znr zvirici

Investitor:

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Vodeći Konsultant:

Institut IGH d.d. Janka Rakuše 1, Zagreb, Hrvatska

GLAVNI PROJEKT

BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“

LOT 7: DIONICA POĈITELJ – BIJAĈA (juţna granica sa Hrvatskom)

PODDIONICA 2: od km 11+000.00 do cca km 21+255.00 (graniĉna

crta)

H 2235 – elaborat zaštite na radu za

objekt COKP-a Zvirići

tekstualni dio

Zagreb, septembar 2010.

utemeljeno 1953

E K O N O M S K O - T E H N I Ĉ K I Z A V O D d . d .

Trg Ante Starĉevića 7/II, 31000 Osijek

GraĊevina: LOT7: dionica POĈITELJ – BIJAĈA

PODDIONICA 2: km 11+000,00 do cca km 21+255,00

Dio graĊevine: COKP Zvirići

Mapa: H 2235 – ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

za objekt COKP-a Zvirići

tekstualni dio

Vrsta projekta (razina i struka): GLAVNI PROJEKT

Zajedniĉka oznaka projekta: GP Vc - LOT 7

Broj projekta: 009461

Glavni projektant: DUBRAVKA BRAJKOVIĆ, dipl. ing. graĊ.

Projektant: IVICA PEKO, dipl. ing. arh.

DALIDA HAJPEK, dipl.ing.graĊ.

DAMIR HROMATKO, dipl.ing.stroj.

IGOR TOPALOVIĆ, dipl.ing.el.

Suradnici: Nataša Bošnjak, dipl. ing. arh.

Boţica Ĉesi, dipl. ing. arh.

Direktor: Ivica Peko, dipl. ing. arh.

Mjesto i datum: Osijek, novembar, 2009.

KOPIJA BR. 1 REVIZIJA 0

Izradio: ETZ d.d.

Osijek, Trg A. Starĉevića 7/II


PODDIONICA 2: km 11+000,00 do cca km 21+255,00



tekstualni dio




000 Sadrţaj mape H 2235


Broj projekta / mapa: 009461 / H 2235 ETZ d.d.

Elaborat zaštite na radu za objekt COKP-a Zvirići Ekonomsko-tehniĉki zavod

Zajedniĉka oznaka projekta: GP Vc - LOT 7 Osijek, Trg A.Starĉevića 7/II

BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Sadrţaj mape

LOT7: dionica POĈITELJ-BIJAĈA (juţna granica sa Hrvatskom)

PODDIONICA 2: km 11+000,00 do cca km 21+255,00 (graniĉna crta) Stranica 4 od 56

SADRŢAJ MAPE H 2235 – Elaborat zaštite na radu za objekt COKP-a Zvirići

000 Sadrţaj mape H 2235 3

010 Generalni sadrţaj (mapa) 6 A - graĊevinski projekt glavne trase i ĉvorišta 7 B – ostale prometnice i prometne površine 7 D – vanjska i unutarnja odvodnja 8 E –prometna signalizacija i oprema 8 F – objekti 8 G – Geomehanika 9 H – objekti visokogradnje i krajobraz 10 I – instalacije 11 Z – ostali projekti 13

020 Opći dio 14

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA POTVRDE I RJEŠENJA

030 Tehniĉki dio 17

031. PRIMJENJENI PROPISI 18 032. OPIS PROJEKTOM PREDVIĐENOG ZAHVATA 19

032.1. OSNOVNI PODACI 19 032.2. NAMJENA GRAĐEVINE 20 032.3. OPIS RANIH POSTUPAKA 20

033. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ PROCESA RADA I NAĈIN NA KOJE SE TE

OPASNOSTI OTKLANJAJU 21

040 Mjere zaštite predviĊene arhitektonskim projektom 22

041. OPASNOSTI I ŠTETE KOJE PROIZLAZE IZ PROCESA RADA 23 042. UREĐENJE OKOLIŠA, PROMETNICA I VATROGASNI PRISTUPI 24 043. VODOVOD I KANALIZACIJA 25 044. ELEKTRIĈNE INSTALACIJE 25 045. ODSTRANJIVANJE ŠTETNIH OTPADAKA 25 046. RADNI PROSTOR 26 047. IZLAZNI PUTOVI IZ GRAĐEVINE 27 048. STUBIŠTE I OGRADE 27 049. OSVJETLJENJE 28

0410. ZAGRIJAVANJE I HLAĐENJE PROSTORA 28 0411. PROVJETRAVANJE 29

050 Mjere i tehniĉka rješenja pristupa graĊevini i svladavanje razliĉitih arh. barijera 32

051. OPĆENITO 33 052. PRISTUP NA PLATO COKP-e ZVIRIĆI 33 053. PARKIRALIŠNA MJESTA 33 054. JAVNE PJEŠAĈKE POVRŠINE 33 055. PRISTUP GRAĐEVINI 34 056. INVALIDSKI WC 34 057. UNIVERZALNA ELEKTRIĈNA INSTALACIJA I SIGNALIZACIJA 34

060 Mjere zaštite predviĊene projektom vodovoda i kanalizacije 35

061. POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA ZAŠTITE NA RADU KOJA SU PRIMIJENJENA U TEHNIĈKOJ

DOKUMENTACIJI 36 062. PRIKAZ MJERA I TEHNIĈKIH RJEŠENJA KOJIMA SE OSIGURAVAJU UVJETI ZAŠTITE NA RADU 37




BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Sadrţaj mape



070 Mjere zaštite predviĊene strojarskim projektom 39

071. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU Error! Bookmark not defined. 072. PRIKAZ OPASNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI UPORABOM INSTALACIJA KOJE SU PREDMET OVOG

PROJEKTA Error! Bookmark not defined. 073. PRIKAZ TEEHNIĈKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA I PROPISA ZAŠTITE NA RADU Error!

Bookmark not defined.

080 Mjere zaštite predviĊene elektrotehniĉkim projektom 48

081. POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJI SU PRIMJENJENI U

TEHNIĈKOJ DOKUMENTACIJI: 49 082. POPIS OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE MOGU NASTATI OD EL. INSTALACIJE: 49 083. PRIKAZ PROJEKTOM DANIH RJEŠENJA KOJIMA SE OSIGURAVAJU UVJETI ZA SIGURAN RAD 49 084. NAPOMENA: 51

090 Mjere zaštite predviĊene elaboratom uštede energije i toplinske zaštite 52

091. TOPLINSKA ZAŠTITA 53 092. BUKA 53 093. ZAŠTITA OD VANJSKE BUKE 54

100 Zakljuĉak 55

100. ZAKLJUĈAK 56

Izradio: ETZ d.d.



PODDIONICA 2:km 11+000,00 do cca km 21+255,00



tekstualni dio




010 Generalni sadrţaj (mapa)





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Generalni sadrţaj



GRUPA TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE

A GRAĐEVINSKI PROJEKT GLAVNE TRASE I ĈVORIŠTA

B OSTALE PROMETNICE I PROMETNE POVRŠINE

D VANJSKA I UNUTARNJA ODVODNJA

E PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA

F OBJEKATI

G GEOMEHANIKA

H OBJEKATI VISOKOGRADNJE I KRAJOBRAZ

I INSTALACIJE

Z OSTALI PROJEKTI

A - graĊevinski projekt glavne trase i ĉvorišta

A 2010 GRAĐEVINSKI PROJEKT GLAVNE TRASE

od km 11+000 do cca km 21+255 (graniĉna crta)

tekstualni dio

A 2011 GRAĐEVINSKI PROJEKT GLAVNE TRASE


nacrti

A 2020 GRAĐEVINSKI PROJEKT ĉvorišta MeĊugorje-Zvirovići

tekstualni dio i nacrti

A 2030 GRAĐEVINSKI PROJEKT ĉvorišta Zvirići


A 2200 PROJEKT DIMENZIONIRANJA STRUKTURE KOLNIKA



A 2300 ORTOFOTO SITUACIJE


nacrti

B – ostale prometnice i prometne površine

B 2010 GRAĐEVINSKI PROJEKT prelaganja nekategorizirane ceste Bijela Vlaka


B 2011 GRAĐEVINSKI PROJEKT putnog prijelaza Podine, nekategorizirana cesta


B 2012 GRAĐEVINSKI PROJEKT putnog prolaza Dol, nekategorizirana cesta


B 2013 GRAĐEVINSKI PROJEKT putnog prijelaza Sulet, lokalna cesta


B 2014 GRAĐEVINSKI PROJEKT stoĉnog prolaza Galići, nekategorizirana cesta


B 2100 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA CP MeĊugorje-Zvirovići


B 2210 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA PUO Kravice-desno


B 2220 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA PUO Kravice-lijevo


B 2300 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA ĈCP Zvirići


B 2400 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA COKP-a Zvirići


B 2500 GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA GP Bijaĉa








D – vanjska i unutarnja odvodnja

D 2010 GRAĐEVINSKI PROJEKT VANJSKE ODVODNJE



D 2020 GRAĐEVINSKI PROJEKT UNUTARNJE ODVODNJE



D 2030 GRAĐEVINSKI PROJEKT VODOZAŠTITE



D 2040 HIDROGEOLOŠKA STUDIJA DISPOZICIJE OBORINSKIH VODA



E –prometna signalizacija i oprema

E 2010 PROJEKT PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME



E 2020 PROJEKT PROMETNO INFORMACIJSKOG SUSTAVA



E 2030 PROJEKT SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA I NADZORA I LOKALNE

RAĈUNARSKE MREŢE – LAN



E 2040 PROJEKT KABELSKE KANALIZACIJE I OPSKRBA ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM

PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME



E 2050 PROJEKT NOSIVIH KONSTRUKCIJA PROMETNE SIGNALIZACIJE



E 2060 PROJEKT ZAŠTITNE ŢIĈANE OGRADE



E 2070 PROJEKT PROMETNO-INFORMACIJSKOG SUSTAVA NAPLATE

CP MeĊugorje-Zvirovići, tekstualni dio i nacrti

E 2080 PROJEKT PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME PROMETNIH POVRŠINA

PUO Kravice, tekstualni dio i nacrti

E 2090 PROJEKT PROMETNO-INFORMACIJSKOG SUSTAVA NAPLATE

ĈCP Zvirići, tekstualni dio i nacrti

E 2100 PROJEKT PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME PROMETNIH POVRŠINA

COKP-a Zvirići, tekstualni dio i nacrti

E 2110 PROJEKT PROMETNO-INFORMACIJSKOG SUSTAVA GP Bijaĉa


F – objekti

F 2010 GRAĐEVINSKI PROJEKT mosta Studenĉica


F 2020 GRAĐEVINSKI PROJEKT mosta Trebiţat


F 2110 GRAĐEVINSKI PROJEKT vijadukta Pavlovići








F 2210 GRAĐEVINSKI PROJEKT nadvoţnjaka u ĉvorištu MeĊugorje-Zvirovići


F 2220 GRAĐEVINSKI PROJEKT nadvoţnjaka Podine


F 2230 GRAĐEVINSKI PROJEKT podvoţnjaka Dol


F 2240 GRAĐEVINSKI PROJEKT nadvoţnjaka Sulet


F 2250 GRAĐEVINSKI PROJEKT nadvoţnjaka u ĉvorištu Zvirići


F 2260 GRAĐEVINSKI PROJEKT podvoţnjaka Bitunjani


F 2270 GRAĐEVINSKI PROJEKT podvoţnjaka Galići


F 2500 GRAĐEVINSKI PROJEKT tunela Bijela Vlaka


G – Geomehanika

G 2010 GEOTEHNIĈKI ISTRAŢNI RADOVI

Izvještaj o geotehniĉkim istraţnim radovima



Pregled geotehniĉkih istraţnih radova za trasu



Pregled geotehniĉkih istraţnih radova za vijadukte i mostove



Pregled geotehniĉkih istraţnih radova za nadvoţnjake,

podvoţnjake, PUO, COKP i CP



Pregled geotehniĉkih istraţnih radova za tunel Bijela Vlaka


Inţenjerskogeološki istraţni radovi, MJ 1:5000



Inţenjerskogeološki istraţni radovi, MJ 1:1000


G 2100 GEOTEHNIĈKI PROJEKT glavne trase, ĉvorišta i prometnica uz trasu



G 2150 GEOTEHNIĈKI PROJEKT mosta Studenĉica


G 2170 GEOTEHNIĈKI PROJEKT mosta Trebiţat


G 2200 GEOTEHNIĈKI PROJEKT vijadukta Pavlovići


G 2250 GEOTEHNIĈKI PROJEKT nadvoţnjaka u ĉvorištu MeĊugorje-Zvirovići


G 2260 GEOTEHNIĈKI PROJEKT nadvoţnjaka Podine


G 2270 GEOTEHNIĈKI PROJEKT podvoţnjaka Dol








G 2280 GEOTEHNIĈKI PROJEKT nadvoţnjaka Sulet


G 2290 GEOTEHNIĈKI PROJEKT nadvoţnjaka u ĉvorištu Zvirići


G 2300 GEOTEHNIĈKI PROJEKT CP MeĊugorje-Zvirovići


G 2310 GEOTEHNIĈKI PROJEKT PUO Kravice


G 2320 GEOTEHNIĈKI PROJEKT COKP-a Zvirići


G 2330 GEOTEHNIĈKI PROJEKT ĈCP Zvirići


G 2340 GEOTEHNIĈKI PROJEKT GP Bijaĉa


G 2350 GEOTEHNIĈKI PROJEKT tunela Bijela Vlaka


H – objekti visokogradnje i krajobraz

H 2010 ARHITEKTONSKI PROJEKTI objekata CP MeĊugorje-Zvirovići


H 2015 GRAĐEVINSKI PROJEKT – KONTROLA MEHANIĈKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI

objekata CP MeĊugorje-Zvirovići


H 2020 GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT VODOOPSKRBE I ODVODNJE

objekata CP MeĊugorje-Zvirovići


H 2025 STROJARSKI PROJEKT objekata CP MeĊugorje–Zvirovići


H 2030 ELEKTROTEHNIĈKI PROJEKT objekata CP MeĊugorje-Zvirovići


H 2040 ELABORAT ZAŠTITE NA RADU za objekt CP MeĊugorje-Zvirovići

tekstualni dio

H 2110 ARHITEKTONSKI PROJEKTI objekata ĈCP Zvirići


H 2115 GRAĐEVINSKI PROJEKT – KONTROLA MEHANIĈKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI

objekata ĈCP Zvirići



objekata ĈCP Zvirići


H 2125 STROJARSKI PROJEKT objekata ĈCP Zvirići


H 2130 ELEKTROTEHNIĈKI PROJEKT objekata ĈCP Zvirići


H 2140 ELABORAT ZAŠTITE NA RADU za objekt ĈCP Zvirići

tekstualni dio

H 2210 ARHITEKTONSKI PROJEKTI objekata COKP-a Zvirići


H 2215 GRAĐEVINSKI PROJEKT-KONTROLA MEHANIĈKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI

objekata COKP-a Zvirići



objekata COKP-a Zvirići








H 2225 STROJARSKI PROJEKT objekata COKP-a Zvirići


H 2230 ELEKTROTEHNIĈKI PROJEKT objekata COKP-a Zvirići


H 2235 ELABORAT ZAŠTITE NA RADU za objekt COKP-a Zvirići

tekstualni dio

H 2410 ARHITEKTONSKI PROJEKTI objekata GP Bijaĉa


H 2415 GRAĐEVINSKI PROJEKT - KONTROLA MEHANIĈKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI

objekata GP Bijaĉa



objekata GP Bijaĉa


H 2425 STROJARSKI PROJEKT objekata GP Bijaĉa


H 2430 ELEKTROTEHNIĈKI PROJEKT objekata GP Bijaĉa


H 2435 ELABORAT ZAŠTITE NA RADU za objekt GP Bijaĉa

tekstualni dio

H 2500 PROJEKT KRAJOBRAZNOG UREĐENJA glavne trase i ĉvorišta,

CP MeĊugorje-Zvirovići, ĈCP Zvirići, COKP-a Zvirići i GP Bijaĉa

od km 11+000 do cca km 21+255 (graniĉna crta),


H 2600 PROJEKT KRAJOBRAZNOG UREĐENJA PUO Kravice


I – instalacije

I 2010 Elektrotehniĉki projekt elektroenergetskog napajanja


I 2020 GraĊevinski projekt elektroenergetskog napajanja


I 2110 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV Ĉvorište MeĊugorje-Zvirovići

