SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Zrinka Benčić

ZNAČAJ TURIZMA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ZNAČAJ TURIZMA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: dr.sc. Karaman Aksentijević Nada

Student: Zrinka Benčić

Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081113368

Rijeka, lipanj 2013

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................................1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .....................................................................................2

1.2 Radna hipoteza .........................................................................................................................2

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................................2

1.4 Znanstvene metode ...................................................................................................................3

1.5 Struktura rada ...........................................................................................................................4

2. GOSPODARSKA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ............................................................7

2.1 Opća obilježja Međimurske županije .......................................................................................8

2.2 Strukturna obilježja Međimurske županije ............................................................................. 11

2.3 Analiza osnovnih makroekonomskih pokazatelja .................................................................. 15

3. VAŽNOST TURISTIČKOG SEKTORA ZA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU .................................... 20

3.1 Vrste turizma u Međimurskoj županiji ................................................................................... 23

3.1.1 Najznačajnije turističke destinacije ................................................................................ 26

3.1.2 Struktura smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata .............................................. 27

3.2 Analiza značaja turizma za ravoj Međimurske županije ........................................................ 29

4. DOPRINOS EU FONDOVA U RAZVOJU TURIZMA I GOSPODARSTVA ................................ 32

4.1 Dosadašnji projekti Međimurske županije ............................................................................. 34

4.1.1 Najznačajniji projekti i rezultati ..................................................................................... 36

4.1.2 Korištenje fondova nakon ulaska u Europsku uniju ....................................................... 39

4.2 Razvojne mogućnosti turizma ................................................................................................ 41

4.2.1 Strateški plan razvoja turizma ........................................................................................ 42

4.2.2 Mjere i prijedlozi za razvoj turizma ............................................................................... 43

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 45

LITERATURA

POPIS GRAFIKONA

POPIS TABLICA

1

1. UVOD

Turizam zauzima vrlo važan položaj u cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske,

jer čini vrlo veliki udio ukupnih prihoda. Gledajući prema vrstama turizma, primorski

je mnogo razvijeniji u odnosu na kontinentalni.

Iskorištenjem različitih prirodnih resursa kao što su termalne vode, priroda, bogata

kulturna baština, turizam u Međimurju u proteklih nekoliko godina dobiva sve više na

značenju. Međimurska županija je smještena na sjeverozapadu Hrvatske, omeđena

prirodnim granicama, Murom i Dravom i na području dviju reljefnih cjelina: Istočnih

Alpi i Panonske nizine, pa se tako i sam prostor dijeli na brežuljkasto Gornje Međimurje

i nizinsko Donje Međimurje.

Početak razvoja turizma u Međimurju započeo je 60-tih godina XX. stoljeća, a odnosio

se na tranzitni i lovni. Tridesetak godina kasnije dolazi do značajnijeg razvoja kada

različitim projektima i programima Međimurska županija i Regionalna razvojna

agencija Međimurske županije nastoje Međimurje pretvoriti u prepoznatljivu destinaciju

kontitnentalnog turizma. Iskorištenjem mnogobrojne povijesne i kulturne baštine i

prirodnih resursa sve veća važnost se počela pridavati ruralnom obliku turizma. Unatrag

nekoliko godina Međimurska županija doživljava turistički procvat o čemu govore

podaci o rastu turističkog ponude Međimurske županije, povećanjem smještajnih i

ugostiteljskih kapaciteta. Svojim razvojem, turizam doprinosi zapošljavanju osoba

različitih kvalifikacija i sposobnosti.

Zdravstveni turizam, enogastronomija, cikloturizam, sport i rekreacija neke su od

turističkih ponuda koje su u posljednjih nekoliko godina doživljele najveći razvoj u

Međimurskoj županiji. S obzirom na brojnu kulturno-povijesnu baštinu, veliki

potencijal u turističkom razvoju također se vidi i u kulturnom turizmu. Kroz razvojne

strategije nastoji se povećati kvaliteta i raspon turističkih usluga s obzirom na

nedovoljno iskorišteni turistički potencijal cjelokupne županije. Značajnu ulogu u

razvoju turizma imaju dosadašnji pretpristupni fondovi Europske unije, ponajprije

projekti iz programa prekogranične suradnje s Republikom Mađarskom i Republikom

Slovenijom. Daljnje mogućnosti razvoja turizma dane su kroz strateške planove i

strategije Međimurske županije.

2

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Tema diplomskog rada je Značaj turizma za gospodarski razvoj Međimuske županije.

Osnovnim podacima i obilježjima Međimurske županije analizira se geoprometni

položaj, kretanje gospodarstva, najznačajnije djelatnosti, osnovni makroekonomski

pokazatelji kako bi se dobio uvid o stupnju razvijenosti županije. Kroz definiranje

pojma turizma, strukture turističkih i ugostiteljskih kapaciteta prikazuje se stanje

turizma i njegov razvoj, kao i iskorištavanje kulturne baštine i prirodnih resursa u

turističke svrhe u promatranim godinama. Stavljanjem u odnos bruto domaćeg

proizvoda i broj noćenja, pokušava se uspostaviti veza između navedenih varijabli.

Strategijama i planovima Međimurske županije navode se potencijalne mogućnosti

daljnjeg razvoja gospodarstva Međimurske županije kroz iskorištenje prirodnih i

kulturnih resursa.

1.2 Radna hipoteza

Problem i predmet istraživanja odredili su radnu hipotezu: Stručnom analizom moguće

je utvrditi kakav utjecaj turizam ima na gospodarski razvoj Međimurske županije. Kroz

analizu osnovnih makroekonomskih pokazatelja i strukture ugostiteljskih objekata,

smještajnih kapaciteta i dolazaka turista u radu se pokušava dokazati da razvoj turizma

pozitivno utječe na gospodarski razvoj županije. Na temelju analize navode se i mjere i

prijedlozi kojima bi se poboljšala turistička ponuda Međimurske županije i iskoristili

prirodni resursi u najboljoj mogućoj mjeri.

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Temeljem definiranog problema, predmeta i objekta istraživanja, odnosno radne

hipoteze određeni su svrha i ciljevi istraživanja: utvrditi koliki je značaj turizma u

razvoju Međimurske županije, te kroz mjere i strategije predvidjeti daljnje kretanje i

značenje turizma za županiju.

3

U radu se postavljaju sljedeća pitanja kako bi se ostvarili ciljevi i svrha istraživanja:

1. Što je turizam i kako utječe na ekonomski rast i razvoj?

2. Koje vrste turizma su najzastupljenije u Međimurskoj županiji?

3. Koliko turizam utječe na razvoj Međimurske županije?

4. Koliko su projekti financirani iz fondova EU doprinijeli razvoju turizma?

5. Kojim mjerama i planovima se nastoji potaknuti daljnji razvoj turizma?

1.4 Znanstvene metode

U izradi diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode:

- Metoda analize i sinteze je korištena prilikom definiranja i analiziranja osnovnih

makroekonomskih pokazatelja kao što stu BDP/pc, stopa nezaposlenosti, stopa

ekonomskog rasta, vrijednosti uvoza i izvoza kako bi se dobio uvid o razvijensoti

županije. Također, navedena metoda je korištena kod analiziranja razvoja turizma u

određenemo vremenskom razdoblju, kako bi se dobio uvid o intenzitetu razvoja

turizma.

- Deskriptivna metoda: korištena je u početnoj fazi prilikom opisivanja osnovnih

činjenica o razvoju Međimurske županije

- Statistička metoda: regresijskom i korelacijskom analizom bruto domaćeg proizvoda

i broja noćenaj turista objašnjavaju povezanost navedenih varijabli.

- Komparativna metoda: korištena je u uspoređivanju Međimurske županije sa

ostalim županija koje čine sjevernu regiju Republike Hrvatske.

- Metodom klasifikacije turistička ponuda Međimurske županije podjeljena je u

nekoliko skupina s obzirom an vrstu turizma.

- Metoda dokazivanja: utvrđuje se stvarni utjecaj i značaj turizma za gospodarski

razvoj Međimurske županije

4

1.5 Struktura rada

Rad s naslovom «Značaj turizma za gospodarski razvoj Međimurske županije» je

strukturiran u pet međusobno povezanih poglavlja.

U uvodu se navode problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i

ciljevi istraživanja, znanstvene metode te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog poglavlja diplomskog rada glasi Gospodarska obilježja Međimurske

županije koji sadrži informacije o teritorijalnom ustroju županije, geografskom i

geoprometnom položaju županije te bogatstvu prirodnih resursa i njihovoj

iskorištenosti. U dijelu Opća obilježja Međimurske županije opisuje se geografski

smještaj i gospodarske djelatnosti koje su karakteristične za pojedini prostor županije.

Događaji kroz povijest, ostavili su trag na kulturnu baštinu pa se navode događaji koji

su tome najviše doprinijeli. Također, analizirani su osnovni podaci o županiji: površina,

struktura stanovništva po dobi, spolu, etničkom sastavu i vjeroispovijesti. U

potpoglavlju Strukturna obilježja Međimurske županije, kroz analizu gospodarske

strukture Županije, prikazan je udio i značaj pojedinih djelatnosti. Prerađivačka

industrija, građevinarstvo, poljoprivreda i trgovina najznačajnije su djelatnosti županije

pa se za svaku pojedinačno navode osnovna obilježja i značajke. Poglavlje Analiza

osnovnih makroekonomskih pokazatelja prikazuje i objašnjava pokazatelje kao što su

bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti te izvoz i uvoz u razdoblju 2002.-2011.

godine. Vrijednosti izvoza i uvoza promatraju se zasebnim grafikonom kako bi se

prikazalo kretanje navedenih varijabli kroz godine. Isto tako navode se države koje su

najznačajniji vanjskotrgovinski partneri i udio pojedinih djelatnosti u

vanjskotrgovinskoj razmjeni.

U dijelu Važnost turističkog sektora za Međimursku županiju definira se pojam

turizma i nastoji se utvrditi koliko je turizam zapravo važan za Međimursku županiju, te

kojim sve resursima županija raspolaže, a oni nisu u potpunosti iskorišteni. Navedeni su

neki od razloga nedovoljne razvijenosti međimurskog turizma, ali i značaj turizma za

Međimurje u budućnosti. U poglavlju Vrste turizma u Međimurskoj županiji,

analiziraju se turističke usluge koje županija nudi. Zbog geografskog položaja,

očuvanosti prirodnog okoliša, baštine i tradicije, vrsta turizma koja ima najviše

potencijala za razvoj ruralnog turizma. U poglavlju Najznačajnije turističke

destinacije navode se one najposjećenije koje obuhvaćaju različite vrste turizma, a

5

najviše su orijentirane na prirodnu i kulturnu baštinu Međimurske županije. Poglavlje

Struktura smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata daje uvid o kretanju i

razvoju turizma kroz statističke podatke, kao što su: dolasci turista, struktura

smještajnih kapaciteta, broj domaćih i stranih turista. Uz pomoć regresijske i

korelacijske analize u poglavlju Analiza značaja turizma za razvoj Međimurske

županije utvrđuje se koliki je zapravo značaj turizma u razvoju županije. U odnos se

uzimaju tri varijable i utvrđuje njihova poveznost u određenom vremenskom

razdobolju. Varijable koje se analiziraju su dolasci turista promatrani kroz broj noćenja

turista, BDP, BDP/pc Međimurske županije, kako bi se utvrdilo postoji li veza između

navedenih varijabli. Nastoji se dokazati da li broj noćenja turista ima kakvog utjecaja na

kretanje bruto domaćeg proizvoda Međimurske županije.

U dijelu Doprinos EU fondova u razvoju turizma i gospodarstva opisani su

pretpristupni fondovi uz pomoć kojih su se realizirali projekti u sektoru turizma.

Ukratko se opisuje svaki od pretpristupnih fondova: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD

i IPA. Poglavlje Dosadašnji projekti Međimurske županije analizira dosadašnje

realizirane projekate na području Županije, strukturu projekata po pretpristupnim

fondovima Europske unije i strukturu projekata po gospodarskim djelatnostima.

Potpoglavlje Najznačajniji projekti i rezultati opisuje dosadašnje projekte u sektoru

turizma i prekogranične suradnje koji su realizirani. Ulaskom Republike Hrvatske u

Europsku uniju dobiva se mogućnost korištenja drugih fondova za financiranje različitih

vrsta projekata, pa tako i projekata vezanih uz sektor turizma. Potpoglavlje Korištenje

fondova nakon ulaska u Europsku uniju navodi fondove kojima će se dalje

financirati projekti i opisuje sam pojam LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) koji se

osnivaju radi lakšeg ostvarivanja zajedničkih ciljeva općina i gradova, koje će voditi

cijelokupan proces inovacije, suradnje i umrežavanja. Osim što je turizam značajan za

dosadašnji razvoj gospodarstva i cjelokupne županije, potrebno je i promatrati na koji

način potaknuti daljnji razvoj i iskorištenje prirodnih resursa kojima županija obiluje, a

još nisu iskorišteni. Poglavlje Razvojne mogućnosti turizma objašnjena je navedena

tema, gdje se navode i mogućnosti bolje turističke ponude. Da bi se realizirali planovi

koji se odnose na razvoj turizma donesen je strateški plan Međimurske županije putem

kojeg se daje detaljan uvid o razvoju turizma u budućnosti. Svi planovi opisani su u

potpoglavlju Strateški plan razvoja turizma. U potpoglavlju Mjere i prijedlozi za

6

razvoj turizma navode se različite vrste mjera kojima bi se potaknuo daljnji razvoj

turizma, a prijedlozima se navode vrste turizma kojima bi trebalo posvetiti više pažnje u

budućnosti s obzirom da prirodnih resursa ima i da ih treba znati iskoristiti na pravi

način.

