zorandjindjic-etika odgovornosti 1a
DESCRIPTION
filozofija Zorana DjindjicaTRANSCRIPT
-
Filo
zof,
istor
ija i
dru
tvo
u kr
izi
1
Br. 2
5Bi
blio
teka
SVED
O
AN
STV
A
ZO
RA
N
IN
I: E
TIK
A
OD
GO
VO
RN
OST
I zb
orni
k ra
dova
U
redi
la i
Uvo
d na
pisa
la
dr L
atin
ka P
erov
i B
eogr
ad20
06.
Filo
zof,
istor
ija i
dru
tvo
u kr
izi
3
ZOR
AN
IN
I
: ETI
KA
O
DG
OV
OR
NO
STI
zbor
nik
rado
va
-
Filo
zof,
istor
ija i
dru
tvo
u kr
izi
5 Sa
dra
j:
Latin
ka P
erov
i
UV
OD
: ZO
RA
N
IN
I I
SRPS
KO
DR
UT
VO
.....
......
......
......
......
. 9
I
O o
vom
Zbo
rnik
u ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
9
1. R
azlo
zi ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
9
2.
Izvo
ri ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
. 14
II
ivot
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.. 17
1. R
azdo
blje
radi
kaln
e le
vice
. Dol
azak
u B
eogr
ad ..
......
......
.. 18
2.
ivot
no i
inte
lekt
ualn
o sa
zrev
anje
. Odl
azak
u N
ema
ku ..
. 24
3. Iz
me
u na
uke
i pol
itike
. Pov
rata
k u
zem
lju ..
......
......
......
...
31
4.
Pos
tkom
unis
tika
stva
rnos
t. Tr
agan
je z
a al
tern
ativ
ama
....
38
5.
Pro
men
e. P
olaz
ite
, cilj
evi i
sred
stva
.....
......
......
......
......
....
50
I
II S
mrt
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
58
1. Is
torij
ska
pers
pekt
iva
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
58
2.
Pol
itik
i kon
teks
t ....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
60
Olg
a M
anoj
lovi
Pi
ntar
FI
LOZO
F, IS
TOR
IJA
I D
RU
TV
O U
KR
IZI .
......
......
......
......
......
......
75
-
Sim
bol r
efor
mat
ora
u Sr
biji
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.....
75
-
"Tira
nija
pro
los
ti" ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.....
78
-
Pol
itika
, mor
al, i
deol
ogije
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
82
-
''Ono
to
u o
veku
izaz
iva
vrto
glav
icu
lei
van
kom
pete
ncije
f
ilozo
fije''
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
....
85
Rola
nd K
oh
ZOR
AN
U
IN
IU
U
AST
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
..
91
Irin
g Fe
er
SE
AN
JE N
A JE
DN
OG
HR
AB
RO
G F
ILO
ZOFA
.....
......
......
......
......
93
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
7
Sonj
a Bi
serk
o ZO
RA
N
IN
I I
HA
KI T
RIB
UN
AL
......
......
......
......
......
......
......
...
22
3
- O
dnos
pre
ma
zlo
inim
a pr
e 5.
okt
obra
200
0. g
odin
e ...
......
......
.....
224
-
Odn
os p
rem
a H
agu
posl
e 5.
okt
obra
200
0. g
odin
e ...
......
......
......
...
226
-
Kon
tradi
ktor
ne iz
jave
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
228
-
Kup
ovan
je v
rem
ena
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.....
231
-
Tra
nsfe
r Milo
evi
a u
Hag
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
. 23
3
- P
osle
dice
Milo
evi
evo
g tra
nsfe
ra u
Hag
.....
......
......
......
......
......
...
237
-
Ref
orm
e i H
ag ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
24
3
Izab
ela
Kis
i i
Kse
nija
Laz
ovi
M
EDIJ
SKA
SLI
KA
ZO
RA
NA
IN
I
A ..
......
......
......
......
......
......
.....
249
-
Uvo
d ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.. 25
0
- M
edijs
ka sl
ika
Zora
na
ini
a
odr
az su
koba
dve
Srb
ije ..
......
...
253
-
Rel
ativ
izac
ija z
loi
na ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
. 25
6
- "
Zora
n
ini
, n
ervo
zni k
apo
od S
rbije
" ...
......
......
......
......
......
.....
258
-
Od
koru
mpi
rano
g i k
rimin
alno
g po
liti
ara
do u
bice
.....
......
......
....
263
-
Opt
ube
za
krim
inal
ja
vna
pism
a m
afije
.....
......
......
......
......
......
. 26
7
- P
obun
a C
rven
ih b
eret
ki
star
a m
atric
a ...
......
......
......
......
......
......
.. 27
7
Velim
ir
urgu
s Kaz
imir
U
M L
AI
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
287
1
. Ko
je p
opul
arni
ji? ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.....
289
2
. Obl
ikov
anje
javn
osti
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.. 29
0
3. S
tvar
anje
um
a ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.. 29
6
4. G
azda
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
...
298
5
. Rad
na
kom
unik
aciji
sa ja
vno
u ..
......
......
......
......
......
......
......
.....
299
6
. "N
jego
vi"
ljudi
.....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
30
1
7. D
ve sa
hran
e ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
. 30
4
8. O
uva
nje
iden
titet
a ...
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.. 30
5
- P
riloz
i ....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
.....
307
Mar
ijana
Obr
adov
i
SUD
SKI P
RO
CES
OPT
UE
NIM
A Z
A U
BIS
TVO
PR
EMIJ
ERA
ZO
RA
NA
IN
I
A ..
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
......
..
327
-
Prit
isci
na
sud,
tui
oca
i pre
dsed
nika
ve
a ...
......
......
......
......
......
...
331
-
Gla
vni p
retre
s i ''o
ko n
jega
'' ....
......
......
......
......
......
......
......
......
......
. 34
5
-
Filo
zof,
istor
ija i
dru
tvo
u kr
izi
9
Latin
ka P
erov
i
UV
OD
Z
OR
AN
IN
I
I SR
PSK
O D
RU
TV
O
Po
navl
jam
sam
seb
i da
osi
m o
ve A
vlije
im
a i
drug
og i
dru
gai
jeg
svije
ta,
da o
vo n
ije s
ve,
i ni
je
zauv
ijek.
I tr
udim
se
da to
ne
zabo
ravi
m i
da o
stan
em
kod
te m
isli.
Iv
o A
ndri
, Pro
klet
a av
lija
...op
isiv
ati o
no
to s
e vi
di, t
o jo
id
e; a
li vi
deti
ono
to
treb
a da
se o
pie
, to
je o
no t
o je
tek
o...
Li
sjen
Fev
r (Lu
cien
Feb
vre)
, Bor
ba za
isto
riju
I O
OV
OM
ZB
OR
NIK
U
1.
Raz
lozi
M
eu
auto
rima
ve
obim
ne li
tera
ture
o Z
oran
u
ini
u1 i
ma
onih
ko-
ji sm
atra
ju d
a je
nje
ga v
e n
jego
v tra
gin
i kra
j u
bist
vo u
pun
oj s
nazi
i u
jedi
nstv
enoj
ulo
zi
ui
nio
milj
enik
om is
torij
e: "
Ubi
jeni
vo
i ula
ze u
nez
a-
1 V
id. u
ovo
m Z
born
iku:
Dob
rilo
Ara
nito
vi,
"B
iblio
graf
ija Z
oran
a
ini
a 5
. Lite
-ra
tura
o Z
oran
u
ini
u".