I 2111 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV Ĉvorište MeĊugorje-Zvirovići

I 2120 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV Tunel Bijela Vlaka

I 2121 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV Tunel Bijela Vlaka

I 2130 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV PUO Kravice

I 2131 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV PUO Kravice

I 2140 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV ĈCP Zvirići

I 2141 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV ĈCP Zvirići

I 2150 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV COKP-a Zvirići

I 2151 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV COKP-a Zvirići

I 2160 Elektrotehniĉki projekt TS 10(20)/0.4 kV GP Bijaĉa

I 2161 GraĊevinski projekt TS 10(20)/0.4 kV GP Bijaĉa

I 2210 Elektrotehniĉki projekt PRELAGANJA I ZAŠTITE EEN OBJEKATA

NAZIVNOG NAPONA 0.42 kV, 10(20) kV, 35 kV








I 2211 GraĊevinski projekt PRELAGANJA I ZAŠTITE EEN OBJEKATA

NAZIVNOG NAPONA 0.42 kV, 10(20) kV, 35 kV


I 2310 Elektrotehniĉki projekt PRELAGANJA I ZAŠTITE DV 110 kV

ĈAPLJINA– LJUBUŠKI,


I 2311 GraĊevinski projekt PRELAGANJA I ZAŠTITE DV 110 kV ĈAPLJINA – LJUBUŠKI,


I 2410 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete Ĉvorišta MeĊugorje-Zvirovići

I 2411 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete Ĉvorišta MeĊugorje-Zvirovići

I 2420 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete prilaza Tunelu Bijela Vlaka

I 2421 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete prilaza Tunelu Bijela Vlaka

I 2422 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete Tunela Bijela Vlaka

I 2430 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete PUO Kravice

I 2431 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete PUO Kravice

I 2440 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete ĈCP Zvirići

I 2441 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete ĈCP Zvirići

I 2450 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete Ĉvorišta i COKP-a Zvirići

I 2451 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete Ĉvorišta i COKP-a Zvirići

I 2460 Elektrotehniĉki projekt cestovne rasvjete GP Bijaĉa

I 2461 GraĊevinski projekt cestovne rasvjete GP Bijaĉa

I 2500 PROJEKT kabelske kanalizacije za telekomunikacijske kabele



I 2550 PROJEKT TK prikljuĉka COKP-a Zvirići



I 2600 PROJEKT telefonsko – pozivnog sustava (TPS)



I 2650 PROJEKT svjetlovodnog telekomunikacijskog kabla



I 2700 PROJEKT OPREME TUNELA–

vatrodojava i vatrozaštita tunela Bijela Vlaka


I 2710 Elektrotehniĉki projekt razdjelnika Tunela Bijela Vlaka

I 2720 Elektrotehniĉki projekt rezervnog napajanja Tunela Bijela Vlaka

I 2800 PROJEKTI zaštite i prelaganje postojećih TK instalacija









I 2810 PROJEKTI zaštite i prelaganje postojećih vodovoda



I 2850 PROJEKTI napajanje CP MeĊugorje-Zvirovići, PUO Kravice,

ĈCP Zvirići, COKP-a Zvirići i GP Bijaĉa vodovoda,


Z – ostali projekti

Z 2010 PROJEKT ZAŠTITE OD BUKE



Z 2100 PROJEKT PARALELNIH PUTOVA K.o. Ĉapljina



Z 2120 PROJEKT PARALELNIH PUTOVA K.o. Ljubuški



Z 2200 PREDMJER I TROŠKOVNIK


Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




020 Opći dio


IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




POTVRDE I RJEŠENJA


Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




030 Tehniĉki dio





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Tehniĉki dio



031. PRIMJENJENI PROPISI

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine

(Sl.novine FBiH 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10)

Uredba o tehniĉkim svojstvima koje graĊevine moraju zadovoljavati u pogledu sigurnosti te

naĉina korištenja i odrţavanja graĊevina (Sl. novine FBiH 29/07, 51/08)

Uredba o graĊevinama i zahvatima od znaĉaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i

graĊevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, ţivot i

zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i šire, za koju urbanistiĉku saglasnost izdaje

Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja (Sl. novine FBiH 85/07, 29/08)

Uredba o ureĊenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u

mgraĊenju (Sl. novine FBiH 48/09, 75/09)

Uredba o vrsti, sadrţaju, oznaĉavanju i ĉuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehniĉke

dokumentacije(Sl. novine FBiH 33/10)

Zakon o zaštiti od poţara i vatrogastvu (Sl. novine FbiH, br. 64/09)

Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda

(Sl.novine FBiH, br. 39/03, 22/06)

Sluţbene novine FBiH, br. 10/04

Zakon o zaštiti na radu (Sl.novine FBiH, br. 22/90)

Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine FBiH, br.33/03)

Zakon o elektriĉnoj energiji (Sl.novine FBiH, br. 41/02, 38/05)

Zakon o zaštiti prirode (Sl.novine FBiH, br. 33/03)

Zakon o zaštiti zraka (Sl.novine FBiH, br. 33/03,4/10)

Zakon o zaštiti okoliša (Sl.novine FBiH, br. 33/03,09)

Zakon o vodama (Sl.novine FBiH, br. 70/06)

Pravilnik o tehniĉkom pregledu objekata (Sl.novine FBiH, br.21/06,23/08)

Pravilnik o tehniĉkim svojstvima za dimnjake u graĊevinama (Sl.novine FBiH, br.49/08);

norma BAS EN 60 947-3

preuzete norme iz R Hrvatske: HRN U.J1. 030; HRN UJ 240¸ HRN DIN 4102 dio 4; HRN U.J1.240;

HRN 4102 dio 9; HRN 4102 dio 11; HRN DIN 3222;

TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 126







032. OPIS PROJEKTOM PREDVIĐENOG ZAHVATA

032.1. OSNOVNI PODACI

Mapa H 2235 je dio ukupne dokumentacije Glavnog projekta i predstavlja ELABORAT ZAŠTITA NA

RADU za objekte CENTRA ZA ODRŢAVANJE I KONTROLU PROMETA (u daljnjem tekstu COKP) ZVIRIĆI

na dionici LOT 7, POĈITELJ-BIJAĈA; poddionici 2 km 11+000,00 do cca km 21+255,00.

U objektima se predviĊa kontrola i operativno praćenje prometa i stacioniranje ekipe za pomoć na

cesti, vatrogasna jedinica, ĉišćenje snijega, praćenje prometa iz centra veze preko video kamera,

slanje podataka na displeje po portalima na autocesti, slanje podataka o prometu iz centra veze u

policiju i druge sluţbe, košenje trave, ophodarske sluţbe na autocesti, stalna kontrola kvalitete

autoceste, te potrebe sanacije sa adekvatnom opremom.

Tehnološki proces koji treba zadovoljen u COPK-u sastoji se od opsluţivanja vozila prema potrebi u

svakom od objekata COKP-a. Upravo zbog toga kruţni tok kretanja vozila je najekonomiĉniji odakle i

proizlazi i dispozicija objekata. Upravljanje vozila i definiranje potrebnih zadataka planira se i

razraĊuje u upravnoj zgradi, gdje se nalazi i centar veze u kojem se prikupljaju svi relevantni podaci sa

dionice autoceste koju COKP odrţava.

U sklopu COKP-a predviĊa se slijedeći broj zaposlenih djelatnika: 55-60.

Spolna zastupljenost: Ţ 5-10%; M 90 – 95%.

Prema pretpostavljenoj strukturi, radnici će raditi na slijedećim radnim mjestima: voditelj tehniĉke

jedinice - 1, administrator - 1, viši suradnik - 1, suradnik - 1, tehniĉar pravca - 2, poslovoĊa - 2,

ophodar - 8, vozaĉ-strojar - 10, cestar - 10, referent - 5, serviser elektriĉar - 2, serviser mehaniĉar - 2,

serviser lakirer - 2, osoblje kuhinje – 3, vatrogasna jedinica - 5.

24 satne sluţbe rade u dvije smjene po 12h, ostatak djelatnika od 7h do 15h.

U sklopu COKP predviĊa se rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te je osiguran nesmetani

pristup, kretanje, boravak i rad, ali samo administrativnih poslova.

U sklopu COKP-a predviĊa se smještaj 18 vozila.

Vrsta vozila

a. cestarsko vozilo 4

b. osobno vozilo 2

c. dostavno vozilo 2

d. kamion kiper 12t, s opremom za zimsko odrţavanje 2

e. višenamjensko vozilo UNIMOG s opremom 1

f. višenamjensko vozilo UNIMOG sa ĉistilicom 1

g. utovarivaĉ - rovokopaĉ s opremom 1

h. samohodna kosilica za visoke nasipe sa opremom 1

i. autoplatforma 1

j. autocisterna 1

k. vozilo za kont. odvoz smeća 1

l. vozilo za prijevoz neispravnih vozila 1

Od instalacija predviĊeno je; vodovod i kanalizacija, razvod centralnog grijanja, elektriĉna instalacija

niskog napona, ventilacija u pojedinim prostorijama i hlaĊenje prostora, strojarske instalacije postaje

za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom.

U sklopu COKP-a predviĊeno je ozelenjivanje prostora kao estetska funkcija, funkcija stvaranja hlada,

funkcija zaštite od buke i ispušnih plinova. Krajobraznim ureĊenjem nije se utjecalo na sigurnost

prometa, te osnovnu namjenu objekata.







032.2. NAMJENA GRAĐEVINE

COKP je graĊevinsko tehniĉka i organizacijska cjelina namijenjena provedbi poslova odrţavanja i

kontrole prometa za cca 30km autoceste.

COKP se u graĊevinskom smislu sastoji od osam osnovnih elementa, koji tvore cjelinu.

objekt A – Upravna zgrada s radionicom

objekt B – Garaţa teretnih vozila

objekt C – Garaţa osobnih vozila i skladište

objekt D – Spremište soli i CaCl2

Objekt E – Postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom

Objekt F – Praonica vozila

Objekt G – Nadstrešnica parkirališta

Objekt H – Pomoćni objekti H1 – Spremište novog i otpadnog ulja

H2 – Boce za autogeno varenje

032.3. OPIS RANIH POSTUPAKA

Objekt A je predviĊen kao administrativno-upravni i kontrolni centar za upravljanje prometom na

dionici autoceste, s radionicama za manje popravke na terenu i opremi za odrţavanje.

Za komunikaciju s ekipama na terenu u svrhu poduzimanja radnji, u graĊevini je organiziran centar

veze. Iz njega je stalna komunikacija sa terenom, 24 satno deţurstvo, u cilju upravljanje prometom.

Za manje popravke na voznom parku, predviĊena je automehaniĉarska radionica s dvije montir-jame. U

jamama postoji mogućnost pojave ugljiĉnog monoksida te ih je potrebno prisilno provjetravati kako sa

stanovišta zaštite na radu (trovanje) i sa stanovišta zaštite od poţara (pojava eksplozivne

koncentracije) iz tog razloga odsisni sustav i rasvjeta moraju biti u ex-izvedbi. U radionici će se

obavljati manji popravci, zamjene ulja, antifriza, ţarulja i sl.

Bravarska radionica je namijenjena za bravarsko odrţavanje alata i opreme koji se koriste u radnom

procesu, brušenja, bušenja, oštrenja alata, kao i manjim interventnim bravarskim zahvatima na

kontroliranoj trasi ceste, varenja zakivanja itd.

Elektriĉarski popravci na opremi i ureĊajima koji se koriste u svakodnevnim radnim postupcima i oni na

ureĊajima i opremi na trasi autocesta će se vršiti u elektriĉarskoj radionici.

Iz radionice ”kućnog majstora” će se servisirati ureĊaji i oprema koja je na samoj graĊevini, a manjeg

je obima i sloţenosti.

Za nadzor tunela oko COKP-a, predviĊena je stalna interventna vatrogasna jedinica s dva vatrogasna

vozila za sluĉaj poţara u tunelima u na dionici autoceste, odnosno objekata (tunela).

Topli obroci se sluţe u blagovaoni, a pripremaju se u kuhinji.

Osoblje koje radi u centru okupljat će se u prostoru dnevnog boravka.

U objektu B, kompleksa COKP-a rasporeĊeni su prostori garaţa teretnih vozila. U tom prostoru je stalno

interventno osoblje za sluĉaj akcidenta na autocesti, koje će pruţiti prvu pomoć i pristupiti spašavanju.

Tu su stacionirane stalno spremne mobilne ekipe za spašavanje.

U objektu C, rasporeĊeni su prostori garaţa osobnih vozila, ostave odbojnih ograda, te prostora za

drţanje akumulatora za potrebe vozila na lokaciji. Prostorija za drţanje akumulatora, spremnik za

upotrebu (suhošarţiranih), uz posebnu naznaku da se isti ne pune u toj prostoriji, (sa vidljivom

naznakom zabrane), nego u odgovarajućem servisu van lokacije.

Objekt D podijeljen je u dva dijela izmeĊu kojih je prolaz do visine graĊevine. U zapadnom dijelu

graĊevine je skladište soli, za posipanje ceste, koje se proteţe kroz dvije etaţe, do visine graĊevine. U

istoĉnom dijelu je smještena oprema za pripremu CaCl2 otopine. U prizemlju su dva rezervoara, u

kojima se u vodi otapa CaCl2 , koji je u praškastom stanju i sa kata se usipava u rezervoare kroz lijevke.

Na katu su odloţene dnevne potrebe praha CaCl2 za pripremu otopine.

Objekt E – postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, je namijenjen izdavanju i evidenciji

pogonskog goriva za potrebe vlastitog voznog parka.







U objektu F – praonica vozila, će se prati vozila koja se koriste prilikom intervencije na autocesti, od

ostataka soli i ostalog materijala kojim se intervenira.

Objekt G –nadstrešnica parkirališta je namijenjena zaštiti osobnih i sluţbenih vozila centra od

vremenskih nepogoda i jake insolacije.

033. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ PROCESA RADA I NAĈIN NA KOJE SE TE

OPASNOSTI OTKLANJAJU

Iz opisanog procesa rada i karaktera graĊevine (kontrolno servisno administrativni) slijedi zakljuĉak da

su u sklopu graĊevine predviĊeni poslovi koji ne pokazuju posebne opasnosti i štetnosti za zaposlenike,

te se razvrstavaju u opasnosti malog opsega koje se mogu umanjiti i/ili otkloniti primjenom osnovnih

pravila zaštite na radu.

Osnovna pravilima zaštite na radu ukljuĉuju:

osiguranje od udara elektriĉne struje,

spreĉavanja nastanka poţara i eksplozije,

opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama,

osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora,

osiguranja potrebnih putova za prolaz, i evakuaciju zaposlenika,

osiguranja ĉistoće, potrebne temperature i vlaţnosti zraka,

ograniĉenja brzine kretanja zraka,

osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša,

ograniĉenja buke i vibracije u radnom okolišu,

osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja,

osiguranja prostorija i ureĊaja za osobnu higijenu.

Projektnim rješenjem predviĊene su navedene mjere ĉiji se prikaz daje po pojedinim projektima.