Zaključak služi kao sinteza cijelog rada. Kroz osnovne pokazatelje razvoja

gospodarstva Međimurske županije i sadašnje stanje u turizmu, pronalazi se veza kako

je uz mjere, prijedloge, projekte i programe kroz razvoj turizma, moguće ostvariti i

razvoj gospodarstva. Prvenstveno, uz primjenu svih potencijalnih resursa, kako ostvariti

cilj «Međimurska županija -top destinacija kontinentalnog turizma Republike

Hrvatske.» Također, zaključkom se nastoje dokazati koliki i kakav utjecaj turizam ima

na gospodarski razvoj Međimurske županije.

7

2. GOSPODARSKA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Međimurska županija je najsjevernija županija Republike Hrvatske, koja status stječe

novim teritorijalnim uređenjem 30. prosinca 1992. godine. Omeđena je rijekama

Murom i Dravom. Nalazi se na prometno najpovezanijem dijelu s Europom: sa

sjeverozapadne strane graniči s Republikom Slovenijom, a sa sjeveroistočne strane s

Republikom Mađarskom. Unutar Republike Hrvatske, Međimurska županija graniči sa

Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Svojom gustoćom naseljenosti

od 162 stanovinika/km², Međimurje je najgušće naseljeni dio Hrvatske, a površinom

najmanja županija. (Odmor u Međimurju, 2010). Zajedno s gradom Zagrebom,

Varaždinskom županijom, Krapinsko-zagorskom, Koprivničko–križevačkom i

Zagrebačkom županijom čini Sjevero-zapadnu regiju Hrvatske. Međimurska županija je

četvrta po redu što se tiče razvijenosti u regiji, a u odnosu na Republiku Hrvatsku

svrstava se među srednje razvijene županije.

Blizina cestovne (autoceste) i željezničke povezanosti s Jadranom i europskim

središtima daje Međimurju mogućnost razvoja gospodarstva i turizma. U naselju

Kotoriba izgrađena je prva zgrada željezničke postaje i dio željezničke pruge u smjeru

Budimpešta–Trst koja je izgrađena 1860. godine. Autocestom koja prolazi kroz

Međimurje povezana je Mađarska i primorska Hrvatska. Također, njeguje se

prekogranična suradnja sa Mađarskom i Slovenijom kroz mnoge programe pretprisutnih

fondova Europske unije. (Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova, 2011)

Županija obiluje prirodnim bogatstvima, a to su: rijeke Mura i Drava, geotermalni

izvori, nalazišta zemnog plina, ugljena i zlata. Hidroelektrane na rijeci Dravi opskrbljuju

električnom energijom lokalno i šire područje Hrvatske te omogućuju navodnjavanje i

kontrolu riječnog toka. Geotermalni izvori iskorištavaju se u turističke svrhe, u funkciji

rekreacijskih centara, jer su nedovoljnih snaga da bi se koristili u energetske svrhe.

Nalazišta zemnog plina i nafte crpila su se i koristila početkom XX. stoljeća, dok danas

postoje samo pokušaji za oživljavanjem crpilišta. Dobar geoprometni položaj i razvijene

mreže prometnica bitno su doprinijeli iskorištenju prirodnih resursa. Potencijal Županije

se temelji na očuvanju prirodne i kulturne baštine kao osnovi za razvoj postojećih i

8

novih oblika turističke ponude. (Međimurska županija, 2013)

U sljedećem poglavlju dane su osnovne informacije i obilježja Međimurske županije

kako bi se dobio uvid o geoprometnom smještaju, veličini i stupnju razvijenosti.

2.1. Opća obilježja Međimurske županije

Međimurska županija je smještena na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina: istočnih

Alpi i Panonske nizine pa se tako i sam prostor dijeli na Gornje i Donje Međimurje.

Gornje Međimurje ima svojstva niskog pobrđa čije visine ne prelaze visinu od 350 m, a

poznato je po uzgoju vinove loze, nalazištu termalne vode i nekadašnjim rudnicima, dok

Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef. (O Međimurju, 2011)

Međimurje je dobilo nadimak Hortus Croatia ili Cvjetnjak Hrvatske, a neslužbeni

grbovi međimurskog kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica. Narječje kojim se govori na

području županije je kajkavsko. (Međimurska županija, 2013) Mađarska kultura je

ostavila veliki utisak u jeziku, glazbi i običajima pošto je Međimurje stoljećima bilo pod

njenim utjecajem. Isto tako veliku važnost u gospodarskom razvoju županije imala je i

plemićka obitelj Zrinski koja je svojim djelovanjem od sredine 16. stoljeća do sredine

17. stoljeća ostavila zapaženi trag u međimurskoj povijesti i kulturnoj baštini. Zbog

svojeg izuzetnog doprinosa, grad Čakovec nosi naziv «Čakovec grad Zrinskih».

Tablicom su dani osnovni podaci o Međimurskoj županiji kao što su površina, broj

stanovnika, stanovništvo prema spolu, dobi, vjerskom opredjeljenju i etničkom sastavu.

Tablica 1. Osnovni podaci o Međimurskoj županiji

Površina (u km²) 729,58

Lokalna samouprava Gradovi Općine Naselja

3 22 130

Broj stanovnika (popis stanovništva 2011.

godine) Žene Muškarci Ukupno

58 203 55 601 113 804

Vjersko opredjeljenje Katolici Pravoslavci Ostali

93,8 0,24 4,74

Etnički sastav Hrvati Romi Slovenci Ostali

93,9 4,49 0,44 1,17

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, 2012

9

Na površini 730 km² živi 113 804 osoba u 3 grada i 22 općine. U gradovima živi oko

35% od ukupnog broja stanovnika, dok preostalih 65% živi u općinama. Prema

posljednjem popisu stanovništva, 2011. godine u Međimurskoj županije je više žena

(58.203) nego muškaraca (55.601), odnosno žena za 4,47% više nego muškaraca. 95%

stanovništva se izjašnjava da su katolici, dok preostalih 5% je ostale vjeroispovijesti ili

se nije izjasnilo. Podjelom stanovništva prema narodnosti 93,9% su Hrvati, 4,49%

Romi, a ostalih 2,% druge narodnosti. Sljedećim grafikonom je prikazana dobna

struktura stanovništva Međimurske županije 2011. godine, kako bi se moglo utvrditi da

li u županiji ima više mladog ili starog stanovništva.

Grafikon 1. Dobna struktura stanovništva Međimurske županije 2011. godine

0- 4.

5.-9.

10.-14.

15.-19.

20.-24.

25.-29.

30.-34.

35.39

40.-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-70

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95i v iše

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, 2011.

Struktura stanovništva prema starosnoj dobi prikazuje broj stanovnika prema dobnim

skupinama. Dobne skupine kreću se u starosnim intervalima od 5 godina, a obuhvaćaju

svo stanovništvo, od najmlađeg do najstarijeg. Najviše stanovništva Međimurske

županije je staro između 45 -64 godine, dok je djece od 0 do 14. godina 19.201.

Najmanje stanovništva u Međimurskoj županiji je od 65 do 95 godina i više. Zaključuje

se da Županija ima više mladog nego starog stanovništva. Uspoređujući sa Republikom

10

Hrvartskom, stanovništvo Međimurske županije čini 2,66% od ukupnog broja

stanovništva. Gledajući dobnu strukturu, najviše je stanovništva u dobi od 45 do 64

godine, dok je prosječna starost stanovništva RH 41,7 godina. Međimurska županija

ima prosječno najmlađe stanovništvo (40 godina). (Prosječna starost u porastu, 2012)

Grad Čakovec je jedinica lokalne samouprave koji ima 27.227 stanovnika, a predstavlja

urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Zahvaljujući dobroj

teritorijalno razvijenoj mreži škola, omogućuju se kontinuirano osposobljavanje i

školovanje unutar županije. Tablicom je prikazana struktura obrazovnih ustanova, broj

osoba zaposlenih u obrazovanju i djece koja su 2011. godine pohađala neku od

ustanova.

Tablica 2. Struktura obrazovnih ustanova u Međimurskoj županiji 2011. godine

Ustanove Broj

ustanova

Broj djece

/učenika/studenata

Broj

zaposlenih

Predškolski

odgoj 26 2 776 373

Osnovno

školstvo 31 10 619 1 082

Srednje školstvo 7 4 367 389

Visoko školstvo 2 1 132 94

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, 2011.

Svako veće središte ima osnovnu školu, a srednje škole godišnje pohađa oko 4 500

učenika raspoređenih u sedam škola od kojih je šest strukovnih i jedna gimnazija. Što se

tiče visokih učilišta, do 2008. godine u Čakovcu je bila samo Visoka učiteljska škola,

dok se 2008. otvorilo Međimursko veleučilište sa smjerovima informatike i ekonomije.

Također, Međimursku županiju karakterizira vrlo zanimljiva kulturna, povijesna i

prirodna baština što posebice utječe na razvoj i turističku ponudu. Kulturna baština je

rezultat guste naseljenosti i religioznosti, pa su tako među napoznatijim i

najposjećenijim mnoge crkve i crkveni tornjevi, kao što su nekadašnji pavlinski

samostan Svete Jelene u Šenkovcu, crkva Sv. Jeronima u Štrigovi, Franjevački samostan

i crkva Sv. Nikole u Čakovcu. Sve navedene crkve ostavile su utisak u povijesti

Međimurja, kao i nekadašnji dvorci koji danas upotpunjuju doživljaj raznolike i bogate

11

kulture. Neki od najpoznatijih dvoraca su Feštetićev dvorac u Pribislavcu, dvorac Banfi

i dvorac Fodroczy- Dunay. (Purić-Hranjec, 2006, p.70)

2.2. Sturkturna obilježja gospodarstva Međimurske županije

Analizirajući strukturu gospodarstva Međimurske županije dobiva se uvid o

najzastupljenijim i najrazvijenijim gospodarskim djelatnostima, ali i o samoj

razvijenosti Međimurja.

U ukupno 2.083 poduzeća na području Međimurske županije gdje je zaposleno oko

23.915 osoba, ostvaren je 2011. godine prihod u iznosu od 8,2 milijarde kuna.

Gospodarske djelatnosti u kojima se ostvaruju najveći dio prihoda su industrija,

trgovina, poljoprivreda i građevinarstvo. (Gospodarski profil Međimurske županije,

2012)

Tablicom je prikazan udio najznačajnijih gospodaskih djelatnosti u ukupnom broju

registriranih poduzeća na području Međimurske županije, broju zaposlenih i ukupnom

prihodu u 2011. godini.

Grafikon 2. Udjeli najznačajnijih djelatnosti gospodarstva u Međimurskoj

županiji u 2011. godini

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, 2011

0%

20%

40%

60%

80%

100%

broj poduzeća broj zaposlenih prihod

Ostali

Poljoprivreda

Građevinarstvo

Trgovina

Prerađivačka industrija

12

Navedene djelatnosti u tablici najznačajnije su u Međimurskoj županiji. Prerađivačka

industrija sa 52,45% udjela u ukupnom prihodu i 55,08% udjela u broju zaposlenih čini

najznačajniju djelatnost županije. U okviru prerađivačke industrije osobit značaj imaju

tekstilna i metalna industrija. Prema broju registriranih poduzeća, najveći udio otpada

na trgovinu, dok poljoprivreda ima najmanji udio u promatranim pokazateljima, ali ima

vrlo veliki značaj za privređivanje stranovništva. Iz strukture je vidljivo da su vodeće

djelatnosti orijentirane na proizvodnju i potrošnju roba i usluga. U nastavku se opisuju

najznačajnije gospodarske djelatnosti Međimurske županije.

Zbog dobrih klimatskih uvjeta, povoljnog položaja, ravničarskog i brežuljkastog dijela,

mnoštvom prirodnih resursa, Međimurje ima dobre preduvjete za razvoj poljoprivrede.

Poljoprivreda je po udjelu u županijskom gospodartvu i po udjelu poljoprivrednog

stanovništva u ukupnom stanovništvu iznad prosjeka Hrvatske i znatno iznad prosjeka

Europske unije. Naime, u poljoprivrednim kućanstvima živi 59,35% ukupnog

stanovništva, dok je udio poljoprivrednog stanovništva Hrvatske 33,66%, a za Europsku

uniju iznosi tek 5%. (Hrvatska gospodarska komora, 2012) Prevladavajući dio

poljoprivredne strukture čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja zauzimaju

72,7% poljoprivrednog zemljišta. U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 60% otpada

na biljnu proizvodnju, dok preostalih 40% na stočarstvo. Krumpir, kukuruz, žitarice i

grožđe neke su od biljaka koje se uzgajaju na području županije, pa je tako

poljoprivreda jedna od najvažnijih grana privređivanja. Proizvodnja jabuka u

Međimurskoj županiji pokriva oko 25% ukupne proizvodnje jabuka u Hrvatskoj.