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
11
je "
govo
ri m
nogo
(i)
o sr
psko
j jav
nost
i i o
ita
vom
srp
skom
dru
tvu
"5. A
be
z sp
rem
nost
i sr
psko
g dr
utv
a, p
re s
vega
nje
gove
int
elek
tual
ne e
lite,
da
post
avi p
itanj
e z
ato
je p
osle
in
ia
tam
o gd
e je
bilo
i pr
e nj
ega6
sr
psko
dr
utv
o ne
e m
oi d
a ra
zve
e v
or u
koj
i se
tim u
bist
vom
uve
zalo
, isb
risav
-i
gra
nicu
izm
eu
polit
ike
i zl
oin
a. T
o je
st:
da l
i je
Srb
ija p
osle
Zor
ana
in
ia
ona
Srb
ija z
a i
ji je
ops
tana
k, k
ao u
slov
, ozn
aen
o i i
zvr
eno
nje-
govo
ubi
stvo
? Za
koj
u su
Srb
iju p
oliti
ka
mis
ao i
konc
epci
ja p
ostk
omun
i-st
iko
g ra
zvoj
a Sr
bije
ubi
jeno
g pr
emije
ra p
reds
tavl
jali
izda
ju?
Zat
o je
on
ubije
n? Odg
ovor
i na
ova
pita
nja
zaht
evaj
u, d
akak
o, a
naliz
u pi
sano
g de
la Z
o-ra
na
ini
a, a
li i r
ekon
stru
kciju
nje
govo
g i
vota
i po
liti
kog
rada
, kao
i st
udiju
nje
gove
lin
osti,
o k
ojoj
je iz
ree
no to
liko
mno
go p
rotiv
ren
ih su
do-
va i
napr
avlje
no n
e m
anje
kon
stru
kata
ispu
njen
ih re
sant
iman
om. U
opt
e, iz
-ra
eno
je
mno
go v
ee
inte
reso
vanj
e za
li
nost
i k
arak
ter
Zora
na
ini
a,
nego
za
njeg
ovu
mis
ao i
njen
ui
nak.
Pro
uav
anje
poj
ave
Zora
na
ini
a i
njeg
ove
sudb
ine,
me
utim
, pre
dsta
vlja
ju s
peci
finu
son
du u
srp
sko
dru
tvo,
u
njeg
ovo
isto
rijsk
o na
sle
e i u
nje
govu
nep
osre
dnu
pro
lost
. U
z Jo
vana
Ris
tia,
Sto
jana
Nov
akov
ia,
Mila
na P
iroa
nca,
Milo
vana
M
ilova
novi
a i
, ak
o se
sm
e re
i,
Mar
ka N
ikez
ia,
Zor
an
ini
sp
ada
u na
jtem
eljn
ije o
braz
ovan
e po
liti
ke lj
ude
u m
oder
noj i
stor
iji S
rbije
: sva
ki o
d nj
ih im
a za
to p
otvr
du u
svo
m d
elu
izva
n po
litik
e. U
isto
vre
me,
Zor
an
in-
i
je m
oder
an in
tele
ktua
lac
sa v
ode
om u
logo
m u
pos
tkom
unis
tiko
m ra
z-do
blju
Srb
ije. P
ut o
d fil
ozof
a do
pol
itia
ra, i
od
polit
iar
a do
dr
avni
ka n
ig-
de n
ije u
obi
ajen
, a u
Srb
iji je
aps
olut
no je
dins
tven
. Ako
je p
rvo
podr
azu-
mev
alo
rez7
, za
drug
o8 je
bila
pot
rebn
a ev
oluc
ija, s
azre
vanj
e, d
ar k
oji s
e ne
ot
kriv
a na
prv
i pog
led.
A
kad
a je
jedn
om v
e u
ao
u po
litik
u, t
a je
za
Zora
na
ini
a z
nai
-la
pol
itika
? Po
Max
u W
eber
u po
stoj
e dv
a na
ina
bav
ljenj
a po
litik
om:
ivet
i "z
a" p
oliti
ku, i
li "o
d" p
oliti
ke. "
Ona
j", k
ae
Web
er, "
koji
ivi
'za'
polit
iku,
od
nje
stv
ara,
u n
ajbo
ljem
sm
islu
izra
za, '
cilj
svog
a i
vota
', bi
lo z
ato
jer n
a-
5 V
id. u
ovo
m Z
born
iku:
Vla
dim
ir G
ligor
ov, "
Rat
nici
i trg
ovci
, pra
gmat
izam
i le
gali-
zam
".
6 Ist
o.
7 V
id. V
esna
Pe
i, "
Akt
ueln
ost f
ilozo
fije
Zora
na
ini
a",
Filo
zofij
a i d
rut
vo, b
r. X
XII
XX
III,
Beo
grad
, 200
3; u
ovo
m Z
born
iku:
Dun
ja M
eli
, "
Filo
zofs
ka ra
dozn
alos
t Zo-
rana
in
ia
".
8 V
id.
u ov
om Z
born
iku:
Vla
dim
ir G
oati,
"O
d po
liti
ara
do d
rav
nika
. in
ie
vo
shva
tanj
e pa
rtije
".
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
13
Stef
anov
i K
arad
i"
12.
Posl
e 18
0 go
dina
, sr
pski
pre
mije
r Zo
ran
in
i
post
hum
no je
dob
io p
rizna
nje
za "
svoj
e is
torij
ske
zasl
uge
u po
kret
u za
gra
-a
nska
pra
va i
za d
emok
ratiz
aciju
Srb
ije, z
a sv
oj is
takn
uti d
oprin
os s
avla
-da
vanj
u po
sled
ica
dikt
atur
e i
uvan
je lj
udsk
ih p
rava
kao
i za
gra
dnju
nov
ih
mos
tova
izm
eu
evro
pski
h na
roda
"13 .
U is
to v
rem
e, u
pril
og s
tano
vit
u o
preu
ranj
enos
ti Zb
orni
ka o
Zor
anu
in
iu
u S
rbiji
, nav
oen
a su
dva
razl
oga:
ods
ustv
o di
stan
ce i
opas
nost
od
stva
ranj
a no
vog
mita
. Nem
a su
mnj
e, r
ad n
a Zb
orni
ku je
pot
vrdi
o va
nos
t di
stan
ce. D
oga
aji s
u jo
u
prev
iranj
u i d
alek
o su
od
kris
taliz
acije
. Ve
ina
ues
nika
je
iva
i jo
akt
ivna
u p
oliti
kom
iv
otu.
Mno
gi o
d nj
ih n
e bi
el
eli
da b
udu
citir
ani,
jer n
isu
sigu
rni k
ako
bi o
no t
o su
rekl
i ili
uin
ili m
oglo
iz-
gled
ati u
sve
tlu
ini
evo
g tra
gin
og k
raja
. Vre
me,
zai
sta,
nije
ispr
alo
zbi-
vanj
a od
ono
ga
to je
u n
jima
bilo
efe
mer
no i
indu
kova
no, i
jo
nije
stig
lo
da n
a sv
om g
usto
m re
etu
ost
avi s
amo
njih
ovu
sut
inu.
Ali,
ono
nik
ad n
i ne
pres
taje
to d
a i
ni. S
ean
ja s
u ne
pouz
dana
i ne
sves
no p
rera
ena
nak
nadn
im
isku
stvo
m. I
stra
iva
nja
savr
emen
ika
net
o su
dru
go: o
na n
epon
ovlji
vo r
e-fle
ktuj
u du
h vr
emen
a. R
azum
e se
, ona
ne
mog
u bi
ti de
finiti
vna,
jer d
alja
is-
trai
vanj
a ot
kriv
aju
nove
in
jeni
ce, a
i is
torij
ska
pers
pekt
iva
se m
enja
. Dis
-ta
nca
je, m
eut
im,
esto
bila
izgo
vor z
a za
bora
v ko
ji i p
oin
je s
a ra
vnod
u-
no
u pr
ema
stva
rnos
ti ko
ja
e te
k po
stat
i pro
los
t. Is
torij
a ni
je d
epo
u ko
ji se
odl
au
poja
ve i
doga
aji,
da
bi ih
jedn
om, i
spra
nje
ne o
d lju
dsko
g sa
dr-
aja
, pot
omci
sta
vili
pred
pos
ledn
ju in
stan
cu. S
avre
men
ici s
u od
govo
rni z
a sv
oje
vrem
e. S
veje
dno
da li
su
u nj
emu
aktiv
ni il
i pas
ivni
: sva
ki
ovek
ima
sam
o je
dan
ivo
t. U
nar
odu
iju
isto
rijsk
u sv
est o
dre
uju
mito
vi o
sla
vi i
veli
ini s
red-
njov
ekov
ne d
rav
e i o
por
azu
na K
osov
u 13
89, s
trah
od jo
je
dnog
mita
iz-
nena
uju
e je
raci
onal
an. A
li, u
slu
aju
Zora
na
ini
a u
pita
nju
je b
ojaz
an
od st
vara
nja
pozi
tivno
g m
ita (f
ilozo
f, m
oder
an in
tele
ktua
lac,
refo
rmat
or, z
a-pa
dnja
k).
