTANICU TS2

Zapadno od zgrade A će se izvesti AB konstrukcija za trafostanicu TS2. Građevina se sastoji od dvije etaže (Po i Pr). Ukupne tlocrtne dimenzije iznose cca 21,50x10,50m, a visina cca 9,60m.

Sama konstrukcija se sastoji od kombiniranog sustava armiranobetonskih zidova, stupova, ploča i greda. Vanjski zidovi su debljine d=50cm, unutarnji zidovi su debljine d=20cm, temeljne trake su dimenzija b/h=100/60cm. Međukatna AB ploča je debljine d= 30cm, krovna AB ploča je debljine d=20cm.

Svi AB elementi su klase betona C30/37.

Podna betonska podloga (C12/15) je debljine, b=12cm i leži na dobro zbijenom sloju tampona (Ms≥100 MPa, d=15cm).

Temeljna konstrukcija se postavlja na podložni beton (d=10cm, C12/15) koji leži na dobro zbijenom sloju tampona (Ms≥100 MPa, d=15cm).

Na svim vanjskim plohama ukopanih zidova je potrebno izvesti hidroizolaciju.

Prikazana konstrukcija dobivena je preliminarnim statičkim proračunom. Nakon detaljne analize opterećenja i provedenog statičkog proračuna u fazi izrade glavnog projekta gore navedene vrijednosti mogu se korigirati prema rezultatima proračuna.

SREDNJENAPONSKO POSTROJENJE

U transformatorsku stanicu ugrađuje se SN postrojenje konfiguracije tipa kao ili jednakovrijedno VDAP koje se sastoji se od sklopnih blokova međusobno povezanih izoliranih sabirničkim sustavom.

Svi sklopovi i elementi glavnog strujnog puta smješteni su u zajedničkom plinonepropusnom kućištu od čeličnog lima, te međusobno i prema kućištu izolirani plinom SF6. Gašenje električnog luka vrši se u vakuumskim komorama, kako u prekidaču, tako i u rastavnim sklopkama. Plin služi samo kao izolacija, što praktično isključuje potrebu održavanja primarnog dijela električkih sklopova unutar kućišta i osigurava njenu ekološku podobnost.




9


Zaštitu energetskog transformatora omogućuje vakuumski prekidač upravljan elektroničkim relejem. Osim obvezatnog ručnog upravljanja ova aparatura prilagođena je za daljinsko upravljanje svakim od aparata, što omogućuje potpunu automatizaciju distribucijskih trafostanica u kojima se koristi.

Zaštitu energetskog transformatora omogućuje vakumski prekidač u transformatorskom polju upravljan elektroničkim relejom. Jednopolna shema svakog sklopnog bloka prikazana je na pripadajućem prednjem poklopcu. Svaki sklopni blok (osim zrakom izoliranog sklopnog bloka mjernog polja, Mpo) je na stražnjoj ploči sigurnosnom membranom zaštićen od predtlaka koji bi se mogao stvoriti u kućištu.

Osnovni tehnički podaci SN postrojenja su sljedeći:

o nazivni napon 12(24) kV o nazivna frekvencija 50 Hz o nazivna struja sabirnica 630 A o nazivna struja prekidača 630 A o nazivna struja tropoložajne rastavne sklopke 630 A o nazivna kratkotrajno podnosiva struja (1s) 25 kA o podnosivi napon mrežne frekvencije 50Hz/1min. 28(50) kV o podnosivi udarni napon 1,2/50µs. 75(125) kV o nazivna uklopna/prekidna moć, moduli s prekidačem 50/20(40/16) kA o isklopno vrijeme (za kratki spoj) 45(45) ms o nazivna uklopna/prekidna moć tropoložajne sklopke 50/0,63(40/0,63) kA o nazivna kratkotrajna podnosiva struja, 1 s 20(16) kA

Visoki stupanj prevencije od mogućnosti krive manipulacije postignut je nizom mehaničkih blokada i načinom upravljanja.

Potrebne potrebne pogodnosti sklopnog bloka su:

o mogućnosti ispitivanja kabela, odnosno traženja greške na kabelu bez nužnosti

demontaže kabelskih spojeva

o mogućnost trajnog pokazivanja naponskog stanja kabela pojedinih odvoda kao i spoja na

transformator

o mogućnost ispitivanja redoslijeda faza.

ENERGETSKI TRANSFORMATORI

Predviđa se zamjena uljnih energetskih transformatora starije generacije novim energetskim transformatorima suhog tipa 10(20)/0,4kV te dodatna ugradnja novih energetskih transformatora, nazivne snage 1000kVA, s visokonaponskom regulacijom napona ±2x2.5%. Transformatori su istih tipova i jednake nazivne snage, grupe spoja Dyn5, istog napona kratkog spoja predviđeni za paralelni rad.

Suhi transformatori su slijedećih karakteristika:

o Nazivna snaga: 1000kVA o Transformacija: 10(20)/0,4kV o Nazivna frekvencija: 50Hz o Regulacija napona na primaru: ±2x2.5%




10


o Grupa spoja: Dyn5 o Ugradnja u zatvoreni prostor o Klasa izolacije: HV/LV F/F o Hlađenje prirodnom ventilacijom ANAN do 100% nazivnog opterećenja o Mogućnost preopterećenja do 125% nazivnog opterećenja uz hlađenje prisilnom ventilacijom ANAF o Temperaturne sonde (PTC termistor) na namotima sa kontrolerom za upravljanje ventilacijom,

alarmiranje i isključenje o Razina buke: 65dB(A) o Uvjeti okoliša E2-C2-F1 (E2 visoko zagađenje i znatna kondenzacija, C2 skladištenje i rad u

temperaturnim uvjetima do -25°C, F1 rizik od požara, samo gasivi transformator) o U skladu s normom HRN EN 60076-11:2008. Energetski transformatori - 11. dio: Suhi transformatori o Opremljen slijedećom opremom:

- zakretni kotači za poprečni ili uzdužni transport, - okca za podizanje, - okca za vučenje, - stezaljka za uzemljenje, - pločaste stezaljke za spoj visoko- i niskonaponskih vodova, - tri PT 100 sonde (po jedna za svaki niskonaponski namot), - kutija za sekundarne stezaljke, - naponska preklopka za regulaciju na visokom naponu, - termokontroler, - razdjelnu kutiju za smještaj termokontrolera

Priključak srednjenaponskog kabela izvodi se odozdo, dok se niskonaponski priključak izvodi odozgo novim jednožilnim kabelima N2XY-O 1x300mm2 prema proračunu, priključak uzemljenja je postojeći.

Hlađenje transformatora omogućeno je prirodnom cirkulacijom zraka kroz rešetkaste otvore na transformatorskim blokovima.

NISKONAPONSKO POSTROJENJE

Predvidjeti zamjenu postojećih polja niskonaponskog razvoda i ugradnju novih polja polja te ih izvesti kao tipizirane samostojeće ormare sa oklopljenim sabirničkim sustavom i mehaničkim baterijama za zaštitu od indirektnog dodira sa kompaktnim prekidačima i motornim pogonom ovisno o potrebi. Glavne sabirnice smještaju se horizontalno u gornjem dijelu ormara. Polja se sastoje od sabirničkog dijela sa odvodnim vertikalnim sabirnicama, ormarom sklopne opreme i kabelskim odjeljkom prema normi HRN EN 60439-1:2005. Agregati trebaju biti spojeni na način koji omogućuje paralelni rad sa mrežom, a sustavom izmjene spriječiti paralelni rad više agregata.

Niskonaponsko postrojenje podijeljeno je u tri sekcije:

o Glavni ormari sa dovodima sa transformatora, spojnim poljima i glavnim odvodima o Ormari kompenzacije o Odvodni ormari pričuvnog napajanja GE, mrežni odvodni ormari i UPS orma

NN postrojenje priključuje se na distributivne transformatore u TS2 jednožilnim finožičnim kabelima tipa kao ili jednakovrijedan N2XY-O 1x300mm2 sa 3 vodiča po fazi, a PEN vodič izvodi se jednožilnim finožičnim kabelima tipa kao ili jednakovrijedan N2XY-O 1x240mm2 sa 2 kabela, za svaki transformator.




11


Kabeli se montiraju na kabelske ljestve i priključuju s gornje strane transformatora i glavne sekcije NN postrojenja.

DIESEL ELEKTRO AGREGAT

S obzirom na planirano povećanje snage, za pričuvno napajanje, nužno je u TS2 planirati ugradnju novog diesel elektro agregata predviđene snage 1000kVA.

Agregat treba biti otvorenog kompaktnog tipa bez spremnika za način rada standbay prema normi ISO 8528 tipično 200 radnih sati godišnje uz minimalno očekivanih 500 radnih sati godišnje. Agregat se smješta u agregatsku prostoriju zajedno s postojećim uređajima.

Agregat treba biti opremljen vlastitim regulatorom za upravljanje i zaštitu sa sustavom automatske izmjene napajanja s mogućnošću paralelnog rada. Sustav izmjene napajanja sa pripadajućim ormarom smješta se u agregatsku prostoriju. Regulator treba imati mogućnost komunikacijskog sučelja za nadzor preko Modbus RTU serijskog protokola ili Modbus TCP protokola. Automatikom predvidjeti crpljenje goriva ovisno o razini goriva u dnevnom spremniku iz glavnog vanjskog spremnika putem crpke. U strojarskom dijelu riješiti dovod vanjskog zraka za rad motora i odvođenje ispušnih plinova na dimovod.

Za priključak agragata potrebno je izraditi ventilacijski otvor sa rešetkama na vanjskom zidu prostorije za hlađenje generatora i s obzirom da postojeći dimovod nema dovoljno priključnih mjesta izgraditi vanjski dimovod za odvod ispušnih plinova novog diesel elektro agregata. Priključak agregata i dimenzije dimovoda definirati će se u glavnom strojarskom projektu.

Upravljanje i nadzor elektroagregatom vrši se u mikroprocesorskoj tehnologiji, mikroprocesor sa serijskim izlazima RS485 ili ethernet Modbus za daljinski nadzor i upravljanje radom diesel elektroagregata, uključujući daljinski start i stop elektroagregata.

Karakteristike generatora:

o Nazivni napon: 400V 3 faze o Nazivna frekvencija: 50Hz o Električka snaga generatora: 800ekW, 1000kVA o Klasa izolacije generatora: H o Temperaturna klasa: F o Preuzimanje 100% nazivnog tereta u jednom koraku o Hlađenje sa radijatorom u prisilnu cirkulaciju zraka o Pokretanje generatora sa 24V motorom o Opremljen sustavom punjenja baterija i alternatorom za punjenje o Diesel motor V12, četverotaktni o Zaštita generatora IP22

Agregat se isporučuje za komutacijskim ormarom sa upravljačkom automatikom koja omogućuje paralelni rad s mrežom. Ugrađen zaštitni prekidač generatora, 4-pol, sa elektronskom zaštitnom jedinicom, In=1600 A, relej isklopa, pomoćni kontakti 2NO + 2NC, električni signal prorade prekostrujne zaštite.