Prije puštanja graĊevine u upotrebu poslodavac je u obavezi provesti osposobljavanje radnika za rad na

siguran naĉin. Na svim radnim mjestima će biti postavljene table sa uputama za rad na siguran naĉin te

upute i obavijesti o štetnim tvarima s kojima se radnik u radnom procesu susreće.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




040 Mjere zaštite predviĊene

arhitektonskim projektom



elaborat zaštite na radu za objekt COKP-a Zvirići Ekonomsko-tehniĉki zavod


BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene arhitektonskim

projektom



041. OPASNOSTI I ŠTETE KOJE PROIZLAZE IZ PROCESA RADA

Mjere zaštite na radu koje su predmet ovog elaborata odnose se na objekt i prostore namijenjeni

za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i ureĊajima, prostorijama i površinama za

kretanje zaposlenika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i ureĊajima. Mjere zaštite

za osobnu zaštitu ( rukavice, obuća i sl) nisu predmet ovog elaborata.

Opasnosti po uposlene tijekom navedenih aktivnosti rada u normalnim okolnostima rada, kada nema

intervencije, su male te se ocjenjuju kao opasnosti malog opsega , a mogu nastati:

kao posljedica pada pri manipulaciji ( kod preuzimanja i manipulaciji repromaterijalom)

uslijed nepravilnog (nestruĉnog) rukovanja s elektriĉnim instalacijama

uslijed slabe osvijetljenosti,

uslijed nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta,

uslijed poţara i /ili eksplozije.

Opasnosti od pada pri utovaru i manipulaciji robe namijenjene svakodnevnoj djelatnosti ili opreme za

potrebe odrţavanja, umanjiti će se protukliznom izvedbom podova, te osiguranjem slijedećih

uvjetima:

kretanje vozila na utovarno-istovarnim površinama i ispred garaţa bit će jednosmjeran,

brzina kretanja vozila na tim površinama ograniĉit će se na 10 km na sat, a u garaţama,

skladištima i radionicama na 5 km/h,

na istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama unutar lokacije

objekta postavit će se odgovarajuće oznake i prometni znakovi.

Opasnosti od elektriĉne struje umanjit će se odgovarajućim projektiranjem i izvedbom

elektroinstalacija. Projektom elektroinstalacija predviĊena je zaštita od:

- direktnog dodira dijelova pod naponom

- zaštite od kratkog spoja,

- zaštita od previsokog napona,

- statiĉkog elektriciteta

- prekomjernih struja u instalaciji ,

- atmosferskog praţnjenja

- zaštita od mehaniĉkih utjecaja ( poklapanje kabela)

Investitor je u obvezi izraditi pravni akt, kojim će se propisati naĉin rukovanja s elektriĉnom

instalacijom (tko i pod kojim uvjetima smije obavljati rukovanje, ispitivanje, kontrolu i popravak

instalacije i opreme). Pored navedenog postaviti će se oznake upozorenja na opasnost od elektriĉne

struje.

Opasnost od slabe osvijetljenosti otklonit će se pravilnim odabirom jaĉine rasvjete sukladno

zahtjevima radnog mjesta i prema potrebi dopunskom rasvjetom radnog mjesta ( prema normi HRN

U.C9.100), a opasnost od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta odgovarajućim projektiranjem sustava

zagrijavanja i ventilacijom.

Opasnost od posljedica eventualnog poţara umanjit će se mjerama zaštite od poţara kao što su

hidrantska mreţa, vatrogasni aparati, i dr., što je opisano u prikazi mjera zaštite od poţara.

Druge mjere detaljnije su opisane u poglavlju što slijedi (graĊevinske mjere).





projektom



042. UREĐENJE OKOLIŠA, PROMETNICA I VATROGASNI PRISTUPI

Za kretanje vozila i osoba prometnice su projektirane tako da trajno osiguravaju prenošenje

predviĊenih opterećenja bez oštećenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju stabilnost, ravnu

površinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi.

Putovi i prometnice na otvorenom prostoru imaju odgovarajuće linijske rešetke za otjecanje površinske

vode, izvedene tako da ne smetaju slobodno kretanje osoba i transportnih sredstava.

Noću, za vrijeme rada, vanjske i nutarnje prometnice se osvjetljavaju s skladu s normama.

Odgovarajuće linijske rešetke za otjecanje površinske vode, koje se nalaze na mjestu gdje se kreću

transportna sredstva i osobe, biti će pokrivene odgovarajućim ĉvrstim poklopcima, ugraĊene na otvor

tako da se ne mogu pomicati, dimenzionirane za predviĊena opterećenja bez mogućnosti loma i

deformiranja i poloţene u istoj razini kao i ostali dio prometnice, tako da ne postoji mogućnost

spoticanja pri hodu.

Dvosmjerna cesta u krugu organizacije ima širinu veću od 5m.

Prostorni parametri površine za operativni rad vatrogasnih vozila su 5,5x11,0 m. Površine za operativni

rad vatrogasnih vozila projektirane su u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u

bilo kojem smjeru površine i nalaze se uz strane objekata na kojima su osigurani otvori za intervencije.

Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove prometnice predviĊaju se od tvrde

podloge.

Širina prilaza i prometnica utovarno-istovarnim površinama nije manja od 5m.

Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama za teretna motorna

vozila biti će postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove. Kretanje vozila

na utovarno-istovarnim površinama, prilazima površinama i prometnicama treba u pravilu biti

jednosmjeran.

Radijusi vatrogasnih pristupa usklaĊeni su s uvjetima iz tablice:

VATROGASNI PRILAZI ZA OBJEKTE VISINE DO 22 m

Širina vatrogasnih prilaza (m) VODORAVNI RADIJUS (m)

UNUTARNJI VANJSKI

6,0 5,0 11,0

Razmak površina za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnoţja graĊevine do vanjskih zidova manja

je od 12,0m.

Oprema za gašenje poţara su vanjski hidranti u sklopu prometnica, te aparati za gašenje poţara.

Za parkiranje cisterne s UNP-om kao i cisterne za dopremu goriva na postaji za opskrbu prijevoznih

sredstava gorivom u krugu COKP Zvirići osigurano je dovoljno prostora za njeno kretanje.

Ispred ulaza u COKP Zvirići osiguran je dovoljan broj prostora za parkiranje.

Parkirališta su locirana izvan prometnice i poţarnih putova. PredviĊeno je parkiralište s 42 parkirališna

mjesta od kojih je 20 PMJ natkriveno ĉeliĉnom nadstrešnicom (objekt G). Pristupe u parkirna mjesta i

izlaz iz njih osigurava sigurno kretanje pješaka i vozila (min. visina 220 cm).

Interna prometnica je povezana s javnom prometnicom u skladu s uvjetima predviĊenim za

odgovarajuću lokaciju mjesta rada.

Vanjska mjesta rada (na otvorenom prostoru) kao i mjesta rada u zatvorenim prostorima ureĊena su na

takav naĉin da se pješaci i vozila mogu kretati na siguran naĉin te moraju biti odvojena punom linijom

ili zaštitnim ogradama.

Broj izlaza odnosno ulaza u ograĊeni krug COKP-a omogućava da broj zaposlenih osoba u potrebnom

vremenu brzo napusti radne prostorije u sluĉaju brze evakuacije (izbijanja poţara, eksplozije,

elementarnih nepogoda i sl.)

Za pristup u krug organizacije osiguran je glavni ula-izlaz koji se nalazi na jugu.





projektom



043. VODOVOD I KANALIZACIJA

GraĊevina će se prikljuĉiti na postojeću vodovodnu mreţu, ĉime su osigurane dovoljne koliĉine vode za opskrbu

radnih i pomoćnih prostorija vodom za piće, sanitarne potrebe i gašenje poţara. Nakon puštanja objekta u

eksploataciju izvršit će se mikrobiološka kontrola vode ĉime će se dokazati njena uporabljivost za ljudsku uporabu.

Za uzimanje vode vode za pićepostavljaju se higijenske slavine. Raspored higijenskih slavina je takav da njihova

udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada nije veća od 100m.

Odvodnja fekalnih voda riješit će se prikljuĉkom na bio-disk nakon ĉega se proĉišćena voda odvodi u otvoreni kanal.

Otpadne vode kuhinje prije spajanja s fekalnom kanalizacijom provest će se preko separatora masti.

Voda iz prostora autopraonice će se kanalom odvoditi do separatora u kojem će se odvajati blato, sol, ulje i ostale

mehaniĉke i kemijske neĉistoće i tako proĉišćena voda će se odvoditi u kanalizaciju koja završava u otvorenom

kanalu. Šahtovi i ostala revizijska okna u sustavu kanalizacije će se izvesti od vodonepropusnog betona, unutra

ţbukane u vodonepropusnoj ţbuci.

Oborinske vode sa prostora benzinske postaje će se odvoditi u separator u kojem će se proĉišćavati od svih

mehaniĉkih i kemijskih neĉistoća i nakon toga odvoditi u otvoreni kanal.

Separator će se redovito ĉistiti i obnavljati kako bi mogao sluţiti svojoj svrsi.

Oborinske vode sa prostora krovova će se vertikalama, slobodnim padom, djelomiĉno odvoditi u okolni teren, a

djelomiĉno, zajedno sa zauljenim vodama platoa odvoditi u separator ulja.

Nakon izgradnje, prije puštanja u pogon, izvršit će se tlaĉna proba kanalizacije i ispitati na vodonepropusnost.

U prostoru blagovaonice ili ispred nje će se postaviti umivaonik s toplom i hladnom vodom i ostalim priborom za

pranje ruku.

Svi odvodi opremljeni su sifonima.

Detaljan prikaz dat je u slijedećim poglavljima koji detaljnije opisuju primijenjene mjere zaštite za

projekt vodovoda i kanalizacije.

044. ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

Elektriĉne instalacije projektirane su tako da ne predstavljaju opasnost od poţara i eksplozije, a osobe

moraju biti na odgovarajući naĉin zaštićene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira, to

se pogotovo odnosi na jame u radionicama, gdje su svi izvodi napravljeni u Ex-izvedbi.

PredviĊeni materijali i zaštitni ureĊaji prikladni su projektiranom naponu, vanjskim uvjetima i

ovlaštenjima osoba koje će imati tijekom eksploatacije pristup dijelovima instalacije.

Detaljan prikaz da je u slijedećim poglavljima koji detaljnije opisuju primijenjene mjere zaštite za

elektrotehniĉki projekt.

045. ODSTRANJIVANJE ŠTETNIH OTPADAKA

U radnom procesu se stvara otpad koji bi mogao zagaĊivati okoliš i radnu sredinu. Motorna i ostala ulja,

antifrizi, akumulatorske baterije, masne krpe, loša goriva i automobilske gume su otpadi koji će se

odlagati svaki posebno na za to pripremljena mjesta.

Masne krpe se privremeno odlaţu u za to pripremljene kantu s poklopcem u servisu, na kojoj je jasno

istaknut natpis o sadrţaju kante. U tu kantu se odlaţu samo masne krpe zamašćene motornim uljem.

Krpe natopljene benzinom odlaţu se u drugu kantu sa poklopce na kojoj je jasno istaknut natpis da se

radi o krpama natopljenim benzinom.

Na kraju svakog radnog dana krpe se odlaţu u kante sa poklopcima na prostoru ureĊenog odlagališta

koje je ograĊeno i natkriveno. Nakon prikupljene odreĊene koliĉine prljavih krpa, zbrinjavaju se u

dogovoru sa lokalnom komunalnom sluţbom.

Nova motorna ulja pohranjena su u ograĊenom prostora servisa koji je zakljuĉan i nepristupaĉan

neovlaštenim osobama. PreraĊena motorna ulje, koja se ispuštaju iz motora, u toku dana prikupljaju se

u posebnim radnim kantama. Na kraju dana se takva ulja pohranjuju u posebne kontejnere sa

originalnim zatvaraĉem, s jasno istaknutim natpisom sadrţaja, smještene u dnu parcele na mjestu

privremenog odlaganja koje je pripremljeno za takvu vrstu otpada. Prostor je ograĊen, natkriven sa

originalnom tankvanom. Na podu je nepropusna AB ploĉa.





projektom



Antifrizi koji su ispušteni iz automobila odlaţu se u za to pripremljenu posudu, koja se na kraju radnog

dana prazni u kontejner u prostoru privremenog odlaganja, sa originalnim poklopcem, na kojem je

jasno istaknut natpis.

Kada se baĉve, kontejneri, napune, zbrinjavaju se u dogovoru sa lokalnom komunalnom sluţbom koja je

ovlaštena za zbrinjavanje takve vrste otpada.

Stari uljni filtri, plastika, metalni dijelovi odlaţu se na privremeno odlagalište u originalne kontejnere

po vrstama materijala i zbrinjavaju u dogovoru sa komunalnom sluţbom lokalne zajednice.

Osnovni otpad u uredskom dijelu graĊevine je papirni i kućni otpad. Papirni otpad će se odlagati u za

to pripremljene kutije i odvoziti u reciklaţu.

Kućno smeće odlagat će se u posebne plastiĉne kante odgovarajućeg volumena. Smještaj kontejnera za

komunalni otpad ja u sklopu prostora za ostali otpad. Prostor za smještaj kontejnera je lako dostupan

kamionima komunalnih sluţbi.

046. RADNI PROSTOR

U smislu Zakona o zaštiti na radu, graĊevina je projektirana tako da su tijekom njene uporabe trajno

osiguravaju:

stabilnost u odnosu na statiĉka i dinamiĉka opterećenja (vidljivo iz projekta statiĉkog proraĉuna),

stabilnost u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje (vidljivo iz arhitektonskog projekta),

zaštita od poţara i eksplozija ( opisano u prikazu mjera zaštite od poţara),

danje svijetlo,

toplinska zaštita ( vidljivo u projektu fizike graĊevine),

provjetravanje prostorije,

zvuĉna izolacija,

sigurnost kretanja osoba.

a) Veliĉina i visina prostorija

Veliĉina radnih prostorija je takva da će na svaku zaposlenu osobu dolaziti više od 10 m3 i 2 m2

slobodne površine poda u bilo kojem objektu kompleksa COKP-e.

Visina radnih prostor je od 3,0 m u administrativnom dijelu graĊevine A, pa na više, kroz dvije etaţe u

spremištu soli, i sve zadovoljavaju uvjete Zakona o zaštiti na radu.

b) Podovi

Podovi u graĊevini usklaĊeni su sa zahtjevima Zakona tako da se tijekom eksploatacije objekta

osigurava:

stabilnost, ravna površina i sigurno hodanje,

toplinska zaštita,

zvuĉna zaštita,

lako korištenje i odrţavanje,

zaštita od poţara

Stabilnost podova osigurana je prenošenjem predviĊenih opterećenja na nosivu konstrukciju na naĉin

kojim se iskljuĉuju oštećenja i trajne deformacija poda. Podovi s obje strane izlaznih vrata su ravni.

U pogledu toplinske zaštite, u uredskom prostoru predviĊaju se parket podovi koji sukladno normi

JUS U.J5.054 pripada (prema koeficijentu upijanja topline) u skupinu " toplih " podova. U spremištu

namirnica, predprostoru, kuhinji, ostavi za smeće, garderobi i sanitarijama predviĊaju se podovi od

keramiĉkih ploĉica, u protukliznoj izvedbi, koji prema istoj normi pripadaju skupini polutoplih podova.

U pogledu zvuĉne zaštite poda u radnom ( uredskom dijelu ) u kojima je predviĊen parket kao završni

sloj, razina zvuka udara LW mora biti manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti (68 dB).

U pogledu zaštite od poţara podovi na izlaznim putovima bit će klase A ili najmanje klase B1 što će se

dokazati atestom prema normi DIN 4102.