U i
sto
vrem
e, d
ugo
je s
tvar
an n
egat
ivan
mit
(izda
jnik
, maf
ija,
krim
inal
ac),
odno
sno,
pot
pisn
ik D
ekla
raci
je o
Srb
ima
kao
najv
eim
rtv
a-m
a u
Jugo
slav
iji u
XX
vek
u, s
agov
orni
k R
adov
ana
Kar
adi
a n
a Pa
lam
a
12
Gab
riela
Sch
uber
t / G
abrij
ela
ube
rt, "
Neu
e B
rck
en n
ach
Serb
ien"
/ "N
ovi m
o-st
ovi p
rem
a Sr
biji"
, Ist
o, st
r. 86
, 91.
13
Ulri
ch-Z
wie
ner-
Stift
ung
fr
Inte
rnat
iona
le V
erst
ndi
gung
und
Men
sche
nrec
hte
Col
egiu
m E
urop
aeum
Jene
nse
UR
KU
ND
E H
err M
inis
terp
rsi
dent
Dr Z
oran
in
i
/ Fon
da-
cija
Ulri
ha C
vine
ra z
a m
eun
arod
no ra
zum
evan
je i
ljuds
ka p
rava
Col
egiu
m E
urop
aeum
Je-
nens
e
POV
ELJA
Gos
podi
nu D
r Zor
anu
in
iu
, Pre
dsed
niku
vla
de R
epub
like
Srbi
je, I
sto,
st
r. 19
, 21.
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
15
danj
a, k
ompi
laci
je?"
18 O
dnos
no, d
a li
savr
emen
ici t
rae
odg
ovor
na
pita
nja:
ka
ko je
u S
rbiji
bilo
mog
ue
jo
jedn
o po
liti
ko u
bist
vo, i
ko
je u
isto
rij-
skom
sm
islu
bio
ov
ek k
oji j
e ub
ijen
na p
rela
sku
iz X
X u
XX
I vek
? Sa
vre-
men
ici u
vek
mog
u re
i d
a im
, osi
m d
ista
nce,
za
odgo
vor n
a ta
pita
nja
nedo
-st
aju
i iz
vori.
U k
onkr
etno
m s
lua
ju, g
raa
o d
elov
anju
opo
zici
je, D
emo-
krat
ske
stra
nke,
Vla
de Z
oran
a
ini
a, i
zvor
i di
plom
atsk
e pr
oven
ijenc
ije,
lina
kor
espo
nden
cija
. "Is
torij
a se
", p
isao
je, m
eut
im, L
ucie
n Fe
bvre
, "ne
-su
mnj
ivo
prav
i uz
pom
o p
isan
ih d
okum
enat
a. K
ad ih
ima.
Ali,
ona
mo
e da
se
prav
i, on
a m
ora
da s
e pr
avi i
bez
pis
anih
dok
umen
ata
ako
ih n
ema.
"19
U s
lua
ju Z
oran
a
ini
a d
oga
a se
obr
nuto
: ist
orija
se
prav
i i m
imo
doku
-m
enat
a ko
jih im
a.
Vi
e
ini
evi
h sa
radn
ika
u ra
znim
razd
oblji
ma
napi
salo
je m
emoa
re
u ko
jima
saop
tav
aju
svoj
e ut
iske
o n
jem
u, p
repr
iav
aju
razg
ovor
e sa
njim
, al
i ne
citir
aju
njeg
ovo
pisa
no d
elo.
I u
knjig
ama
drug
e vr
ste
"ve
dug
o (s
e)
oko
Zora
na
ini
a p
rave
naj
razl
iiti
je k
onst
rukc
ije i
inte
rpre
taci
je n
jego
-vi
h id
eja
i po
liti
kog
delo
vanj
a u
kojim
a se
pol
ako
gubi
nje
gova
re
".20
Ta
nije
, nje
gova
mis
ao o
dlaz
i u d
rugi
pla
n.
Aut
ori
prilo
ga u
ovo
m Z
born
iku
pol
i su
od
pisa
nog
dela
Zor
ana
in
ia
. To
je iz
vor
prvo
g re
da i
kao
taka
v ne
zaob
ilaza
n. Z
a pr
oua
vanj
e in
tele
ktua
lnog
razv
oja
Zora
na
ini
a, n
jego
ve fi
lozo
fske
i po
liti
ke m
isli,
od
nosa
filo
zofa
i p
oliti
ara
u n
jem
u, n
jego
vo p
isan
o de
lo j
e i
jedi
nstv
en
isto
rijsk
i izv
or.
Do
ovog
Zbo
rnik
a, m
eut
im, n
ije p
osto
jao
prec
izan
uvi
d ni
u o
bim
ni
u ka
rakt
er p
isan
og d
ela
Zora
na
ini
a.21
Svo
j prv
i rad
, skr
aen
u ve
rziju
di
plom
skog
rad
a, o
bjav
io j
e ka
o dv
ades
ete
tvor
ogod
inj
ak.22
U m
euv
re-
men
u, z
a ne
puni
h tri
dese
t god
ina
kolik
o je
pro
tekl
o do
nje
govo
g ub
istv
a, z
a is
trai
vae
koj
i su
bili
savr
emen
ici n
jego
vog
izuz
etno
din
ami
nog
i riz
ino
g po
liti
kog
rada
, u to
ku
itave
pol
ovin
e ov
og p
erio
da, n
asta
lo je
del
o iz
nena
-u
jue
zna
ajn
og o
bim
a: 2
52 n
aslo
va (
241
na s
rpsk
om i
11 n
a ne
ma
kom
je
ziku
). U
ist
o vr
eme,
del
o ra
znov
rsno
u
anro
vsko
m s
mis
lu,
slo
eno
po
18
Lis
jen
Fevr
, Bor
ba z
a is
tori
ju. P
rired
ila D
ubra
vka
Stoj
anov
i, B
eogr
ad, 2
004,
str.
38
. 19
Isto
, str.
86.
20
Ves
na M
ali
i, "
Uvo
dna
re"
u: Z
oran
in
i
Sa
n o
Srbi
ji...,
str.
7.
21 V
id. u
ovo
m Z
born
iku:
Dob
rilo
Ara
nito
vi,
"B
iblio
graf
ija Z
oran
a
ini
a".
22
Zor
an
ini
, "
Kar
l Kor
prob
lem
i jed
ne re
cepc
ije m
arks
izm
a", G
ledi
ta,
br.
9,
Beo
grad
, 197
6.
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
17
smat
rao
bitn
im, a
to
su o
ni k
od n
jega
ose
tili k
ao n
ovo,
pom
enut
i izb
ori t
ek-
stov
a su
ocr
tali
Zora
na
ini
a k
ao p
oliti
kog
mis
lioca
. Taj
zak
ljua
k je
im
plic
itan
i u p
riloz
ima
u ov
om Z
born
iku,
nar
oito
u o
nim
iji
su
auto
ri pi
-sa
no d
elo
Zora
na
ini
a p
roi
tali
u ce
lini.
Zadr
ava
jui
opr
ez p
rem
a de
fi-ni
tivni
m s
udov
ima,
oni
sm
atra
ju d
a im
aju
prav
o na
jeda
n za
klju
ak:
pis
ano
delo
Zor
ana
in
ia
zas
luu
je k
riti
ko i
zdan
je.
Ne
sam
o ka
o du
g pr
ema
njem
u li
no, v
e k
ao m
isao
ni k
orpu
s ne
opho
dan
u pr
oua
vanj
u je
dnog
od
najte
ih
razd
oblja
u is
torij
i Srb
ije m
oder
nog
doba
.