Uređaj za automatski rad diesel električnog agregata namijenjen je za automatsko upućivanje, rad i zaustavljanje diesel električnog agregata .Da bi se omogućio automatski rad agregata, na diesel motoru su smješteni osjetnici i elementi za upravljanje kao što su :




12


o elektromagnetski ventil goriva za zaustavljanje diesel motora,

o osjetnik niskog pritiska ulja za podmazivanje,

o osjetnik previsoke temperature motora,

o termostat za uključivanje grijača ulja u mirovanju,

o grijač ulja u mirovanju

Upravljanje i nadzor elektroagregatom vrši se u mikroprocesorskoj tehnologiji, mikroprocesor sa serijskim izlazima RS485 ili ethernet Modbus za daljinski nadzor i upravljanje radom diesel elektroagregata, uključujući daljinski start i stop elektroagregata.

SUSTAV BESPREKIDNOG NAPAJANJA

Sustav besprekidnog napajanja sastoji se od besprekidnog izvora pomoćnog napajanja za SN i NN postrojenje 110V = i sustava besprekidnog napajanja za opću potrošnju UPS 230V AC. Sustavi se napajanju preko akumulatorske baterije i u slučaju ispada mreže besprekidno preuzimaju napajanje priključenih trošila. Predviđena montaža novog razvodnom ormara za UPS napajanje uz mogućnost ugradnje UPS uređaja snage do 80kVA.

SUSTAV AUTOMATIZACIJE I NADZORA POSTROJENJA

Osnovni podaci:

o Nazivni napon: 400V 50Hz

o Tip uzemljenja: TN-C-S

o Upravljački napon za NN prekidače: 110V=

o Pomoćni napon za PLC, i glavne prekidače: 24V=

o PLC uređaj ipa kao ili jednakovrijedan: Schneider-Electric Quantum

o Komunikacija: RS485 i TCP/IP (Ethernet)

o Protokoli: Modbus RTU i Modbus TCP

Sustav upravljanja i nadzora je zasnovan na programibilnom logičkom kontroloru (PLC) tipa kao ili jednakovrijedan Schneider-Electric Quantum sa EPROM karticom za pohranu programa i udaljenim Ethernet stanicama tipa kao ili jednakovrijedan Schneider-Electric Modicon M340. PLC uređaj je povezan glavnim prekidačima, automatikom diesel generatora i ostalim perifernim uređajima preko žičane RS485 veze serijskog Modbus RTU protokola za upravljanje i nadzor. Upravljanje i nadzor odvodnih prekidača i prekidača sa motornim pogonom izvedeno je preko digitalnih ulaza/izlaza. Preko digitalnih ulaza vrši se kontrola napajanja sustava i praćenje stanja prekidača.

Sustav je prilagođen za spajanje udaljenih stanica na Ethernet protokolu za upravljanje i nadzor putničkih terminala i integraciju sa postojećim sustavom u Zgradi A , B i C koji su bazirani na Schneider-Electric PLC Twido kontrolorima.Svi signali koji se ne mogu prenijeti preko komunikacije spojeni su na 24VDC digitalne ulaze (stanja sigurnosnih releja, kontrolnika napona, prenaponske zaštite i minijaturnih prekidača) višežilnim kabelima prema svakom NN polju.

Sustav automatizacije postrojenja prati stanja i alarme SN i NN postrojenja, upravlja diesel agregatskim postrojenjem i prikazuje sve vrijednosti i alarme putem SCADA aplikacije korisniku. Računalo za nadzor i




13


preventivno održavanje nalazi se u kontrolnoj sobi elektro službe održavanja. SCADA aplikacija na računalu ima mogućnost upravljanja krugovima i služi za prikaz trenutnog stanja sustava, mjerenja i dijagnostike sustava. U SQL kompatibilnu bazu podataka pohranjuju se sva stanja, upozorenja, alarmi i mjerenja potrebna za analizu i održavanje sustava. Nadzorno računalo spojeno je preko zasebne LAN mreže sa PLC uređajem.Upravljanje sklopnom opremom diesel elektro agregata izvedeno je na način da u slučaju kvara na jednom od agregata sustav automatski i bez intervencije operatera prebacuje napajanje potrošača na agregat u funkciji uz potrebno rasterećenje odvoda prema prioritetima koje će definirati investitor. Automatika postrojenja isključuje paralelni rad agregata i zabranjuje nedopuštena sklopna stanja operateru.Isklop u nuždi predviđen je sa centralnog mjesta u prostoriji dežurnog osoblja održavanja zračne luke. U prostoru dežurstva predviđeno je postavljanje tipkala za isključenje napajanja cijele zračne luke, trafostanica TS1 , TS2, TS3 i TS4 zgrada terminala A, B i C, i to mrežnog, agregatskog i besprekidnog napajanja.

Glavno mjerenje na svakom polju izvedeno je trofaznim digitalnim uređenjima za mjerenje potrošnje i kvalitete električne energije tipa kao ili jednakovrijedan Schneider-Electric ION 7550, a na glavnom mjerenju SN zračne luke predviđen je uređaj tipa kao ili jednakovrijedan Schneider-Electric ION7650. Instrument omogućuje mjerenje svih parametara potrošnje električne energije kao i kvalitete napona prema normi HRN EN 50160. Mjerenje električnih odvoda izvedeno je digitalnim mjernim uređajem tipa kao ili jednakovrijedan Schneider-Electric ION7330 koji omogućuje mjerenje svih parametara potrošnje električne energije.

Gorivo za diesel-električne agregate smješteno je u dva spremnika. Mjerenje nivoa goriva spremnika izvedeno je osjetnicima tlaka u spremniku koji putem analognog 4-20mA signala šalju informaciju na glavni PLC. Za nadopunjavanje dnevnog spremnika koristi se pumpa kojom upravlja PLC. PLC ovisno o zadanim parametrima uklapa pumpu za gorivo i otvara elektro ventil kad razina padne ispod podešene. U ručnom načinu rada grebenastim sklopkama moguće je ručno uključiti pumpu i elektro ventil.

SUSTAV UZEMLJENJA I IZJEDNAČAVANJA POTENCIJALA

Položiti novi uzemljivač od Fe/Zn trake dimenzije 40x4mm. U zgradi se međusobno spajanje izvodi vijčanim stezaljkama. Povezivanje metalnih masa i opreme izvodi se stezaljkama za uzemljenje i kabelskim stopicama. Zvjezdište niskog napona transformatora 10(20)/0,4 kV treba direktno uzemljiti bakrenim užetom ili Fe/Zn trakom. Sabirnice za uzemljenje u NN postrojenju se spajaju na sabirni zemljovod.

Sva kućišta ormara moraju biti tvornički povezana na sabirnicu uzemljenja. Vrata ormara moraju biti fleksibilnim užetom spojena na kućište. Primjenjuje se TN-C-S sistem zaštite u instalaciji niskog napona.Zaštita od previsokog dodirnog napona se provodi sustavom uzemljenja i izjednačenja potencijala. U TS2 se izvodi združeno uzemljenje spajanjem zaštitnog i pogonskog uzemljenja.

Na uzemljenje je potrebno spojiti:

o zaštitno uzemljenje svih polja i ormara, o sva vrata transformatorske stanice fleksibilnom Cu pletenicom 16 mm2 , o sve kabelske glave (metalne) i zaštitne plašteve kabela, o kućište transformatora i tračnice, o sve metalne dijelove konstrukcije, ventilacijske otvore, nosače i pokrovne čelične ploče.

U trafostanici je potrebno izvesti spajanje metalnih masa, tj. izjednačenje potencijala. Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi izvješćem.




14


Sustav uzemljenja sastoji se od:

o Temeljnog uzemljivača zgrade o Uzemljenja unutar zgrade i kabelskih kanala, koje obuhvaća galvansko povezivanje svih

metalnih masa. o Cu užeta položenog uz SN i NN kabele

Po obodu prostorije ili kabelskog kanala polaže se sabirni vod na odstojnike na koji se priključuju sve metalne mase i kućišta elektro postrojenja. Položiti će se Fe/Zn traka dimenzija 25x4 mm, koja služi kao sabirni vod uzemljenja i ujedno uzemljenje polica. U zgradi je potrebno izvesti međusobno spajanje vijčanim stezaljkama. Povezivanje metalnih masa i opreme izvodi se preko stezaljki za uzemljenje.

Rastavno-mjerni spojevi, u svrhu mjerenja impedancije sustava uzemljenja, su izvedeni u prostoru SN i NN postrojenja.

Uzemljenje se mora provjeravati bar jednom godišnje, a po potrebi i češće.

SUSTAV ZAŠTITE OD DJELOVANJA MUNJE

Sustav zaštite od djelovanja munje izvest na ravnom krovu zgrade trafostanice sa hvataljkama od Fe/Zn trake postavljenim na ravnom krovu i odvodima u vanjskom zidu objekta koje su spojene na temeljni uzemljivač objekta. Sustav izvest po „Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima“ (Sl. I. SFRJ 013/1968), izvršiti procjenu rizika i predložiti rekonstrukciju ili dogradnju sustava u skladu sa „Tehničkim propisom za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama“ (NN 087/2008) i normama HRN EN 62305.

POLAGANJE KABELA

Potrebno je napraviti detaljan snimak kabelskog razvoda pri rekonstrukciji. Kabeli se polažu u kabelske kanale ugrađene u pod trafostanice. Kabelski kanali nalaze se ispod postojećih elektro ormara i izvedene su sve potrebne među veze kabelskih kanala između pozicija novih ormara. Postojeći kabeli za napajanje položeni su u kabelski kanal u podu prostorije i u kabelsku galeriju koja se nalazi uz NN postrojenje. Postojeći kabeli se zadržavaju i kod izvođenja radova nužno ih je označiti te paziti da se ne oštete. Prije spajanja izvršiti sve potrebna testiranja kao i kod novih kabela. Zadržati postojeći kabelski razvod ukoliko kabeli zadovoljavaju prema svojem električnim i mehaničkom karakteristikama kao i prema padu napona i snazi za postojeće i buduće potrošače. U slučaju potrebne zamjene predvidjeti nove kabele do razvodnih ormara potrošača prema proračunu. Postojeće kabele moguće je zbog nedostatne duljine produžiti za priključak na novu poziciju, u tom slučaju koristiti samo originalne kabelske spojnice za danu dimenziju i presjek kabela. Za kabele agregata kao i kabele međuveza NN postrojenja koristiti finožilne kabrene kabele tipa kao ili jednakovrijedne FG7OR položene u kabelske kanale.