Podovi sanitarnih prostora su vodonepropusni s odgovarajućim nagibom prema otvorima sifonima.

U prostoru centra veze izvest će se antistatik dupli pod.

U prostorima radionica, pod će se izvesti kao liveni industrijski (epoksidni) pod.





projektom



Podovi u graĊevinama B i C – garaţi teretnih vozila i garaţi osobnih vozila i skladištu, imaju podove

od zaribanog armiranog betona.

U prostoru graĊevine D – solana pod je od lijevanog asfalta.

U graĊevini E, pod ja izveden u antistatik izvedbi, tj. od ĉepaste gumene.

GraĊevina F – praonica automobila, obloţena je industrijskim epoksidnim podom u protukliznoj izvedbi,

pogodnoj za odrţavanje.

Na prostoru na kojem je predviĊeno boravljenje radnika na jednom mjestu dulje od 2 sata na pod će

se postaviti imostacija od tople podne obloge.

c) Obrada zidova i stropova

Zidovi će se izvesti od armiranog betona, knaufa i opeke, te se površinski obraditi. Unutarnje plohe

zidova će biti oliĉene svijetlim bojama za interijere ili obloţene keramikom (u sanitarnim prostorima).

U autopraonici zidovi su obloţeni aluminijskim profiliranim limom. U prostoru solane zaštita zidova je

izvedena u dašćanoj oplati, a koja se moţe demontirati u vrijeme kada u prostoru nema soli.

Na mjestima montaţe spuštenih stropova montirat će se na potkonstrukciju ĉvrsto vezana za nosivu

konstrukciju.

d) Prozori i vrata

Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori projektirani su tako da u toku eksploatacije objekata trajno

osiguravaju:

zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja,

prirodnu rasvjetu prostorija,

toplinsku zaštitu,

provjetravanje

Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori, projektirani su tako da se mogu iznutra zatvarati i da

onemogućavaju otvaranja izvana.

Svi otvori na fasadi su od aluminijske bravarije od al. profila sa završnim slojem plastifikacije u boji, sa

prekinutim tehniĉkim mostom sa ispunom IZO staklom ili LEXANOM. Prozori koji su na visini većoj od

160cm imaju otvaranje putem ventusa sa zaustavljaĉem za preklop krila. Velike fasadne stijene su od

fiberglasa sa svjetlopropusnošću 78%.

Prozori i vanjska vraat i drugi vanjski otvori projektirani su tako da se u toku eksploatacije objekata

mogu sigurno odrţavati i ĉistiti s vanjske i unutarnje strane. Prozori su projektirani s napravama koje

omogućavaju njihovo ĉišćenje bez opasnosti za radnike koji obavljaju taj posao ili za osobe nazoĉne u i

oko graĊevine

Unutarnja vrata projektirana su tako da trajno osiguravaju:

povezivanje i odvajanje objekata,

toplinsku zaštitu,

zvuĉnu zaštitu,

provjetravanje

Vrata poţarnih sektora otvaraju se prema van. Od negorivog su materijala izvedena prema propisima.

Propusna moć vrata je takva da zadovoljava potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne širine

hodnika, stepeništa, odmorišta i drugih prolaza.

Prolaz u izlaznim vratima je veći od 0,70m, a za prostore gdje se predviĊa rad i boravak i rad invalidnih

osoba svjetla širina vrata nije manja od 0,90m.

047. IZLAZNI PUTOVI IZ GRAĐEVINE

Udaljenost od bilo koje toĉke u prostoru do izlaza iz objekta u prizemlju je manja od 50 metara, što je

u skladu sa zahtjevima ĉlanka 14. Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. Izlazni

putovi bit će oznaĉeni u skladu s normama HRN SO.001 i HRN SO.005.

048. STUBIŠTE I OGRADE

Za potrebe pristupa na krovove objekata A, B, C i D , izradit će se penjalice širine 50 cm kojima će se

doći do krovnih ploha objekata. Penjalice će se kruto vezati na fasadi objekta u razmacima ne većim od





projektom



3 m. Svojom visinom će nadvisiti objekt za najmanje 75 cm. Penjalice će, poĉevši od sedme preĉke,

imati ĉvrstu leĊnu zaštitu. LeĊna zaštita će biti izraĊena u obliku kaveza naĉinjenog od lukova od

plosnatog ţeljeza, s unutarnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji će biti

priĉvršćen za stranice ljestava na meĊusobnom razmaku ne većim od 140 cm.

Lukovi će biti povezani vertikalama od plosnatog ţeljeza na razmaku ne većem od 25 cm. Lukovi i

vertikale od plosnatog ţeljeza koji meĊusobno ĉine kavez, će biti tako dimenzionirani i uĉvršćeni za

penjalice da pruţaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.

Horizontalne preĉke penjalica bit će od okruglog ţeljeza promjera najmanje 16 mm na razmaku ne

većem od 30 cm zaštićene od korozije ili od nehrĊajućeg ĉelika.

Za potrebe ulaska u šahtove i reviziona okna u njima će se montirati penjalice širine 45 cm od okruglog

ĉelika najmanjeg promjera 16 mm, ĉvrsto montirane na zid šahta, zaštićene od korozije ili izraĊene od

nehrĊajućeg ĉelika. Penjalice će biti na razmaku ne većem od 30 cm, a udaljene od zida 16 cm.

Pozicije penjalica su vidljive u tlocrtima svake graĊevine. Shema penjalica je dana u grafiĉkom prilogu,

a gore u tekstu je opisana.

Stubište izmeĊu prizemlja i kata u SPREMIŠTU SOLI (objekt D) biti će tako da osigurava lako izlaţenje iz

svih dijelova objekata. Prilazi i stepenice su dobro osvjetljeni, a izvori svjetlosti postavljeni su tako da

osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobu.

Korisna površina stubišnog kraka nije manja od 1,10m. U jednom stubišnom kraku nema više od 18

stepenica, te odstupanja u visini nisu veća od 0,5cm.

Stubišna ograda (rukohvat i stupovi) izmeĊu prizemlja i kata u SPREMIŠTU SOLI (objekt D) biti će

izraĊena od ĉeliĉnih cijevi Ø 2" i priĉvršćena za betonsku ploĉu stubišta. Ista vrsta ograde će se izraditi i

oko otvora ploĉe kata kroz koju prolazi stubište. Visina ograde će iznositi 100 cm. Gazišta stubišta biti

će obloţena protukliznim keramiĉkim ploĉicama.

049. OSVJETLJENJE

Ostakljene površine prizemlja i kata objekta A, i svih ostalih graĊevina projektirane su tako da njihova

ukupna površina iznosi više od 1/8 površine poda, a raspored osigurava ravnomjernu rasvjetu. Direktno

upadanje sunĉeve svjetlosti na mjesta rada sprijeĉit će se primjenom unutarnje zaštite.

Jakost umjetne rasvjete usklaĊena je sa zahtjevima standarda HRN U. C9.100.

Instalacije rasvjete u prostorijama biti će izvedeno na takav naĉin da ne postoji opasnost ozljede

radnika kao rezultat vrste postavljene rasvjete.

Detaljan opis je dan u mjerama zaštite predviĊene elektrotehniĉkim projektom.

0410. ZAGRIJAVANJE I HLAĐENJE PROSTORA

Grijanje kompleksa COKP-a je kombinirano s centralnom pripremom tople vode u kotlovnici na

ukapljeni plin i to;

- radijatorsko grijanje,

- ventilokonvektori,

- zraĉno grijanje,

Sustavom centralnog grijanja, radijatorski, zagrijavaju se prostori upravne zgrade i dio graĊevine B,

garaţe, a projektirane temperature su;

Prostor Grijanje (0C) HlaĊenje (0C)

garderobe i tuševi 24 /

ĉistaĉica 20 /

radionice 20 /

WC-i 18 /

centar veze i UPS 20 22

dnevni boravak u objektu B -garaţe 20 /

Regulacija temperature je izvedena putem termostatskih glava na radijatoru.





projektom



Centar veze i UPS sustava se hladi autonomnim, posebnim sustavom hlaĊenja primjenjivim za

kompjutorsku opremu. Hladni zrak se upuhuje u donjoj strani ormara u koje je smještena oprema,

zagrijan se diţe gore i odvodi izvan ormara. Hladni zrak se na ulazu u ormar filtrira na filtru klase G 4.

Sustavom ventilokonvektora je izvedeno grijanje i hlaĊenje dijelova upravne zgrade, sa parapetnim

ventilokonvektorima, sa slijedećim projektiranim temperaturama:

Prostor Grijanje (0C) HlaĊenje (0C)

blagovaona i kuhinja 20 26

kancelarije 20 26

ured ophodara 20 26

soba za sastanke 20 26

Priprema tople vode za sustav ventilokonvektora je u kotlovnici, a hladne vode, za sustav hlaĊenja, u

rashladnoj stanici montiranoj izvan graĊevine. Cijevi hlaĊenja se vode kroz pod, a grijanja kroz pod

osim na izlazu iz kotlovnice.

Sustavom zraĉnog grijanja zagrijavaju se dijelovi graĊevina u krugu kompleksa COKP-a sa slijedećim

projektiranim temperaturama;

Prostor Temperatura (0C)

Upravna zgrada A

mehaniĉarska radionica 18

GraĊevina B

garaţa teretnih vozila 5

GraĊevina C

spremište 5

garaţa osobnih vozila 5

prostor za drţanje akumulatora 5

Praonica F

praonica 15

Solana D

skladište 15

Grijaći su viseće zidne izvedbe. Istrujavanje toplog zraka je boĉno, s komorom pri podu koja sluţi za

odsis hladnog zraka. Regulacija temperature je izborom brzine ventilatora na grijaĉima.

Grijanje prostora benzinske postaje izvedeno je elektiĉnim grijaĉim tijelima u vidu uljnih i elektriĉnih

radijatora. Regulacija temperature je izvedena sobnim termostatom. Projektirana temperatura radnog

prostora za zimski period je 20 0C.

Za potrebe osiguranja potrebnih mikroklimatskih uvjeta u prostoru benzinske postaje izveden je za

ljetni period sustav hlaĊenja mono-split ureĊajem s jednom unutarnjom i jednom vanjskom jedinicom

kojim se osigurava temperatura od 26 0C.

0411. PROVJETRAVANJE

Provjetravanje u prostorima projektirano je prema sljedećim kriterijima;

- prostor za obavljanje administrativnih poslova 1,5 izmjena/h

- sala za odrţavanje sastanaka 3 izmjene/h

- garderobe 1 izmjena/h

- kupaonica 5 izmjena/h

- nuţnik 4 izmjene/h

Za potrebe odrţavanja minimalne higijenske koliĉine svjeţeg zraka u sanitarnim prostorima prizemlja,

te prostorima garderobe, predviĊena je ventilacija odnosno odsisavanje zraka dok se svjeţi zrak

dobavlja kroz fuge prozora i vrata. Ventilacija se obavlja pomoću kanalskih ventilatora, odnosno preko

zraĉnih ventila namijenjenih za odvod zraka u kupaonicama i sanitarnim prostorima. Kanali su izvedeni

iznad spuštenog stropa ili ispod stropa.

U objektu A su tri sanitarna ĉvora. Svi sanitarni ĉvorovi imaju i prirodnu i umjetnu ventilaciju.





projektom



Odsisni vod postavit će se iznad ventilacijskih otvora na kompjuterskoj opremi u sobi opreme, te se na

taj naĉin smanjuje i opterećenje prostora uzrokovano zagrijavanjem opreme. Distribucija zraka izmeĊu

prostorija opreme, upravljaĉke sobe i sobe UPS-a obavlja se kroz vrata.

Provjetravanje i izmjena zraka u ne ventiliranim prostorima vršit će se samoprovjetravanjem, kroz

nebrtvljene spojeve, otvaranjem vrata pri komunikaciji u prostoru i prozorskim provjetravanjem koje

se postiţe otvaranjem prozora.

Za potrebe izbacivanja ispušnih plinova iz prostora jame mehaniĉarske radionice u graĊevini A - upravne

zgrade, izvedena je ventilacija preko odsisnog ventilatora koji je u Ex-izvedbi., sa zahtjevom da se ne

stvori eksplozivna smjesa od benzinskih para koji izlaze iz vozila.

Ventilacijski kanal je izveden vertikalom izvan graĊevine. Ventilator se ukljuĉuje prekidaĉem za

rasvjetu jame.

Svi prozori koji se mehaniĉki otvaraju, otvarat će se sa površine poda. Staklene površine koje su

namijenjene dnevnom osvjetljenju će se moći lako prati i odrţavati s vanjske i unutarnje strane

objekta. Svi prozori i staklene površine na fasadi objekta će se štititi od sunca (rolete, venecijanerima

zastorima i sl. po izboru investitora).

U prostorima prisilne ventilacije, brzina kretanja zraka u visini boravka osoba nije veća od 0,2 m/s.

U kuhinji zbog visokih temperatura koliĉina zraka za umjetno provjetravanje odreĊena je ovisno od

stupnja maksimalne oĉekivane temperature.

Iznad grijaćih tijela u kuhinji postavljaju se nape kojima se para i masnoća neposredna odsisava sa

mjesta nastajanja.

Odvod kondenzata od termiĉke obrade namirnica odvodi se direktno u vanjski prostor.

0412. SANITARNI PROSTOR

Nuţnici za zaposlene projektirani su prema sljedećim kriterijima:

Za najviše 30 muškaraca mora se predvidjeti i osigurati po jedan nuţnik, a uz nuţnik za muškarce i po

jedan pisoar. Prostore nuţnika imaju odgovarajuću ventilaciju. pored glavne opreme nuţnika koja se

satoji od školjke i ureĊaja za vodeno ispiranje, kabinu nuţnika opremiti će se kutijom i napravom za

toaletni papir te zidnom vješalicom ili klinom.

Umivaonici su smješteni u sklopu sanitarnih ĉvorova. svaki sanitarni ĉvor ima barem jedan umivaonik.

Osigurana je topla i hladna voda. uz umivaonik se postavljaju sredstva za sušenje ruku.

Udaljenost radnih mjesta od nuţnika manja je od 100 metara

Kupaonice s tušem su projektirane tako da imaju osiguranu hladnu i toplu vodu, postoji prostor za

presvlaĉenje, u sklopu umivaonika odijeljen da odijelo radnika nije izloţeno prskanju vode, biti će

grijane.

U prostoru objekta A, u prostoru garderobe, izveden je sanitarni prostor za muškarce površine 38,83 m2,

s 4 WC kabine dimenzija 90 x 160 cm, 5 pisoara,8 lavaboa i 6 tuš kabina dimenzija 98 x 150 cm, sa tuš

kadom dimenzija 90 x 90 cm. Kod ulaznog prostora izveden je sanitarni prostor za muškarce površine

6,48 m2 s kabinom dimenzija 90 x 183 cm, dva pisoara i jednim lavaboom. Za ţene je izveden sanitarni

prostor površine 3,25 m2, s kabinom dimenzija 90 x 150 cm i lavaboom. Za osobe s invaliditetom i

smanjenom pokretljivošću, izveden je sanitarni prostor površine 4,13 m2, s WC školjkom i lavaboom.

Umivaonici su smješteni u mehaniĉarskoj, bravarskoj, radionici kućnog majstora, kotlovnica te

garaţama i "D" objektu.