II
IV
OT
Red
ovi k
oji s
lede
nis
u vi
e o
d po
kua
ja d
a se
naz
nae
gla
vna
razd
o-bl
ja u
iv
otu
Zora
na
ini
a i
skic
ira o
kvir
koji
ispu
njav
aju
prilo
zi u
ovo
m
Zbor
niku
. Zo
ran
in
i
je sr
etao
veo
ma
razl
iite
ljud
e: o
d on
ih k
oji s
u pr
ipad
ali
sam
om in
tele
ktua
lnom
vrh
u do
oni
h ko
ji su
prip
adal
i sve
tu
iroke
soc
ijaln
e m
argi
ne i
podz
emlju
. Opi
san
kao
uzdr
an,
ak
pom
alo
hlad
an, Z
oran
in
-i
je
bio
veo
ma
rado
znao
ov
ek. Z
anim
ale
su g
a ne
sam
o kn
jige
nego
i lju
-di
: "N
ajja
i u
tisak
ost
avlja
[...]
kad
ne
govo
ri o
ljudi
ma
nego
sa
ljudi
ma.
"27
Mno
gi o
d lju
di k
oje
je Z
oran
in
i
sret
ao sa
opt
avaj
u da
nas s
voje
utis
ke o
nj
emu.
To
je u
redu
, sve
dok
poj
edin
ano
isku
stvo
ne
pret
endu
je n
a ce
linu,
na
bio
graf
isan
je, p
rem
a ko
me
bi, k
ad s
e sv
e sa
bere
, i
ini
ev
biog
raf
taj
njeg
ov "
ivo
t iv
eo b
olje
"28 .
Isto
va
i i z
a is
trai
vaa
iv
ota
i rad
a Zo
rana
ini
a.
Kad
ost
ane
nasa
mo
sa n
jego
vim
pis
anim
del
om, i
stra
iva
os
eti
razl
iku
izm
eu
isku
stva
koj
e je
imao
istra
uju
i
ivot
i ra
d li
nost
i sa
koji-
ma
nije
del
io v
rem
e, s
a je
dne
stra
ne, i
isku
stva
u is
trai
vanj
u is
torij
ske
li-
nost
i iji
je s
avre
men
ik b
io, a
koj
u je
nad
ive
o, s
a dr
uge.
Tad
a m
u pa
daju
na
pam
et re
i P
aula
Ost
era:
"K
ada
sam
po
inja
o, m
islio
sam
kak
o e
sve
ii
spon
tano
, u je
dnom
dah
u, k
ao u
tran
su. M
oja
potre
ba z
a pi
sanj
em b
ila je
ta-
Ra
i, S
laa
na M
aksi
mov
i, B
eogr
ad, 2
004;
Zor
an
ini
, S
an o
Srb
iji. P
rired
ila V
esna
Ma-
lii
. Beo
grad
, 200
4.
27 E
rnst
Kel
er (
Kh
ler)
, "
ini
o
svoj
oj p
oliti
ci. S
a Is
toka
na
Zapa
d", E
kono
mis
t, B
eogr
ad, 1
3. ju
n 20
05.
28 V
id. M
irosl
av K
arau
lac,
And
rie
ve k
ule
i gra
dovi
, Nov
i Sad
, 200
6, st
r. 10
9.
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
19
utic
aja
"vi
ezna
nos
ti am
bije
nta,
bog
atih
saz
vuj
a, to
nova
i bo
ja, k
akav
je
nudi
la B
osna
?"33
Po
rodi
ca n
ije m
ogla
ni d
a po
dsta
kne
ni d
a za
dovo
lji in
tele
ktua
lnu
ra-
dozn
alos
t mla
dog
in
ia
.34 A
li su
nje
govi
rod
itelji
, Mila
i D
rago
mir,
po-
kazi
vali
razu
mev
anje
za
njeg
ovo
rano
izra
eno
bun
tovn
itv
o.35
U k
ome
se
ve
nazi
re p
itanj
e sl
obod
e ko
je D
unja
Mel
i
u ov
om Z
born
iku
ozna
ava
ka
o tra
jno
in
ie
vo p
itanj
e.
Posl
e o
evog
pen
zion
isan
ja,
1967
. go
dine
,
ini
je
do
ao u
Beo
-gr
ad. U
IX g
imna
ziji,
na
Nov
om B
eogr
adu,
zav
rio
je sr
ednj
u k
olu.
Iz st
ra-
ha d
a se
suv
ie
ne r
adik
aliz
uje,
ota
c je
el
eo d
a nj
egov
sin
stu
dira
ne
to
prak
tino
g
rae
vina
rstv
o. O
n je
, pak
, neu
spe
no p
oku
ao d
a se
upi
e n
a Fa
kulte
t dra
msk
ih u
met
nost
i i st
udira
rei
ju, z
anim
alo
ga je
istra
iva
ko
no-
vina
rstv
o, a
zav
rio
je k
ao st
uden
t is
te fi
lozo
fije.
St
upan
je n
a Fi
lozo
fski
fak
ulte
t U
nive
rzite
ta u
Beo
grad
u, o
ktob
ra
1971
. god
ine,
Zor
an
ini
je
smat
rao
prvo
m v
ano
m p
rekr
etni
com
u sv
om
ivo
tu. P
red
njim
se
otvo
rio n
ovi s
vet:
pred
avan
ja, d
ebat
e, k
njig
e. T
u je
na-
ao
pods
ticaj
e i z
a po
liti
ki a
nga
man
. N
a Fi
lozo
fsko
m fa
kulte
tu jo
je
sve
pod
sea
lo n
a st
uden
tsku
pob
unu
1968
. god
ine:
nei
zbris
ane
revo
luci
onar
ne p
arol
e pr
otiv
crv
ene
bur
oazi
je;
star
iji s
tude
nti,
koji
su b
ili u
esn
ici p
obun
e, a
koj
e je
pol
icija
, kao
lege
ndar
-no
g V
ladu
Mija
novi
a, n
adzi
rala
i pr
ogon
ila. A
tmos
feru
na
kate
dri z
a fil
o-zo
fiju
pose
bno
je o
bele
ava
o po
loa
j gru
pe o
d os
am p
rofe
sora
dek
laris
anih
m
arks
ista
. N
eki o
d pr
ofes
ora
iz p
omen
ute
grup
e bi
li su
sar
adni
ci fi
lozo
fsko
g a
-so
pisa
Pra
xis,
koji
je p
okre
nut u
Zag
rebu
196
5. g
odin
e
od 1
966.
imao
je i
me
unar
odno
izda
nje
i k
oji j
e de
lova
o sa
poz
icija
kri
tike
sveg
a po
stoj
e-e
g. O
ni s
u ta
koe
bili
i m
eu
osni
vai
ma
i ue
snic
ima
Kor
ula
nske
letn
je
kol
e, k
oja
se u
toku
cel
e je
dne
dece
nije
(196
419
74) o
dra
vala
svak
e go
di-
ne. R
aspr
avam
a o
van
im te
orijs
kim
pita
njim
a, k
oje
su n
esum
njiv
o im
ale
i po
liti
ke im
plik
acije
, ova
je in
stitu
cija
ste
kla
zavi
dan
me
unar
odni
ugl
ed i
33
Miro
slav
Kar
aula
c, A
ndri
eve
kul
e i g
rado
vi...
, str.
20.
34
"Im
ali s
mo
pet-
est k
njig
a tip
a: M
ontg
omer
i R
at u
Afr
ici i
Fru
nze
O
psad
a M
o-sk
ve. J
a sa
m to
po
eo d
a i
tam
, ali
u tim
knj
igam
a ni
ega
za
men
e ni
je b
ilo, t
ako
da u
stv
ari
iz k
ue
nisa
m p
oneo
nik
akav
odn
os p
rem
a sv
etu"
. Zor
an
ini
, "
Jedn
a be
ogra
dska
pri
a..."