SIGURNOSNO NAPAJANJE

Sigurnosni sustav napajanja sastoji se od izvora, instalacijskih krugova i razvodnih ormara. Za sigurnosno napajanje objekata Zračne luke Dubrovnik koriste se diesel generatori neovisni o normalnoj opskrbi koji su klasificirani kao izvori sa srednje dugim prekidom, automatska opskrba raspoloživa unutar 15 s. Instalacijski krugovi sigurnosnog napajanja izvode se kao zasebni krugovi, neovisni o ostalim krugovima, direktno sa izvora sigurnosnog napajanja, kabelima sa mineralnom izolacijom u skladu s normama HRN EN 60702-1 i HRN EN 60702-2, požarno otpornim kabelima prema HRN EN 50200 i HRN EN




15


60332-1-2 i sustavima razvođenja koji zadržavaju požarnu i mehaničku zaštitu. U slučaju da se izvor napajanja koristi i za druge svrhe, moraju se poduzeti mjere da kvar na instalacijama koje nisu dio sigurnosnih sustava ne prouzroči prekid napajanja sigurnosnih sustava.

Sigurnosni sustav napajanja izvodi se iz posebnog generatorskog odjeljka sigurnosnog napajanja trafostanice TS2 za objekte putničke zgrade A i B, kao i buduće objekte sa sigurnosnim sustavima na zapadnom dijelu Zračne luke Dubrovnik. Sigurnosno napajanje predviđeno je vatrootpornim kabelima NHXH FE180/E90 s bakrenim vodičima do glavnog razdjelnika sigurnosnog napajanja pojedinog objekta. Svi krugovi sigurnosnog napajanja vode se zasebno od ostalih krugova opskrbe, razdjelni ormari sigurnosnih krugova odvojeni su od razdjelnih ormara ostalih krugova napajanja. Ožičenje za signalne, upravljačke i bus sustave instalacija sigurnosnog napajanja izvodi se u skladu s istim zahtjevima kao i ožičenje za glavne instalacije sigurnosnih sustava. Sigurnosni izvor mora osigurati napajanje u slučaju kvara na primarnom izvoru napajanje (distributivna mreža) unutar 15 s. Sigurnosni sustav napajanja odijeljen je od ostalih sustava napajanja i u slučaju požara mora osigurati napajanje sigurnosnih sustava minimalno 90 minuta. U slučaju požara sigurnosni sustav napajanja se ne isključuje automatski preko sustava za otkrivanje i dojavu požara.

Nadzor stanja motora generatora, baterija i električnih sustava, alarmiranje posade održavanja treba biti u skladu s zahtjevima iz ISO 8528-12 i HRN HD 60364-5-56:2011.

Nadzor stanja sigurnosnog generatora predviđen je i u sklopu vatrodojavnog sustava prema smjernicama iz NFPA® 101 Life Safety Code 2012, nadzori stanja:

1. Generator u pogonu

2. Greška generatora

3. Generator nije u automatskom načinu rada

Generator kao izvor sigurnosnog napajanja treba biti proizveden, ugrađen i ispitan u skladu s normom ISO 8528-12 EMERGENCY POWER SUPPLY TO SAFETY SERVICES, klasifikacija generatora 3 (long break <15s) i zadovoljiti uvjete rada iz HRN HD 60364-5-56:2011 Odabir i ugradnja električne opreme -- Instalacije za sigurnosne svrhe.




16


2.2. Izgradnja transformatorske stanice TS3 niskog i srednjeg napona (E.3.3.)

Nova trafostanica će se izgraditi kao slobodno stojeći tipski betonski prefabricirani objekt.Sastoji se od tri prostorije, dvije trafokomore u kojima su smješteni energetski transformatori i prostor za smještaj SN i niskonaponskih blokova te ormara daljinskog upravljanja i besprekidnog napajanja. Objekt je predviđen za ugradnju na mjestu lokacije kao kompaktna cjelina sa svom elektroopremom osim transformatora, koji se ugrađuje naknadno. Objekt je, građevinski, sastavljen iz 2 osnovna dijela: montažno armirano betonsko kućište i armirano betonski temelj u obliku kompaktne kade. Trafostanica ima dva transformatora od 1000 kVA. SN sklopni blok VDA sastoji se od dva vodna polja i dva transformatorska polja (2V+2T). U trafostanici se mogu smjestiti dva NN razvodna ormara, svaki sa 14 vodnih izlaznih polja i jedno polje kompenzacija transformatora. Sa ove trafostanice će se napajati sustavi napajanja goriva za avione.

SREDNJENAPONSKO POSTROJENJE

U transformatorsku stanicu ugrađuje se SN postrojenje konfiguracije tipa kao ili jednakovrijedno VDAP koje se sastoji se od sklopnih blokova međusobno povezanih izoliranih sabirničkim sustavom.

Kompaktni sklopni blokovi serije tipa kao ili jednakovrijednih VDAP grade se za nazivne napone 12, (17,5) i 24 kV. Koriste se za razvod električne energije u transformatorskim stanicama. Predviđeni su za ugradnju u zatvorene prostore uz normalne pogonske uvjete, u skladu s normama IEC 62271-200 i IEC 60694. Proširiva izvedba postrojenje omogućuje rješavanje svake varijante jednopolne sheme koju kupac traži. Vakuumski kompaktni sklopni moduli serije VDAP imaju visoku pouzdanost i raspoloživost pogona, potpunu neovisnost o vanjskim utjecajima, te višestruko smanjen volumen u odnosu na klasične sklopne blokove izolirane zrakom.

Svi sklopovi i elementi glavnog strujnog puta smješteni su u zajedničkom plinonepropusnom kućištu od čeličnog lima, te međusobno i prema kućištu izolirani plinom SF6. Gašenje električnog luka vrši se u vakuumskim komorama, kako u prekidaču, tako i u rastavnim sklopkama. Plin služi samo kao izolacija, što praktično isključuje potrebu održavanja primarnog dijela električkih sklopova unutar kućišta i osigurava njenu ekološku podobnost.

Zaštitu energetskog transformatora omogućuje vakuumski prekidač upravljan elektroničkim relejem. Osim obvezatnog ručnog upravljanja ova aparatura prilagođena je za daljinsko upravljanje svakim od aparata, što omogućuje potpunu automatizaciju distribucijskih trafostanica u kojima se koristi. Zahvaljujući ovoj opciji, postoji mogućnost rješavanja niza specifičnih zahtjeva koji se mogu pojaviti u suvremenim razdjelnim mrežama. Ova varijanta postrojenja naročito je pogodna za gradnju rasklopišta i čvornih točki mreže gdje je predviđeno daljinsko vođenje i nadzor.

Svi sklopovi i elementi glavnog strujnog puta smješteni su u zajedničkom plinonepropusnom kućištu od čeličnog lima, te međusobno i prema kućištu izolirani plinom SF6. Gašenje električnog luka vrši se u vakumskim komorama, kako u prekidaču, tako i u rastavnim sklopkama. Plin služi samo kao izolacija, što praktično isključuje potrebu održavanja primarnog dijela električkih sklopova unutar kućišta i osigurava njegovu ekološku prihvatljivost.

Zaštitu energetskog transformatora omogućuje vakumski prekidač u transformatorskom polju upravljan elektroničkim relejom. Jednopolna shema svakog sklopnog bloka prikazana je na pripadajućem prednjem




17


poklopcu. Svaki sklopni blok (osim zrakom izoliranog sklopnog bloka mjernog polja, Mpo) je na stražnjoj ploči sigurnosnom membranom zaštićen od predtlaka koji bi se mogao stvoriti u kućištu.

Osnovni tehnički podaci SN postrojenja su sljedeći:

o nazivni napon 12(24) kV o nazivna frekvencija 50 Hz o nazivna struja sabirnica 630 A o nazivna struja prekidača 630 A o nazivna struja tropoložajne rastavne sklopke 630 A o nazivna kratkotrajno podnosiva struja (1s) 25 kA o podnosivi napon mrežne frekvencije 50Hz/1min. 28(50) kV o podnosivi udarni napon 1,2/50µs. 75(125) kV o nazivna uklopna/prekidna moć, moduli s prekidačem 50/20(40/16) kA o isklopno vrijeme (za kratki spoj) 45(45) ms o nazivna uklopna/prekidna moć tropoložajne sklopke 50/0,63(40/0,63) kA o nazivna kratkotrajna podnosiva struja, 1 s 20(16) kA

Visoki stupanj prevencije od mogućnosti krive manipulacije postignut je nizom mehaničkih blokada i načinom upravljanja.

Potrebne pogodnosti sklopnog bloka su:

o mogućnosti ispitivanja kabela, odnosno traženja greške na kabelu bez nužnosti

demontaže kabelskih spojeva

o mogućnost trajnog pokazivanja naponskog stanja kabela pojedinih odvoda kao i spoja na

transformator

o mogućnost ispitivanja redoslijeda faza.

ENERGETSKI TRANSFORMATORI

Predviđa se ugradnja energetskih transformatora suhog tipa 10(20)/0,4kV, nazivne snage 1000kVA, s visokonaponskom regulacijom napona ±2x2.5%. Transformatori su grupe spoja Dyn5, predviđeni za paralelni rad.

Suhi transformatori su slijedećih karakteristika:

o Nazivna snaga: 1000kVA o Transformacija: 10(20)/0,4kV o Nazivna frekvencija: 50Hz o Regulacija napona na primaru: ±2x2.5% o Grupa spoja: Dyn5 o Ugradnja u zatvoreni prostor o Klasa izolacije: HV/LV F/F o Hlađenje prirodnom ventilacijom ANAN do 100% nazivnog opterećenja o Mogućnost preopterećenja do 125% nazivnog opterećenja uz hlađenje prisilnom ventilacijom ANAF o Temperaturne sonde (PTC termistor) na namotima sa kontrolerom za upravljanje ventilacijom,

alarmiranje i isključenje




18


o Razina buke: 65dB(A) o Uvjeti okoliša E2-C2-F1 (E2 visoko zagađenje i znatna kondenzacija, C2 skladištenje i rad u

temperaturnim uvjetima do -25°C, F1 rizik od požara, samo gasivi transformator) o U skladu s normom HRN EN 60076-11:2008. Energetski transformatori - 11. dio: Suhi transformatori o Opremljen slijedećom opremom:

- zakretni kotači za poprečni ili uzdužni transport, - okca za podizanje, - okca za vučenje, - stezaljka za uzemljenje, - pločaste stezaljke za spoj visoko- i niskonaponskih vodova, - tri PT 100 sonde (po jedna za svaki niskonaponski namot), - kutija za sekundarne stezaljke, - naponska preklopka za regulaciju na visokom naponu, - termokontroler, - razdjelnu kutiju za smještaj termokontrolera

Priključak srednjenaponskog kabela izvodi se odozdo, dok se niskonaponski priključak izvodi odozgo novim jednožilnim kabelima N2XY-O 1x300mm2 prema proračunu, priključak uzemljenja je postojeći.

Hlađenje transformatora omogućeno je prirodnom cirkulacijom zraka kroz rešetkaste otvore na transformatorskim blokovima.

NISKONAPONSKO POSTROJENJE

Ugradnja novih polja niskonaponskog razvoda polja te ih izvesti kao tipizirane samostojeće ormare sa oklopljenim sabirničkim sustavom i mehaničkim baterijama za zaštitu od indirektnog dodira sa kompaktnim prekidačima i motornim pogonom ovisno o potrebi. Glavne sabirnice smještaju se horizontalno u gornjem dijelu ormara. Polja se sastoje od sabirničkog dijela sa odvodnim vertikalnim sabirnicama, ormarom sklopne opreme i kabelskim odjeljkom prema normi HRN EN 60439-1:2005.