Također, 40 međimurskih vinogradara proizvodi 160 vrsti vina sa zaštićenim

geografskim porijeklom. (Hrvatska gospodarska komora, 2012)

Većina industrijskih postrojenja nekada je zasnovana na prerađivačkoj industriji. Kada

je riječ o prerađivačkoj industriji tu se prvenstveno misli na tekstilnu industriju,

obućarsku i metalo-prerađivačku industriju. Tekstilna industrija ima dugu tradiciju u

Međimurju, a 70-tih i 80-tih godina XX. stoljeća bila je najznačajniji pokretač

gospodarskog razvoja. U zadnjih nekoliko godina, tekstilna indsustrija u Međimurju

prolazi kroz krizu zatvaranjem radnih, rastom gubitka i niskom razinom plaća. Najveća

tekstilna poduzeća trenutno su u stečaju, a ona koja posluju u većini slučajeva su

izvozno orijentirana. Za obućarsku industriju vrijede pretežito isto značajke kao i za

13

tekstilnu industriju, samo što se manje poslovnih subjekata bavi ovom djelatnošću, ali

zapošljavaju približno isti broj osoba kao i u tekstilnoj industriji. U Međimurskoj

županiji, 152 poduzeća bavi se metalnom industrijom, te u cjelokupnom broju poduzeća

sudjeluju sa udjelom od 34,6%. Metaloprerađivačka industrija je osnovna djelatnost u

oko 20% obrta, ali je i prisutna kao glavna djelatnost u malim i srednjim poduzećima.

Obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza, metalnih konstrukcija, ambalaža, kotlova,

alata, opreme, ali vrše se i usluge od montaže metalnih konstrukcija, postrojenja,

cjevovoda, bravarskih poslova, proizvodnje strojeva i prijevoznih sredstava. Perspektiva

u daljnjem razvoju ove industrije vidi se kroz međusobno povezivanje poduzeća i

zajedničkim poslovanjem na tržištu. (Hrvatska gospodarska komora, 2012)

Sektor građevinarstva je razmjerno razvijena gospodarska grana koja zapošljava oko

20% stanovništva od ukupnog broja zaposlenih u županiji. Većinom dominiraju poslovi

niske tehnološke razine i male dodane vrijednosti. Poslovi se obično odnose na

djelatnosti završnih radova, visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje. Promatrajući

stanje u ovoj djelatnosti kroz broj zaposlenih, 70-tih i 80-tih godina XX stoljeća,

građevinarstvo je zapošljavalo preko 8.000 radnika, dok se desetak godina kasnije, broj

zaposlenih ssmanjuje za 2.000. Trend pada broja radnika nastavljen je sve do danas,

kada je u sektoru građevinarstva zaposleno oko 3.000 osoba. Kao glavni razvojni

problemi ove djelatnosti navodi se nedostatak stručne radne snage te zastarjela oprema i

tehnologija. (Hrvarska gospodarska komora, 2012)

Trgovina je razmjerno razvijena djelatnost u županiji, a od 2002. godine sve više

dobiva na značaju u strukturi gospodarskih djelatnosti. Najveći skok u broju poduzeća

koja se bave ovom djelatnošću bio je nakon 2002. godine i rastao je sve do 2009. godine

nakon koje ponovno raste, a taj trend je prisutan i danas. U njoj posluje najveći broj

poduzeća od svih registiranih u županiji, a djelatnosti kojima se bave su trgovina na

veliko, trgovina na malo, posredovanje u trgovini prehrambenim i neprehrambenim

proizvodima na domaćem ili stranom tržištu.

Važno mjesto u strukturi gospodarstva pripada malim i srednjim poduzećima koja su

zastupljena u cijeloj županiji. Sljedeća tablica prikazuje broj poduzeća i zaposlenih

prema veličini poduzeća koja su rangirana u tri skupine: mala, srednja i velika

poduzeća.

14

Tablica 3. Broj poduzeća i zaposlenih prema veličini poduzeća 2011.

Veliki Srednji Mali Ukupno

Broj poduzeća 6 45 2018 2069

Broj zaposlenih 3109 7344 13490 23943

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2011.

Udio malih poduzetnika u ukupnom broju poduzeća prema podacima Hrvatske

gospodarske komore je 97.5% ( 2.018 malih poduzeća). Vidljivo je da je najviše

zaposlenih osoba u malim poduzećima, odnosno 56,32% od ukupnog broja zaposlenih

dok srednji poduzetnici zapošljavaju 30,67% od ukupnog broja zaposlenih. Djelatnosti

kojima se najviše bave mali i srednji poduzetnici su prerađivačka industrija (tekstilna,

metalna, drvna, industrija građevnog materijala), građevinarstvo i trgovina. Prosječne

neto plaće zaposlenih strukturirane su također prema veličini poduzeća. Najviša

prosječna neto plaća ostvarena je u srednjim poduzećima i iznosi 4.215kn. U malim

poduzećima, ostvarena je najniža prosječna neto plaća u iznosu 3.375kn, dok neto plaća

u velikim poduzećima iznosi 3.676kn. (Gospodarski profil Međimurske županije, 2012)

Osim malih i srednjih poduzeća, obrtništvo je razmjerno razvijeno u županiji. Obrti su

vrlo važan partner velikim poduzećima. Prema podacima iz 2012. godine u

Međimurskoj županiji bilo je 1.496 aktivnih obrta u kojima je zaposleno 2.562 osobe.

Glavna djelatnost međimurskih obrtinika odnosi se na uslužno zanantstvo, na koje

otpada 42,4% obrta, zatim proizvodno zanatstvo (18,3% obrta), dok trgovinu kao

glavnu djelatnost ima oko 10% aktivnih obrta. Proizvodno zanantstvo obuhvaća tekstil,

preradu i obradu metala i proizvodnju od drveta. (Obrtništvo u brojkama, 2013)

Od ukupno 60 gospodarskih zona u Međimurskoj županiji, 41 zona je funkciji, a od

toga ih je 14 popunjeno, dok je 27 spremno za ulaganja. Tri gospodarske zone smatraju

se strateški najznačajnijima s obzirom na veličinu svoje površine, a to su Poslovni park

Međimurje, Privredna zona Nedelišće i Središnja gospodarska zona Međimurje. Zona

poslovni park Međimurje je predviđena za greenfield ulaganja i za Centar znanja u

kojem su smještene razvojne i obrazovne institucije. Zbog interesa ulagača, jedinice

lokalne samouprave pokrenule su proširenje šest zona. (Gospodarski profil Međimurske

županije, 2012)

15

Gospodarstvo Međimurske županije je temeljno na sektoru malog gospodarstva s

dugom tradicijom i rastom, posebno u sektoru metaloprerađivačke i prehrambene

industrije. Dobrim iskorištenjem poduzetničkih zona, očekuje se još veći rast navedenih

djelatnosti, ali i građevinarstva.

Od svih navedenih gospodarskih djelatnosti, poljoprivreda i obrtništvo su od najvećeg

značaja za razvoj turizma. Obje navedene djelatnosti dio su turističke ponude

Međimurske županije. Tradicionalnim zanatskim radionicama prikazuju se nekadašnji

život stanovnika Međimurja, dok specijalizacija u poljoprivredi, prvenstveno u

vinogradarstvu utječe na promociju različitih vrsta kvalitenog vina.

2.3. Analiza osnovnih makroekonomskih pokazatelja

U makroekonomskoj analizi postoji nekoliko ključnih pokazatelja uz pomoć kojih se

može vidjeti kako i kolikim intenzitetom neko gospodarstvo napreduje. Pokazatelji koji

se analiziraju kroz određeno vremensko razdoblje u sljedećoj tablici su bruto domaći

proizvod po stanovniku, stope rasta, nezaposlenost te uvoz i izvoz. BDP/pc se mjeri

ukupna proizvodnja roba i usluga u nekom gospodarstvu po stanovniku. Stopom

nezaposlenosti prikazan je koliki postotak od ukupno radno sposobnog stanovništva

traži posao. Analizom vanjskotrgovinske razmjene, nastoji se prikazati pokrivenost

uvoza izvozom, odnosno koliko je Međimurska županija ovisna o uvozu. Vremensko

razdoblje kroz koje se promatraju navedeni pokazatelji odnosi se na razdoblje od 10

godina (2002.–2011. godine). To razdoblje obuhvaća i veliku financijsku krizu koja se

osjetno odrazila u cjelokupnoj ekonomiji, a to je posebice vidljivo iz stope

nezaposlenosti.

16

Tablica 4. Osnovni makroeknomski pokazatelji Međimurske županije

BDP/pc (u USD)

Stopa rasta BDP-a

Stopa nezaposlenosti

(%)

Izvoz (u 000 USD)

Uvoz (u 000 USD)

2002. 4 406 - - 133 570 188 168

2003. 5 345 3,3 - 168 507 246 076

2004. 6 237 16,6 - 214 726 273 666

2005. 6 501 4,3 15,5 224 475 268 616

2006. 7 649 17,4 14,8 279 138 323 361

2007. 10 364 35,3 11,4 382 015 412 701

2008. 13 116 26,5 10,7 459 043 475 517

2009. 11 605 - 11,6 12,6 382 845 345 859

2010. 10 445 - 9,9 15,4 422 327 348 349

2011. - - 14,9 548 828 441 636

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Državni zavod za statistiku

Najveća stopa rasta BDP-a vidljiva je 2007. godine od 35,3% u odnosu na 2006.

godinu. Također, važno je napomenuti kako BDP raste iz godine u godinu dok se 2009.

prekida tendencija rasta. Naime, u navedenoj godini ostvaruje se pad BDP-a od 11,6% u

odnosu na 2008. godinu te se taj trend nastavlja u 2010. godini od 9,9% u odnosu na

prethodnu godinu. Važno je napomenuti kako prosječna godišnja stopa rasta BDP iznosi

9%, dok se u promatranom razdoblju ostvarju porast BDP-a od 101%. Kako je vidljivo

iz navedene tablice, 2008. godine Međimurska županija bilježi najviši uvoz, izvoz i

najnižu stopu nezaposlenosti u proteklih deset godina. Pad BDP-a i rast stope

nezaposlenosti u 2010. godini prepisuje se velikoj financijskoj krizi kada u

međimurskom gospodarstvu dolazi do stečaja velikih poduzeća, osobito poduzeća koja

se bave tekstilnom industrijom. Povećanje stope nezaposlenosti prisutno je i danas.

Slijedećim grafikonom je prikazano kretanje uvoza i izvoza Međimurske županije u

razdoblju od 2002. do 2011. godine.

17

Grafikon 3. Uvoz i izvoz Međimurske županije u razdoblju od 2002. do 2011.

godine

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

u 0

00 U

SD

Izvoz

Uvoz

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije u Međimurskoj

županiji, 2012

U 2011. godini u Međimurskoj županiji izvezeno je robe u vrijednosti 548 mil USD, što

je za 30% više nego u prethodnoj 2010. godini. Uvoz za 2011. godinu iznosio je 441 mil

USD, pa se također bilježi povećanje za 27% u odnosu na godinu ranije. Županija je do

2009. godine bilježila vanjskotrgovinski deficit, ali od 2009. godine prisutan je suficit,

što znači da se više izvozi nego uvozi. Županija se nalazi na osmom mjestu po

vrijednosti izvezene robe na nivou Republike Hrvatske i devotom mjestu po

pokrivenosti uvoza izvozom.

U nastavku je tablicom prikazana preraspodjela uvoza i izvoza u Međimurskoj županiji

2011. godine prema djelatnostima.

18

Tablica 5. Struktura uvoza i izvoza prema djelatnostima u 2011. godini

Izvoz Uvoz

Poljoprivreda 0,62

1,08

Prerađivačka industrija 95,16

78,56

Građevinarstvo 0,11

1,36

Trgovina 2,05

17,5

Opskrba vodom 1,55

0,05

Prijevoz i skladištenje 0,25

0,33

Ostalo 0,25 1,12

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije u Međimurskoj

županiji, 2012

Tablica prikazuje udio pojedinih djelatnosti u izvozu i uvozu u Međimurskoj županiji

2011. godine. Prema podacima, prerađivačka industrija najviše izvozi i čini 95%

ukupnog izvoza. Ostale djelatnost, trgovina, poljoprivreda, opskrba vodom, prijevoz i

skladištenje čine ostalih 5% od ukupnog izvoza. Što se tiče uvoza, prerađivačka

industrija čini 78% uvoza, 17% otpada na trgovinu, dok preostalih 5% na ostale

djelatnosti.

Najznačajnije zemlje izvoza Međimurske županije u 2011. godini su Njemačka

(33,3%), Austrija (14,8), Italija (14,4%), dok se u Francusku, Sloveniju, Bosnu i

Hercegovinu izvozi oko 5%. Zemlje iz kojih Međimurska županija najviše uvozi su

Italija (21,5%), Njemačka (16,8%), Austrija (12%), Slovenija (7,2%), a ostale zemlje

kao Mađarska, Ujedinjeno kraljevstvo, Poljska, Nizozemska sudjeluju u uvozu robe sa

oko 3%.

Međimurska županija je izvozno orijentirana. Izvoz, kao i glavna gospodarska djelatnost

zasnovani su prvenstveno na prerađivačkoj industriji, osobito na tekstilnoj industriji.

Stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju se kreće od 10 do 15%. U 2008. godini

Međimurska županija je ostvarila najveći BDP/pc, najnižu stopu nezaposlensoti, kao i

19

najveće vrijednosti izvoza i uvoza, pa se može zaključiti da je to bila godina najvećeg

gospodarskog rasta županije.