35
Kao
gim
nazi
jala
c, p
osla
o je
pre
dlog
da
se iz
Ust
ava
SFR
J br
ie
ime
Josi
pa B
roza
. To
je p
rol
o be
z ve
ih
posl
edic
a. B
io je
prv
i put
priv
eden
u p
olic
iju i
oduz
eta
mu
je p
isa
a m
ain
a. O
tac
je tr
aio
da
obe
a da
sli
ne s
tvar
i vi
e ne
e
initi
, i z
adov
oljio
se
dobi
jeni
m
obe
anje
m.
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
21
sebe
skr
eu
pan
ju s
vojih
pro
feso
ra, a
li ne
ui
vaju
njih
ovu
nepo
delje
nu n
a-kl
onos
t: "S
a nj
im je
sve
nek
ako
druk
ije
od
sam
og p
oet
ka."3
8 U n
jego
voj
smio
nost
i, ne
ki o
d pr
ofes
ora
vide
drs
kost
, u s
trasn
oj r
adoz
nalo
sti i
otv
ore-
noj s
keps
i p
rete
ncio
znos
t, u
nepr
izna
vanj
u au
torit
eta,
iz
ega
ni s
ami n
isu
bili
izuz
iman
i n
epris
tojn
ost i
ned
osta
tak
"ku
nog
odgo
ja".
39 S
asvi
m o
brat
-no
, tak
vi s
tude
nti f
asci
nira
ju s
voje
vr
njak
e, k
oji i
h pr
izna
ju z
a sv
oje
lider
e i s
tvar
aju
njih
ovu
hariz
mu.
Sa
man
jom
gru
pom
isto
mi
ljeni
ka, Z
oran
in
i
je p
omo
u gl
asa
ke
ma
ine
preu
zeo
ruko
vods
tvo
Save
za s
tude
nata
na
Filo
zofs
kom
fak
ulte
tu.
Njih
ov c
ilj n
ije b
io d
a po
nove
196
8. g
odin
u ve
da
odu
dal
je.40
Njih
ova
or-
gani
zaci
ja o
dgov
aral
a je
njih
ovim
cilj
evim
a. O
ni s
u pr
edst
avlja
li "t
otal
nu
zaje
dnic
u" i
radi
li su
kon
spira
tivno
. Krit
ika
njih
ovih
pro
feso
ra, i
cel
og p
o-kr
eta
1968
. god
ine,
pol
azila
je, p
o nj
ima,
sa
pozi
cija
"ra
dika
lnog
soc
ijali-
zma"
, dok
su
oni,
post
ezd
eset
osm
ai,
"u te
oriji
bili
radi
kaln
i kom
unis
ti", a
"u
pra
ksi a
narh
isti"
.41
Za
ini
a je
u o
vom
per
iodu
od
klju
nog
zna
aja
jeda
n st
uden
tski
sk
up k
oji j
e, p
oet
kom
janu
ara
1974
. god
ine,
odr
an
u Lj
ublja
ni. I
nici
jato
r sk
upa
je b
io F
akul
tets
ki o
dbor
Sav
eza
stud
enat
a Fi
lozo
fsko
g fa
kulte
ta u
Lj
ublja
ni. P
ozva
ni su
bili
stud
enti
svih
filo
zofs
kih
faku
lteta
iz Ju
gosl
avije
, a
pris
ustv
oval
i su
sam
o jo
pr
edst
avni
ci s
tude
nata
filo
zofs
kih
faku
lteta
iz Z
a-gr
eba
i Beo
grad
a. S
tude
nte
Filo
zofs
kog
faku
lteta
iz B
eogr
ada
pred
stav
ljali
su Z
oran
in
i
i Mio
drag
Sto
jano
vi.
Za
sku
p je
bio
prip
rem
ljen
Nac
rt re
zolu
cije
, koj
i "vr
vi o
d za
klin
janj
a u
soci
jaliz
am, i
sam
oupr
avlja
nje,
u m
arks
izam
i Pr
ogra
m S
KJ,
ali s
adr
i i
'levu
krit
iku'
kon
kret
nih
dru
tven
o-po
liti
kih
prili
ka u
zem
lji".
42 T
o, m
eu-
tim, n
ije b
ila m
aska
. N
acrt
rezo
luci
je u
kazi
vao
je n
e sa
mo
na p
osto
janj
e kr
ize
jugo
slov
en-
skog
dru
tva
ve
na
isto
rijsk
e ok
olno
sti k
oje
su u
tical
e na
pro
men
u nj
enog
38
Pro
f. dr
Zdr
avko
Ku
inar
u ra
zgov
oru
sa a
utor
om "
Uvo
da".
39
Zor
an
ini
, "
Jedn
a be
ogra
dska
pri
a..."
40
"M
i nis
mo
zavi
deli
ezd
eset
osm
aim
a. M
i sm
o nj
ih p
osm
atra
li sa
vis
ine.
Oni
su
bili
naiv
ni, m
islis
li sm
o. O
ni su
igra
li ko
zara
ko
kolo
. Njih
su k
omun
isti
prev
arili
. Nas
ne
e.
Mi s
mo
neko
ko
e d
a is
prav
i gre
ke
ezd
eset
i os
me"
. Zor
an
ini
, "
Jedn
a be
ogra
dska
pri-
a...
" 41
Isto
. 42
Sr
a Po
povi
, P
osle
dnja
inst
anca
, knj
. 2, B
eogr
ad, 2
003,
str.
555.
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
23
Nas
toja
nje
istra
ge d
a u
grup
i stu
dena
ta iz
azov
e ra
zdor
i st
vori
nepo
-ve
renj
e pr
ema
prof
esor
ima,
rezu
ltira
lo je
poj
aan
om ra
dika
lizac
ijom
stu
de-
nata
. Oni
su
form
irali
tra
jka
ki o
dbor
koj
i je,
zav
isno
od
proc
ene
situ
acije
, m
ogao
da
pozo
ve
itav
Uni
verz
itet
na g
ener
alni
tra
jk. Z
bog
toga
su
bili
svak
odne
vno
napa
dani
u t
ampi
. N
apok
on, n
ovem
bra
1974
, u L
jubl
jani
je o
dra
no s
uen
je.
esto
rica
stud
enat
a, m
eu
kojim
a i Z
oran
in
i,
bili
su
osu
eni n
a po
god
inu
dana
za
tvor
a. Priti
sak
me
unar
odne
jav
nost
i po
mog
ao je
osu
eni
m s
tude
ntim
a da
iz
begn
u iz
dra
vanj
e za
tvor
ske
kazn
e. O
sim
toga
, zbo
g na
mer
e ko
ja je
tada
po
stoj
ala
da s
e Ti
to k
andi
duje
za
Nob
elov
u na
grad
u za
mir,
ni
vlas
t ni
je
htel
a da
zat
ee
kono
pac
do k
raja
. Zo
ran
in
i
je u
vek
"brz
ao".4
8 Tak
o je
, kor
iste
i o
dred
bu S
tatu
ta F
i-lo
zofs
kog
faku
lteta
po
kojo
j je
stu
dent
koj
i je
u p
rve
dve
godi
ne s
tudi
ja
ostv
ario
pro
sek
ocen
a iz
nad
8 (o
sam
), m
ogao
da
ubrz
a st
udije
, Zor
an
in-
i
dipl
omira
o ve
6.
dec
embr
a 19
74. g
odin
e.49
Odb
rana
nje
govo
g di
plom
-sk
og ra
da p
reds
tavl
jala
je m
ali d
oga
aj n
a fa
kulte
tu. Z
bog
neuo
bia
jeno
ve-
likog
bro
ja p
risut
nih,
me
u ko
jima
je n
ajvi
e b
ilo s
tude
nata
, od
bran
a di
-pl
omsk
og ra
da Z
oran
a
ini
a m
oral
a je
biti
pre
me
tena
iz s
ale
u ko
joj s
u ob
ino
pol
agan
i dip
lom
ski i
spiti
"
u ve
liku
salu
310
". Z
bog
inte
lekt
ualn
ih
spos
obno
sti k
oje
je is
polji
o u
toku
stu
dija
, ali
mo
da m
nogo
vi
e zb
og s
vog
polit
iko
g an
gao
vanj
a za
koj
e je
ve
bio
pla
tio p
rvu
cenu
, in
i
je im
po-
nova
o st
uden
tima.