NN postrojenje priključuje se na distributivne transformatore u TS3 jednožilnim finožičnim kabelima tipa kao ili jednakovrijedan N2XY-O 1x300mm2 sa 3 vodiča po fazi, a PEN vodič izvodi se jednožilnim finožičnim kabelima tipa kao ili jednakovrijedan N2XY-O 1x240mm2 sa 2 kabela, za svaki transformator. Kabeli se montiraju na kabelske ljestve i priključuju s gornje strane transformatora i glavne sekcije NN postrojenja.

SIGURNOSNO NAPAJANJE

Sigurnosno napajanje spremišta i istakališta goriva (fuel farm) predviđeno je iz trafostanice TS3. Sigurnosno napajanje predviđeno je vatrootpornim kabelima NHXH FE180/E90 s bakrenim vodičima do glavnog razdjelnika sigurnosnog napajanja pojedinog objekta. Svi krugovi sigurnosnog napajanja vode se zasebno od ostalih krugova opskrbe, razdjelni ormari sigurnosnih krugova odvojeni su od razdjelnih ormara ostalih krugova napajanja. Ožičenje za signalne, upravljačke i bus sustave instalacija sigurnosnog napajanja izvodi se u skladu s istim zahtjevima kao i ožičenje za glavne instalacije sigurnosnih sustava.

Sigurnosni izvor mora osigurati napajanje u slučaju kvara na primarnom izvoru napajanje (distributivna mreža) unutar 15 s. Sigurnosni sustav napajanja odijeljen je od ostalih sustava napajanja i u slučaju požara mora osigurati napajanje sigurnosnih sustava minimalno 90 minuta. U slučaju požara sigurnosni sustav napajanja se ne isključuje automatski preko sustava za otkrivanje i dojavu požara.




19


Nadzor stanja motora generatora, baterija i električnih sustava, alarmiranje posade održavanja treba biti u skladu s zahtjevima iz ISO 8528-12 i HRN HD 60364-5-56:2011.

Nadzor stanja sigurnosnog generatora predviđen je i u sklopu vatrodojavnog sustava prema smjernicama iz NFPA® 101 Life Safety Code 2012, nadzori stanja:

1. Generator u pogonu

2. Greška generatora

3. Generator nije u automatskom načinu rada

Generator kao izvor sigurnosnog napajanja treba biti proizveden, ugrađen i ispitan u skladu s normom ISO 8528-12 EMERGENCY POWER SUPPLY TO SAFETY SERVICES, klasifikacija generatora 3 (long break <15s) i zadovoljiti uvjete rada iz HRN HD 60364-5-56:2011 Odabir i ugradnja električne opreme -- Instalacije za sigurnosne svrhe.




20


2.3. Rekonstrukcija interne elektroenergetske mreže E.3.4 (Part-2)

Rekonstrukcija srednjenaponske mreže izvodi se usporedo sa rekonstrukcijom elektroenergetske mreže (rekonstrukcija trafostanica TS1, TS2, TS3 i TS4), a predviđeno je polaganje kablova srednjenaponske instalacije ispod kolničkih konstrukcija u kabelskoj kanalizaciji ili kroz kabelski tunel. S obzirom na smještaj zračne luke, kabeli se zatvaraju u prsten u dvije trase nazvane SJEVERNA i JUŽNA trasa.

Kabeli u sjevernoj trasi večim dijelom prolaze kabelskim tunelom, gdje je SN kabel smješten na kabelskoj polici (najgornja polica). Večim dijelom trase kabelski tunel ima stajaću visinu. Na istočnom dijelu sjeverne trase kabel je postavljen u kabelskoj kanalizaciji sa pripadnim šahtovima. Na toj poziciji, kabeli su smješteni na dubini od 1-1.5m, u zaštitnoj PVC cijevi Ø 110, jedna žila u jednoj cijevi. U istoj trasi su i NN kabeli također uvučeni u zaštitne cijevi Ø 110. Polaganje cijevi (dvoslojna rebrasta cijev) kroz planiranu kabelsku trasu te provlačenje srednjenaponskih kabela sa ugradnjom zvršetaka radi budućeg nastavljanja kabela u skladu sa formiranjem SN prstena.

Kabel je položen „u trokut“, u dvoslojnu rebrastu cijev tipa kao ili jednakovrijedan Kabuplast F. Razvod SN se vrši kabelom tipa kao ili jednakovrijednim 3xNA2XS2Y 1x150 (tri jednožilna kabela za svaku fazu). Energetski srednjenaponski kabel za statičnu upotrebu pod zemljom, unutar i van objekata na otvorenom, u kabelskim kanalima, na suhom ili u vodi. PE-plašt osigurava pojačanu mehaničku otpornost tijekom i nakon polaganja. Zbog svojeg vrlo niskog dielektričnog faktora gubitka koji ostaje konstantan kroz cijeli radni opseg, zbog vrhunskog izolacijskog svojstva XLPE-materijala, čvrsto uzdužno povezanog s unutarnjim i vanjskim zaslonom od poluvodljivog materijala (ekstrudirani su u jednom procesu), kabel ima visoku radnu pouzdanost. Da bi se izbjeglo djelovanje vanjskih utjecaja, prianjajući poluvodički sloj ekstrudiran između vodiča i izolacije, uz koncentrični bakreni vodič, osigurava ograničenje električnog polja i otpor na djelomična pražnjenja.

Oba kraja kabela, radi zaštite od prodora vode i vlage u kabel, moraju biti zatvoreni sa toploskupljajućim završetcima odgovarajućeg promjera koji sadrže masu koja se topi pri zagrijavanju.

Kabeli moraju biti isporučeni na nepovratnim drvenim ili metalnim bubnjevima u standardnim duljinama od 500 m ± 5 % ili 1000 m ± 5 %. Na jednom bubnju dozvoljena je samo jedna duljina kabela sa rastućim brojevima na plaštu kabela od jezgre bubnja.

Kabel mora biti namotan na bubanj odgovarajućeg promjera tako da poslije odmatanja ne dođe do pogoršanja njegovih fizičkih i električkih značajki. Na jednoj stranici bubnja mora se nalaziti oznaka za dopušteni smjer kotrljanja. Kabel mora biti zaštićen na bubnju od svih oštećenja koja se mogu dogoditi u normalnom rukovanju i transportu kabela te omotan crnom plastičnom folijom (PVC, PT, …).

Kabel i bubanj moraju imati mogućnost uskladištenja bez ikakvih gubitaka svojih značajki pri temperaturi zraka u prostoru od –25°C do +40°C i kada su izloženi direktnoj sunčevoj svjetlosti te ne smiju imati ograničenja u pogledu trajanja uskladištenja u takvim uvjetima.

Pri postavljanju cijevi za SN kabel u zemljani rov korištena su opće prihvaćena pravila zaštite kabela; GAL štitnik, traka za upozorenje i zaštitna traka FeZn 40x4 mm.




21


Konstrukcija spojnica sa vijčanim spojevima

Razvod SN se vrši kabelom tipa kao ili jednakovrijednim 3xNA2XS2Y 1x150 (tri jednožilna kabela za svaku fazu). Za kabele s električnom zaštitom od žica i traka. Oko krajeva zaslona izolacije omota se žuta traka, a preko tako pripremljenih krajeva postave se i zagriju cijevi za kontrolu električnog polja. Vodiči se međusobno spoje vijčanom čahurom iz kompleta. Čahura se premota krpom za kontrolu električnog polja, a preko nje se sada simetrično postavi toploskupljajuće trostruko ekstrudirano tijelo spojnice, koje osigurava ispravnu debljinu izolacije a ujedno ima na sebi ugrađen i vanjski zaslon izolacije. Obnova električne zaštite kabela započinje najprije motanjem bakrene mrežice, a povrh nje se rasporede žice iz kabela i međusobno spoje kontaktnim prstenima priloženim u kompletu. Za kabele s električnim oklopom od traka, spojnica sadrži pribor za bezlemno spajanje uzemljenja, koje je također primjenjivo i za kabele s aluminijskim laminatom (kao npr. tipa kao ili jednakovrijedan (A)2XS(FL)2Y). Vanjsko brtvljenje i zaštita, izvodi se ljepilom oslojenom debelostjenkastom toploskupljajućom cijevi. Korištenje spojnica tipa kao ili jednakovrijednih „TYCO-Raychem“ POLJ-24/1x120-240 za razvod SN trase kabelom tipa kao ili jednakovrijednim 3xNA2XS2Y 1x150 (tri jednožilna kabela za svaku fazu).




22


3. UVJETI ZA IZVOĐENJE RADOVA

FUNKCIONALNOST I OPERABILNOST ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Osnovna djelatnost Zračne luke je prihvat i otprema putnika, prtljage i zrakoplova u skladu sa svim međunarodnim i hrvatskim standardima sigurnosti i zaštite. Slijedom navedenog, realizacija predmeta nabave ne smije narušiti odvijanje redovnog prometa, te funkcionalnost i operabilnost zračne luke, stoga će naručitelj kroz usvajanje sigurnosne studije i tehnologije izvođenja odobriti maksimalno moguće korištenje dostupnih zračnih i/ili zemaljskih operativnih površina, kako bi omogućio što bržu i efikasniju realizaciju predmeta nabave. Neovisno o navedenom, u svakom trenutku naručitelj zadržava pravo privremeno zaustaviti realizaciju predmeta nabave ukoliko se ugrožava vitalnu funkcionalnost i operabilnost zračne luke.

ODVIJANJE PROMETA UNUTAR POVRŠINA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Realizacija predmeta nabave obavljat će se paralelno s redovnim odvijanjem zračnog i internog cestovnog prometa, koji ni čime ne smije biti ugrožen.

Terminski plan i način realizacije predmeta nabave za svaku fazu pojedinačno Izvođač mora prilagoditi propisanom režimu izvođenja obzirom na odvijanje zračnog prometa i internom cestovnom prometu neovisno o intenzitetu prometa odnosno turističkoj sezoni, a što obuhvaća i privremene prekide realizacije predmeta nabave.

Izvođač je obvezan izraditi i postaviti vertikalnu prometnu signalizaciju koju će definirati Naručitelj radi sigurnog odvijanja cestovnog i zračnog prometa u zoni i izvan zone realizacije predmeta nabave.

MJERE ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA

Realizacija predmeta nabave će se odvijati unutar i/ili u blizini kritične zone zaštitno ograničenog područja i nadziranog područja Zračne luke Dubrovnik koja podliježe zakonskim regulativama međunarodnog graničnog prijelaza, Zakonu o Zračnom prometu, ICAO standardima, zaštitnim mjerama propisanim Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa i Aerodromskim programom zaštite, te ostalim pravnim propisima za sigurno odvijanje internog cestovnog i zračnog prometa kojima Izvođač mora prilagoditi način realizacije predmeta nabave.