0413. GARDEROBE

Odlaganje odjeće administrativnog i tehniĉkog stacionarnog osoblja kontrole predviĊeno je u

prostorima ureda na zidnim i/ili stajaćim vješalicama. Za potrebe zaposlenih deţurnih osoba izvedena

je muška garderoba u prizemlju graĊevine A s 60 garderobnih ormara i garderobni ormari u sklopu

pomoćnih prostorija kuhinje. Svi ormari su dvostruki, metalni istih dimenzija, visina najmanje 150 cm,

dubina 35 cm, a širina 70 cm. Na vrhu i na dnu će ormari imati otvore za ventilaciju, snabdjeveni su

kljuĉevima za zakljuĉavanje, oliĉeni su zaštitnim bojama, s unutarnje strane imaju ugraĊene vješalice

ili drugo odgovarajuće sredstvo za vješanje odijela. U gornjem dijelu imaju police za odlaganje kape ili

šešira, a visina police mora biti 30cm od vrha, u donjem dijelu imaju policu za obuću.





projektom



Pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne dolazi u dodir s radnim.

Garderobni ormari svojim poloţajem u prostoriji ne ometaju slobodan prolaz. Svi ormari smjestit će se

na nogarima visine 15 cm.

0414. PROSTORIJE ZA ODMOR I UZIMANJE OBROKA

Djelatnicima su osigurane i lako dostupne prostorije za odmor – boravak i konzumiranje hrane. Ĉajna

kuhinja i boravak opskrbljeni su stolovima i stolicama sa naslonima.

U prostorijama za odmor moraju se provesti odgovarajuće mjere za zaštitu nepušaĉa od neugodnosti

izazvane duhanskim dimom.

0415. PROSTORIJE ZA PRERADU I ĈUVANJE NAMIRNICA

Namirnice će se skladištiti pomoću odgovarajućih ureĊaja za oĉuvanje zdravstvene ispravnosti

namirnica i odreĊenih predmeta opće uporabe. Stoga je osigurana prostorija s hladnjacima i policama

za drţanje voća i povrća, za drţanje suhomesnatih proizvoda, drţanje namirnica, pranje bijelog i crnog

suĊa, za pranje i ĉišćenje voća i povrća, pripremu mesa i sl. za pripremu kolaĉa i slastica.

U prostoru kuhinje osiguran je umivaonik s tekućom hladnom i toplom vodom za pranje ruku, sredstva i

dezinfekcija.

Osijek, novembar 2009. god.

Projektant:

Ivica Peko, dipl.ing.arh.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




050 Mjere i tehniĉka rješenja pristupa

graĊevini i svladavanje razliĉitih

arhitektonskih barijera


Broj projekta/mapa: 009461 / H 2235 ETZ d.d.



BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere i tehniĉka rješenja pristupa graĊevini i

svladavanju razliĉitih arhitektonskih barijera



051. OPĆENITO

Rješenjima primjenjenim u glavnom projektu osigurava se nesmetano kretanje i boravak ljudi sa

onesposobljenjima i pristup do graĊevina, na naĉin da su primjenjeni elementi pristupaĉnosti za

spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera, koje mogu ometati ili sprijeĉiti kretanje

ljudi s onesposobljenjima (invalidnih osoba, bolesnih, trudnica i dugih osoba) pri korištenju graĊevina

objekta "A" COKP Zvirići.

Elementi pristupaĉnosti su, Uredba o prostornim standardima, urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima i

propisima za spreĉavanje stvaranja prepreka za ljude sa onesposobljenjima (Sl. novine FBiH, br.

10/04), propisani za urbanistiĉko i arhitektonsko planiranje, projektiranje i izvoĊenje kojima se daju

veliĉina, karakteristike, instalacije, ureĊaji i druga oprema prostora predviĊenog za kretanje, boravak

ili rad osoba smanjene pokretljivosti.

Ljudi s neosposobljenjima jest svaka osoba s invaliditetom i svaka druga osoba ĉije stanje zahtjeva

osiguranje pristupaĉnosti graĊevine u kojoj borave, kreće se i radi, a ĉija pokretljivost je smanjena

uslijed bilo kakvog fiziĉkog invaliditeta (osjetnog ili lokomotornog), bilo kakvog drugog uzroka

invaliditeta, bolesti, dobi ili trudnoće.

Objekt "A" ne spada u kategoriju javnih objekata, ali obzirom da se predviĊa eventualni rad invalidnih

osoba na administrativnim poslovima, vrata te minimalna veliĉina ulaza i prolaza moraju omogućiti

korištenje invalidskih kolica. Da bi se osigurao pristup u sve zajedniĉke prostorije, ove prostorije

moraju biti meĊusobno povezane hodnicima, rampama i sl., a vrata takvih prostorija ne mogu biti uţa

od 90cm. Hodne površine moraju biti prouklizno obraĊene, pragovi moraju biti zaobljeni, a razlika u

visinama ne smije biti veća od 2cm. Urbanistiĉko-tehniĉki uvjeti za upotrebu štapa zasnivaju se na širini

kretanja od 70cm, a za upotrebu štaka na širini od 90cm.

Urbanistiĉko – tehniĉki uvjeti za korištenje invalidskih kolica temelje se na njihovim standardnim

dimenzijama (širine 70cm, duţine do 110cm), zoni dohvata osobe koja se sluţi kolicima, te mogućnosti

kretanja kolica. Ovi podaci su primjenjeni za utvrĊivanje urbanistiĉko-tehniĉkih uvjeta.

052. PRISTUP NA PLATO COKP-e ZVIRIĆI

PredviĊenim projektnim rješenjem osiguran je pristup osobama smanjene pokretljivosti na parcelu

graĊevine i do same graĊevine objekta "A" pješice (ili invalidskim kolicima) spojem na prometne

(pješaĉke) površine u istom nivou. S obzirom da je oko objekta "A" planiran ravan plato, time je i

pristup osobama smanjene pokretljivosti do graĊevine maksimalno olakšan.

053. PARKIRALIŠNA MJESTA

Parkirališno mjesto za invalidski automobil biti će veliĉine 300x500cm i vidljivo oznaĉeno. Za

parkirališna mjesta odabrana su ona koja su najbliţa pješaĉkoj površini neposredno uz graĊevinu,

odnosno najbliţa ulaznim vratima i oznaĉena su posebnim znakom kao i vertikalnim prometnim znakom

(vidi projektantsku situaciju). Parkiralište s parkirališnim mjestima za invalidske osobe su projektirana s

ukošenim rubnjakom (minimalne širine 100cm) povezano sa sustavom javnih pješaĉkih površina, a

ostala parkirališta koja nemaju parkirališna mjesta za invalidske osobe; takoĊer moraju biti povezana s

javnom pješaĉkom površinom na navedeni naĉin na bilo kojem dijelu parkirališta.

054. JAVNE PJEŠAĈKE POVRŠINE

Svi pješaĉki putovi i površine i prijelazi u nivou, moraju se izvesti vodoravno ili u nagibu do 5% (1:20) a

iznimno do 8,3% (1:12). Pješaĉke površine moraju biti meĊusobno povezane i ne mogu, niti na jednom

dijelu biti uţe od 120cm s protukliznom površinskom obradom i obavezno su izdignute s obzirom na

kolnik. Pješaĉka staza ne moţe se izvesti širine manje od 120cm odnosno ne manje od 180cm kada

potrebe prometa zahtijevaju mimoilaţenje invalidskih kolica. Na pješaĉkim prijelazima u razini

kolniĉke konstrukcije, rubnjak mora biti skošen za širinu prolaza od najmanje 100cm. Pješaĉka površina

Broj projekta/mapa: 009461 / H 2235 ETZ d.d.



BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere i tehniĉka rješenja pristupa graĊevini i

svladavanju razliĉitih arhitektonskih barijera



neposredno uz skošeni rubnjak mora se izvesti u drugoj površinskoj obradi najmanje od skošenog

rubnjaka. Pješaĉke površine do ulaza u graĊevinu, izvedenu su kao ravne (s minimalnim nagibom 1%

zbog odvoĊenja oborinske vode). Na mjestima glavnih hodnih pravaca (staza) i na mjestima pristupa do

parkirališnih mjesta smanjene pokretljivosti izvodi se upušteni rubnjak. na tim se mjestima pješaĉke

površine (staze) spuštaju se u blagom nagibu dok ne dosegnu visinsku razliku u odnosu na cestu do

maksimalno 2cm.

055. PRISTUP GRAĐEVINI

Sve graĊevine COKP Zvirići u koje mogu pristupiti osobe smanjene pokretljivosti moraju biti u razini

povezani s pješaĉkom površinom. Pred ulaznim vratima izvodi se podest potreban za okretanje

invalidskih kolica pri otvaranju vrata, veliĉine 150x150cm uvećana za površinu koja je potrebna za

otvaranje vratnog krila. Ulazna vrata u graĊevinu ne smiju biti uţa od 90cm. Pristup graĊevini je jasan

i uoĉljiv (nadstrešnica).

056. INVALIDSKI WC

Za fiziološke potrebe invalidskih osoba izvodi se WC za invalide tlocrtne površine 183x 362cm. Vrata su

širine 90cm koja se otvaraju prema van, WC-školjku visine 50cm s preklopnim dvostrukim naslonom za

ruke, u desnom naslonu vješalice za kolut papira, umivaonik 30x50cm na visini od 80cm dobro uĉvršćen,

nagnuto ogledalo iznad umivaonika ĉije se središte nalazi na visini od 125cm, alarmni ureĊaj s

prekidaĉem na pritisak i vrpcom za povlaĉenje na visini od 60cm, nisko montaţni vodokotlić s

prekidaĉem na visini do 70cm, reljefni znak za invalide na ulaznim vratima i reljefni znak

standardiziranog tipa B; WC-a na ulaznim vratima na visini 140cm.

057. UNIVERZALNA ELEKTRIĈNA INSTALACIJA I SIGNALIZACIJA

Projektom se predviĊa izvedba univerzalne elektriĉne instalacije na svim mjestima na kojima je mogu

eventualno koristiti osobe smanjene pokretljivosti (npr. sanitarije posjetitelja – invalidski WC – rasvjeta

i alarm).


Projektant:

Ivica Peko, dipl.ing.arh.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




060 Mjere zaštite predviĊene projektom

vodovoda i kanalizacije





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene projektom vodovoda

i kanalizacije



061. POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA ZAŠTITE NA RADU KOJA SU PRIMIJENJENA U TEHNIĈKOJ

DOKUMENTACIJI

- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine (Sl. novine FBiH 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10)

- Zakon o zaštiti od poţara i vatrogastvu (Sl. novine FBiH, br. 64/09)

- Zakon o zaštiti na radu (Sl.novine FBiH, br. 22/90)

- Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine FBiH, br.33/03, 72/09)

- Zakon o zaštiti prirode (Sl.novine FBiH, br. 33/03)

- Zakon o zaštiti zraka (Sl.novine FBiH, br. 33/03, 4/10)

- Zakon o zaštiti okoliša (Sl.novine FBiH, br. 33/03, 38/09)

- Zakon o vodama (Sl.novine FBiH, br. 70/06)

- Pravilnik o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara (Sl.list SFRJ br.

30/91)

- Pravilniko graniĉnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon

preĉišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (Sl. novine FBiH

50/07)

- Pravilnik o graniĉnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode

prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Sl. novine

FBiH 50/07)

- Uredba o tehniĉkim svojstvima koje graĊevine moraju zadovoljavati u pogledu sigurnosti te

naĉina korištenja i odrţavanja graĊevina (Sl. novine FBiH 29/07, 51/08)

- Uredba o graĊevinama i zahvatima od znaĉaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i

graĊevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, ţivot i

zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i šire, za koju urbanistiĉku saglasnost izdaje

Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja (Sl. novine FBiH 85/07, 29/08)

- Uredba o ureĊenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u

graĊenju (Sl. novine FBiH 48/09, 75/09)

- Uredba o vrsti, sadrţaju, oznaĉavanju i ĉuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-

tehniĉke dokumentacije(Sl. novine FBiH33/10)

- preuzete norme iz R Hrvatske: HRN U.J1. 030; HRN UJ 240¸ HRN DIN 4102 dio 4; HRN

U.J1.240; HRN 4102 dio 9; HRN 4102 dio 11; HRN DIN 3222; HRN EN 1610:2002

- Pravila tehniĉke struke

- Standardi





i kanalizacije



062. PRIKAZ MJERA I TEHNIĈKIH RJEŠENJA KOJIMA SE OSIGURAVAJU UVJETI ZAŠTITE NA RADU

IzvoĊaĉ radova je duţan prije izvoĊenja radova po ovom projektu, izraditi projekt organizacije

gradilišta glede mjera zaštite na radu.

Tijekom izvoĊenja radova pridrţavati se projektnih rješenja, osigurati pravilno uskladištenje materijala

i opreme, te osigurati zaštitna sredstva i opremu. Posebnu zaštitu predvidjeti za rad na visinama,

zatvorenim prostorima, u rovovima i sliĉno.

Opremanje gradilišta, osiguranje radnika, ureĊaja i strojeva provesti u skladu s vaţećim propisima o

zaštiti na radu u graditeljstvu.

Posebne mjere zaštite na radu tijekom uporabe graĊevine - radovi po ovom projektu nisu od posebne i

bitne vaţnosti - uobiĉajeno korištenje.

Prije predaje radova vrši se kontrola izvršenih radova - tlaĉna proba, dokaz ĉistoće novih instalacija, te

nepropusnost okana.

Eventualni kvarovi i zaĉepljenja saniraju se zatvaranjem ventila, te izmjenom dotrajalih dijelova,

odnosno ĉišćenjem kroz revizije ili šahtove.

Povrede koje su moguće pri korištenju graĊevine su:

- mehaniĉke povrede

Mogu nastati kao posljedica otkidanja pojedinih elemenata instalacije uslijed loma, pucanja

udarom na ĉovjeka.

Drugi vid nastajanja povreda je spoticanje ĉovjeka o elemente instalacije.

Obzorom da se cijevi vode nevidljivo u podu, u zemlji, u zidu ili dio instalacija koji se vodi

vidljivo priĉvršćen je na zid ili ovješen o strop obujmicama na svakih 2,0 - 2,5m i nalazi se

van dometa ĉovjeka (na većoj visini), te nema elemenata instalacije za koje bi ĉovjek

mogao zapeti ili se spotaći i pasti, ove vrste povreda ne mogu se dogoditi.

Mogućnost pucanja vodovodne mreţe uslijed povišenog tlaka u mreţi nije moguća obzirom

da je predviĊen cijevni i spojni materijal, te armatura s potrebnim nazivnim tlakom, te

tlaĉna proba pri tlaku od 1,0 MPa.

Kod kanalizacijske mreţe mehaniĉke povrede su moguće od spoticanja ĉovjeka o elemente

cijevi prilikom izrade kanalizacijske mreţe, odnosno kod raznošenja cijevi, spajanja cijevi i

sl.

Kontrolna okna izvedena su od polietilena, s poklopcima, a unutar njih tvorniĉki su

ugraĊene su polietilenske penjalice. U vrijeme uporabe graĊevine sva okna moraju biti

zatvorena poklopcima. Poklopci moraju tijesno nalijegati na okvir, ne smije biti pomicanja

pod opterećenjem, te moraju biti ugraĊeni tako da im gornja površina bude u razini

nivelete terena. Otvaranje poklopaca i silazak u okna, dozvoljen je samo obuĉenim

osobama za odrţavanje kanalizacije.

Paţljivi rad onemogućava ove povrede.

- zaštita od hidrauliĉkog udara

Hidrauliĉki udar moţe se pojaviti uslijed nestruĉnog rukovanja opremom unutarnje

hidrantske mreţe. U sluĉaju poţara instalaciju hidrantske mreţe treba pustiti u rad paţljivo

i smireno. Ventile na instalaciji otvoriti postepeno kako ne bi došlo do naglog protjecanja

vode i hidrauliĉnog udara u instalaciji koji moţe uzrokovati oštećenje instalacije i opreme.

Kako ne bi došlo do hidrauliĉnog udara potrebno je da su osobe koje koriste instalaciju

vatroobrane obuĉene za rukovanje s opremom, te upoznate s opasnostima od poţara i

naĉinom zaštite od istih.