N
a is
tom
Filo
zofs
kom
faku
ltetu
, in
i
je u
pisa
o po
stdi
plom
ske
stu-
dije
. Kol
ebao
se
izm
eu
nauk
e i p
oliti
ke, a
li ne
ma
trago
va d
a m
u je
nu
ena
akad
emsk
a ka
rijer
a,
to b
i ga
stav
ilo u
situ
aciju
da
napr
avi i
zbor
. Pis
ao je
i ob
javl
jivao
prik
aze
aso
pisa
i kn
jiga,
naj
vie
za
Tre
i pro
gram
Rad
io B
eo-
grad
a, k
oji j
e bi
o na
men
jen
obra
zova
noj p
ublic
i, dr
ao
viso
k pr
ofes
iona
lni
nivo
i p
osta
o el
itna
inst
ituci
ja u
okv
iru k
oje
su n
asta
la
itava
filo
zofs
ka i
knji
evna
del
a, k
ao, n
a pr
imer
, osm
otom
nik
Rad
omira
Kon
stan
tinov
ia
Bi-
e i
jezi
k. P
oku
ao je
, ipa
k, d
a na
e n
eko
stal
no z
apos
lenj
e. P
osao
nije
bi-
rao.
I pr
e ne
go
to je
oti
ao n
a Za
pad,
on
je z
nao
da, a
ko
ovek
ho
e da
bu-
48
Pro
f. dr
Zdr
avko
Ku
inar
, ist
o.
49 Z
oran
in
i,
Kar
l Kor
sch
i rea
firm
acija
rev
oluc
ije u
mar
skiz
mu
(dip
lom
ski r
ad).
Kom
isija
: Mih
ailo
Mar
kovi
, m
ento
r, M
iladi
n i
voti
i Zd
ravk
o K
uin
ar. O
cenj
en: p
ism
eni
(kla
uzur
a): 8
(osa
m),
usm
eni (
dom
ai r
ad):
9 (d
evet
). Iz
priv
atne
arh
ive
prof
. dr Z
drav
ka K
u-i
nara
.
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
25
Fran
kfur
t bio
uto
pijs
ko m
esto
tu
su p
ored
Fra
nkfu
rtske
kol
e sp
adal
i i G
e-te
ov u
nive
rzite
t, za
tim ta
dan
ji K
on-B
endi
t, ge
nera
cija
'68,
dem
onst
raci
je,
nara
vno
i sta
mbe
ne k
omun
e."5
7 U
jed
nu t
akvu
kom
unu
smes
tio s
e i
Zora
n
ini
. D
oma
in j
e bi
o Za
grep
ani
n Iv
an G
lase
r, ta
da d
ocen
t na
Uni
verz
itetu
, koj
i je
za
ini
eve
po
etk
e u
Nem
ako
j zna
io
vrlo
mno
go.58
Kro
z ov
u ko
mun
u pr
olaz
ili s
u ili
su
u n
joj d
ue
bora
vili
mno
gi s
tude
nti i
dok
tora
nti.
Kao
svo
j ui
kru
g, o
sim
Iv
ana
Gla
sera
, Zor
an
ini
po
min
je: D
unju
Mel
i,
Ern
sta
Kh
lera
, Ral
fa
Pape
a, A
leks
andr
a Se
iza
i Dra
golju
ba M
iun
ovi
a.59
ini
je
u N
ema
ku s
tigao
kao
zag
ovor
nik
idej
a ra
dika
lne
levi
ce. U
to
vre
me,
Nem
aku
i ce
lu E
vrop
u po
tresa
le s
u te
roris
tike
akc
ije C
rven
ih
brig
ada
(Rot
e A
rme
Frak
tion
R
AF)
. Pre
dvod
nici
su
bili
And
reas
Baa
der,
Ulri
ke M
einh
of i
Gud
run
Enss
lin. P
ozna
ti ka
o tro
jka
iz S
tam
mhe
ima,
kas
ni-
je s
u u
tom
zat
voru
izvr
ili
sam
oubi
stvo
. Orij
entis
ani n
a bo
rbu
prot
iv d
ra-
ve i,
kak
o su
oni
sm
atra
li, n
jeno
g re
pres
ivno
g ap
arat
a, b
ili s
u ne
zaob
ilazn
a te
ma
u ra
zgov
orim
a u
inte
lekt
ualn
im k
rugo
vim
a, a
li be
z i
reg
odje
ka.
U to
ku s
tudi
ja u
Beo
grad
u Zo
ran
in
i
je d
ao d
ovol
jno
doka
za, a
m
nogo
kas
nije
je i
govo
rio, "
da je
i sa
m b
io s
klon
radi
kaln
im re
enj
ima"
, i
to n
a os
novu
uve
renj
a, d
a "a
ko s
u st
uden
ti u
neko
m d
rut
vu n
ezad
ovol
jni,
to d
rut
vo n
e m
oe
biti
dobr
o".60
Deb
ata
o na
silju
ui
nila
ga
je s
kept
ini
jim
prem
a or
gani
zaci
ji B
aade
rM
einh
of i
njen
im m
etod
ama
borb
e: "
Hab
erm
as
me
je u
bedi
o. T
ako
sam
i j
a po
stao
krit
ini
ji".61
Pos
le p
ovra
tka
iz v
ojsk
e 19
79. g
odin
e,
ini
ni
je v
ie
poka
ziva
o in
tere
sova
nje
za R
AF.
Za
in
ia
je b
io k
arak
teris
tian
isto
vrem
eni r
ad n
a vi
e p
roje
kata
. Iz
me
u 19
77. i
197
9. g
odin
e, u
okv
iru p
roje
kta
Inst
ituta
za
filoz
ofiju
Filo
-
57
Zor
an
ini
, "
Jezi
k K
anta
i H
egel
a", N
IN, B
eogr
ad, 1
0. m
art 2
003.
58
Iva
n G
lase
r i
Erns
t K
hle
r do
lazi
li su
u B
eogr
ad,
da b
i pr
ipre
mili
mem
orija
lni
skup
u K
onst
anzu
pov
odom
prv
e go
din
jice
ubis
tva
Zora
na
ini
a. T
om p
rilik
om s
u is
pri-
ali,
da
su p
o
ini
evo
m p
ovra
tku
iz N
ema
ke
esto
bor
avili
u B
eogr
adu.
Odl
azili
su
i na
Kos
ovo
poza
jmlju
jui
in
ie
v au
tom
obil.
Kad
a je
on
ve
post
ao a
ktiv
an n
a po
liti
koj s
ceni
Sr
bije
, iz
boja
zni d
a m
u ne
nap
rave
nek
u ne
zgod
u, p
redl
oili
su m
u da
izna
jme
neki
aut
omo-
bil.
On
je n
a to
reag
ovao
pita
njem
: "M
islit
e li
vi d
a na
s tro
jica
treba
da
sedn
emo
na p
sihi
ja-
trijs
ki k
au?
" Pa
mtil
i su
ga k
ao v
eom
a to
lera
ntno
g o
veka
. 59
Vid
. Uvo
dna
napo
men
a u:
Zor
an
ini
, J
esen
dija
lekt
ike,
Beo
grad
, 198
7.
60 Z
oran
in
i,
Srb
ija u
Evr
opi..
., st
r. 20
2.
61 Is
to.
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
27
soci
jaliz
ma"
, ve
na
kriz
u "t
radi
cion
alno
g po
liti
kog
sist
ema
u de
mok
rat-
skim
dru
tvi
ma
Zapa
da",
im
e je
"na
odr
een
i na
in p
otvr
eno
Kro
potk
ino-
vo u
vere
nje
da te
k ra
zvije
na in
dust
rijsk
a dr
utv
a om
ogu
avaj
u us
post
avlja
-nj
e tra
jniji
h ob
lika
sam
oorg
aniz
ovan
ja".