Formiranje gradilišta odnosno realizacija predmeta nabave i svih potrebnih radnji i predradnji se može izvoditi samo na za to predviđenim površinama sukladno odobrenoj organizaciji gradilišta, a u skladu s prostornim (horizontalnim i vertikalnim) ograničenjima definiranim od strane naručitelja i ograničenjima u svrhu realizacije redovnog prometa. Ograničenja podrazumijevaju prostorna ograničenja i granične kontrole prema međunarodnoj regulativi prometa zrakoplova.

Izvođač je obvezan prije početka realizacije predmeta nabave ishoditi aerodromske identifikacijske iskaznice za osobe i vozila za boravak odnosno kretanje mehanizacije i radne snage unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja Zračne luke Dubrovnik. Tijekom boravka unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja identifikacijske iskaznice za osobe i vozila moraju biti postavljene na vidljivom mjestu. Glavno osoblje Izvođača radova prije početka realizacije predmeta nabave dužni su proći obuku kretanja unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja, jer će oni biti odgovorni nadzor za kretanje svih radnika prilikom realizacije predmeta nabave. Korištenje manevarskih površina za dolazak i odlazak




23


svaki put mora biti koordinirano sa službom sigurnosti Zračne luke. U svrhu kvalitetne komunikacije radovi će se izvršavati u pratnji ovlaštene osobe ZLD za praćenje radova na manevarskim površinama (starter parker) koji će biti na vezi sa aerodromskom kontrolom leta.

Izvođač po završetku radnog dana mora osigurati gradilište na način da ne postoji mogućnost da materijali, proizvodi, poluproizvodi, nečistoće, alati, strojevi i sl. uslijed djelovanja vjetra budu naneseni na površine koje su u funkciji zračnog i internog cestovnog prometa.

Izvođač je dužan da tijekom realizacije predmeta nabave čisti sve nečistoće koje dospiju na površine koje su u funkciji zračnog i internog cestovnog prometa.

U slučaju potrebe formiranja gradilišne ograde sjeverno od pristanišnih zgrada, odnosno na površinama stajanke za zrakoplove i/ili u neposrednoj blizini stajanke za zrakoplove ograda mora biti izrađena na način da odolijeva udarima ispušnih plinova iz zrakoplovnih motora (udari do 600 km/h) i/ili udarima vjetra na način da prilikom navedenih udara „puna“ ograda ima osiguranu stabilnost te da strujanje mlaza ispušnih plinova i/ili vjetra budu preusmjereni ili „oslabljeni“ kako na području gradilišta ne bi došlo do nezgoda/nesreća/šteta prilikom nekontroliranog pomicanja materijala, alata, mehanizacije i ostalog. Uz navedeno gradilišna ograda mora biti označena za dnevno i noćno obilježavanje sukladno pravilniku o aerodromima.

Izvođač je dužan parkirati strojeve i opremu na lokaciji koja se utvrdi s naručiteljem, a sve u skladu s pravnim propisima. Strojevi i mehanizacija moraju imati crveno signalno svjetlo ukoliko se tijekom noći nalaze u blizini manevarskih površina i predstavljaju prepreku u prostoru, odnosno sve sukladno pravilniku o aerodromima.

MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Za vrijeme realizacije predmeta nabave izvođač mora provesti sve potrebne mjere zaštite s lako zapaljivim i eksplozivnim materijalima koji mogu izazvati eksploziju ili požar. Eksploziv je zabranjeno skladištiti u zoni zračne luke Dubrovnik, a lako zapaljive materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora, odnosno potrebno ih je propisno uskladištiti. Kontrolu nad provedbom ovih mjera provodi nadzorni inženjer naručitelja. Prije početka rada s navedenim materijalima izvođač je dužan ishoditi odobrenje od ZL Dubrovnik-vatrogasne službe i PAP Čilipi.

NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA

Nadzor nad provedbom mjera i postupaka (Koordinator II) iz oblasti Zakona zaštite na radu, provode djelatnici Zračne luke Dubrovnik imenovani od direktora, a Zračna luka Dubrovnik je odgovorna za provedbu sigurnosnih mjera na svom području prema zrakoplovnoj vlasti Republike Hrvatske. Nadzor nad provedbom realizacije predmeta nabave u pogledu vršenja stručnog, tehničkog, financijskog, geodetskog, geotehničkog i tehnološkog nadzora tijekom realizacije predmeta nabave će vršiti Inženjer po FIDIC-u kojeg će imenovati Naručitelj.




24


POŠTIVANJE ODREDBI STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ (BUKA, OTPAD, OTPADNE VODE)

Zračna luka je u listopadu 2014. dobila Rješenje Studije utjecaja na okoliš u kojoj su nametnute mjere u zaštiti okoliša za provođenje tijekom izvođenja radova. Stoga izvođač je dužan pridržavati se navedenih mjera i prema njima izraditi potrebne dokumente i to:

stavke preuzete iz Rješenja Studije utjecaja na okoliš:

o A1.2. Plan organizacije gradilišta sa svrhom što manjeg utjecaja na susjedna naselja.

o A1.3. i A.12 Elaborat o uređenju gradilišta mora propisati način skladištenja i primjene svih

materijala i opreme, te mjesta za privremeno skladištenje građevinskog i drugog materijala.

o A1.6. Detaljan plan upravljanja bukom gradilišta mora optimizirati gradilište u smislu reduciranja

buke gradilišta.

o A.1.12. Projektom gradilišta odrediti mjesta za privremeno skladištenje građevinskog i drugog

materijala.

o A.1.14. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata.

Njime regulirati točke prilaza na postojeći prometni sustav te osiguranje svih mogućih kolizijskih

točaka prilikom izgradnje planiranog zahvata i postojećeg prometnog sustava. Pri izgradnji novih

spojeva na javnu cestovnu mrežu voditi računa o nesmetanom odvijanju prometa na javnim

cestama.

o A.1.16. Voditi računa o zaštiti od svjetlosnog oneciscenja na način da se odaberu odgovarajuće

svjetiljke za vanjsku rasvjetu površina i objekata zračne luke i spriječi nepotrebna i prekomjerna

osvijetljenost.

o A2.1. Obavljati nadzor i održavanje građevinske mehanizacije u skladu s provedbenim propisima.

o A2.2. Rasuti građevinski materijal prevoziti u tehnički ispravnim vozilima te ga vlažiti ili prekrivati

ceradom, pogotovo za vjetrovitih dana.

o A2.3. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.

o A2.4. Najbučnije radove u smislu emisijskih razina planirati i provoditi između 7 i 17 sati. Radove

koji će se izvoditi noću potrebno je prethodno najaviti lokalnom stanovništvu i Općini Konavle.

o A2.5. Gasiti motore zaustavljenih vozila i svih nepotrebnih uređaja i mehanizacije.

o A2.6. Izvesti projektirane mjere zaštite od buke sa stajanke zrakoplova.

o A2.7. Kretanje teške mehanizacije ograničiti kako bi degradiranje okolnih staništa bilo što manje.

o A2.8. Ogradu Zračne luke prilagoditi/izgraditi prema zahtjevima razvoja zračne luke.




25


o A2.10. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i privremeno skladištiti u zoni zračne luke, a zemlju

kasnije iskoristiti za krajobrazno uređenje degradiranih površina.

o A2.11. Opasne tvari koje se koriste za vrijeme izgradnje skladištiti na vodonepropusnim

površinama.

o A2.12. Prostor za ulijevanje goriva u strojeve izgraditi od nepropusnog materijala, otpornog na

kemikalije u svrhu prikupljanja izlivenog goriva. Prikupljeno gorivo upustiti u sabirnik preko

separatora ulja i masti. Taj prostor mora biti natkriven izveden na vodonepropusnoj površini koja

se može čistiti samo suhim postupkom.

o A2.13. Osigurati kružno kretanje vozila unutar cijele zone građenja.

o A2.14. Na gradilištu ograničiti brzinu kretanja vozila na 30 km/h.

o A2.15. Sanirati oštećene dijelove prometnica i stajanke oštećene tijekom radova.

o A2.16. Sav otpad odvojeno prikupljati po vrstama i osigurati dovoljan broj odgovarajućih

spremnika koje treba redovito prazniti putem ovlaštenih tvrtki.

o A2.17 Građevinskim otpadom gospodariti sukladno provedbenim propisima.

o A.2.18. Na lokaciji aerodroma tijekom radova osigurati sredstva za neufralizaciju prolivenih

opasnih tvari.

o A.2.19. U slučaju izlijevanja opasnih tvari odmah poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg

razlijevanja, u potpunosti očistiti onečišćenu površinu, tj. odstraniti tlo, a njegovo zbrinjavanje

povjeriti ovlaštenoj osobi.

OGRANIČENJA PRI REALIZACIJI PREDMETA NABAVE

Izvođač mora u skladu s ugovorenim obvezama za realizaciju predmeta nabave odnosno s rokovima za pojedine radove i zadatke prilagoditi način realizacije predmeta nabave sukladno otežanim uvjetima i ograničenjima koja proizlaze iz:

o pridržavanja Pravilnika o aerodromima,

o pridržavanja zaštitnih mjera propisanih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa

i Aerodromskim programom zaštite,

o odvijanja dijela radova u blizini parking pozicijama zrakoplova,

o prostornih (vertikalnih i horizontalnih) ograničenja,

o odvijanja zračnog i cestovnog prometa,




26


o privremenih prekida izvođenja radova radi pregleda i premještanja mehanizacije odnosno radne

snage uzrokovanih provedbom sigurnosnih mjera služba sigurnosti Zračne luke Dubrovnik,

o ishođenja Aerodromskih identifikacijskih iskaznica za osobe i vozila radne snage i mehanizacije,

provjeru mehanizacije i radne snage od zaštitarske službe,

o obilježavanja gradilišta ogradom za dnevno (crveno bijela ograda) i noćno označavanje (crvena

svjetla na AKU baterije), te privremene prometne signalizacije (znakove obavijesti i upozorenja),

o otežanog formiranja gradilišta, pristupa gradilištu, funkcioniranja gradilišta, izvođenju radova i sl.,

o uvođenja noćnog i izvanrednog rada kako bi se očuvala funkcionalnost i operabilnost zračne luke,

o izrade razne tehničke dokumentacije (izrada radioničkih nacrta razrada i usuglašavanje izvedbenih

detalja i rješenja, raznih planova i prikaza radi dobivanja suglasnosti za izvođenje radova i slično),

o izvođenja radova te usklađivanja dinamike i organizacije gradilišta neovisno o broju izvođača s

kojim je Naručitelj sklopio direktni ugovor,

o pripreme sveukupne dokumentacije za tehnički pregled, sukladno Zakonu o gradnji i Pravilniku o

obavljanju tehničkog pregleda,

o otežanog izvođenja radova radi zadržavanja postojećih dijelova objekata u postojećem stanju koji

radi tehnoloških i tehničkih razloga stvaraju smetnje prilikom izvođenja radova,

o vraćanja u prvobitno stanje odnosno na uporabnu razinu svih površina, opreme, objekata,

hortikulture i slično koji su prilikom izvođenja radova oštećeni krivnjom Izvođača, te plaćanje šteta,

o ishođenja potrebnih dozvola za obavljanje svih potrebni radova unutar turističke sezone,

o poštivanja odredbi i izvršavanja obveza iz studije utjecaja na okoliš i

o ostalih propisa i ograničenja.