- zagaĊenje okoline

U graĊevini se javljaju sanitarno-fekalne otpadne vode. ZagaĊenje okoline sanitarno-

fekalnom otpadnom vodom prema ovom projektnom rješenju nije moguće.





i kanalizacije



Fekalna otpadna voda odvodi se PVC kanalizacijskim cijevima, te nakon tretmana na

ureĊaju za biološku obradu otpadnih voda ispušta u okoliš. Kontrolna okna izvedeni su od

vodonepropusnog betona, a spojevi cjevovoda su vodonepropusno brtvljeni.

- zaštita od buke

Pravilnim odabirom vrste materijala, profila i pada cjevovoda, te odabirom sanitarnih

ureĊaja bitno se moţe utjecati na razinu buke od instalacija u graĊevini.

Kod svih prolaza cjevovoda kroz konstrukciji izvršiti izolaciju istih mineralnom vunom.

Za priĉvršćivanje cjevovoda uz zid i strop koristiti obujmice sa umecima od naborane gume.

Cjevovodi hladne i tople vode koji se vode u tzv. šlicevima izoliraju se.

U graĊevini se ugraĊuju niskomontaţni bešumni vodokotlići.

Vodovodnu instalaciju prije ugradnje obavezno je provjeriti da je tehniĉki ispravna.

Kako bi bile predviĊene sve mjere zaštite od povreda prilikom rukovanja materijalom i alatima za

ovakvu vrstu rada, potrebno je drţati se uputa proizvoĊaĉa.

Radnici koji obavljaju ovakve poslove moraju biti obuĉeni, te moraju posjedovati poloţeni ispit iz

zaštite na radu.

Objekte je potrebno izvesti prema pravilniku o tehniĉkim normativima za nesmetan i siguran rad na

instalacijama vodovoda, kanalizacije i vatroobrane.


Projektant:

Dalida Hajpek, dipl.ing.graĊ.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




070 Mjere zaštite predviĊene strojarskim

projektom





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene strojarskim

projektom



PRIMJENJENI PROPISI

Zakon o radu (Sl.novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03)

Sluţbene novine FBiH br. 43/99

ZAKON O RADU (bosanski jezik)

Sluţbene novine FBiH br. 32/00

ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o radu (hrvatski jezik)

"Sluţbene novine Federacije BiH" broj 29/03 (30.06.2003.)

ZAKON o izmjenama Zakona o radu (bosanski jezik)

Zakon o zaštiti na radu (Sl.novine FBiH, br. 22/90)

Zakon o zaštiti od poţara i vatrogastvu (Sl. novine FbiH, br. 64/09)

Pravilnik o naĉinu i postupku vršenja periodiĉnih pregleda i ispitivanja iz oblasti

zaštite na radu (Sluţbeni list SR BiH, br.2/91)

Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za graĊevinske objekte

namijenjene za radne i pomoćne prostorije (Sl.list BiH,5/88)

Pravilnik o jugoslavenskim standardima za tehniĉke uslove zaštite od poţara („Sl.list

SFRJ“, br. 55/83)

Pravilnik o tehniĉkim normativima za stabilne ureĊaje za gašenje poţara ugljen-

dioksidom („Sl.list SFRJ“, br. 44/83, 31/89)

Pravilnik o izgradnji postrojenja za teĉni naftni gas i o uskladištenju i pretakanju

teĉnog naftnog gasa (Sl.list SFRJ“, broj 24/71, 26/71)

Pravilnik o tehniĉkim normativima za projektovanje, graĊenje, pogon i odrţavanje

gasnih kotlovnica („S. list SFRJ“ broj 10/90, 52/90)

preuzete norme iz R Hrvatske: HRN U.J1. 030; HRN UJ 240¸ HRN DIN 4102 dio 4; HRN

U.J1.240; HRN 4102 dio 9; HRN 4102 dio 11; HRN DIN 3222;

TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 126

Spomenuti tehniĉki propisi obavezuju projektanta i izvoĊaĉa radova na primjenu i pridrţavanje.

Izrada Prikaza mjera zaštite na radu temelji se na Zakonu o zaštiti na radu, „Sluţbeni list“

br.33/90. Prikaz daje tehniĉka rješenja i primijenjena pravila zaštite na radu u investicijskoj tehniĉkoj

dokumentaciji kojima projektirana graĊevina mora udovoljavati kada bude u uporabi.

Prikaz tehniĉkih rješenja za primjenu pravila i propisa zaštite na radu u ovom projektu dat je s

obzirom na strojarske instalacije da se tijekom uporabe ne ugrozi zdravlje i ţivot radnika.

OPASNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI UPORABOM INSTALACIJA KOJE SU PREDMET OVOG PROJEKTA

Instalacije UNP-a

Poznavanje svojstava propan butan plina kao energenta je bitan element pri odreĊivanju vrte

opasnosti, stoga se prilaţe karakteristika :

Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u poţaru Standard: Z.CO.005

BUTAN i PROPAN ima oznaku F x I A

-klasa opasnosti: I , lako zapaljive i brzo sagorive tvari

-vrsta opasnosti: tvari koje mogu direktno ili indirektno sudjelovati u procesu gorenja

-tvari koje pri zagrijavanju ispuštaju zapaljive i otrovne produkte razlaganja

Karakteristike propan-butan plina po Standardu:Z.CO.010

Izmjena 17.11.2010.





projektom



butan – ch3ch2ch2ch3 propan – ch3ch2ch3

Temperatura plamišta 0C 1 Plin Plin

Temperatura samozapaljenja

0C

405 450

Granica zapaljivosti, Donja 1,9 2,2

Eksplozivnosti Z 8,5 9,5

Relativna gustoća 1,555 1,48

Relativna gustoća pare ili plina 2,0 1,6

Temperatura vrelišta 0C -0,6 -42,2

Topivost u vodi Ne Ne

Sredstva ili naĉin gašenja Zatvoriti protok plina Zatvoriti protok plina

Stupanj utvrĊene opasnosti po: Zdravlje 1 1

Zapaljivost 4 4

Reaktivnost 0 0

-Omamljivanje ili gušenje propan-butan plinom u sluĉaju nekontroliranog propuštanja plina (lom

cijevi, brtve prirubniĉkih spojeva, brtvila navojnih spojeva i sl.)

-Smrzavanje u sluĉaju duţeg fiziĉkog kontakta sa mjestom koje intenzivno propušta plin.

-Eksplozija u sluĉaju nastanka eksplozivne koncentracije plina u neprovjetrenoj prostoriji.

-Poţar kao posljedica eksplozije ili direktnog paljenja nekontrolirano prisutnog plina otvorenim

plamenom.

-Eksplozija ili poţar kao posljedica atmosferskih praţnjenja.

-Prekoraĉenje dozvoljenih tlakova u instalacijama.

Instalacije grijanja i hlaĊenja

-Narušavanje zdravlja uslijed preniskih ili previsokih temperatura u tretiranim prostorijama.

-Opekline ili smrzotine u sluĉaju pucanja cijevi i istjecanja ogrjevnog ili rashladnog medija.

-Fiziĉke povrede uslijed udara u dio opreme ili instalacija.

-Prekoraĉenje dozvoljenih tlakova u instalacijama.

Instalacije ventilacije

-Narušavanje zdravlja uslijed dugotrajnog izlaganja zagaĊenoj i nedovoljno provjetrenoj prostoriji.

-Narušavanje zdravlja uslijed izlaganja prevelikim brzinama strujanja zraka u prinudno ventiliranoj

prostoriji.

Postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom

Osnovu tehnološkog procesa ĉine: prijem (pretakanje) goriva iz auto-cisterne, skladištenje u ukopanim

spremnicima 2xV=20 m3 te pretakanje iz spremnika u rezervoare motornih vozila. Sa stanovišta

opasnosti bitno je napomenuti da se ovdje radi o manipulaciji samo dizel gorivom, dakle opasnom

tvari klase 3 – ZAPALJIVE TEKUĆINE, odnosno skupine II- zapaljiva tekućina sa temperaturom plamišta

38ºC-60ºC.

KARAKTERISTIKE DIESEL GORIVA:

OZNAKA D

KLASIFIKACIJA PREMA PONAŠANJU U POŢARU zapaljiva tekućina

NAĈIN GAŠENJA pjena, prah.vodena magla

MAX. DOPUŠTENA KONCENTRACIJA mg/m3 100

MAX. SADRŢAJ ŠTETNIH TVARI 1 % S

MASA kg/m3 830

PLAMIŠTE ºC >38

TEMP. PALJENJA ºC >55





projektom



Kompletna manipulacija se odvija na asfaltnoj manipularivnoj plohi u sklopu koje se nalaze pristupni

put za autocisternu, kao i sva potrebna tehnološka i protupoţarna oprema koja je od meteoroloških

utjecaja zaštićena nadstrešnicom. Spremnici su ukopani u zelenoj površini bez mogućnosti odvijanja

bilo kakvog prometa preko njega.

Odvijanje tehnološkog procesa na predmetnom postrojenju predstavlja moguću opasnost od :

-POŢARA (zapaljenje uskladištenog ili prolivenog goriva uz prisustvo dovoljno jakog izvora

paljenja:statiĉkog praţnjenja, elektriĉne iskre, otvorenog plamena i sl.)

-EKSPLOZIJE ( stvaranje eksplozivne smjese zraka i eventualno ispuštene plinske faze goriva uz

prisustvo dovoljno jakog izvora paljenja )

-KONTAMINACIJE OKOLIŠA I LJUDI (propuštanje plašta spremnika, cjevovoda ili armature, te uslijed

nestruĉnog ili neodgovornog rukovanja postrojenjem )

-FIZIĈKIH POVREDA (nepaţljiva manipulacija prikljuĉnim crijevima, nalet cestovnog vozila i sl.)

KLASIFIKACIJA ZONA I IZVORA OPASNOSTI

Prema uĉestalosti moguće pojave zapaljivih i eksplozivnih uvjeta prostori se dijele na zone

opasnosti :

-ZONA "0" : Prostor u kojemu je trajno prisutna opasnost od pojave zapaljivih i eksplozivnih smjesa.

-ZONA "1" : Prostor u kojemu se pri normalnim uvjetima odvijanja tehnološkog procesa samo

povremeno moţe oĉekivati pojava zapaljivih i eksplozivnih smjesa.

-ZONA "2" : Prostor u kojemu se samo u iznimnim sluĉajevima (ekscesnim) moţe oĉekivati pojava

zapaljivih i eksplozivnih smjesa.

Prema mjestu nastanka izvori opasnosti se dijele na primarne i sekundarne.

PRIMARNI IZVORI OPASNOSTI

-Unutrašnjost podzemnog spremnika iznad razine goriva (zona "0")

-Kraj odušne cijevi (zona "1" u radiusu R=0.5m)

-Kućište filtera mjernih ureĊaja (zona "1")

-Kućište separatora zraka mjernih ureĊaja (zona "1")

-Pumpe sa svojim brtvama (zona "1")

-Prikljuĉna mjesta (spojnice) crijeva za pretakanje goriva iz transportnih cisterni u podzemni spremnik

(zona "1")

-Pištolj mjernog ureĊaja za istakanje goriva (zona "1")

-Uljevno grlo rezervoara motornog vozila (zona "1")

SEKUNDARNI IZVORI OPASNOSTI

-Okoliš odušne cijevi (zona "2" u promjeru R=1m, visine H=5m)

-Unutrašnjost okna podzemnog spremnika i okna prikljuĉka auto-cisterne (zona "1")

-Unutrašnjost kućišta mjernog ureĊaja za istakanje goriva do visine nepropusne pregrade (zona "1")

-Okoliš mjernog ureĊaja za pretakanje goriva iz auto-cisterne (zona "1" sa promjerom R=0.5m

tlocrtno i po visini cjelokupne siluete ureĊaja)

-Prikljuĉna mjesta (spojnice) crijeva kod gravitacionog pretakanja goriva iz auto-cisterne u spremnik

(zona "2" u promjeru R=2m, visine H=1m kod auto-cisterne, odnosno 0.5m kod uljevnog okna u AB

ploĉi)

PRIKAZ TEEHNIĈKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA I PROPISA ZAŠTITE NA RADU

STANICA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA I PRIPADAJUĆE INSTALACIJE

Mjere zaštite kod nekontroliranog ispuštanja plina:

Za instalacije ukapljenog naftnog plina za brtvljenje samo umjetni materijali (npr.teflon, neopren

).





projektom



Ukapljeni naftni plin nema ni boje ni mirisa, pa mu se dodaje odorant-tvar koja daje prepoznatljiv

miris, da se moţe otkriti u sluĉaju nekontroliranog istjecanja iz instalacije.

Ako se u zatvorenoj prostoriji osjeti miris odmah se mora ugasiti svaki plamen, prostorija dobro

prozraĉiti otvaranjem svih prozora i vrata te prekinuti dovod plina na zapornim ventilima, pri ĉemu

se ne smije ni paliti ni gasiti rasvijeta ili bilo koji drugi elektriĉni ureĊaj i mogući izvor zapaljenja .

Ukapljeni naftni plin, kao i sva druga goriva, pri izgaranju troši kisik, što moţe prouzroĉiti manjak

kisika s teškim posljedicama za ţivot i zdravlje osoba koje borave u prostoriji. Zato u prostoriji u

kojoj se nalazi plamenik, uvijek treba osigurati dovoljnu koliĉinu zraka za izgaranje.

-Postupak pri istjecanju plina u zatvorenim prostorima

ugasiti eventualno prisutan plamen,

zatvoriti dovod plina,

iskljuĉiti elektriĉnu energiju,

prozraĉiti prostoriju.

-Mjere zaštite od fiziĉkih povreda su :

Pravilno postavljanje opreme, polaganja cjevovoda i priĉvršćivanje opreme.

Sva oprema i cjevovod postavljaju se tako da ne smetaju pri kretanju pri normalnom posluţivanju

Sva oprema je lako dostupna

-Mjere zaštite od nastanka zapaljive ili eksplozivne smjese su :

Kod redovitog ĉišćenja , odrţavanja i pravilne eksploatacije ne postoji opasnost od poţara i eksplozije

- Spreĉavanje utjecaja lutajućih struja (u sluĉaju udara groma) što se postiţe postavljanjem

spremnika na izolacijsku podlogu (drvo, beton ), a spremnik i sve instalacije moraju se

uzemljiti.

- Spremnik se postavlja daleko od izvora topline (kotlovnica, motora s unutarnjim izgaranjem

elektriĉnih grijalica i sl. ) otvorenog plamena i iskrenja

- Prinošenje otvorenog plamena ili pušenje u podruĉju spremnika i u svim zatvorenim

prostorima u kojima se nalaze instalacije nije dopušteno .

- Mogućnost istjecanja iz instalacije nipošto ne smije provjeravati prinošenjem plamena(npr. iz

upaljaĉa) .

- Pri radu s ukapljenim naftnim plinom odreĊene su zone opasnosti u kojima su prisutne ili se

mogu oĉekivati eksplozivne smjese u koliĉinama koje zahtjevaju posebne mjere pri

konstruiranju, ugradbi ili uporabi elektriĉnih ureĊaja i instalacija .

- Periodiĉna provjera razvodne instalacije , zapornih, sigurnosnih i regulacijskih elemenata i

ostale opreme (isparivaĉ)

- Redovito odrţavanje trošila

Mjere zaštite od nestruĉnog i neovlaštenog rukovanja

- Kompletna instalacija zahtjeva paţljivo i struĉno rukovanje . Opremom smije rukovati samo

osoba za to ovlaštena i struĉno osposobljena

- -Primjena uputa za sigurnu uporabu trošila koje daje proizvoĊaĉ

- -Povremena provjera funkcioniranja opreme, posebno kompletnost instalacija

- Trošila na propan-butan plin imaju visok stupanj sigurnosti (automatska regulacija)

-Oznake naredbi i upozorenja





projektom



INSTALACIJE GRIJANJA I HLAĐENJA

- usvojeno je da se prostori garderobe, tuševa, sanitarija i radionica (osim mehaniĉarske) u

upravnoj zgradi A u zimskom periodu griju dvocijevnim radijatorskim grijanjem temperaturnog

reţima70/50ºC.