Kako Međimurska županija pripada sjevernoj regiji, tablicom je prikazana usporedba sa

županijama navedene regije i Republikom Hrvatskom kako bi se dobio uvid o

razvijenosti Županije uz osnovne pokazatelje kao što su BDP/pc, stopa nezaposlenosti,

prosječna neto plaća i broj poduzeća u navedenim županijama.

Tablica 6. Usporedba makroekonomskih pokazatelja Međimurske županije sa

Republikom Hrvatskom i sjevernom regijom

Republika Hrvatska

Međimurska županija

Varaždinska županija

Krapinsko-zagorska županija

Koprivničko-križevačka županija

Površina (km²) 87 661 730 1262 1224 1746

BDP/pc (u USD,2011.)

13 323 10 445 10 875 8 061 10 712

Prosječna stopa nezaposlenosti 17 14,9 13,8 17,9 16,5

Prosječna neto plaća

4 729 3 733 3 722 3 938 4 349

Broj poduzeća 98 530 2 388 2 791 1 621 1 381

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2013

Prema površini, Međuimurje je najmanja županija regije, koja čini 0,83% ukupne

površine RH. BDP/pc u cijeloj regiji je niži od prosječnog BDP/pc Republike Hrvatske

(13 323USD, 2011.godina). Prosječni BDP/pc za sjevernu regiju RH iznosi 10.023USD,

dok je najniži u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prosječna stopa nezaposlenosti je najniža

u Varaždinskoj županiji, koja je i najrazvijenija županija regije. U svim županijama,

osim Krapinsko-zagorske, stopa nezaposlenosti je niža od prosjeka RH (17%), isto tako

prosječna neto plaća je niža u svim županijama od prosjeka RH, osim u Koprivničko-

križevačkoj županiji, gdje iznosi 4.349kn. 2.388 registriranih poduzeća na području

Međimurske županije čini 2,42% od ukupnog broja poduzeća RH i 29,2% poduzeća

sjeverne regije. Uspoređujući Međimursku županiju, sa ostalim županijama regije,

Međimurska županija je srednje razvijena županija u regiji, no uspoređujući sa

Republikom Hrvatskom ona je slabo razvijena županija sa nižom prosjećnom plaćom i

BDP/pc. Iako turizam ne zauzima značajno mjesto u strukturi gospodarskih djelatnosti,

sve veća važnost se pridaje njegovom razvoju i promociji u cijeloj regiji.

20

3. VAŽNOST TURISTIČKOG SEKTORA ZA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU

Sam pojam turizma može se definirati na više načina. Postoji oko osamdesetak

definicija turizma, pa tako prema Svjetskoj turističkoj organizaciji turizam je: «...skup

aktivnosti osoba tijekom njihova putovanja i boravka u mjestu izvan svog uobičajenog

boravišta, i to bez prekida i ne duže od jedne godine, a radi odomra, odnosno zbog

poslovnih i drugih razloga...». (Svjetska turistička organizacija)

Temeljnu pretpostavku za razvoj turizma Međimurske županije predstavlja dobar

geografski položaj županije, koji je strateški resurs turizma. Osnovni turistički resursi u

županiji su očuvana prirodna i kulturna baština, vode i termalni izvori. Turistička

organiziranost Međimurja je temeljena na sustavu turističkih zajednica koje su glavni

inicijatori turističkih aktivnosti, kroz provedbu i planiranje planova s ciljem

obogaćivanja dosadašnje turističke ponude. Na području Međimurske županije djeluje

sedam turističkih zajednica, od kojih jedna djeluje na regionalnoj razini, dok preostalih

šest djeluje na razini gradova i općina.

Koliki je udio Međimurske županije u strukturi broja turista u sjevernoj Hrvatskoj

prikazuje sljedeći grafikon. Sjeverna Hrvatska obuhvaća pet županija a to su:

Zagrabačka županija, Krapinsko- zagorska, Koprivničko- Križevačka, Varaždinska i

Međimurska županija.

Grafikon 4. Struktura broja turista u županijama sjeverne Hrvatske u 2012.

godini

19%

22%

20%

32%

7%

Međimurska županija

Varaždinska županija

Zagrebačka županija

Krapinsko-zagorska

županija

Koprivničko-križevačka

županija

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Međimurske županije

21

Županija sjeverne Hrvatske koja bilježi najveći broj turista je Krapinsko– zagorska

županija, koju je posjetilo 53.092 turista. Varaždinska županija se nalazi na drugom

mjestu, a nju je posjetilo 22% turista od ukupnog broja turista u sjevernoj Hrvatskoj.

Nešto manje turista, posjetilo je Zagrebačku (20%) i Međimursku županiju (19%).

Najmanji broj turista, 12.254 je posjetilo Koprivničko – Križevačku županiju.

Uspoređujući broj dolazaka u sjevernoj regiji, Međimurska županija se nalazi na začelju

prema broju turista.

Turizam se u Međimurskoj županiji počeo razvijati 60-tih godina XX. stoljeća i to kao

lovni i tranzitni turizam, tek 90- tih godina dolazi do izraženijeg razvoja ruralnog

turizma. Razvoj novih turističkih proizvoda započeo je tek 2002. godine. Broj

turističkih posjeta u razdoblju od 1991. do 2004. godine kretao se u rasponu od 6 do 8

tisuća turista, od čega su oko polovica strani turisti. (Regionalni operativni plan

Međimurske županije za razdoblje 2006.-2013, 2006, p. 48)

Krajem 2007. godine s ciljem unaprijeđenja turističke djelatnosti, osnovana je

Strukovna grupa turizma unutar Hrvatske gospodarske komore. Prema podacima za

2010. godinu, 131 pravna osoba se bavi djelatnošću pružanja usluga turizma i

ugostiteljstva u kojoj je zaposleno 740 osoba, što čini 3% od ukupnog broja zaposlenih

u gospodarstvu županije. Prihodi što ga ostvaruje turistički sektor čine 1% ukupnih

prihoda svih djelatnosti. Od 2003. godine prisutan je stalan trend porasta prihoda. Saldo

ukupnih rashoda i prihoda u 2010. godini bio je negativan i iznosio 19,3 mil kuna.

Najveća poduzeća prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih u ovome sektoru su

«Toplice Sveti Martin» i «Union d.d.» (Hrvatska gospodarska komora, 2012).

Domaći gosti većinom su izletničke grupe, sudionici kulturnih i sportskih manifestacija.

Gledajući turistički potencijal Međimurske županije, može se zaključiti da je turizam još

uvijek nedovoljno razvijena gospodarska djelatnost.

22

Kao glavni razlozi još uvijek nedovoljno razvijenog Međimurskog turizma navode se

(Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013, 2011, p. 45):

- nedovoljna prepoznatljivost Međimurja kao turističke destinacije

- nedostatak adekvatnih kadrova sa specifičniim zanimanjima i sposobnostima

- slaba međusobna povezanost turističkih subjekata

- nedovoljan protok informacija

- nedovoljne aktivnosti javnog sektora u stvaranju prilika i privlačenju

poduzetnika u turizam

- premala promocija ponude

- nedostatak iskorištenosti prirodne baštine kao resursa za ruralni razvitak

- nedovoljan broj smještajnih kapaciteta na obiteljskim gospodarstvima

- vrlo slabo turističko obrazovanje lokalnog stanovništva

Ulaganjem u turizam, ne samo da stvara mogućnost zapošljavanja stanovništva

različitih profila zanimanja i dobnih skupina, nego se i stvara novi izvozni proizvod na

temelju prirodnih resursa i bogate povijesne i kulturne baštine kojom Međimurska

županija obiluje. Većom marketinškom promidžbom turizma u Hrvatskoj, ali i na

inozemnim tržištima kao što su Austrija, Slovenija, Njemačka iz kojih dolazi glavnina

stranih gostiju, podizanjem kvalitete turističke ponude nastoji se potaknuti razvoj

turizma i iskorištenje prirodnih resursa. Prema statističkim podacima, turizam je jedna

od rijetkih gospodarskih grana koja i u doba financijske krize bilježi pozitivne trendove

porasta broja smještajnih kapaciteta i turista. Procjenjuje se da će u 2013. godini trend

rasta biti nastavljen.

Međimurska županija je potpisala Deklaraciju o ruralnom turizmu, čime se obvezala na

stvaranje preduvjeta za razvoj i promociju ruralnog turizma, pa se sam razvoj turizma,

uz kulturni temelji na poljoprivrednom sektoru. (Razvojna strategija Međimurske

županije 2011-2013, 2011, p. 94)

23

3.1. Vrste turizma u Međimurskoj županiji

Prostor Međimurske županije značajan je po broju ruralnih imanja, bogatoj tradiciji,

gastronomiji, narodnim običajima i starim zanatima. Unatrag deset godina počeo se

razvijati ruralni turizam i to kroz različite vrste turizma kao što je turizam na seoskim

gospodarstvima, lovni turizam, ribolovni, kulturni, vinski, gastronomski, zdravstveni,

sportsko- rekreacijski, eko turizma i ostale vrste turizma (npr. biciklističke staze, vinske

ceste). Očuvanost prirodnog okoliša doprinosi u podizanju kvalitete i veće turističke

ponude. Ruralnim turizmom nastoji se promovirati tradicionalni seoski način života,

očuvanje baštine i tradicije međimurskog kraja.

Turizam Međimurske županije može se podijeliti u nekoliko skupina s obzirom na vrstu

turizma koja je obuhvaćena. Neke od danas najznačajnijih i najrazvijenijih vrsta turizma

u Međimurskoj županiji su (Informacije o stanju i mogućnostima daljnjeg razvoja

turizma na području Međimurske županije,2011, p. 7) :

Zdravstveni turizam koji obuhvaća Wellness sadržaje u Spa&Sport Resort Sveti

Martin, Gradski bazeni Marija Ružić, Duhovni park «Hrvatski cvjetnjak.»

Rekreacija i izletišta obuhvaćaju biciklizam, paintball, rafting, speedway, jahanje,

Međimurski planinarski put, Cestu tradicije, Grad labirinta, Mlin na Muri, Ekomuzej

Mura.

Biciklizam danas više nije samo rekreacija ili način putovanja već i preduvjet za

razvoj ekološkog turizma. Biciklističke staze u Međimurju povezuju prirodne i

kulturne vrijednosti. Biciklizam služi za upoznavanje lokalnih običaja i tradicije

kroz korištenje smještajnih kapaciteta i konzumaciju gastronomskih specijaliteta.

Biciklističke rute se u Međimurju dijele u dvije osnovne kategorije, a to su

rekreativne i brdske. Rekreativne rute povezuju različite kulturno povijesne

spomenike, restorane, vinske kuće, vidikovce i odmorilišta, dok brdske rute

uglavnom prolaze kroz šume i livade.

Rafting je aktivnost koja u posljednjih nekoliko godina privlači sve više pozornosti.

Manifestacije koje se tradicionalno organiziraju su «Rafting Mura» i «Spust murskih

ladja»

24

«Cesta tradicije» povezuje desetak radionica tradicionalnih zanata

Na najsjevernijoj točki Hrvatske nalazi se jedinstven objekt tradicijske graditeljske

baštine. Riječ je o «Mlinu na Muri» koji je prvi put počeo sa radom 1902. godine.

Enogastronomija se temelji na oko 30- ak vinskih kuća u kojima se mogu degustirati i

kupiti vina na Vinskoj cesti, a nacionalne manifestacije koje se organiziraju su poznate

pod nazivima «Vincekovo», «Urbanovo» i «Martinje». Međimurska vinska cesta

prepoznatljiv je brand na hrvatskom turističkom tržištu

Lov i ribolov je popularna aktivnost i dio tradicije Međimurja. Cijelo Međimurje

pokriveno je zajedničkim otvorenim lovištima, njih dvadesetak koja su bila vrlo

popularna turističko- lovačka odredišta u bivšoj državi. Danas lovni turizam nije toliko

zastupljen, ali se u njemu vidi puno potencijala za ponovni razvoj

Kulturni turizam odnosi se na muzeje, izložbe i koncerte. S obzirom na bogatu kulturnu

i povijesnu baštinu Međimurja, prije svega ova vrsta turizma odnosi se na:

Muzej Međimurja koji obuhvaća sveukupno oko 20.000 predmeta arheološkog,

kulturno-povijesnog, etnografskog i likovnog karaktera s područja Međimurja.

Stari grad Zrinskih koji je najvrijedniji kulturno- povijesni spomenik u

Međimurju.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca koja u autentičnom ambijentu

predstavlja život i djelo ovog umjetnika, a nalazi se u sastavu Likovne galerije.

Centar dr. Rudolfa Steinera je ustanova koja je osnovana 2008. godine jednom od

najvećih duhova u povijesti čovječanstva, utemeljitelju antropofizije. Turistima se

omogućuje kroz posjet njegovoj rodnoj kući upoznati štajnerovski pristup životu,

prirodi i svemiru. Također, u kući se organiziraju stručni seminari i predavanja iz

područja biodinamičke proizvodnje hrane, suradnja s međunarodnim

institucijama, ministarstvima i nevladinim udrugama građana.

Spomen dom rudarstva prikazuje način života rudara u Međimurju početkom 20.

stoljeća.

25

Etnografska baština kroz narodne nošnje i prikaze narodnih običaja, turistima nastoji

dočarati nekadašnji život u Međimurju. U etnografskoj zbirci Muzeja Međimurja u

Čakovcu, zbirkama kulturnih udruga, kao i privatnim zbirkama Lucije Krnjak prikazane

se narodne nošnje, a kroz priče mogu se bolje upoznati narodni običaji Međimuraca

Sakralna baština obuhvaća sakralne objekte koji su ujedno i spomenici kulture, a tu se

ubrajaju: crkve sv. Jeronima u Štrigovi, sv. Martina u Martinu na Muri, sv. Jurja u

Lopatincu, sv. Nikole u Čakovcu, Presvetog trojstva u Nedelišću i crkva sv. Križa u

Kotoribi.