Izvođač će na svoj trošak obaviti radove uređenja do razine funkcionalnosti (u skladu s propisima za zaštitu međunarodnih graničnih prijelaza) svih prometnica, vrata, ograda i sl. koje će koristiti radi potrebe gradilišta i dovesti u prvobitno stanje.

Izvođač radova je dužan, ako tijekom realizacije predmeta nabave krivnjom Izvođača dođe do oštećenja prometnica, objekata, instalacija, hortikulture, stajanke, sustava svjetlosne signalizacije i sl., odmah izvijestiti odgovornu službu ZL, te hitno izvršiti popravak ili platiti troškove popravka nastalog oštećenja.

Izvođač će o svom trošku po završetku realizacije predmeta nabave sve površine koje je koristio radi potrebe realizacije predmeta nabave vratiti u prvobitno stanje i dovesti do uporabne razine, u skladu s propisima za zaštitu međunarodnih graničnih prijelaza i dogovoru s Naručiteljem, prema vrsti prvobitne namjene te površine.




27


ZAVRŠNE ODREDBE

Navedenim činjenicama Izvođač treba prilagoditi realizaciju predmeta nabave. Sve navedene činjenice Izvođač mora uzeti u obzir prilikom izrade ponude, a sva naknadna potraživanja se neće priznati.

Ovi uvjeti čine sastavni dio dokumentacije za nadmetanje i sastavni su dio Uvjeta ugovora o realizaciji predmeta nabave. Radi toga svaka stranica ovih Uvjeta mora biti potvrđena od natjecatelja/ponuditelja potpisom ovlaštene osobe te ovi Uvjeti moraju biti priloženi u zahtjevu za sudjelovanje/ponudi.

POSEBNI UVJETI

Ovdje su navedeni generalni posebni uvjeti koji značajnije utječu na izvođenje radova.

Tijekom izgradnje objekta (nabava opreme, izgradnja, puštanje u pogon) vrše se kontrole, ispitivanja i mjerenja kako bi se dokazala kvaliteta ugrađenih elemenata, odnosno izvedenih radova. Prilikom izvedbe moraju se poštivati svi definirani zahtjevi.

Ovisno o vrsti građevine, vrijedećim tehničkim propisima i normama određena je vrsta i periodičnost pregleda, ispitivanja i mjerenja kojih se moraju u potpunosti pridržavati i izvođač i korisnik.

Prilikom odabira izvođača radova investitor treba voditi računa o podobnosti istog na temelju prikupljenih podataka o izvršenim radovima na izradi sličnih građevina i (ukoliko je to moguće) uvidom u Program osiguranja kvalitete koji proizvodi izvođač sukladno zahtjevima ISO 9000.

Izvođač mora obavljati svoje radove sukladno Zaštitnim mjerama propisanim Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa, Aerodromskim programom zaštite i Pravilniku o Aerodromima. Za vrijeme izvedbe svih predviđenih radova predmetne rekonstrukcije transformatorske stanice uključivo priključnih kabelskih razvoda Izvođač je dužan čitavo vrijeme osigurati napajanje područja van zone izgradnje prespajanjem priključka na kabelski razvod pod napajnjem kojega je prije prespajanja potrebno ispitati u skladu sa energetskim standardima. Prilikom prespajanja kabelskih napojnih vodova koji se polažu nadzemno ili se pretrpavaju(osiguravaju) za osiguravanje napajanja svih objekata, rasvjetnih tijela, instalacijskih razvoda van područja izgradnje treba posebnu pozornost dati na položaj da ne smeta izgradnji unutar objekta, da bude osiguran od proboja, dodira nestručnih osoba i elektroenergetski ispravan tijekom trajanja radova. Pregled, kontrolu i pogonske manipulacije u postrojenju smiju obavljati ovlaštene osobe koji dobro poznaju postrojenje. Pravo kretanja takve osobe ograničeno je na I i II zonu.

Prilikom izvođenju faznih radova zamjene SN postrojenja, zamjene NN postrojenja, i ugradnje diesel elektro agregata izvođač radova mora pri izvođenju svake od faza osigurati opskrbu napajanjem područja van zone obuhvata uz minimalne prekide. Sve mjere koje se moraju poduzeti da ne bi došlo do prekida opskrbe napajanja područja van zone obuhvata Izvođač radova mora izvesti u skladu sa važećim propisima i zakonima uz sva potrebna mjerenja sklopne i zaštitne opreme.

Prijedlog faznosti u ovisnosti o tehnološkotehničkoj mogućnosti i zahtjevanoj funkcijonalnosti u vidu potrebnog elaborata Izvođač je dužan prije izvedbe radova izraditi te usuglasiti prije izvedbe radova sa Naručiteljem.

Preklapanje faza zamjene SN postrojenja, zamjene NN postrojenja, i ugradnje diesel elektro agregata Izvođač radova mora izvesti uz minimalne prekide napajanja područja van zone obuhvata.




28


U skladu sa uvjetima o minimalnim prekidima opskrbe napajanja područja van zone obuhvata Izvođač radova mora ugovoriti paušalno plaćanje isporučitelju električne energije kako bi mogao po potrebi prespojiti mijerno mjesto te nesmetano izvesti potrebne radove. U cijenu radova izvedbe kompletnih radova uključeno i po potrebi napajanje iz dizel elektro agregata koje će u suglasnosti sa naručiteljem koristiti anjegove a u eventualnoj potrebi, ako naručiteljevi ne mogu osigurati napajanje obaveznih sigurnosnih potrošača Izvođač radova mora koristiti svoje resurese.

Pri isporuci transformatorske opreme obavezno dostavljane svih potvrda o kvaliteti isporučene opreme, odnosno atesti i ispitni izvještaji pojedinačnog ispitivanja, kojima se dokazuju da je oprema izrađena i ispitana u skladu s važećim normama.

Kako bi se osigurala potpuna funkcijonalnost Zračne luke Dubrovnik prije uspostave gradilišta izraditi plan optimalne organizacije gradilišta i plan izvođenja radova na način da se osigura nesmetan rad svih sustava potrebnih za prihvat i dopremu putnika te uz minimalan utjecaj na sadržaje u okolnom prostoru.

Sav građevinski materijal, gorivo, mazivo, boje i druge kemikalije skladištiti i koristiti na propisan način, sukladno uputama izvođača u Elaboratu o uređenju gradilišta. Sav otpad odvojeno prikupljati po vrstama i osigurati dovoljan broj odgovarajućih spremnika koje treba redovito prazniti putem ovlaštenih tvrtki.

MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Za vrijeme izvođenja radova izvođač mora provesti sve potrebne mjere zaštite s lako zapaljivim i eksplozivnim materijalima koji mogu izazvati eksploziju ili požar. Eksploziv je zabranjeno skladištiti u zoni zračne luke Dubrovnik, a lako zapaljive materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora, odnosno potrebno ih je propisno uskladištiti. Kontrolu nad provedbom ovih mjera provodi nadzorni inženjer naručitelja. Prije početka rada s navedenim materijalima izvođač je dužan ishoditi odobrenje od ZL Dubrovnik-vatrogasne službe.

Elektroenergetsko postrojenje mora ispunjavati tehničke i sigurnosne zahtjeve s obzirom na zaštitu od požara sukladno odredbama norme HRN HD 637 S1 i važećeg Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja.

Elektroenergetsko postrojenje mora biti izvedeno tako da ne dolazi do ispuštanja izolacijskih tekućina i plina SF6 sukladno odredbama norme HRN HD 637 S1.

Opasnost od požara javlja se prilikom transporta, uskladištavanja i manipuliranja sa zapaljivim materijalima koji se koriste pri izvedbi radova. Sva zavarivanja, brušenja i bušenja izvoditi u za to predviđenim radionicama. Ukoliko je neophodno da se ovi radovi izvode u građevini, potrebno je osigurati mjesto rada s odgovarajućim aparatima za gašenje požara sa suhim prahom.

Nakon završetka radova na elektroinstalacijama izvođač će izmjeriti otpor izolacije vodiča i kabela, svakog strujnog kruga, provjeriti veličine upotrjebljenih umetaka osigurača, te podesiti termičku i kratkospojnu zaštitu prekidača i funkcionalnost cjelokupne instalacije. Također će po završetku spajanja biti izmjeren otpor izolacije kabela i namota transformatora, povezanost metalnih masa, otpor uzemljenja zaštitnog i pogonskog uzemljenja.




29


ZAŠTITA OKOLIŠA

Postojeća transformatorska stanica sa uljnim energetskim transformatorima izgrađena je sa sabirnom uljnom jamom za sprječavanje nekontroliranog istjecanja transformatorskog ulja u okoliš. Rekonstrukcijom se predviđa zamjena uljem hlađenih transformatora sa transformatorima suhog tipa bez ulja, čime se otklanja mogućnost štetnog utjecaja na okoliš.

Zaštita od buke, koju proizvode strojevi i opreme u transformatorskoj stanici, u vanjskom prostoru, u zatvorenim boravišnim i radnim prostorima osigurati će se ugradnjom zvučno-izolacijskih materijala ili zvučno-apsorpcijskom obradom prostora kako bi se buka svela na dopuštenu razinu prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004) i Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 046/2008).

lzvođač se obvezuje u razumnim granicama primijeniti mjere zaštite okoliša (kako na Gradilištu, tako i izvan njega), kako bi sveo na minimum štetu i neugodnosti nanesene ljudima odnosno imovini uslijed zagađenja, buke ili nekih drugih njegovih radnji.

lzvođač se obvezuje brinuti o tome da ispušni plinovi, površinska pražnjenja i otpadne vode nastale uslijed njegovih aktivnosti ne premašuju vrijednosti navedene u Zahtjevima Naručitelja niti vrijednosti propisane odgovarajućim zakonima.

BUKA

Izraditi detaljan plan upravljanja bukom gradilišta. S detaljnijim pokazateljima tipa i broja angažirane građevinske opreme, radnim vremenima pojedine opreme potrebno je napraviti optimizaciju rada gradilišta s obzirom na imisijske razine buke na najugroženijim ocjenjivačkim mjestima. Izraditi projekt zaštite od buke za stajanke zrakoplova. Ažurirati stratešku kartu buke te izraditi akcijski plan za smanjenje buke.

Najbučnije radove u smislu emisijskih razina planirati i provoditi između 7 i 17 sati. Radove koji će se izvoditi noću potrebno je prethodno najaviti lokalnom stanovništvu i Općini Konavle. Gasiti motore zaustavljenih vozila i svih nepotrebnih uređaja i mehanizacije.

Zaštita od buke, koju proizvode strojevi i opreme u transformatorskoj stanici, u vanjskom prostoru, u zatvorenim boravišnim i radnim prostorima osigurati će se ugradnjom zvučno-izolacijskih materijala ili zvučno-apsorpcijskom obradom prostora kako bi se buka svela na dopuštenu razinu prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004) i Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 046/2008).