- ostale prostorije u upravnoj zgradi grijat će se preko ĉetverocijevnih parapetnih ventilokonvektora

temperaturnog reţima70/50ºC,,osim mehaniĉarske radionice koja se grije zrakom toplovodnim

kaloriferima temperaturnog reţima80/60ºC.

- temperature prostorija su odreĊene prema normativima ovisno o namjeni dotiĉne prostorije.

- za ljetni period usvojeno je hlaĊenje svih prostorija osim garderobe, sanitarija, tuševa i radionica

preko ĉetverocjevnih parapetnih ventilokonvektora s temperaturnim reţimom 6/12 ºC,

- kao izvor rashladne energije predviĊen je rashladni agregat sa zrakom hlaĊenim kondenzatorom

(smješten na zelenoj površini pored upravne zgrade, objekt A).

- mehaniĉka radionica u upravnoj zgradi, garaţa osobnih vozila, praonica vozila, spremište soli i

garaţa teretnih vozila grijat će se preko toplovodnih zraĉnih grijaĉa.

- benzinska postaja imat će elektriĉno grijanje i hlaĊenje zbog minimalnih potrebnih kapaciteta i

udaljenosti od izvora topline – kotlovnice

- Kotlovnica je smještena u upravnoj zgradi-objekt A i ima temperaturni reţim rada 80/60 ºC.

Iz ove kotlovnice grijat će se svi objekti na lokaciji. Kao energent je predviĊen ukapljeni naftni plin

(UNP). Kotlovnica je površine 54 m2, odnosno 250 m3. Visina kotlovnice iznosi cca 4.8 m, što

zadovoljava propisane uvjete za kotlovnice toplinske snage 400 kW( do 200-600 kW , H=3,2m ).

Neposredno uz vrata sa unutarnje strane predviĊena su dva vatrogasna aparata S-6 i jedan

CO2-5. U kotlovnici su pri podu i stropu predviĊene fiksne rešetka za dovod zraka potrebnog gorionicima

za izgaranje, kao i za ventilaciju kotlovnice odnosno odvod eventualno propuštenog plina iz kotlovnice

(UNP je cca 2 puta teţi od zraka te se skuplja pri tlu radi ĉega su donje rešetke smještene pri samom

podu . Na kotlovnici postoje prozori površine više od 1/12 od tlocrtne površine kotlovnice. Prozori se

mogu otvarati što je sukladno vaţećim propisima. Kod izbora rešetki u proraĉunu je dokazano da će se u





projektom



svim uvjetima postići više od 5 izmjena zraka na sat. Kao dodatna zaštita se u kotlovnici predviĊa

unutarnji hidrant.

Prije ulaza u kotlovnicu postavljena je glavna zaporna slavina na visini od 1 m od zemlje,

tako da se moţe odvojiti kotlovnica od plinovoda u sluĉaju poţara.

Pri podu kotlovnice, ispod plamenika predviĊen je detektor plina. Uz vrata sa vanjske strane

smještena je glavna sklopka kotlovnice, tako da se kotlovnica moţe odvojiti od elektriĉne nisko

naponske mreţe. U kotlovnici su predviĊena dva plinska kotla snage 200 kW s kaskadnim naĉinom

rada, tako da je ukupni nazivni kapacitet kotlovnice 400 kW. Kotlovi su opremljeni predtlaĉnim

plamenicima.Produkti sagorijevanja odvode se preko izoliranih dimnjaĉa i troslojnih dimnjaka

izraĊenih od nehrĊajuĉeg ĉelika u slobodnu atmosferu (svaki kotao je spojen na svoj dimnjak

unutarnjeg promjera Ø300 mm). Dimnjaci su tipski kao AWD TECNOSTAR proizvoĊaĉa Schiedel,

djelotvorne visine H = 7 m.

S vodne strane kotla predviĊena je centralna klizna regulacija polazne temperature vode u

ovisnosti o vanjskoj temperaturi. Kotao radi u temperaturom reţimu 80/60oC. Uz kotao je predviĊen

ekspanzijski modul, ureĊaj za omekšavanje vode prilikom punjenja instalacije i hidrauliĉka skretnica.

- sva oprema i materijali primijenjeni u projektu, koji se ugraĊuju, trebaju imati propisane ateste i

po svojim karakteristikama mogu se primjenjivati za ovu vrstu instalacija.

- osiguranje od povećanja temperature i pritiska u cjevovodu rješeno je tlaĉnom ekspanzijskom

posudom i sigurnosnim ventilima. Plinska potrošaĉ će biti opremljen termoelektriĉnim osiguraĉem od

nekontroliranog izlaska plina iz plamenika dok ovaj nije upaljen, u sluĉaju privremenog nestanka plina

ili gašenja plamena na neki drugi naĉin, izlaz plina iz dotiĉnog plamenika automatski se zatvara u

dovoljno kratkom vremenu

- sva oprema je smještena maksimalno moguće pristupaĉno, ĉime je omogućen jednostavan i lagan

pristup u cilju odrţavanja i servisiranja.

- cijevna mreţa ventiloknvektorskog grijanja/hlaĊenja izraĊena je od bakrenih cijevi koje će biti

izolirane i poloţene u podu te zalivene cementnim estrihom. Dijelovi mreţe koji prolaze kroz radionice

su predviĊeni kao ĉeliĉni u podstropnoj izvedbi

- cijevna mreţa radijatorskog grijanja izraĊena je od bakrenih cijevi koje su neizolirano postavljene

u horizontalnom razvodu pod stropom sa vertikalnim vezama ogrijevnih tijela.

- sve trase cjevovoda poloţene su tako da ne ometaju nikakvu komunikaciju, bilo prometnu bilo

ljudstva,

- plinska trošila u kuhinji su opremljena termoelektriĉnim osiguraĉem od nekontroliranog izlaska

plina iz plamenika dok ovaj nije upaljen, u sluĉaju privremenog nestanka plina ili gašenja plamena na

neki drugi naĉin, izlaz plina iz dotiĉnog plamenika automatski se zatvara u dovoljno kratkom vremenu.

- na mjestu prodora cjevovoda kroz zidove ugraĊene su zaštitne cijevi koje omogućuju

slobodno toplinsko dilatiranje kroz zidove, a da ne dolazi do pucanja zidova,

VENTILACIJA

- ventiliranje sanitarija vršit će se prisilnom odsisnom ventilacijom u funkciji ĉega su postavljeni

limeni kanali sa odgovarajućim rasporedom PV zraĉnih ventila odnosno cijevnih ventilatora koji

zagaĊeni zrak izbacuju u atmosferu. Odsisani zrak nadomješta se kroz podrezana vrata sanitarnih

prostorija iz hodnika odnosno ostalih okolnih prostorija.

-ventilacija kuhinje vrši se odsisom kroz nappu a zrak se nadomješta kroz vrata iz restorana.

-kada nappa ne radi kuhinja se moţe ventilirati aksijalnim ventilatorom ugraĊenim u zid pored nappe.

-mehaniĉarska radionica ventilira se prinudnim odsisom iz radnih kanala što omogućava intenzivno

ispiranje istih te dovoljnu koliĉinu opće ventilacije radionice.

-prostorija za drţanje akumulatora (u sklopu objekta C) nema prinudnu ventilaciju obzirom da se ne

vrši punjenje istih, već samo skladištenje. Nadalje nove koncepcije akumulatora su suhošarţirani, bez

ĉepova koji se mogu otvarati.

- svi radovi na odrţavanju i ĉišćenju ureĊaja obavljaju se iskljuĉivo u stanju mirovanja ureĊaja,

odnosno kad je sistem hladan,

- instalacija je antikorozivno zaštićena i uzemljena prema propisima





projektom



POSTAJA ZA 0PSKRBU PRIJEVOZNIH SREDSTAVA GORIVOM

Sukladno predhodno opisanim vrstama i odreĊenim zonama opasnosti projektom su primjenjena

slijedeća rješenja:

-U zoni "0" ne pstoje nikakve instalacije ili oprema koji bi mogli izazvati paljenje.

-Na kraju odušne cijevi postavljen je specijalni ventil sa Devy-jevom mreţicom.

-Svi elektriĉni ureĊaji i instalacije koji se nalaze u zonama "1" odgovarajuće su Ex izvedbe.

-Sva fiksna oprema, ureĊaji, cjevovvodi i armatura su trajno uzemljeni.

-Toĉkovi auto cisterne se prije poĉetka istakanja blokiraju podmetaĉima, nakon ćega se vrši

pripajanje cisterne na zajedniĉki sustav uzemljenja putem specijalnih uzemljivaĉa opremljenh

sklopkama u Ex izvedbi. Tek nakon što su svi elementi koji su ukljuĉeni u proces pretakanja svedeni na

isti potencijal moţe se pristupiti pripajanju crijeva i pretakanju,

-Od prepunjenja gorivom spremnik je osiguran u oba uljevna sklopa ugraĊenim dvostupnim ventilima

koji su podešeni tako da na 93% volumena naglo priguše protok na 35-45l/min. U tom trenutku radnik

pristupa zatvaranju ventila na auto-cisterni, odnosno automatski se zatvara ventil i iskljuĉuje pumpa

mjernog ureĊaja za istakanje auto cisterne. Ukoliko radnik na auto-cisterni u datom vremenu ne

zatvori ventil, na 98% baţdarenog maximalnog volumena spremnika, venil protiv prepunjenja u

potpunosti zatvara protok. U tom sluĉaju crijevo se ne smije otpojiti od spremnika sve dok se iz istoga

ne potroši toliko goriva da se sadrţaj crijeva moţe drenirati u njega.

-Podzemni spremnik izveden je sa dvostrukom stjenkom te opremljen ureĊajem za kontrolu

nepropusnosti meĊuplaštnog prostora koji u sluĉaju manjeg puknuća nutarnjeg plašta nadpritiskom

zraka sprijeĉava istjecanje goriva u meĊuprostor, dok zvućnim i svjetlosnim signalom dojavljuje veĉi

pad tlaka, kada treba pristupiti struĉnoj kontroli i eventualnoj sanaciji spremnika te tako sprijeĉiti

kontaminaciju okoliša.

-Prepunjenje rezervoara lokomotive (motornog vlaka) sprijeĉeno je automatskim "pištoljem" koji na

svaki povrat goriva na uljevnom grlu reagira zatvaranjem protoka.

-Eventualno proliveno gorivo po tlu mora se odmah pobrisati, prostor posuti kvarcnim pjeskom, a

zaprljane i zamašćene krpe odloţiti u metalni kontejner sa hermetiĉkim poklopcem. Nakon toga

kontaminiranu površinu potrebno je isprati mlazom vode u tehnološku kanalizaciju.

-Radi poĉetnog gašenja eventualno nastalog poţara uz svaki mjerni ureĊaj postavljen je po jedan S-9

aparat, dok se za vrijeme pretakanja auto-cisterne u neposrednu blizinu iste postavlja tome

namjenjeni S-50.

-Za vrijeme bavljenja auto-cisterne ili lokomotive (motornog vlaka) na pretakalištu,na ispušnim

cijevima moraju biti postavljene iskrolovke ili isti moraju biti ugašeni.

-Prikljuĉak za istakanje na utocisterni treba biti udaljen min.3m od prikljuĉka za punjenje podzemnog

spremnika.

- Autocisternu parkirati tako da u sluĉaju poţara moţe napustiti mjesto istakanja kreĉući se naprijed

(u smjeru voţnje).

-Na vidnim mjestima postrojenja potrebno je stviti znakove upozorenja:

NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN !

OPASNOST OD EKSLOZIJE I POŢARA !

ZABRANJENO PUŠENJE !

ZABRANJENO PRILAZITI OTVORENIM PLAMENOM !

ZABRANJENA UPORABA ALATA KOJI ISKRI !

OBAVEZNA UPORABA ZAŠTITNE ODJEĆE !





projektom



-Da bi se zaštitili radnici koji će neposredno rukovati opremom za pretakanje, skladištenje i mjerenje

na ovom postrojenju, kao i okolni objekti, skladišna instalacija u potpunosti mora odgovarati gore

navedenim zakonima, tehniĉkim propisima i standardima, a uz to biti će i primjenjeni:

- "Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruĊima za rad i ureĊajima."

- "Pravilnik o periodiĉnim ispitivanjima oruĊa za rad ureĊaja, kemijskih i bioloških štetnosti i

mikroklime."

- Zaštitna odjeća, obuća i ostala zaštitna sredstva moraju odgovarati postojećim standardima.

- Osobe zaposlene na ovom postrojenju moraju biti osposopbljene za ispravno rukovanje ureĊajima

za pretakanje goriva i rukovanje opremom i sredstvima za gašenje poţara, o ĉemu moraju imati

ispravu ovlaštene ustanove koja je provela osposobljavanje.

Kod pravilne i ispravne uporabe instalacija i ugraĊene opreme, kao i potpuno nepropusnog ukupnog

sustava svake instalacije, ne postoje nikakvi razlozi koji bi negativno utjecali na stanje u radnom i

ţivotnom prostoru. S tim su ciljem prilikom projektiranja usvojene sljedeće tehniĉke pretpostavke


Projektant:

Damir Hromatko, dipl.ing.stroj.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




080 Mjere zaštite predviĊene

elektrotehniĉkim projektom





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene elektrotehniĉkim

projektom



081. POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJI SU PRIMJENJENI U

TEHNIĈKOJ DOKUMENTACIJI:

- Zakon o zaštiti na radu (''Sl. list SFRJ'' broj: 22/90)

- Zakon o radu, (Sl. novine FBiH 43/99, 32/00, 29/03)

- Pravilnik o naĉinu i postupku vršenja periodiĉnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu

(Sluţbeni list SR BiH br. 2/91)

- Pravilnik o zaštiti na radu u graĊevinarstvu (Sl. list SFRJ 42/86)

- Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za graĊevinske objekte namjenjene

za radne i pomoćne prostorije (Sl. list BiH 5/88)

- Pravilnik o jugoslovenskih standardima za tehniĉke uslove zaštite od poţara (Sl. list SFRJ 55/83)

- Pravilnik o tehniĉkim normativima za stabilne ureĊaje za gašenje poţara ugljen - dioksidom (Sl.

list SFRJ br. 44/83, 31/89

- Pravilnik o zaštiti na radu pri korišćenju elektriĉne struje (''Sl. list SRBiH'', broj: 34/88)

- Pravilnik o tehniĉkim propisima o gromobranima (''Sl. list SFRJ'', broj: 13/68)

- Pravilnik o tehniĉkim normativima za elektriĉne instalacije niskog napona (''Sl. list SFRJ'', broj:

53/88, 54/88, 5/02)

- Elektriĉne instalacije NN. Zahtjevi za sigurnost. Zaštita od el. udara (JUS N.B2.741)

- Elektriĉne instalacije u zgradama. Zahtjevi za sigurnost. Nadstrujna zaštita (JUS.N.B2.743)

- Zahtjevi za dnevno i elektriĉno osvjetljenje prostorija u zgradama (JUS U C9.100).

Izbor i provjera kabela je izvršena prema standardima:

- JUS.N.B2.742 - Zaštita od toplinskog djelovanja

- JUS.N.B2.743 - Zaštita od prekomjernih struja

- JUS.N.B2.751 - Izbor i postavljanje el.opreme u zavisnosti od vanjskih utjecaja

- JUS.N.B2.752 - Trajno dozvoljene struje

- JUS.N.B2.754 - Uzemljenje i zaštitni vodiĉi

082. POPIS OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE MOGU NASTATI OD EL. INSTALACIJE:

1) Postoji opasnost od direktnog dodira na dijelovima opreme, ureĊaja i vodiĉa koji nisu elektriĉni

izolirani, a na dohvat su mogućeg dodira.