Svaki mjesec u godini ispunjen je različitim kulturnim, folklornim, sportskim, vjerskim,

zabavnim i mnogim drugim manifestacijama. Neke od najpoznatijih su (Purić-Hranjec,

2006, p. 159):

«Vincekovo» - tradicija izvođenja ceremonije koja osigurava rodnost vinove

loze krajem sječnja,

«Fašnik» - gotovo u svim većim naseljima diljem Međimurja organiziraju se

karnevalske povrke,

«Međimurske pastrve» - otvorenje sezone lova za pastrve i natjecanje u lovu,

«Sajam cvijeća» - sajam posvećen cvijeću i vrtlarstvu,

«Dani Međimurske županije – Dani Zrinskih u Čakovcu» - svečanost vezana uz

povijesni dan 30. travnja i tragične pogibelji Zrinskih u Bečkom Novom Mestu. Zrinska

garda predvodi smotru povijesnih postrojbi iz Hrvatske i inozemstva,

«Dani Zrinskih i Porcijunkule» manifestacija - centar Čakovca se pretvara u

veliku izložbu tradicijskih zanata, odvijaju se mnogi glazbeni programi, likovne

kolonije, konjanički i streličarski turniri.

Još neke od najznačajnihih manifestacija u Međimurskoj županiji su: «Majski

muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski», «Međunarodni obrtnički sajam», «Dani

vina- Urbanovo» promocija i degustacija vin, «Rafting na rijeci Muri», «Dani Rudolfa

Steinera», «Međimurska popevka», «Međimurski sajam poduzetništva», «Čakovečko

ljeto», «Međunarodni biciklistički maraton», «Smotra međimurskog folklora».

26

Kako je vidljivo Međimurska županija ima potencijala za razvoj turizma u različitim

područjima, kao što su zdravstvo, kultura, rekreacija, sport, izletišta, sakralna i kulturna

baština. Glavni razlog nedovoljne prepoznatljivosti međimurskog turizma u Hrvatskoj,

ali i u inozemstvu prepisuje se nedovoljnoj promidžbi turizma.

3.1.1. Najznačajnije turističke destinacije

Neke od najznačajnijih i najpoznatijih turističkih destinacija u Međimurskoj županiji su

(Turistička zajednica Međimurja, 2013):

Spa&Sport Resort Sveti Martin koji čini osnovicu turizma u Međimurju, ostvarujući

više od 60% ukupnih noćenja u Međimurskoj županiji. U posljednje dvije godine dobili

su plaketu za napredak u kvaliteti turističke ponude od Hrvatske gospodarske komore.

Destinacija Svetog Martina u okrivu projekta EDEN Europske unije uvrštena je među

deset najkvalitetnijih europskih ruralnih turističkih destinacija.

Međimurska vinska cesta koja povezuje oko tridesetak vinskih podruma i kušaonica,

gdje se mogu i probati domaći tradicijski naresci. Svi prilazni pravci i sami objekti

označeni su turističkom signalizacijom. 2007. godine Međimurska vinska cesta

proglašena je najboljim originalnim turističkim proizvodom kontinentalne Hrvatske.

Stari grad Zrinskih je utvrda kojom je od polovice 16. stoljeća pa do polovice 17.

stoljeća vladala obitelj Zrinski. Unutar palače Starog grada Zrinskih smješten je Muzej

Međimurja Čakovec, gdje se osim postava posvećenih Zrinskima, nalazi bogata

arheološka, povijesna i etnografska zbirka.

Jedna od najvećih turističkih atrakcija Međimurske županije je povijesna vojna

postrojba «Zrinska garda» koja svojim nastupima na mnogobrojnim manifestacijama u

Čakovcu, Hrvatskoj, ali i inozemstvu prikazuje život za vrijeme vladavine plemićke

obitelji Zrinksih u Čakovcu. Ovakovom promocijom «Zrinska garda» je uvelike

doprinijela promociji i prepoznatljivosti Međimurske županije i turizma u cijeloj

Europi.

Kako je obrtništvo u Međimurju još od nekada jedna od najvažnijih osnova za

preživljavanje, «Cesta tradicije», povezuje desetak radionica tradicionalnih zanata kao

27

što su lončar, pletač šibe, tkalja, kuhar tradicijskih jela, mlinar na riječnom mlinu koji

opisuju i daju sliku kako se nekad živjelo na ovim područjima.

Spomen dom rudarstva je kompleks izgrađen na dvije cjeline, a to su Rudarstvo i Stara

međimurska hiža koje predočuju svakodnevnicu rudara međimurskog kraja. U cjelini

posvećenoj rudartsvu mogu se vidjeti ostakljeni ljevci za klasiranje ugljena, radarski

alati, stare fotografije, spisi u uredu poslovođe, priče rudara u multimedijalnom obliku.

Ekomuzej Mura je turistička destinacija koja obuhvaća područja uz rijeku Muru na

prekograničnom prostoru koju uključuje i nekoliko općina u Sloveniji. Ekomuzej

prikazuje bogatstvo prirodne i kulturne baštine, kulturnu i tradicijsku raznolikost.

Međimurska županija ima potencijala da turizam postane jedna od najznačajnijih

gospodarskih djelatnosti. Veliki uspon u turizmu bilo je otvorenje Spa&Sport Resort

Sveti Martin kojim se uvelike povećala turistička ponuda i smještajna struktura.

Turistička ponuda pretežito je vezana uz kombinaciju kulturne baštine i iskorištenje

prirodnih resursa, pa stoga ruralni turizam ima najveći potencijal za razvoj u

Međimurju.

3.1.2 Struktura smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata

Kroz broj turista, ugostiteljskih i smještajnih objekata može se procjeniti kako i kojom

brzim se razvija turizam u Međimurskoj županiji. Grafikon prikazuje koliko je od

ukupnog broja turista domaćih, a koliko stranih, te trend rasta broja turista u razdoblju

od 2007. do 2012. godine.

Grafikon 5. Dolasci turista u razdoblju od 2007. do 2012. godine

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012

Domaći

Strani

Ukupno

Izvor: Strategija ruralnog razvoja, 2013

28

Ukupan broj turista u razdoblju od 2007. do 2012. godine povećava. Najveći broj

domaćih turista bio je 2010. godine kada se on kretao oko 25.000, dok se broj stranih

turista iz godine u godinu povećavao, te je najveći broj turista zabilježen 2012. godine.

Upravo povećanje broja dolazaka stranih turista može se prepisati i povećanju

smještajnih objekata. U 2012. godini, u Međimurskoj županiji otvoreno je nekoliko

novih smještajnih objekata (hotel, hostel, tri apartmana) i zabilježen je rast smještajnih

kapaciteta za 9,2% u odnosu na prethodnu 2011. godinu. Uz najznačajnije i

najkvalitetnije objekte u sastavu Spa&Sport Resorta Sveti Martin, u ponudi smještajnih

kapaciteta najznačajniji su hoteli, apartmani, hosteli i sobe za iznajmljivanje. Sljedećim

grafikonom je prikazana struktura kreveta u Međimurskoj županiji u 2012. godini.

Grafikon 6. Struktura kreveta u Međimurskoj županiji, 2012. godine

Hoteli **

11%

Hosteli

6%Pansioni

10%

Sobei

apartmani za

najam

15%

Studio

apartmani ****

25%

Hoteli ***

7%

Hoteli ****

25%

Seljačko

turističko

domaćinstvo

1%

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Međimurske županije, 2012.

Od ukupno 1.260 rasploživih kreveta, najveći postotak odnosi se na Hotele **** i

Studio apartmane (po 25% od ukupnog broja kreveta). Nešto manji postotak, između 10

do 15% odnosi se na sobe i apartmane za najam, hotele** i pansione. Iako je trenutna

struktura kreveta zadovoljavajuća, postoji potreba za poticanje otvaranja novih

smještajnih jedinica u kategoriji seljačkih turističkih domaćinstava i malih obiteljskih

kampova.

29

66% noćenja odnosi se na domaće goste, dok su strani gosti ostvarili 34% noćenja. U

odnosu na 2011. godinu broj stranih gostiju je povećao za 11% što je iznad očekivanja s

obzirom na marketinške aktivnosti koje su provedene na stranim tržištima. Od stranih

gostiju, najviše ih je iz Austrije (20,5%), Slovenije (17,6%), Njemačke (11,8%), Poljske,

Rusije i Bosne i Hercegovine (5,9%), dok su ostali gosti iz Italije, Srbije i ostalih

europskih zemalja.

Da bi se dobio uvid o rastu broja raspoloživih kreveta i sve većem ulaganju u razvoj

turizma uspoređen je broj kreveta u 2004. i 2007. godini sa 2012. godini. Naime, 2004.

godine u Međimurskoj županiji bilo je raspoloživo ukupno 386 kreveta, dok je 2007.

broj raspoloživih kreveta porastao na 800. Danas je ukupno raspoloživo 1.260 kreveta,

što je povećanje 320% u odnosu na 2004. godinu. Ovi podaci govore o sve većem

ulaganju u turizam i smještajne kapacitete unazad devet godina.

Procjenjuje se da će u 2013. godini trend rasta broja noćenja i ukupnog broja turista biti

nastavljen i da će se ostvariti porast broja noćenja do 5% u odnosu na 2012. godini. Isti

rast se očekuje i u udjelu stranih gostiju. (Informacije o stanju i mogućnostima daljnjeg

razvoja turizma na području Međimurske županije, 2013, p. 10)

3.2. Analiza značaja turizma za ravoj Međimurske županije

Ukupnim brojem noćenja turista u Međimurskoj županiji, bruto domaćim proizvodom

(u mil. kn) i bruto domaćim proizvodom po stanovniku u razdoblju od 2002. do 2010.

godine, analizira se koliki je značaj turizma za gospodarski rast Međimurske županije,

odnosno nastoji se dokazati da li broj noćenja turista i u kolikoj mjeri utječe na

povećanje BDP-a i BDP/pc. Dokazivanje hipoteze provedeno je analizom korelacije,

linije trenda, dijagrama rasipanja i regresijske analize za Durbin Watson test. U

nastavku se najprije objašnjava i opisuje trend kretanja varijabali koje se koriste u

analizi u vremenskom razdoblju od devet godina.

BDP i BDP/pc u razdoblju od 2002 do 2008 godine ima tendenciju rasta, nakon čega

opadaju do 2010. godine. Također, 2008. godine navedene varijable dostižu svoj

maksimum, no ipak su ispod prosjeka RH. Sljedećim grafikonom prikazuje se trend

30

noćenja turista u Međimurskoj županiji od 2002. do 2010. godine.

Grafikon 7. Noćenje turista u razdoblju od 2002. do 2010. godine

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Strategija ruralnog razvoja, 2013

Grafikonom je prikazan pozitivan trend noćenja turista u Međimurskoj županiji.

Noćenje turista prikazuje broj turista koji prenoći barem jednu noć u nekom od hotela,

pansiona ili hostela. Najviše noćenja zabilježeno je 2010 godine, što je za 21 postotni

poen više nego u 2009. godini. Kroz grafikon vidljiv je razvoj turizma i povećanje broja

noćenja, što se najbolje može vidjeti kada se u odnos stavi broj noćenja u 2002. i 2010.

godini. Naime, 2010. godine zabilježeno je oko 70 000 više noćenja nego 2002.

U analizu su uzete tri varijable: broj noćenja turista, bruto domaći proizvod i bruto

domaći proizvod po stanovniku Međimurske županije. Nezavisnu varijablu u ovoj

analizi predstavlja broj noćenja turista, dok su bruto domaći proizvod i BDP/pc zavisne

varijable. Dijagramima rasipanja nastoji se dokazati povezanost između zavisne i

nezavisne varijable što je prikazano sljedećim grafikonima.

Grafikon 8. Odnos broja noćenja turista i BDP-a Međimurske županije

y = 0,0124x + 414,87

R2 = 0,8649

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

0 20000 40000 60000 80000 100000

Broj noćenja turista

BDP

(u m

il USD

)

Izvor: obrada studenta, autora rada

31

Dijagramom rasipanja dokazano je da postoji povezanost između broja noćenja turista i

BDP-a Međimurske županije. Broj noćenja turista uzet je kao nezavisna varijabla, dok

je BDP zavisna varijabla, što znači da promjena broja noćenja utječe na promjenu

zavisne varijable, odnosno porastom broja noćenja dolazi do porasta bruto domaćeg

proizvoda

Vrijednost korelacije iznosi 0,8649, a jednadžba pravca je: y= 0,0124x+414,87

Objašnjenje jednadžbe pravca: ukoliko se broj noćenja turista poveća za jednu noć,

bruto domaći proizvod će se povećati za 12.400 USD.

Sljedećim grafikonom prikazuje se se odnos noćenja turista i BDP/pc i nastoji utvrditi

dali postoji povezanosti između navedenih varijabli.

Grafikon 9. Odnos broja noćenja turista i BDP/pc Međimurske županije

y = 0,1103x + 3187,7

R2 = 0,8693

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

0 20000 40000 60000 80000 100000

Izvor: Obrada studenta autora rada

Navedenim dijagramom rasipanja također je dokazano da postoji povezanost između

broja noćenja turista i BDP/pcMeđimurske županije, odnosno porast broja noćenja

pozitivno utječe na bruto domaći proizvod po stanovniku.