66
Naj
zad,
obn
ovlje
no in
tere
sova
nje
za a
narh
izam
pod
setil
o je
na
zabo
-ra
vlje
nu d
ebat
u iz
me
u au
torit
arni
h i l
iber
ters
kih
soci
jalis
ta. U
pro
uav
anji-
ma
Mar
xa,
ini
je
tako
e n
aao
sna
an p
odst
icaj
za
to.67
N
a te
mel
ju s
vog
veom
a do
brog
poz
nava
nja
rusk
og r
evol
ucio
narn
og
nasl
ea,
68
ini
je
pro
blem
atiz
ovao
pita
nje
revo
luci
onar
nog
subj
ekta
, od-
nos
pokr
eta
i par
tije,
cilj
eva
i sre
dsta
va u
revo
luci
ji. Z
a ra
zlik
u od
aut
orita
r-ni
h so
cija
lista
koj
i su
u re
volu
cion
arno
j org
aniz
aciji
vid
eli a
lfu i
omeg
u re
-vo
luci
je, a
u n
jeno
j pol
itik
oj v
last
i g
lavn
i ins
trum
ent s
ocija
lne
revo
luci
je,
in
i
je, p
omo
u K
ropo
tkin
a, p
odse
ao
da z
adat
ak r
evol
ucio
nara
nije
da
vojn
o ili
pol
itik
i pr
ipre
me
revo
luci
ju,
"neg
o da
rad
e na
oku
plja
nju
kon-
stru
ktiv
nih
soci
jaln
ih sn
aga
koje
e
biti
kadr
e da
u so
cija
lnoj
dem
onta
i, k
o-ja
se
uvek
de
ava
bez
plan
a i v
olje
poj
edin
aca
i gru
pa, k
onst
rukt
ivno
del
u-ju
".69
Kro
potk
in n
ije d
olaz
io u
isku
enj
e "d
a u
inte
resu
ost
vare
nja
revo
luci
-on
arni
h ci
ljeva
inst
rum
enta
lizuj
e lju
de il
i org
aniz
acije
sa
kojim
a je
sar
ai-
vao,
ili d
a na
bilo
koj
i na
in o
tvor
eno
ili p
reu
tno
pris
tane
na
takv
o in
stru
-m
enta
lizov
anje
".70
Iako
je K
ropo
tkin
ovo
razu
mev
anje
revo
luci
je in
spiri
salo
po
liti
ko d
elov
anje
sam
o na
mar
gina
ma
isto
rije,
krit
eriji
koj
e je
form
ulis
ao,
po
ini
u, "
dana
s (1
984
L.
P.)
su p
odje
dnak
o pl
auzi
biln
i kao
i pr
e je
d-no
g ve
ka".
71 N
ekih
od
tih k
riter
ija, k
ako
e se
vid
eti,
dra
o se
i sa
m
ini
.
U p
oliti
kim
spi
sim
a Zo
rana
in
ia
ne
prep
ozna
je s
e nj
egov
a le
kti-
ra,
to je
es
t slu
aj k
od in
tele
ktua
laca
kad
uu
u a
ktiv
nu p
oliti
ku: k
ad g
o-vo
re il
i pi
u o
teku
oj p
oliti
ci "
vide
im s
e re
bra"
. in
ie
va p
oliti
ka
mis
ao
sint
etiz
uje
razn
ovrs
na z
nanj
a i i
skus
tva,
i pr
edst
avlja
va
an e
lem
enat
kon
-te
ksta
u k
ome
je, s
lede
i u
nutra
nji
impe
rativ
odg
ovor
nog
polit
iar
a i
dr-
66
Zor
an
ini
, B
ele
ke o
P. A
. Kro
potk
inu
u: P
. Kro
potk
in, Z
apis
i jed
nog
revo
luci
-on
ara.
Pre
vela
Jaro
slav
a i
roka
. Beo
grad
, Mla
dost
(b.g
.), st
r. 11
. 67
Zor
an
ini
, "I
dejn
o po
rekl
o po
liti
kog
tota
litar
izm
a.
ta L
enjin
nav
odno
'dug
uje
Bak
unjin
u'",
Knj
iev
ne n
ovin
e, B
eogr
ad, 1
0. ju
ni 1
982.
68
Vid
. Zor
an
ini
, "
Peta
r Kro
potk
in
nep
omu
ena
vera
u sa
moo
rgan
izov
anje
na-
roda
" u:
Pet
ar K
ropo
tkin
, Ana
rhiz
am i
mor
al. I
zbor
teks
tova
, bel
eke
i po
govo
r Zor
an
in-
i.
Pre
dgov
or P
redr
ag M
atve
jevi
. P
reve
li Ja
rosl
ava
iro
ka i
Zora
n
ini
. B
eogr
ad, 1
984.
69
Isto
, str.
250
. 70
Isto
, str.
238
. 71
Isto
, str.
239
.
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
29
Ali,
Nem
aka
nije
za
in
ia
bila
sam
o ze
mlja
filo
zofij
e. U
njo
j je
on u
pozn
ao "
prvo
zap
adno
dru
tvo
"76 :
njeg
ove
inst
ituci
je, t
emel
jne
vred
no-
sti i
krit
erije
. Nje
gov
bora
vak
u N
ema
koj p
odud
ario
se
sa n
jeni
m e
kono
m-
skim
opo
ravk
om i
obno
vom
dem
okra
tije
posl
e D
rugo
g sv
etsk
og r
ata.
Ist
o-vr
emen
o, s
a ot
vara
njem
pita
nja
odgo
vorn
osti
u lit
erat
uri,
isto
rijsk
oj n
auci
, na
film
u, u
stu
dent
skoj
gen
erac
iji 1
968.
god
ine
za
nac
isti
ku p
rol
ost.
"Bilo
je to
vre
me
prom
ena
i nez
adov
oljs
tva
u N
ema
koj.
Nik
o za
prav
o ni
je
znao
zbo
g e
ga s
u lju
di ta
ko n
ezad
ovol
jni.
Ali,
vla
dalo
je sv
ojev
rsno
ose
a-
nje
da s
u id
eali
izda
ni. D
a lju
di iz
nac
isti
kog
perio
da jo
im
aju
prev
ie
uti-
caja
i da
nije
bilo
razr
aun
avan
ja s
a pr
olo
u.
Ja
sam
, nar
avno
, bio
na
stra
-ni
nez
adov
oljn
ih, j
er s
am m
islio
da
oni,
kao
deca
gen
erac
ije n
aciz
ma,
mor
a-ju
biti
u p
ravu
."77
M
oral
na p
obun
a pr
otiv
res
taur
acije
pod
vid
om e
kono
msk
e ob
nove
i ra
skrin
kava
nje
novo
pee
nih
dem
okra
ta k
oji
u od
bija
nju
zabo
rava
vid
e ug
roa
vanj
e "d
emok
rats
ke i
nteg
raci
je",
su
tinsk
i se
dota
klo
in
ia
78. O
n je
ue
stvo
vao
u de
mon
stra
cija
ma
ija
je lo
zink
a bi
la: "
Nes
poso
bnos
t Nem
a-ca
da
ale
".
U t
om p
rote
stno
m p
okre
tu u
Nem
ako
j pr
otiv
zab
orav
a pr
olo
sti,
in
i
je p
repo
znav
ao e
tiku
odgo
vorn
osti
kao
tem
eljn
u vr
edno
st z
apad
noe-
vrop
ske
civi
lizac
ije. Z
bog
tog
nauk
a je
, kak
o je
gov
orio
, bio
vel
iki l
jubi
telj
soci
olog
a M
axa
Web
era7
9 . Ta
etik
a po
draz
umev
a da
se,
u im
e od
bran
e na
-ro
da o
d ko
lekt
ivno
g id
entif
ikov
anja
sa
zlom
, ne
potru
oi
ljci z
la. P
ovod
om
smrti
Hei
nric
ha B
lla
, in
i
je n
apis
ao: "
Oni
koj
i su
fai
zam
pre
dsta
vlja
li ka
o 'te
hni
ki k
var'
u m
ain
i ist
orije
, nis
u m
ogli,
a n
isu
ni
elel
i, da
u B
elo-
vom
par
tizan
skom
rat
u pr
otiv
Nem
aca
vide
ono
to
ga
je p
okre
talo
, lju
bav
prem
a N
emci
ma.