2) Postoji opasnost od indirektnog dodira dijelova koji su u normalnom stanju izolirani od napona,

tako da u sluĉaju slabljenja izolacije doĊe do prenošenja napona na vodljive dijelove opreme

ili instalacija.

3) Radi korištenja graĊevine u doba dana kada nema dnevne osvijetljenosti u objektu postoji

opasnost od ozljeda pri kretanju i korištenju.

4) Postoji opasnost od zapaljenja - eksplozije koju moţe izazvati elektriĉna struja.

5) U opsegu zahvata nema prostora s opasnošću stvaranja eksplozivnih plinova ili para.

6) Postoji opasnost od atmosferskih praţnjenja – udara groma u graĊevinu.

083. PRIKAZ PROJEKTOM DANIH RJEŠENJA KOJIMA SE OSIGURAVAJU UVJETI ZA SIGURAN RAD

(ĉlanak 93. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu RH – NN RH 59/96):

Zaštita na radu provodi se sa svrhom da se svim osobama na radu osiguraju uvjeti rada bez

opasnosti po ţivot i oštećenje zdravlja (ozlijede, profesionalna i druga oboljenja).

Opći zahtjev pravila zaštite na radu je osiguranje od elektriĉnog udara, spreĉavanje nastanka poţara

i eksplozija, osiguranje potrebnog osvjetljenja radne okoline i osiguranje od štetnog atmosferskog

djelovanja.

Opći zahtjev pravila zaštite na radu ostvaren je slijedećim mjerama:





projektom



1. Tehniĉke zaštitne mjere od direktnog dodira dijelova pod naponom

Ove tehniĉke mjere definirane su JUS N.B2.741, a primjenjuju se toĉke 4.1, 4.2.1, 4.2.3. i 4.2.1

na slijedeći naĉin:

- zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom izvedena je tako da su svi neizolirani dijelovi i

ureĊaji kao i spojna mjesta smještena u izolirane razvodne ormare, odnosno razvodne kutije i kućišta,

gdje u normalnim uvjetima bez upotrebe alata nisu pristupaĉni

- elektriĉna instalacija će biti izvedena pomoću kabela direktno poloţenih u kanale, zaštitne cijevi i pod

ţbuku, a svi kabeli su s dvostrukom izolacijom, radnog napona 0,6/1 kV za 0,4 kV

- instalacije u sanitarnim prostorijama i drugim prostorijama s povećanom opasnosti bit će izvedena

kabelima i priborom s odgovarajućim stupnjem zaštite od prodora stranih tijela (IP54)

- spojevi vodiĉa kabela izvest će se u razvodnim kutijama i bit će izolirani, a pristup tim spojevima bit

će moguće jedino upotrebom alata

dio opreme koji nije smješten u tvorniĉki izraĊena kućišta bit će zaštićen izolacijskim pregradama ĉije

je skidanje moguće jedino alatom.

2. Tehniĉke zaštitne mjere od indirektnog dodira dijelova pod naponom

Ove tehniĉke mjere definirane su JUS N.B.2.741, a primjenjuju se toĉke 5.1.4.2. Elektriĉna

instalacija graĊevine napajat će se iz transformatorske stanice TS 20/0,4 kV COKP ZVIRIĆI s

uzemljenim zvjezdištem. Na dovodu je "N" vodiĉ uzemljen (TN-C), a unutar graĊevine vodiĉi PE i N vode

se odvojeno (TN-S).

- u sluĉaju proboja izolacije zaštitni ureĊaji nadstruje (rastalni ili automatski osiguraĉi) za prostor

graĊevine iskljuĉit će napon na mjestu greške u propisanom vremenu, što je potvrĊeno proraĉunom

petlje kvara.

- u tu svrhu se svi pristupaĉni vodljivi dijelovi elektriĉnih ureĊaja a koji u normalnom pogonu nisu pod

naponom, ali mogu doći pod napon u sluĉaju kvara (metalna kućišta razdjelnica, svjetiljki,

elektromotora i ostalih elektriĉnih naprava, kao i zaštitni kontakti prikljuĉnica) moraju povezati na

zaštitni vodiĉ u prikljuĉnom vodu. Na drugoj strani voda, u razdjelnici, zaštitni vodiĉ se prikljuĉuje na

posebnu - "zaštitnu" sabirnicu (PE) - uzemljenje. Zaštitna (PE) i nulta (N) sabirnica meĊusobno se

povezuju u glavnoj razdjelnici GR. Kod kvara izolacije i direktnog spoja faznog (L) vodiĉa s kućištem

odnosno zaštitnim vodiĉem, mora poteći tolika struja kvara da osiguraĉ automatski iskljuĉi napajanje u

vremenu manjem od 0,4s za strujne krugove prikljuĉnica i prijenosnih trošila, odnosno u vremenu

manjem od 5s za ostale strujne krugove. Ovaj zahtjev se mora provjeriti mjerenjem za sve strujne

krugove, a po završetku montaţe. U ĉitavoj instalaciji boja zaštitnog vodiĉa (PE) mora biti ţuto-zelena,

a boja nultog vodiĉa (N) mora biti svijetlo-plava.

3. Umjetna osvijetljenost prostora

Umjetna osvijetljenost prostora bit će svjetiljkama s fluorescentnim cijevima, a u sanitarne

prostorije ugradit će se vodotijesne svjetiljke u odgovarajućem stupnju IP zaštite IP44 i IP54.

- sva navedena tehniĉka rješenja u pogledu osiguranja umjetne osvijetljenosti prostorija su u skladu s

odredbama pravilnika navedenim pod JUS U.C9.100., što je potvrĊeno proraĉunom osvijetljenosti.

4. Protupaniĉna rasvjeta

Protupaniĉna rasvjeta ugraĊena je unutar graĊevina tako da ista oznaĉava smjerove za

evakuaciju. Rasvjeta se automatski ukljuĉuje po nestanku napona, a intenzitet osvijetljenosti je min. 1x

u trajanju min. 1 sata.

5. Zaštita od zapaljenja - eksplozije koju moţe izazvati elektriĉna struja

postignuta je:





projektom



- uporabom vodova i opreme u granicama svojih nazivnih vrijednosti što je osigurano izborom prema

tehniĉkim propisima, pravilima tehniĉke prakse i uputama proizvoĊaĉa opreme,

kod dimenzioniranja i izbora opreme i el. ureĊaja voĊeno je raĉuna o toplinskim naprezanjima u pogonu

i kratkom spoju, o utjecaju okoline, te zadovoljavanju funkcionalnih uvjeta upotrebe,

- elektriĉni vodovi zaštićeni su od prevelikih toplinskih naprezanja zaštitnim napravama - osiguraĉima,

5. Zaštita od atmosferskih praţnjenja – udara groma u graĊevinu (''Sl. list SFRJ'', broj: 13/68)

Zaštita od udara groma i statiĉkog elektriciteta provedena je klasiĉnom gromobranskom instalacijom

(naĉelom zaštite hvataljka, odvod, temeljni uzemljivaĉ), a primijenit će se i dodatne mjere zaštite od

prenapona:

- provest će se mjere izjednaĉenja potencijala tako da će sve metalne mase kao cijevi vodovoda i

centralnog grijanja, metalni ureĊaji, kabelske police, metalni nosaĉ antena i sl. biti spojeni na sustav

uzemljenja graĊevine; dopunsko izjednaĉenje potencijala provodi se u prostoriji s tušem, povezivanjem

svih metalnih masa (kada, dovod vode, odvod i ostalo) vodom presjeka 6 mm2 na sabirnicu u kutiji za

dopunsko izjednaĉenje potencijala (DIP). Kutija za dopunsko izjednaĉenje potencijala povezuje se

vodom presjeka 10 mm2 na zaštitnu sabirnicu (PE) pripadajuće razdjelnice.

U svim razdjelnicama mora biti izvršeno galvansko povezivanje svih metalnih dijelova koji ne pripadaju

strujnim krugovima.

084. NAPOMENA:

Da bi se sve navedene mjere zaštite provjerile prije predaje instalacije korisniku potrebno je izvesti

elektriĉna mjerenja, preglede i ispitivanja prema Sl. 54/88 ĉl. 192-198:

- otpora uzemljenja,

- ispitivanje i pregled gromobranske instalacije,

- otpora izolacije kabela i vodiĉa, cjelovitosti izjednaĉenja potencijala,

- impedancije petlje kvara,

- funkcionalnosti zaštitnih ureĊaja diferencijalne struje,

- funkcionalnosti rasvjete i protupaniĉne rasvjete.

O rezultatima ispitivanja potrebno je saĉiniti zapisnik.

Korisnik je duţan nakon preuzimanja instalacija odrediti odgovornu osobu koja će se dalje brinuti za

ispravnost instalacija. Periodiĉke preglede, odrţavanje i ispitivanje treba raditi 1 puta godišnje, što

izvodi struĉna ovlaštena osoba.


Projektant:

Igor Topalović, dipl.ing el.

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




090 Mjere zaštite predviĊene elaboratom

uštede energije i toplinske zaštite





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene elaboratom uštede

energije i toplinske zaštite



091. TOPLINSKA ZAŠTITA

Raĉunska analiza i ocjena toplinskih fizikalnih svojstava graĊevinskih elemenata i konstrukcije

predmetne graĊevine izvršena je prema zahtjevima iz:

Predmetna graĊevina je locirana u prvoj klimatskoj zoni s projektnom temperaturom te = -6 °C.

Stvarna srednja vrijednost koeficijenata prijelaza topline k manja je od dozvoljene.

Stoga se zakljuĉuje da je projektirana graĊevinska konstrukcija ZADOVOLJAVA u pogledu specifiĉnih

toplinskih gubitaka.

092. BUKA

Izvedba karakteristiĉnih konstrukcija

Prostor kotlovnice i radionice dislocirani su od uredskih prostora. da bi se širenje buke i vibracija

ureĊaja iz ovoga prostora svelo na minimum predviĊene su slijedeće tehniĉke mjere;

ureĊaji se sidre u plivajuću podnu oblogu koju treba dimenzionirati ovisno o teţini ureĊaja i

statiĉkom proraĉunu, ali ne manje od pretpostavljene debljine,

ureĊaji i strojevi koji u svom radu stvaraju vibracije oslonit će se na konstrukciju preko

odgovarajućih vibroizolatora, koje je duţan isporuĉiti proizvoĊaĉ dotiĉne opreme,

sve instalacije razvoda bit će ugraĊene s fleksiblnim ovjesima kojima se prigušuju eventualno

nastale vibracije,

sva priĉvršćenja ostalih elemenata koji su povezani s izvorom buke i vibracija povezuju se za

konstrukciju objekta iskljuĉivo preko elastiĉnih veza,

na ureĊaje buĉnosti veće od 65 dB(A) ugraditi elemente za prigušenje nivoa buke ispod

dozvoljene granice.

Elemente za usis i ispuh zraka riješiti na naĉin da se osigura nivo buke od maksimalno 60 dB(A) mjereno

1m od elemenata (proĉelja).

Svi strojevi koji u svom radu proizvode veće vibracije postavit će se na plivajuću podnu konstrukciju

odvojenu elastificiranim polistirenom od ostalih konstrukcija (strop i pod).

Najviši dozvoljeni nivo buke u radnim prostorima – uredi, koji potjeĉu od stacionarnih izvora unutar

graĊevine ili vani neće prijeći 40 dB(A).

Zahtjevi minimalne vrijednosti zvuĉne izolacije i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udar (prema

U.J6.201);

Prostor RW,min

dB

LW,max

dB

Zid bez vrata izmeĊu prostorija za intelektualni rad i

prostorije za drugu namjenu korisnika 44 -

Zid bez vrata izmeĊu ureda 42 -

Zid prema buĉnoj prostoriji 57 -

MeĊukatna konstrukcija izmeĊu poslovnih prostora 52 68

MeĊukatna konstrukcija prema buĉnoj prostoriji 57 68




BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Mjere zaštite predviĊene elaboratom uštede

energije i toplinske zaštite



093. ZAŠTITA OD VANJSKE BUKE

Toĉni podaci o vanjskoj buci na lokaciji objekta nisu poznati. Procjenjuje se da će razina buke pred

najizloţenijom fasadom iznositi do;

Leq = 65 dB danju

Leq = 50 dB noću

Najviša dopuštena ekvivalentna razina buke u boravišnom prostoru zgrade iznosi;

Leq.dop. = 45 dB danju

Leq.dop. = 30 dB noću

Navedene uvjete zadovoljavaju ostakljene plohe u vanjskom omotaĉu zgrade koje imaju vrijednosti

indeksa zvuĉne izolacije;

RW > 65 – 40 + 5 = 30 dB.

RW > 50 – 30 + 5 = 25 dB.

Ovoliku vrijednost indeksa zvuĉne izolacije trebaju imati sve ostakljene plohe na vanjskom omotaĉu

predmetnih objekata.

S projektom predviĊenom izvedbom ostakljenih ploha moţe se sa sigurnošću oĉekivati da će zahtjev u

pogledu potrebne vrijednosti indeksa zvuĉne izolacije biti zadovoljen.

Prije ugradnje ostakljenih elemenata će se laboratorijskim mjerenjem dokazati da njihova vrijednost

indeksa zvuĉne izolacije zadovoljava navedene zahtjeve.

Nakon izvedbe graĊevine će se mjerenjem na terenu dokazati da nivo buke ne prelazi dozvoljene

veliĉine kako u graĊevini tako i izvan nje.

Zakljuĉuje se da projektirane graĊevine konstrukcijom zadovoljavaju u pogledu zvuĉne izolacije od

zvuka udara.


Projektant:

Ivica Peko,dipl.ing.arh

Izradio: ETZ d.d.






tekstualni dio




100 Zakljuĉak





BOSNA I HERCEGOVINA - PROJEKAT „AUTOPUT NA KORIDORU Vc“ Zakljuĉak



100. ZAKLJUĈAK

Zaštita:

u poslovnim prostorima postiţe se tehniĉkim rješenjima, adekvatnim materijalima, oznakama

kako je to naprijed u tekstu navedeno i opisano u arhitektonskom projektu.

pri kretanju poslovnim prostorima osigurava se propisanim prolaznim širinama, adekvatnim

završnim obradama podova, zidova i stropova, oznakama i osvjetljenjem kako je to naprijed u

tekstu navedeno i opisano u arhitektonskom projektu

od nepovoljne mikroklime postiţe se osiguravanjem povoljne zimske i ljetne mikroklime kako

je to navedeno i opisano u strojarskom projektu.

mjere zaštite na radu predviĊene za toplinsku zaštitu, uštedu energije, te akustiĉna

svojstva i zaštitu od buke i vibracije osigurava se primjena propisa za zaštitu na radu i u

okolišu kako je to navedeno u tekstu i u arhitektonskom projektu

od neadekvatne rasvjete postiţe se projektiranjem propisanih otvora za dnevno svjetlo i

adekvatnom rasvjetom kako je to naprijed u tekstu navedeno i projektirano u elektrotehniĉkom

projektu

od poţara i eksplozije postiţe se adekvatnim mjerama, predviĊenim zonama sigurnih

udaljenosti i izborom materijala kako je to opisano u prikazu mjera zaštite od poţara.

od bioloških opasnosti postiţe se da su osigurane higijenski ispravni sadrţaji (sanitarni ĉvor,

umivaonik, prostorija za boravak i uzimanje hrane kako je to naprijed u tekstu navedeno i

opisano u arhitektonskom projektu

znr zvirici

Documents