Vrijednost korelacije iznosi 0,93236, a jednadžba pravca je: y= 0,1103x + 3187,7

Objašnjenje jednadžbe pravca: ukoliko se broj noćenja turista poveća za jednu noć,

bruto domaći proizvod po stanovniku će se u prosjeku povećati za 0,11 USD.

Nakon provedene regresijske analize, korigirani koeficijent determinacije prvog

grafikona iznosi 0,8649 što kazuje da je analizom objašnjeno 86,49% uzorka odnosno

32

varijacije zavisne varijable, što je zadovoljavajući rezultat, dok je drugim grafikonom

objašnjeno 86,93% zavisne varijable što je također zadovoljavajuće.

P-vrijednost dobivena regresijskim analizama iznosi je manja 0,05, što nas dovodi do

zaključka da sa 95 % sigurnosti, odnosno na razini od 5% signifikantnosti, prihvaća se

altrernativna hipoteza koja tvrdi da postoji povezanost između nezavisne (broj noćenja)

i zavisnih varijabli (BDP, BDP/pc).

Korelacijskom analizom utvrđeno je kako povezanost između promatranih varijabli

postoji. To je vidljivo iz vrijednosti korelacije i iz dijagrama rasipanja i linija trenda

koje imaju uzlaznu putanju.

Iz analize se može zaključiti da svako ulaganje u turizam (veća turistička ponuda,

povećanje smještajnih kapaciteta, promocija i prepoznatljivost međimurskog turizma),

ponajprije se utječe na rast broja turista, ali i na broj noćenja turista. Porastom broja

noćenja povećava se bruto domaći proizvod i BDP/pc čime Međimurska županija

postaje razvijenija županija. Prikazana je povezanost između broja noćenja, BDP-a i

BDP/pc. Potrebno je napomenuti da porast broja noćenja utječe i na neke druge

makorkonomske pokazatelje koji zajedno utječu na povećanje bruto domaćeg

proizvoda, pa su na grafikonima i prikazani reziduali koji obuhvaćaju te pokazatelje.

Daljnjim ulaganjima u turizam i iskorištenjem prirodnih resursa povećava se razvijenost

Međimurja i doprinosi boljoj kvaliteti života.

Važnu ulogu u razvoju i sve većem ulaganju u turizam imaju i pretpristupni fondovi

Europske unije kojima su putem različitih fondova dobivena sredstva za realizaciju

različitih projekata i programa koja se odnose i na turizam. Sljedeći naslov opisjuje

najznačajnije fondove kojima su financirani projekti i programi, kao i strategije i

planove budućeg razvoja turizma.

33

4. DOPRINOS EU FONDOVA U RAZVOJU TURIZMA I GOSPODARSTVA

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001. godine

Republika Hrvatska prvi puta stupa u ugovorne odnose s Europskom unijom. U ožujku

2002. godine potpisan je Okvirni sporazum između Europske komisije i Vlade

Republike Hrvatske u vezi sudjelovanja u programima pomoći zemljama

kandidatkinjama kroz programe CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA. (Gospodarski

profil Međimurske županije 1995.-2010., 2011. p. 31)

CARDS je program koji je nastao 2000. godine kao jedinstveni instrument financijke i

tehničke pomoći. Cilj programa je jačanje sudjelovanja u integriranoj graničnoj

kontrolli, potpori demokratske stabilizacije, povećanje kapaciteta državnih institucija,

regionalnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša.

Program PHARE je nastao 1989. godine namjenjem zemljama kandidatkinjama kao

program koji uključuje mjere za izgradnju institucija kao i mjere napravljenje za

promoviranje ekonomske i socijalne kohezije. Program PHARE sadrži državne,

visokokorisničke i prekogranične projekte.

ISPA je pretprisutni program za pomoć zemljama kandidatkinjama u područjima zaštite

okoliša i transporta. Ti projekti uključuju proširenje transeuropske prometne mreže,

povezivanje pojednih nacionalinh prometnih mreža, upravljanje otpadnim vodama,

gospodarenje krutim i opasnim otpadom.

SAPARD je usmjeren na ruralni razvoj, odnosno napredak u poljoprivredi kako bi se

zemljama kandidatkinjama omogućilo da se pripreme za korištenje sredstava iz fondova

zajedničke poljoprivredne politike. Ovim programom se ulaže u ruralnu infrastrukturu,

rješavenje strukturnih prilagodbi i izgradnji konkurentonog sektora poljoprivrede.

IPA je jedinstveni program pretprisutne pomoći za razdobolje 2007. do 2013. godine, a

cilj mu je pomoći državama u njihovoj postupnoj harmonizaciji. IPA program se sastoji

od pet komponenti: pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, prekogranična suradnja,

regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala, ruralni razvoj. (Pretpristupni programi

EU) U nastavku se navode dosadašnji projekti Međimurske županije, kao i najznačajniji

projekti i rezultati projekata u turizmu.

34

4.1. Dosadašnji projekti Međimurske županije

U Međimurskoj županiji je do 2013. godine kroz različite programe ukupno financirano

148 projekta. Od 148 projekata, 124 projekta su realizirana, dok su 24 projekta u tijeku

realizacije. 139 projekata odnosi se na najznačajnije pretpristupne programe pomoći

Europske unije za financiranje projekata. Ukupna vrijednost svih projekata iznosi 53

005 554,76€ u razdoblju od 2003. do 2012. godine, od kojih je Europska unija

sufinancirala u prosjeku od 50 - 100% ukupne vrijednosti projekta ovisno o pojedinom

programu. Tablica prkazuje programe i ukupan broj projekata po određenom programu.

(Županijska baza EU projekata, 2013, p. 3)

Tablica 7. Programi predpristupnih fondova EU i ukupan broj projekata po

određenom programu

Program UKUPNO

INTERREG Inicijativa za prekograničnu suradnju između pograničnih područja na unutrarnjim i vanjskim granicama EU

26

CARDS Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju 2

PHARE Pomoć u pripremanju za članctvo u EU 6

SAPARD Pretprisutna pomoč za poljoprivredu i ruralni razvoj 13

IPA Jedinstveni instrument predprisutne pomoći 77

IPA I Pomoć u tranziciji i jačajnu institucija 1

IPA II Prekogranična suradnja Mađarska- Hrvatska 39

IPA II Prekogranična suradnja Slovenija- Hrvatska 12

IPA IV Razvoj ljudskih resursa 11

IPARD Ruralni razvoj 13

IPA Multibeneficiary Programme Višekorisnička komponenta IPA programa 1

EUROPA ZA GRAĐANE Poticanje razvoja aktivnog europskog građanstva 1

LLP Program za cjeloživotno učenje 3

MLADI NA DJELU Program namjenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima

5

IEE Inteligentna energija u Europi 2

CIP Okvirni program za konkurentnost i inovacije 1

Drugi programi Zajednice na području javnog zdravlja

1

Programi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Bilateralna i multilateralna suradnja 1

EIDHR Europski instrument za demokraciju i ljudska prava 1

UKUPNO 139

Izvor: Županijska baza EU projekata, 2013., p. 5

35

Najviše financiranih projekata je iz programa IPA (Jedinstveni instrument pretprisutne

pomoći), točnije iz komponente IPA II prekogranična suradnja. U prekograničnim

programima ukupno je provedeno 76 programa prekogranične suradnje u kojima su u

razdoblju od 2005. do 2012. godine sudjelovali partneri iz Međimurske županije ukupne

vrijednosti 26 665 226,54€. Projekti koji se odnose na prekograničnu suradnju

Mađarska – Hrvatska 2007. – 2013. godine ukupne su vrijednosti 12.321.358,47€

provedeno kroz 39 projekata. IPA prekogranični programi Slovenija–Hrvatska ukupne

su vrijednosti 7.399.475,80€, a odnose se na 12 projekata. Program za susjedstvo

Slovenija–Mađarska- Hrvatska 2004. – 2006.

Svi navedeni projekti pokrivaju područja obrazovanja, zapošljavanja, poduzetništva,

energetike, kulture, turizma, ruralnog razvoja, zaštite okoliša. Jedan projek može

pokrivati više područja. Sljedećim grafikonom je prikazan broj projekata po sektorima.

Grafikon 10. Broj projektata po sektorima

85

25

23

18

14

13

13

11

9

8

7

2

2

2

1

0 15 30 45 60 75 90

Prekogranična suradnja

Poljoprivreda

Edukacija

Gospodarstvo

Razvoj ljudskih potencijala

Kultura

Turizam

Infrastruktura

Energetika

Okoliš

Nacionalne manjine

Promet

Tehnologija

Socijalna skrb

Zdravstvena skrb

Izvor: Županijska baza EU projekata, 2013., p. 6

36

Najviše projekata koji su u fazi realizacije ili su već realizirani na području Međimurske

županije odnose se na sektor prekogranične suradnje. Prekogranična suradanja

obuhvaća, suradnju sa susjednim državama Slovenijom i Mađarskom. Ostali sektori u

kojima se realiziraju projekti uz pomoć pretpristupnih programa Europske unije su

poljoprivreda, edukacija, razvoj ljudskih resursa, gospodartvo, kultura, turizam. U

sektorima kao što su promet, zdravstvena skrb, socijalna skrb, tehnologija realizirano je

svega jedan ili dva projekta.

4.1.1. Najznačajniji projekti i rezultati

Projekti financirani iz različitih pretprisutnih programa Europske unije, za Međimursku

županiju nisu samo važni zbog financijskih sredstava koja donose, već i pridonose i

razvoju i prepoznatljivosti županije na domaćem i međunarodnom tržištu. Osim

stvaranju novih partnerstva kroz različite prekogranične suradnje financirane iz

programa Europske unije, stječu se nova znanja te se jača administracija. Baza projekata

omogućuje uvid u glavne informacije o projektima, zbirne podatke o broju projekata,

ukupne vrijednosti financiranih projekata, iznose sufinanciranja Europske unije, također

je moguće sortirati projekte po pojedinom programu, odnosno području djelovanja. Iz

baze su izdvojeni neki od najznačajnijih projekata za međimurski turizam i razvoj

gospodarstva (Županijska baza EU projekata):

Projektom IMPER, iz programa INTERREG koji je pokrenut 2007. godine, a u cijelosti

realiziran 2009. godine nastoji se osigurati pristup potrebnim poslovnim informacijama

o poduzetnicima iz Međimurja koji žele ostvariti poslovnu suradnju s prekograničnim

partnerima iz Pomurja (Slovenije) i obratno. Nositelj projekta je REDEA (Regionalna

razvojna agencija Međimurja), a partner je Regionalna razvojna agencija Mura d.o.o.

koji su u projektu financijski sudjelovali s 24.155,06€, dok je preostalh 75%

sufinancirala Europska unija.

GROW MOBILE je projekt čiji je cilj stimuliranje regionalniog razvoja kroz razvoj i

ponudu inovativnih usluga u turizmu. Nositelj projekta je AWL Njemačka, dok su

partneri REDEA Hrvatska, INOVATION Njemačka i regija Kyustendil Bugarska.

37

Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska kroz dva osnovna prioriteta,

obuhvaća nekoliko mjera kroz koje se prijavljuju različiti projekti. Prvi prioritet se

odnosi na održivi okoliš i turizam, koji se nastoji ostvariti kroz razvoj krajolika unutar

područja koje obuhvaća, rijeke Muru, Dravu i Dunav, stvaranje atraktivnije lokacije za

ekološki turizam, akcije koje se provode u svrhu obnove prirodnih staništa, razvoj

infrastruktura za aktivni i ekološki razvitak (centri za posjetitelje, biciklističke staze,

staze za hodanje, planinarenje, sobe za iznajmljivanje). Drugi prioritet se odnosi na

razvoj kooperativnog gospodarstva i zajedničkih ljudskih resursa koji se ostvaruje kroz

promociju prekogranične mobilnosti, zajedničko istraživanje, razvoj, inovacije,

planiranje i programe, projekte prekograničnog obrazovanja, razmjene. Primjeri

realiziranih i projekata u tijeku:

Sveučilište Pannon Nagykanizsa sa mađarskom akademijom znanosti,

Regionalnom razvojmo agencijom Slavonije i Baranje i Razvojnom agencijom

Čakovca napravili su elaborat o turizmu kao stateškom dokumentu koji pokriva

pogranična područja Hrvatske i Mađarske. Cilj projekta bio je izraditi jasnu

stategiju i odrediti sadržaj i lokaciju svih regija koje obuhvačaju područje

održivog turizma oko rijeka Mura – Drava - Dunav. Projekt je u potpunosti

realiziran 2011. godine, a sa provedbom se počelo 2010. godine. Ukupna

vrijednost projekta iznosila je 411.760€, od čega je Europska unija sufinancirala

85%.

Projektom iz programa IPA II, kroz suradnju Mađarske i Hrvatske nastoji se

utvrditi važnost zdravstvenog turizma u konkurentnosti ruralnih područja u

pograničnom području i identificiranje najvažnijih faktora uspjeha. Ukupna

vrijednost projekta iznosila je 187.346€, od čega je EU sufinancirala 159.244€.