.. Pe
snik
me
u ru
evi
nam
a ni
je, i
por
ed n
epom
irljiv
e iro
ni-
je,
pres
taja
o da
bud
e sa
njar
o s
rei
svo
g pr
otiv
ren
og n
arod
a. M
eut
im,
isto
vrem
eno
sanj
ar k
oji s
e bo
ri pr
otiv
iluz
ija".
..80
76
Zor
an
ini
, S
rbija
u E
vrop
i...,
str.
201.
77
Isto
, str.
203
. 78
Pos
le ra
tova
dev
edes
etih
god
ina
u Ju
gosl
aviji
gov
orio
je: "
Treb
a da
otv
orim
o ja
v-nu
dis
kusi
ju i
pust
imo
da p
rol
ost i
spliv
a na
pov
rin
u, a
ond
a da
je sa
hran
imo
po sv
im p
ravi
-lim
a. J
er, s
igur
no je
da
je u
toj m
rtvoj
pro
los
ti bi
lo m
nogo
zlo
ina
i da
e
nam
se
bez
te k
a-ta
rze
ona
stal
no v
raa
ti ka
o av
et".
Zor
an
ini
, J
edna
srps
ka v
izija
..., s
tr. 1
13.
79 Is
to, s
tr. 1
24.
80 Z
oran
in
i,
Na
vest
o s
mrt
i Haj
nrih
a Be
la. P
esni
k m
eu
rue
vina
ma,
NIN
, 21.
ju
l 198
5.
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
31
med
iji, p
oliti
ari,
priv
reda
i i
ndus
trija
izr
azito
skl
oni
sara
dnji
sa S
rbijo
m.
Pred
nost
i koj
e je
in
i
imao
"
odno
s m
eus
obno
g ra
zum
evan
ja i
pove
re-
nja
i pol
itik
og d
ijalo
ga"8
6 sa
Nem
ako
m k
ao e
kono
msk
i naj
sna
nijo
m i
li-be
raln
om e
vrop
skom
dr
avom
, a p
ogot
ovo
inj
enic
a da
u is
torij
i Srb
ije n
iko
kao
on n
ije "
sa n
ema
kim
kan
cela
rom
i n
jego
vim
okr
uen
jem
im
ao t
ako
blis
ke o
dnos
e"87
s
mat
rale
su
se m
anam
a Zo
rana
in
ia
i r
azlo
zim
a za
su
mnj
u u
njeg
ove
polit
ike
nam
ere.
3. Iz
me
u na
uke
i pol
itike
Po
vrat
ak u
zem
lju
Po p
ovra
tku
sa o
dslu
enj
a vo
jnog
rok
a, k
oji j
e do
ive
o ka
o be
kstv
o iz
zat
vora
, Zor
an
ini
je
jo
etir
i god
ine
stal
no b
orav
io u
Nem
ako
j ba-
vei
se
filoz
ofijo
m. O
d po
lovi
ne o
sam
dese
tih g
odin
a pr
olo
g ve
ka p
oeo
je
e
e da
dol
azi u
Beo
grad
i da
se u
nje
mu
due
zad
rav
a.
Zora
n
ini
je
stal
no o
dra
vao
vezu
sa p
rofe
sorim
a m
arks
istim
a ko
-ji
su, p
osle
des
etog
odi
nje
borb
e, o
dluk
om S
kup
tine
Srbi
je o
d 28
. jan
uara
19
78.
godi
ne,
kona
no
bili
uklo
njen
i sa
Filo
zofs
kog
faku
lteta
. O
stal
i su
, m
eut
im, u
ve
ini,
"u je
dnoj
iznu
eno
form
irano
j nau
noj
inst
ituci
ji, C
entru
za
filo
zofij
u i d
rut
venu
teor
iju, k
asni
je p
rera
slom
u I
nstit
ut z
a fil
ozof
iju i
dru
tven
u te
oriju
".88
Zaj
edno
sa
knji
evni
kom
Dob
ricom
os
iem
pre
dsta
-vl
jali
su n
ajut
icaj
niju
opo
zici
onu
grup
u u
Beo
grad
u. B
ili s
u po
veza
ni s
a in
-te
lekt
ualc
ima
iz d
rugi
h ju
gosl
oven
skih
repu
blik
a, a
imal
i su
i raz
vije
ne m
e-u
naro
dne
veze
: "sl
uaj
beo
grad
skih
pro
feso
ra"
bio
je in
tern
acio
nalz
ovan
. Ia
ko s
u os
taja
li na
niv
ou k
ritik
e i n
isu
radi
li na
org
aniz
ovan
ju i
reg
opoz
ici-
onog
pok
reta
, vla
st je
u n
jima
vide
la sv
og g
lavn
og p
oliti
kog
kon
kure
nta.
89
86
Zor
an
ini
, S
rbija
u E
vrop
i...,
str.
142.
87
Isto
, str.
143
. 88
Dra
golju
b M
iun
ovi
, Moj
a po
litik
a, B
eogr
ad, 2
005,
str.
19.
89 J
edan
od
vode
ih
polit
iki
h lju
di u
Srb
iji to
ga v
rem
ena
u sv
ojim
dne
vni
kim
be-
lek
ama
pie
: "D
anas
je u
Sku
ptin
i SR
Srb
ije d
onet
a od
luka
o u
dalja
vanj
u 8
nast
avni
ka F
i-lo
zofs
kog
faku
lteta
i tim
e je
to p
itanj
e sk
inut
o s
dnev
nog
reda
. Oni
su,
me
utim
, usp
eli d
a u
velik
oj m
eri z
aint
eres
uju
mno
ge p
ojed
ince
i in
stitu
cije
u in
ostra
nstv
u i d
a or
gani
zuju
, ak
, ak
ciju
za
'zat
itu in
tele
ktua
lnih
slo
boda
i sl
obod
e na
uke
u Ju
gosl
aviji
'. To
e,
sva
kako
, da
traje
i ok
o to
ga
emo
imat
i jo
dos
ta p
robl
ema
i te
koa
... T
o sv
e sp
ada
u de
o ps
ihol
oko
g sp
ecija
lnog
rat
a pr
otiv
na
e ze
mlje
, sve
vi
e ra
stu
e, s
mi
ljene
i do
bro
orga
nizo
vane
akc
ije
priti
saka
na
nas"
. Dra
gosl
av D
raa
Mar
kovi
,
ivot
i po
litik
a 19
671
978,
2, B
eogr
ad, 1
987,
28
. jan
uar 1
978,
str.
90.
-
Uvo
d: Z
oran
in
i
i srp
sko
dru
tvo
33
in
zadr
ava
trad
icio
naln
i fro
nt p
rem
a "g
raa
nsko
m d
rut
vu",
otv
araj
ui j
o
i fro
nt p
rem
a so
vjet
skoj
ver
ziji
mar
ksiz
ma
/ soc
ijaliz
ma.
"94
in
i
je i
ao
drug
im p
utem
: okr
enuo
se
pita
nju
kako
Mar
x uo
pte
ute
mel
juje
svo
ju te
ori-
ju.
Od
svog
pov
ratk
a u
dom
au
stru
nu
javn
ost,
Zora
n
ini
je
pro
ble-
mat
izov
ao p
itanj
e lib
eral
izm
a. O
n je
uka
ziva
o na
nu
nost
razl
ikov
anja
teo-
rija
i ide
olog
ija li
bera
lizm
a s
jedn
e st
rane
, i in
stitu
cija
i po
liti
kih
pokr
eta
s dr
uge
stra
ne. K
ao i
na r
azlik
ovan
je s
amok
ritik
e gr
aan
ske
civi
lizac
ije i
ra-
dika
lne
kriti
ke te
civ
iliza
cije
, koj
a m
oe
dola
ziti
sa p
ozic
ija d
rug