OPĆI UVJETI

Opći uvjeti izrađeni su sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Svi sudionici u građenju (investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.

Izvođač je dužan:

i. Radove izvoditi prema Projektima, a u skladu sa tehničkim propisima i pravilima struke.

ii. Organizirati kontrolu radova.




30


iii. Radove izvoditi na način da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti za slučaj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva.

iv. Ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.

v. Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme, statistički obrađenim rezultatima obavljenih ispitivanja i na drugi način, te certifikatima izdanim prema važećim tehničkim propisima.

vi. Izvođač je dužan odrediti voditelja građenja na projektiranom objektu, a prema potrebi i za pojedine vrste radova.

vii. Za sve promjene i odstupanja od projekta izvođač mora pribaviti pismeno odobrenje projektanta.

viii. Izvođač osigurava ili izrađuje svu navedenu dokumentaciju u poglavlju “Dokumentacija koju osigurava Izvođač radova”.

ix. Na svim ulaznim vratima trafostanice, SN postrojenja i trafo komora treba postaviti znakove upozorenja na opasnost od električnog udara.

x. Na ulaznim vratima agregatske stanice postaviti znakove upozorenja na opasnost od požara, opasnost od rotirajućih dijelova, opasnost od automatskog pokretanja i opasnost od vrućih tvari.

xi. Na svim ulaznim vratima postaviti oznake zabranjenog pristupa neovlaštenim osobama.

xii. Na ulaznim vratima agregatske stanice postaviti znakove obavezne zaštite sluha.

xiii. Na vratima trafo komora postaviti psihološku letvu.

xiv. Unutar postrojenja na podesnom i uočljivom mjestu treba postaviti jednopolnu shemu postrojenja, tablicu s pet pravila za siguran rad, te upute za pružanje prve pomoći i gašenje požara.

xv. Osigurati da srednjenaponska polja, srednjenaponski te niskonaponski izvodi budu opremljeni natpisnim pločicama prema projektu te da svi elementi postrojenja poslije otvaranja vrata imaju svoje funkcionalne oznake prema jednopolnim i strujnim shemama.

xvi. Osigurati da zaštitna oprema potrebna za primjenu zaštite na radu bude dostupna službi održavanja.

Izvođač će o svom trošku po završetku radova sve površine koje je koristio radi potrebe gradilišta vratiti u prvobitno stanje i dovesti do uporabne razine, u skladu s propisima za zaštitu međunarodnih graničnih prijelaza i dogovoru s Naručiteljem, prema vrsti prvobitne namjene te površine.

U osnovi radove treba izvesti prema projektu: elektroenergetsko postrojenje treba izvesti prema priloženim nacrtima, tehničkom opisu, specifikaciji opreme i materijala, ovim uvjetima i važećim tehničkim propisima i normama navedenim u ovom Projektu. Promjene u odnosu na projekt treba usuglasiti s projektantom i nadzornim organom te naznačiti u građevnom dnevniku što će nadzorni organ potvrditi.




31


Sve probleme u pogledu ugovorenih radova naručitelj će rješavati s izvođačem preko osoba ovlaštenih za vršenje nadzora.

Izvođač se obvezuje da će redovito upisivati u građevni dnevnik sve potrebite podatke koje je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za vršenje nadzora omogućiti svakodnevan uvid u građevni dnevnik.

Izvođač je dužan prilikom izvedbe obavljati zakonom propisana ispitivanja ugrađenog materijala i upisivati ih u dnevnik.

Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan sva nastala odstupanja od rješenja predviđenih projektom unijeti u projekt, a po završetku radova mora investitoru predati projekt stvarno izvedenog stanja.

Izvođač će osigurati čitavo vrijeme svakodnevno čišćenje svih nečistoća, pravilno deponiranje i odvoz materijala koji se tijekom izvođenja radova nanesu na površine koje su u funkciji prometa.

Elektroenergetska postrojenja i električna oprema u pogledu općih zahtjeva za njihovo identificiranje i označivanje, ploča s obavijestima i upozorenjima na električnu opasnost, postrojenja s kondenzatorima i oznaka za izlaze u nuždi, moraju se izvesti tako da budu jasno i nedvojbeno identificirani, odnosno označeni, radi sprečavanja pogrešnog rukovanja, ljudske pogreške, nesreća i dr. pri njihovoj uporabi, pogonu i održavanju skladno odredbama norme HRN HD 637 S1.

Dokumentacija koju osigurava Izvođač radova:

Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i pridržavati se nje kako slijedi:

i. Projekt organizacije izvođenje radova,

ii. Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu s obračunskim nacrtima ,

iii. Dokumentaciju kojom se dokazuje tražena kvaliteta radova i ugrađenog materijala i opreme. (potvrde o sukladnosti, atesti, uvjerenja certifikati, jamstveni listovi i sl.)

Nakon izgradnje građevine, a prije puštanja u pogon potrebno je provesti pregled, ispitivanja i mjerenja te o njima sastaviti slijedeće zapisnike i izvješća:

o Izvješće o funkcionalnom ispitivanju zaštite transformatora o Izvješće o funkcionalnom ispitivanju zaštite agregata o Izvješće o mjerenju otpora pogonskog i zaštitnog uzemljenja o Zapisnik o ispitivanju SN spojnog kabela za vezu transformator - SN sklopna aparatura. o Ispitivanje plašta SN kabela za vezu: energetski transformator - SN transformatorsko polje o Snimak uzemljivača TS. o Zapisnik o ispitivanju NN kabela za vezu transformator – NN postrojenje. o Izvješće o ispitivanju dielektrične čvrstoće transformatorske izolacije. o Izvješće o vizualnom pregledu postrojenja. o Izvješće o funkcionalnom ispitivanju postrojenja. o Izvješće o rezultatima mjerenja otpora izolacije vodiča u električnim instalacijama. o Izvješće o neprekinutosti zaštitnog vodiča i izjednačenja potencijala. o Izvješće o provjeri efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira




32


PREUZIMANJE OPREME

U tijeku izvođenja radova na ugradnji i održavanju elektroenergetskog postrojenja i električne opreme, a prije njihovoga preuzimanja, moraju se provesti pregledi i ispitivanja radi provjeravanja i potvrđivanja sukladnosti izvedenog elektroenergetskog postrojenja i ugrađene električne opreme sukladno odredbama ovoga Pravilnika, odredbama norme HRN HD 637 S1 i odredbama programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog odnosno izvedbenog projekta elektroenergetskog postrojenja građevine.

Prilikom isporuke opreme i materijala ugrađenih u TS proizvođač je dužan dostaviti potvrde o kvaliteti ugrađene opreme s kojima se dokazuje da je oprema izrađena i ispitana sukladno vrijedećim tehničkim propisima i normama Republike Hrvatske, odnosno drugim svjetski priznatim normama (DIN, VDE, IEC).

Test tvorničkog preuzimanja (FAT), test preuzimanja na gradilištu (SAT) i test nakon ugradnje na gradilištu (SIT) potrbeni su za NN, SN sklopnu opremu te dizel elektro agregate (DEA) predmetne rekonstrukcije transformatorske stanice.

Pojedini dijelovi, odnosno elementi postrojenja TS moraju imati potvrde o kvaliteti sukladno slijedećim propisima i normama:

a)Energetski transformator Izrađen i ispitan u skladu sa: o HRN EN 60076-1:2008 Energetski transformatori o HRI IEC/TR 60616 Označivanje stezaljki i izvoda energetskih transformatora o HRN HD 538.1 S1:2008 – Trofazni suhi distributivni transformatori 50 Hz, od 100 kVA do 2500 kVA

za najviši napon opreme koji ne prelazi 36 kV – 1. dio: Opći zahtjevi i zahtjevi za transformatore za najviši napon opreme koji ne prelazi 24 kV (HD 538.1 S1:1992+A1:1995)

o HRN HD 464 – Suhi energetski transformatori

b)Srednjenaponski sklopni blok izrađen i ispitan u skladu sa: o HRN EN 60694:2005 - Zajedničke odredbe normi za visokonaponsku sklopnu aparaturu o HRN EN 60071:2008 - Usklađivanje izolacije - 1. dio: Nazivi, definicije, načela i pravila o HRN EN 60529:2005 - Stupnjevi zaštite osigurani kućištima (IP-Code) o HRN EN 60265-1:2005 – Visokonaponske sklopke -1. dio: Sklopke za nazivne napone iznad 1 kV i

ispod 52 kV o IEC 60282-2, High voltage fuses – Part 2: Expulsion fuses o HRN EN 60255-3, Električni releji - 3. dio: Mjerni releji s jednom ulaznom veličinom s ovisnom ili

neovisnom vremenskom karakteristikom o IEC 62271-1:2007 - High-voltage switchgear and controlgear - Part 1: Common specifications o HRN EN 62271-100 - Visokonaponska sklopna aparatura -- 100. dio: Visokonaponski prekidači

izmjenične struje o HRN EN 62271-102:2005 - Visokonaponska sklopna aparatura - 102. dio: Visokonaponski

rastavljači i zemljospojnici izmjenične struje o HRN EN 62271-105 - Visokonaponska sklopna aparatura -- 105. dio: Sklopke s osiguračima

izmjenične struje o HRN EN 62271-200:2005 - Visokonaponska sklopna aparatura - 200. dio: Sklopna aparatura

izmjenične struje s metalnim plaštem za nazivne napone iznad 1 kV do uključujući 52 kV




33


o HRN EN 60376:2007 - Specifikacija tehničkog stupnja sumpornog heksafluorida za uporabu u električnoj opremi

o HRN EN 61243-5:2008 - Rad pod naponom – Indikatori napona -- 5. dio: Sustavi indikacije napona (VDS) (IEC 61243-5:1997, MOD; EN 61243-5:2001)

o HRN EN 50181:2008 - Utični tip provodnih izolatora iznad 1 kV do 36 kV i od 250 A do 1,25 kA za opremu različitu od transformatora punjenih tekućinom (EN 50181:1997)

o Bilten HEP br. 138 – Granska norma: N 012.06, Klasifikacijski broj 4.38/04

c)Niskonaponski sklopni blok Izrađen i ispitan u skladu sa:

o HRN EN 61439-1:2010 - Niskonaponski sklopni blokovi o HRN EN 60947-1:2005 - Niskonaponska sklopna aparatura - 1. dio: Opća pravila; o HRN EN 60071-1:2003 - Koordinacija izolacije - 1. dio: Definicije, načela i pravila; o HRN EN 60269-1:2002 - Niskonaponski osigurači - 1. dio: Opći zahtjevi; o HRN EN 60269-2:2002 - Niskonaponski osigurači - 2. dio: Dodatni zahtjevi za osigurače kojima

rukuju ovlaštene osobe;

d) Kabeli; Izrađeni i ispitan u skladu sa:

o HRN HD 620 S1:2001 – Distribucijski kabeli s brizganom izolacijom za nazivne napone od 3.6/6 (7,2)

kV do 20,8/36 (42) kV (HD 620 S1:1996) o HRN HD 620 S1:2001/A1:2007 – Distribucijski kabeli s ekstrudiranom izolacijom za nazivne napone

od 3,6/6 (7,2) kV do 20,8/36 (42) kV (HD 620 S1:1996/A1:2001) o HRN HD 620 S1:2001/A2:2007 – Distribucijski kabeli s ekstrudiranom izolacijom za nazivne napone

od 3,6/6 (7,2) kV do 20,8/36 (42) kV (HD 620 S1:1996/A2:2003) o HRN HD 620 S1:2001/A3:2008 – Distribucijski kabeli s ekstrudiranom izolacijom za nazivne napone

od 3,6/6 (7,2) kV do 20,8/36 (42) kV (HD 620 S1:1996/A3:2007) o HRN EN 62230:2008 – Električni kabeli – Metoda suhog prolaznog naponskog ispitivanja (IEC