Projektom «Speak the same», Centar za zapošljavanje u županiji Zala,

Trgovačka i industrijska komora Zalske županije, HZZ PS Čakovec i Varaždin,

Hrvatska gospodarska komora, u ukupnom iznosu od 87.602,60€ kroz izradu

trojezičnog rječnika (HU-EN-HR) nastojalo se pomoći djelatnicima

prekograničnih zavoda i poduzetnicima za lakše međusobno razumijevanje i

olakšavanje suradnje između sektora zapošljavanja i poduzetničkog sektora.

38

Zala County i REDEA kroz program izgradile su turistički online sustav u

pograničnoj zoni, organizirani su međusobni posjeti mađarskih i hrvatskih

poduzetnika u turističkom sektoru i višednevni trening seminari na temu

kontinentalni turizam.

IPA II programom Zrinska garda Čakovec i povijesna postrojba Szigetvara

nastoje očuvati i promovirati ostavštine Zrinskih u turističke svrhe. Projekt je

trajao 8 mjeseci, a realiziran je 2010. godine. Europska unija je sudjelovala u

projektu sa udjelom od 85% od ukupne vrijednosti projekta.

Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska fokusira se na ekonomski i

društveni razvoj i održivi menadžment prirodnih resursa, kroz različite mjere, kao što

su: razvoj i poboljšanje različitih vrsta turističke ponude, očuvanje kulturnih resursa,

poticanje kulturološke razmjene i kulturnih događaja, promoviranje turističkih i

poljoprivrednih proizvoda, stvaranje novih turističkih atrakcija, prekogranična suradnja

poduzeća, uspostava prekograničnih mreža službi za zapošljavanje, suradnja civilnih

udruga, zajedničko očuvanje vodenih resursa, poboljšanje sustava upravljanja

postojećim zaštićenim područjima. Neki od primjera realiziranih projekata u sklopu

programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska:

Uz fundaciju PRIZMA i Zavoda Republike Slovenije za zapošljavnje, Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje nastoji se razviti poduzetništvo i edukacija mladih s

ciljem jačanja poduzetništva i međuregionalnog sudjelovanja mladih u projektu

čime se doprinosi gospodarskom rastu i konkurentonsti prekograničnog

područja. Ukupan iznos projekta je 461.734,74€, od čega nositelj projekta i

partneri snose troškove projekta u iznosu 75.430,25€, a ostatak sufinancira

Europska unija. Projekt je počeo sa realizacijom 1.4.2011. godine, a u potpunosti

je realiziran 31.03.2013. godine.

Prekograničnim programom Slovenija – Hrvatska 2007.-2012., regionalna

razvojna agencija MURA d.o.o., Centar za zdravlje i razvoj Murska Sobota,

Mariborska razvojan agencija, Turistička zajednica Međimurske županije,

REDEA, kroz program Mursko - dravske biciklističke staze nastoji razvijati

biciklističke destinacije u prekograničnom području. Ukupna vrijednost

39

projektra je 1.799.816,90€, a projekt se realizirao u 29 mjeseci.

Projekt EKOMUZEJ MURA financiran iz programa IPA je počeo sa

realizacijom 2009. godine, a 2012. je u cjelosti realiziran. Nositelj programa je

Ekomuzej Mura, dok su partneri projekta općine iz Slovenije i Hrvatske.

Projektom se nastojalo upravljati i promovirati nova zajednička turistička

destinacija, kroz osiguravanje infrasturkturnih uvjeta, obnavljanje i postavljanje

objekata kulturne baštine, uređenje šetnice i turističkih točaka. Ukupna

vrijednost projekta iznosi 664.374€, a Europska unija sufinancira 515.156€.

Prema istraživanju koje je proveo Institut za međunarodne odnose pod nazivom

«Analiza kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini», Međimurska

županija je jedna od najuspješnijih županija u izradi i provedbi projekta financiranih iz

EU fondova. Ovako dobar rezultat u iskorištenju financijskih sredstava pretpristupnih

fondova može se prepisati i dobroj teritorijalnoj poziciji županije. Međimurska županija

graniči s Slovenijom i Mađarskom i ima dobru razvijenu suradnju s navedenim

zemljama što doprinosi uspješnim korištenjem fondova Europske unije, posebno u

prekograničnoj suradnji. (Županijska baza EU projekata, 2013., 2013, p. 20) Svi

navedeni projekti vezani su uz pomoć pri razvoju turizma Međimurske županije.

Projektima prekogranične suradnje sa susjednim državama, nastojao se potaknuti

međunarodni turizam oko rijeke Mure i Drave, pridavanje važnosti i većem razvoj

zdravstenog turizma u ruralnim prekograničnim područjima, promoviranje kulturne

baštine u turističke svrhe, razvoju biciklizma i razvoju biciklističih destinacija u

prekograničnom području, obnavaljanjem šetnica, kulturne baštine i turističkih točaka.

4.1.2. Korištenje fondova nakon ulaska u Europsku uniju

Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju dobiva se mogućnost korištenja

drugih fondova za realizaciju različitih projekata. Strukturni fondovi su instrumenit

kohezijske politike koji služe kao pomoć onim regijama Europske unije koje zaostaju u

razvoju. Projekti koji se financiraju iz tih fondova doprinose smanjivanju razlika

između razvijenih i manje razvijenih dijelova unije, jačanju konkurentnosti i razvoju

gospodarstva. Najznačajniji fondovi su:

40

Europski fond za regionalni razvoj, čiji je cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije,

smanjivanje razlika između regija, podrška strukturnim prilagodbama, prekograničnoj i

međunarodnoj suradnji. Projekti koje pokriva ovaj fond odnose se na infrastrukturu,

obrazovanje, razvoj novih ili podrška postojećim malim i srednjim poduzećima.

Europski socijalni fond financira projekte strukovnog osposobljavanja, pomoći kod

zapošljavanja i stvaranju novih radnih mjesta. Kroz Europski socijalni fond moguće je i

financirati ulaganja u ljudske resurse, inovacije, poduzetništvo, profesionalno

usmjeravanje, modernizaciju i jačanje institucija, borbu protiv diskriminacije te

socijalne uključenosti.

LEADER projekt predstavlja inicijativu Europske unije da se provede razvoj ruralnih

područja, kroz različite pomoći ljudima, udrugama, poduzećima da se potakne provedba

stategije održivog razvoja. LEADER program je uklopljen u IPARD program kako bi

zemlje kandidatkinje mogle razviti strategiju i osnovati lokalne akcijske grupe. Krajem

2012. godine u Međimurskoj županiji su osnovane lokalne akcijske grupe (LAG). LAG

predstavlja partnerstvo predstavnika javnog gospodarskog sektora i civilnog sekora

određenog ruralnog područja u cilju provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske

unije. Temelji se na provedbi strategije kojima upravljaju lokalne akcijske grupe. LAG

obuhvaća malo područje, socijalno povezan teritorij koji je često okarkateriziran

zajedničkom tradicijom, potrebama i očekivanjima. LAG- ovi koji su osnovani na

području Međimurske županije su LAG «Mura - Drava», LAG «Središnje Međimurje»,

LAG «Bregi i doli», a obuhvaćaju općine i gradove s područja Međimurske županije,

kao i grad Legrad u Koprivničko - križevačkoj županiji. Područje LAG-a ima veliki broj

kulturnih spomenika, ali i kulturnih aktivnosti i manifestacija. Usprkos značajnom

potencijalu, kulturna dobra samo se u maloj mjeri koriste za turističke svrhe. (LEADER

Program; Europskom praksom do vlastitih prilika, 2013)

LAG Mura - Drava obuhvaća sedam općina i jedan grad u Međimurskoj županiji, te

općinu Legrad u Koprivničko - križevačkoj županiji. Područje LAG-a sa sjevera i juga

omeđuju rijeke Drava i Mura, koje mu daju specifična prirodna i zemljopisna obilježja,

pa tako i one same određuju naziv, oblik, reljef i prirodne karakteristike LAG-a.

(Lokalna razvojna strategija Mura-Drava,2013)

41

LAG Središnje Međimurje čini osam jedinica lokalne samouprave i obuhvaća 35

naselja. Prema prirodno geografskim osobinama, nalazi se između dvije osnovne

mikroregionalne cjeline, a to su brežuljkasto gornje i nizinsko donje Međimurje.

Kulturna i povijesna baština jedan je od bitnih čimbenika koji se može koristiti i u

turističke svrhe. Područje ovog LAG-a ima veliki broj spomenika kulture, nekoliko

arheoloških nalazišta, značajan broj povijesnih osoba i razne manifestacije koje se

odvijaju tijekom cijele godine. (Nacrt, Lokalna razvojna strategija LAG-a Središnje

Međimurje, 2013)

LAG Međimurski bregi i doli graniči sa Slovenijom, gdje je rijeka Mura prirodna

granica LAG-a. Veći dio ovog područja je sastavni dio zaštićenog krajolika rijeke Mure.

Ukupno se sastoji od 8 općina, odnosno 68 naselja. I ovaj LAG obiluje brojnim

kulturnim spomenicima, no nije dovoljno iskorištena u turističke svrhe. Glavni od

razloga nedovoljne razvijenosti turizma navodi se nedostatak financijskih sredstava.

Većina graditeljske baštine obuhvaća sakralne objekte, i to crkve, pilove i kapelice, od

kojih neki spadaju i u kategoriju zaštićenih spomenika. (Nacrt, Lokalna razvojna

strategija LAG Međimurski bregi i doli, 2013)

4.2. Razvojne mogućnosti turizma

Uz poljoprivredu i poduzetništvo, turizam je ključna djelatnost u razvoju Međimurske

županije, no zbog financijskih mogućnosti, nije dovoljno razvijen i prepoznatljiv na

domaćem, ali i stranom tržištu. Ako se promatra turistički razvojni potencijal

Međimurja i ukupna razina razvoja, za zaključiti je da je Međimurje nedovoljno

razvijena turistička destinacija. Kao razlozi nedovoljno razvijenog turizma navode se

nedostatak imidža, slabo turističko obrazovanje lokalnog stanovništva, slaba međusobna

povezanost turističkih subjekata, nedostatak smještajnih kapaciteta. Iako je unazad

desetak godina došlo do velikog napretka u razvoju i povećanju turističke ponude, to je

još premalo za iskorištenje svih prirodnih resursa i kulturne baštine koju županija ima.

Današnja turistička ponuda je u stanju početnog razvoja kontinentalnog turizma s

obzirom na turistički potencijal, a to je dobro očuvan okoliš, prometni položaj, rijeke

Mura i Drava, vinogradi, bogata kulturna i prirodna baština, izvorišta termalno –

mineralne vode Sv. Martin i Draškovec.

42

Spoj turizma, poljoprivrede i kulturne baštine predstavlja osnovu za razvoj i jačanje

Međimurske županije kao prepoznatljive turističke destinacije. Poticanjem osnivanja

turističkih seljačkih gospodarstava, iznajmljivanje soba, stanova, kuća, planovi

turističke edukacije na selu, poticanje suradnje između poljoprivrednog i turističkog

sektora, razvoj međimurskog tradicijskog zanatstva i ekološke poljoprivredne

proizvodnje, ulaganjem u promidžbu kroz dobro očuvan okoliš i dobar geografski

položaj, bogatstvo prirodne i kulturno–povijesne baštine, povećanjem broja

visokokvalitetnih usluga (npr. spa i wellness centri), diverzifikacijom turističke ponude,

Međimurska županija može postati jedna od vodećih destinacija kontinentalnog turizma

u Republici Hrvatskoj.

Da Međimurje obiluje očuvanom prirodnom baštinom koja se može iskoristiti u

turističke svrhe govori i podatak da je od 2001. godine ukupno 20% površine županije

proglašeno zaštićenim područjem prirode, a u proceduri proglašenja parkom prirode je

još oko 9.000ha. Time bi Međimurje imalo 32% svog teritorija sa statusom zaštićenih

područja, dok kontinentalni dio Hrvatske u prosjeku ima svega 9,06% takvih područja.

Što se tiče kulturnih aktivnosti i manifestacija, Međimurska županija je jedna od

najaktivnijih scena takvih vrsta aktivnosti u Hrvatskoj. Više od 50 folkolornih skupina

njeguje i promiče tradicijske nošnje, plesove i pjevanje na brojnim manifestacijama

tijekom godine.

U okviru ruralnog turizma mogu se razviti i različite vrste turizma kao što su, turizam

na seljačkim gospodarstvima, odmorišno kontinentalni turizam, izletnički i tranzitni

turizam, sportsko-rekreacijski, eko turizam , gastronomski i enogastronomski.

Proširenje smještajnih objekata mogu se temeljiti na izvorištima termo - mineralne

vode, pa se tako osim Toplica Sveti Martin, planira i izgradnja toplica u Draškovcu.

4.2.1. Strateški plan razvoja turizma

Kroz strategiju ruralnog razvoja, Međimurska županija je razvila plan i mjere kojima se

nastoji doprinijeti razvoju turizma. Plan razvoja turizma prati i ciljeve stateškog razvoja

međimurskog razvojnog operativnog plana. Ciljevi strateškog plana podjeljeni su u tri

kategorije: (Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije, 2013, p. 34)

43

1. Jačanje konkurentnosti županijskog gospodarstva

2. Jačanje županijskih ljudskih resursa i njihovo uključivanje u razvoj županije

3. Očuvanje prirodnog okoliša učinkovitim gospodarskim upravljanjem

županijskim kulturnim nasljeđem i njezinim prirodnim resurisima.