62230:2006; EN 62230:2007)

e)Automatizacija, upravljanje i komunikacije

o HRN HD 546.3 S1:2008 – Oprema i sustavi daljinskog upravljanja: Sučelja (električne karakteristike)

(IEC 60870-3:1989; HD 546.3 S1:1991) o HRN EN 60834-1:2008 – Uređaji za prijenos signala zaštite u elektroenergetskom sustavu –

Svojstva i ispitivanje: Upravljački sustavi (IEC 60834-1:1999; EN 60834-1:1999) o HRN EN 61850-3:2008 – Komunikacijske mreže i sustavi u transformatorskim stanicama: Opći

zahtjevi (IEC 61850-3:2002; EN 61850-3:2002 o HRN EN 62381:2008, Sustavi automatizacije u procesnoj industriji – Test tvorničkog preuzimanja

(FAT), test preuzimanja na gradilištu (SAT) i test nakon ugradnje na gradilištu (SIT) o HRN EN 61508 niz, Funkcionalna sigurnost električnih/elektroničkih/programirljivih elektroničkih

sigurnosnih sustava




34


f) Sustavi pomoćnog izmjeničnog i istosmjernog napajanja

o HRN EN 62040-2:2008 – Energetski sustavi neprekidnog napajanja (UPS) – 2. dio: Zahtjevi za

elektromagnetsku kompatibilnost (IEC 62040-2:2005; EN 62040-2:2006) o HRN EN 62040-1-1:2004 – Energetski sustavi neprekidnog napajanja (UPS) – 1-1. dio: Opći zahtjevi

i zahtjevi na sigurnost za sustave neprekidnog napajanja koji se primjenjuju na mjestima dostupnim poslužitelju (IEC 62040-1-1:2002+Corr:2002; EN 62040-1-1:2003)

o HRN EN 61954:2008 – Energetska elektronika u sustavima prijenosa i raspodjele električne energije – Ispitivanje tiristorskih ventila za statičke kompenzatore jalove snage (IEC 61954:1999+am1:2003; EN 61954:1999+A1:2003)

o HRN EN 50171:2008 – Centralni sustavi napajanja (EN 50171:2001)

Napomena: Sva isporučena i ugrađena oprema, sukladno važećoj zakonskoj regulativi iz područja primjene ocjene sukladnosti, koja podliježe Pravilniku o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN 41/10), te Pravilniku o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 23/11), mora imati odgovarajuću Izjavu o sukladnosti. Izjava o sukladnosti mora biti izrađena i pravovaljano ovjerena od strane proizvođača/ovlaštenog dobavljača opreme. Navedena oprema mora biti označena potvrdbenim znakom (CE oznaka). Potrebno provesti završno ispitivanje koje se obavlja u tvornici u nazočnosti kupca, koji će na temelju rezultata tog ispitivanja prihvatiti ili odbiti robu (FAT ispitivanje).

ISPITIVANJA TIJEKOM I NAKON MONTAŽE

Sav materijal i oprema mora biti preuzeta, ispitana i ugrađena prema propisima i standardima koji osiguravaju kvalitetu ugrađenih elemenata.

Specifikacija radova na godišnjem DEA:

o Pregled i servis diesel motora: - vizuelni pregled agregata - zamjena ulja u diesel motoru - zamjena rashladne tekućine u sistemu hlađenja – za motore s vodenim hlađenjem (svake 2 godine) - zamjena filtera ulja i goriva - podešavanje zračnosti ventila - kontrola i pritezanje cijevi za dovod goriva na ubrizgačima - pregled i podešavanje klinastih remena za pogon ventilatora - pregled i pritezanje svih gumenih spojeva - pregled i čišćenje ili zamjena filtera zraka - kontrola i pregled elektropokretača (četkice, kolektor itd.) - kontrola rada elektromotorne i ručne pumpe za gorivo i davača nivoa na spremniku goriva

o Pregled i servis generatora: - pregled elastične spojke između diesel motora i generatora - pregled i po potrebi zamjena četkica generatora ili kontrola rotirajućeg ispravljača - poliranje kliznih prstenova - podmazivanje ležajeva

o Pregled i servis rasklopnog ormara s pripadajućom upravljačkom automatikom: - pregled i ispitivanje funkcionalnosti svih mjernih podsklopova - kontrola rada ventilatora prostorije i pokretnih žaluzina na sistemu dovoda i odvoda zraka - ispitivanje funkcionalnosti upravljačke automatike u svim režimima rada - simuliranje i ispitivanje svih vitalnih alarma - ispitivanje pod raspoloživim opterećenjem u trajanju 1 sat.

Transformatori

i. Namot primara




35


Provjeriti da li je primarni namot spojen za pogonski napon u predmetnoj trafostanici. Na transformatoru staviti upozoravajuću pločicu za koji je napon primarni namot transformatora spojen.

ii. Dielektrična čvrstoća

Po završetku montaže transformatora ispitati dielektričnu čvrstoću namota transformatora međusobno i prema zemlji, te napraviti izvješće o ispitivanju.

iii. Termička zaštita namota

Izvršiti podešenje termičke zaštite transformatora tako da se na zaštitnom termičkom releju udese vrijednosti alarma i vrijednosti isklopa SN prekidača kao posljedica prekomjerne temperature namota. Za klasu F maksimalne vrijednosti udešenja su alarm na 80°C a isklop na 100°C, odnosno uvažiti preporuku proizvođača za vrijednosti temperature.

Niskonaponsko i visokonaponsko sklopno postrojenje

i. Vizualna provjera

Provjera stanja opreme vizualnim putem te provjera nazivnih veličina ugrađene opreme i usuglašavanje s projektiranim veličinama.

ii. Provjera vijčanih spojeva sabirnica i vodiča

Provjera svih spojeva sabirnica i vodiča na mjestima spajanja s električnim aparatima i uređajima kako za energetske tako i za pomoćne strujne krugove.

iii. Mjerenje pada napona na kontaktima prekidača

Mjerenje pada napona na glavnim noževima odvodnog prekidača u NN postrojenju, pri nazivnoj struji s ciljem kontrole zagrijavanja istih. Mjerenje pada napona na kontaktima SN prekidača

iv. Podešavanje zaštite

Funkcionalna ispitivanja

o Funkcionalna provjera pomoćnih strujnih krugova upravljanja o Funkcionalna provjera blokade paralelnog rada transformatora o Funkcionalna provjera pomoćnih strujnih krugova signalizacije

Kabeli

Po završetku ugradbe, a prije stavljanja u uporabu električna instalacija se mora provjeriti:

o Mjerenje otpora izolacije svih vodiča energetskih i signalnih kabela nakon njihovog polaganja. o Mjerenje otpora kruga struje greške - zaštita od indirektnog dodira o Mjerenje otpora krugova struje greške za slučajeve kratkih spojeva i dozemnih spojeva s ciljem

provjere ispravnosti projektom odabrane zaštite i galvanske neprekinutosti zaštitnog vodiča. o Provjera spojeva o Provjera svih spojeva energetskih i signalnih kabela o Mjerenje otpora izolacije




36


Ostalo

o Ispitivanje povezanosti metalnih masa o Mjerenje otpora uzemljenja o Ispitivanje kakvoće sustava zaštite od udara munje o Funkcionalno ispitivanje isključenja napajanja o Ispitivanje intenziteta opće rasvjete o Funkcionalno ispitivanje i ispitivanje intenziteta nužne rasvjete o Ispitivanja telekomunikacijske instalacije

SIGURNOST OSOBLJA

Posebni zahtjevi za sigurnost osoblja za vrijeme ugradnje, pogona i održavanja električne opreme moraju se ispuniti sukladno odredbama norme HRN HD 637 S1 i HRN EN 50110-1 s obzirom na:

o upute za transport, skladištenje, ugradnju, pogon i održavanje električne opreme, o osiguranje posebnih alata potrebnih za pogon, održavanje i ispitivanje električne opreme, o postupke za sigurnost i zdravlje pri radu koji su potrebni s obzirom na specifične uvjete pri uporabi

električne opreme, o mjere za sigurno uzemljivanje električne opreme.

Elektroenergetsko postrojenje mora biti izvedeno tako da su ispunjeni zahtjevi za sigurnost uporabe i pogona elektroenergetskog postrojenja i zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja pri radu sa elektroenergetskim postrojenjem, na elektroenergetskom postrojenju i u blizini elektroenergetskog postrojenja sukladno zahtjevima važećeg propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s električnom energijom, te odredbama norma HRN HD 637 S1 i HRN EN 50110-1.

ODRŽAVANJE TS

U nakani zadržavanja postignute kakvoće investitor je obvezatan izraditi i provoditi program održavanja građevine tijekom njenog korištenja.

Prilikom izrade programa održavanja treba poštovati uputa proizvođača opreme te zahtjeve tehničkih propisa i normi koji definiraju određene obveze investitora u pogledu periodičnosti i opsega pregleda, servisa, ispitivanja i mjerenja.

Tijekom redovnog održavanja treba provesti kontrolu:

o pouzdanosti - jednom godišnje, o mehaničke otpornosti - jednom u dvije godine, o sigurnosti u slučaju požara - dva puta u tijeku godine, o antikorozivne zaštite - jednom godišnje.

Najmanje dva puta godišnje treba izvršiti funkcionalno ispitivanje cijelog postrojenja te izvršiti popravak ili zamjenu neispravnih dijelova ili uređaja. Također treba vršiti i preventivni servisni pregled postrojenja i poduzeti mjere za otklanjanje uočenih grešaka i nedostataka.




37


II. GRAFIČKI PRIKAZI

SADRŽAJ:

1. SITUACIJSKI PRIKAZ – SN KABELSKI RAZVOD M: 1:4000

2. BLOK SHEMA - ENERGETSKI RAZVOD POSTOJEĆE STANJE

3. BLOK SHEMA - ENERGETSKI RAZVOD PLANIRANO STANJE

4. TRANSFORMATORSKA STANICA TS2 –TLOCRT M: 1:250

5. TRANSFORMATORSKA STANICA TS2 – RASPORED OPREME M: 1:250

6. TRANSFORMATORSKA STANICA TS3 – TLOCRT M: 1:250


zraČna luka dubrovnik razvoj naziv/naslov

Documents