Mjere se u najvećoj mjeri odnose na financijske i organizacijske koje su na razini

državnih, županijskih i potpora jedinice lokalne samouprave. One mogu biti djelom

financirane iz sredstava pretpristupnih fondova Europske unije i međunarodnih

institucija.

Strateški plan se prvenstveno odnosi na ruralni turizam, koji je osobito važan za

ekonomski, socijalni i kulturni razvoj županije. Ulaganjem u tradicijske obrte i izravnu

prodaju poljoprivrednih proizvoda pogodovat će razvoju ruralnog turizma. Strategija

razvoja turizma se prvenstveno odnosi na izgradnju ili rekonsturkciju: (Strategija

ruralnog razvoja Međimurske županije, 2013, p. 82)

- svih smještajnih objekata u ruralnom prostoru, a osobito turističkih

obiteljskih seljačkih gospodarstava, soba ili kuća za iznajmljivanje

- gospodarstava koja nude usluge prehrane i pića, te ostalih ugostiteljskih

objekata koji su oblikovani na tragu tradicijskog graditeljstva i tradicijskog

uređenja interijera

- objekata i slobodnih prostora sportsko – rekreacijske i kulturne namjene

4.2.2. Mjere i prijedlozi za razvoj turizma

Daljnji razvoj turizma u Međimurskoj županiji obuhvaća tri glavna pravca razvoja i

pripadajuće mjere koje se odnose na navedene pravce (Strategija ruralnog razvoja

Međimurske županije, 2013, 82.-85.):

1. Osigurati održivi razvoj ruralnog turizma u Međimurskoj županiji nastoji se postići

kroz osiguranje uvjeta za dugoročni održivi razvoj turizma u Međimurju, unaprijeđenje

turističkih proizvoda i usluga, unaprijeđenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu,

specijalizaciju i deverzifikaciju turističkih proizvoda i usluga, stvaranje uvjeta za

44

stjecanje praktičnih iskustava na turističkim seljačkim gospodarstvima, suradnji turizma

i poljoprivrede

2. Racionalno korištenje turističkog potencijala Međimurja sa svrhom održivog razvoja

ruralnog turizma. Pod ovim pravcem misli se na očuvanje turističke atrakcije s

naglaskom na zaštitu prirodne i kulturne baštine i očuvanjem nematerijalne baštine.

3. Osiguranje efikasnog upravljanja turističkom destinacijom Međimurske županije

osnivanjem organizacija koje će upravljati turističkim destinacijama Međimurja,

poticanjem razvoja turističkih agencija i promocijom Međimurja kao turističke regije.

Osim daljnjeg ulaganja u najznačajnije vrste međimurskog turizma kao što su kulturni

turizam, rekreacijski turizam, među potencijalnim mogućnostima za daljnji razvoj

turizma navode se lov, ribolov, rafting, vožnja skelom, sadržaji za nautičare,

kampiranje, planinarski putevi ili trim staze.

Za ruralnu regiju kao što je Međimurska županija, turističke manifestacije i atrakcije su

važni potencijal za daljnji razvoj turizma. Stoga ključnu važnost u razvoju turizma ima i

promotivna strategija. Promotivna strategija trebala bi obuhvaćati promociju

najznačajnijih turističkih manifestacija, osobito karneval i ljetni program Međimurske

županije.

Promocijom i sve većom turističkom ponudom, Međimurska županija ponajprije dobiva

na prepoznatljivosti unutar RH ali i inozemstvu. Ulagnejm u turizam pozitivno se utječe

na povećanje broja radnih mjesta (veći broj zaposlenih u turizmu; hotelima, hostelima,

turističkim agencijama), povećanje potrošnje, nadalje mogućnost otvaranja suvenirnica

(izrada međimurskih prepoznatljivih simbola u starim zanatskim radionicama),

povećanje broja atrakcijskih događanja. Sve navedeno pozitivno utječe ponajprije na

razvoj turizma, ali kako je dokazano analizama i na razvoj Županije preko povećanja

BDP-a i BDP/pc.

45

5. ZAKLJUČAK

Međimurska županija, površinom mala i najgušće naseljena županija Republike

Hrvatske jedna je od srednje razvijenih županija. Glavne gospodarske djelatnosti odnose

se na prerađivačku industriju (ponajprije tekstilnu), trgovinu, građevinarstvo i

poljoprivredu. Turizam vrlo malim udjelom sudjeluje u najznačajnijim djelatnostima

gospodarstva, no svake godine bilježi se sve veći porast. Za razvoj turizma bitnu ulogu

u Međimurskoj županiji imaju vinogradarstvo i obrtništvo. Specijalizacijom u

vinogradarstvu, osim promocije vina, dolazi i do prepoznatljivosti turističke destinacije

«Vinska cesta», a njegovanjem starih zanata isto tako dolazi do sve veće promidžbe

«Ceste tradicije».

Utvrđujući značaj turizma za gospodarski razvoj Međimurske županije u analizi su

obrađeni podaci o bruto domaćem proizvodu županije, bruto domaćem proizvodu po

stanovniku i broj noćenja tijekom određenog razdoblja. Utvrđena je pozitivna veza

između varijabli čime se može zaključiti da povećanje broja noćenja pozitivno utječe na

rast bruto domaćeg proizvoda i BDP/pc. Dosadašnja turistička ponuda temeljila se

ponajprije na kulturi (muzeji, izložbe, manifestacije), sakralnoj i povijesnoj baštini

(crkve, povijesne utvrde i znamenitosti) i prirodnim resursima (rijeke, termalni izvori) u

obliku različitih rekreacijskih i kulturnih sadržaja.

U posljednjih nekoliko godina, kroz različite pretpristupne projekte i programe

Europske unije i županije ulaže se u razvoj ruralnog turizma. Najviše projekata koji se

odnose na turizam, realizirani su putem programa prekogranične suradanje.

Prekograničnom suradnjom sa Slovenijom i Mađarskom ulagalo se najviše u promidžbu

i razvoj prekograničnog turizma. Nakon ulaska RH u Europsku uniju otvaraju se

mogućnosti korištenja drugih fondova iz kojih će se financirati i programi vezani uz

razvoj turizma. U Međimurskoj županiji osnovane su tri lokalne akcijske grupe koje se

sastoje od gradova i općina. Osnovni cilj osnivanja LAG-ova je mogućnost lakšeg

dobivanja sredstava iz fondova Europske unije kojima će se financirati različiti

programi i projekti.

46

Najviše potencijala za razvoj turizma u Međimurskoj županiji ima ruralni turizam.

Ruralni turizam se ponajprije odnosi na razvoj ruralnog prostora, malih obiteljskih

seljačkih gospodarstava, ponudi tradicijskih jela i sportsko–rekreacijskih objekata.

Osim, kulture i načina života na selu, turističke atrakcije su sve značajnije za razvoj

turizma. Tradicijske atrakcije obuhvaćaju folklor, tradicijske obrte, gastronomiju,

enogastronomiju i ostale djelatnosti koje prikazuju način života na seoskim

gospodarstvima. Najbolji primjer za razvoj ovog oblika turizma su «Cesta tradicije» i

«Vinska cesta», koje uz ponudu tradicijskih jela i pića povezuju različite kulturne i

povijesne znamenitosti i prikazuju život nekada. Proširenjem turističke ponude,

iskorištenjem prirodnih resursa, većim brojem promidžbenih aktivnosti na području

Hrvatske i inozemstva, nastoji se postići prepoznatljivost Međimurja kao destinacije

kontitnentalnog turizma. Samim ulaganjem u turizam postiže se i razvoj gospodarstva

županije što uvelike utječe na kvalitetu života ljudi Međimurja.

LITERATURA

Entereuropa; Pretpristupni programi EU, pregledano 23.04.2013. online:

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=159

Hrvatska gospodarska komora; Pokazatelji iz gospodarstva, pregledano 12.05.2013. online:

http://www.hgk.hr/pokazatelji?category=12

Hrvatska obrtnička komora ;Obrtništvo u brojkama, pregledano 23.04.2013. online:

http://www.hok.hr/statistika/obrtnistvo_u_brojkama

LEADER Program; Europskom praksom do vlastitih prilika, pregledano 11.05.2013. online:

http://www.pbiro.hr/leader_program_europskom_praksom_do_vlastitih_prilika.pdf

Lokalna razvojna strategija Mura-Drava, pregledano 08.05.2013. online: http://www.lag-

muradrava.hr/files/LOKALNA-RAZVOJKNA-STRATEGIJA-Mura-Drava.pdf

Međimurska županija, pregledano 23.04.2013.

online:http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91imurska_%C5%BEupanija

Međimurska županija, gospodarski profil, pregledano 23.04.2013. online:

http://www.medjimurska-

zupanija.hr/images/stories/Gospodarstvo/pdf/gospodarski_profil_HRV.pdf

Nacrt Lokalna razvojna strategija LAG-a Središnje Međimurje, pregledano 08.05.2013. online:

http://www.cakovec.hr/dokumenti/lag/LRS_Sredisnje_medimurje.pdf

Nacrt, Lokalna razvojna strategija LAG Međimurski bregi i doli, pregledano 08.05.2013. online:

http://svetimartin.hr/LAG%20-radna%20verzija%20LRS%20.pdf

Odmor u Međimurju, pregledano 23.04.2013. online:

http://www.odmorumedjimurju.com/medjimurje.htm

O Međimurju, pregledano 23.04.2013.online:http://medimurje.info/wp/aktualno/o-

medimurju/

Prosječna starost u porastu, pregledano 1.06.2013. online:

http://www.banka.hr/hrvatska/hrvata-90-42-prosjecna-starost-41-7-godina

Razvojna strategija Međimurske županije 2011-2013., pregledano 12.05.2013. online:

http://www.medjimurska-

zupanija.hr/images/sjednice_skupstine_2011/13/RSMZ_2011_2013.pdf

Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova; Metode analize obrazovnih potreba za

gospodarski razvoj: Međimurska županija

http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/mreza/County_HR/Medjmurska.pdf,

pregledano 11.05.2013.

Regionalni operativni plan Međimurske županije za razdoblje 2006.-2013. online:

http://www.medjimurska-zupanija.hr/pdf/ROP.pdf

Turistička zajednica Međimurja, pregledano 23.04.2013.online: www.tzm.hr

Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije: Informacije o stanju i kretanju

međimurskog gospodarstva 2011, pregledano 23.04.2013, online:http://www.medjimurska-

zupanija.hr/images/sjednice_skupstine_2012/23/4.pdf

Ured državne uprave u Međimurskoj županiji;

Stanovništvo prema nacionalnosti, pregledano 23.04.2013., online: http://www.udu-

mz.hr/?task=group&gid=8&aid=281

Stanovništvo prema državljanstvu, pregledano 23.04.2013., online: http://www.udu-

mz.hr/?task=group&gid=8&aid=281;

Stanovništvo prema vjeroispovijesti, pregledano 23.04.2013., online: http://www.udu-

mz.hr/?task=group&gid=8&aid=281;

Stanovništvo prema spolu, pregledano 23.04.2013., online: http://www.udu-

mz.hr/?task=group&gid=8&aid=281;

Međimurska županija u brojkama 2011. , pregledano 23.04.2013., online:http://www.udu-

mz.hr/?task=group&gid=8&aid=259

Ostali izvori:

Hrvatska gospodarska komora; Županijska komora Čakovec, Gospodarski profil Međimurske

županije 1995.-2010., rujan 2011. str 31-35

Purić Hranjec, Međimurje, turistički vodič Međimurske županije 2006.godina, 70, 159

Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., Redea d.o.o., veljača 2011, p. 9-11

Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije

Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije, Odsjek za eurpske integracije,

Županijska baza EU projekata, 2013.

Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Međimurske županije, Informacije o stanju i

mogućnostima daljnjeg razvoja turizma na području Međimurske županije, p. 7,9-12, 19-22

POPIS TABLICA

Redni broj Popis tablica Stranica

1. Osnovni podaci Međimurske županije 8

2. Struktura obrazovnih ustanova u Međimurskoj županiji

2011. godine 10

3. Broj poduzeća i zaposlenih prema veličini poduzeća 14

4. Osnovni makroekonomski pokazatelji Međimurske

županije 16

5. Struktura uvoza i izvoza prema djelatnostima u 2011.

godini 18

6. Usporedba makroekonomskih pokazatelja Međimurske županije sa Republikom Hrvatsko i sjevernom regijom

19

7. Programi pretpristupnih fondova EU i ukupan broj

projekata po određenom programu 34

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Popis grafikona Stranica

1. Dobna struktura stanovništva Međimurske županije 2011.

godine 9

2. Udjeli najznačajnijih djelatnosti gospodarstva u

Međimurskoj županiji u 2011. godini 11

3. Uvoz i izvoz Međimurske županije u razdoblju od 2002. do

2011. godine 17

4. Struktrura broja turista po županijama sjeverne Hrvatske

u 2012. godini 20

5. Dolasci turista u razdoblju od 2007. do 2012. godine 27

6. Struktura kreveta u Međimurskoj županiji 2012. godine 28

7. Noćenja turista u razdoblju od 2002. do 2010. godine 30

8. Odnos broja noćenja turista i BDP-a Međimurske županije 30

9. Odnos broja noćenja turista i BDP/pc Međimurske

županije 31

10. Broj projekata po sektorima 35

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ZNAČAJ TURIZMA ZA GOSPODARSKI

RAZVOJ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Karaman

Aksentijević Nade , a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent dr. sc. Ježić Zoran. U

radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Zrinka Benčić