^akovec, PETAK, 6. velja~e 2015.Godina XIX. Broj 1012. Cijena 7 kuna

Poseban prilog str. 8

S ME�IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK!

Potvr�ena Potvr�ena optužnica optužnica protiv protiv Andreja Andreja GregorcaGregorca

OP�INSKI SUD U �AKOVCU

MATIJA POSAVEC, predsjednik me�imurskog HNS-a i župan, ne želi se odlu�iti izme�u SDP-a i HDZ-a

Poru�ujem Poru�ujem SDP-u i HDZ-u SDP-u i HDZ-u da prestanu s da prestanu s prozivanjima i prozivanjima i pozivanjima u pozivanjima u

svoj taborsvoj tabor

a 7 kuna

VLADA imenovala novoga sanacijskog upravitelja Županijske bolnice �akovec

Stjepan Koraj pokušat �e ozdraviti našu Bolnicu

NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTAR i CZK!

TO JE SAMO KOD NAS MOGU�E - u pogonu obu�arske industrije rade ekonomistice i pravnice za male pla�e

Da su manjadavanja državi, odmah bismo to usmjerili u ve�e pla�e

BOJAN REŽONJA, direktor tvrtke Paul Green u Prelogu

Ra�uni za plin ve�i i do 50 kn

�ak 14 mjesta bez beba prošle godine

OD VELJA�E SKUPLJI PLIN- u tišini 1 kWh porastao za 2 lipe

BIJELA KUGA U ME�IMURJU

KAKO KAKO DO DO OPROSTA OPROSTA DUGOVA?DUGOVA?

1����������� ��

�������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

����������� ������������������

Fašjak v Međ��ju

Međimurski fašnik: Lampe, lafre, čaplje i pikači ponovno se bore protiv zlih sila�isu�ljetne tajne o međimurskim maskama

Dvodnevni karneval u Čakovcu s �ojanom �ambroši�em i besplatnim krafnamaKako napraviti dobre krafne?

Na slici: Čaplja iz Podturna, foto: Z. Vrzan

POSEBAN PRILOG: Fašjak u M

e�imurju

str. 3

str. 6

str.

8st

r. 4

str. 10

str. 9

str.

2

2 Aktualno 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vlast centralizirana na uzak broj ljudi,

koji se od ostatka sta-novništva razlikuje po pove�anom materijal-nom bogatstvu, nakon što je duboko uronila i na Zapad i na Istok, nei-zbježno melje i našu ze-mlju. Mo� demokracije oito slabi i sve je ma-nje uinkovita. Sve više prevladava licemjer-stvo u kojemu stranke traže vaše mišljenje, ali ga na kraju ne uzmu u obzir.

Nažalost, to ne vri-jedi samo za one

stranke koje su oduvi-jek bile vezane uz kapi-tal, poput konzervati-vaca i liberala, ve� tom pritisku elite mo�nih i bogatih sve više podli-ježu i one socijaldemo-kratske provijencije. Pravih ljeviarskih stranaka u Hrvatskoj, poput Sirize, nema još uvijek na vidiku.

Tako�er, demagogija sve više postaje pri-

jetnja demokraciji. Taj proces u kojemu PR-ov-ci šalju poruke narodu, umjesto najjaih stra-nakih lidera, u kojemu se izvrsno snalaze po-pulisti koji govore samo ono što ljudi žele uti, gdje HDZ nastoji pozor-nost i novu naklonost biraa i javnosti dobiti na staru foru sukoba “crnih i crvenih“, umje-sto da se prvenstveno bavi lošim potezima i promašajima aktualne vlasti, odnosno kako promijeniti situaciju nabolje, sve to odgovara najviše upravo onima koji vuku poteze “iza zavjese“ i upravljaju našim životima.

Uglavnom, pravo glasa izgleda po-

staje sve “sporednije”, a jedino ono što nam žele uvaliti da je važno jesu kreditne kartice. Stoga nije udno da nakon svih utopija, koje su nas iznevjerile u prošlosti, danas našem ovjeku

U obu�arskoj industriji rade ekonomistice i pravnice za male pla�e

Prije godinu i pol dana otvoren je u preloškoj gospo-darskoj zoni Sjever Razvojno-tehnološki centar austrijskog proizvo�aa ženske modne obu�e Paul Green, vode�eg proizvo�aa ženske modne obu�e u svijetu. Direktor Bo-jan Režonja u jednoj je osobi direktor i strunjak u obu�ar-skoj industriji, ali i vizionar. - Moram re�i da imamo oko 40 posto radnika s visokom i višom strunom spremom. Obino se misli da u industriji obu�e rade manje obrazova-ni radnici, što više nije tono. Visokoobrazovane djevojke i žene zapošljavaju se kod nas zbog toga jer ne mogu na�i posao u svojoj struci. Cijeli in-tervju na str. 6.

Završetak Centra Rudolfa Steinera uz pomo� njema�kog donatora

Peter Daniell Porsche po-novno �e pomo�i donacijom kako bi se završio Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, zakljueno je u razgovorima na- k o n posjeta delegacije i z �akovca. Upravo j e ovaj izuzetni poduzetnik, je-dan od vlasnika kompanije Pors-che, najve�i donator samoga Centra, ali i najistaknutiji po-bornik Rudolfa Steinera, po-sjetio s prijateljima Donji Kra-ljevec i Me�imurje u lipnju prošle godine te u još nedovr-šenom Centru promovirao rad i život samoga Steinera, a sada i opet !inancijski pomaže Cen-tru. Detaljnije na str. 5.

Bijela kuga žestoko pokucala na vrata

Poetkom svake nove kalendarske godine rade se statistike vezane uz prote-klu godinu. Obinim gra-�anima, ali i demogra!ima, posebno su zanimljive broj-ke o broju ro�enih, odno-sno umrlih osoba. Tim više su ti podaci znaajniji jer se ve� godinama naša zemlja bori s pošasti tzv. bijele kuge. Iznimka nije ni naša županija, što potvr�uju i podaci Ureda državne uprave Me�imurske župa-nije. Oni su ovih da- n a prikupili podatke od svih osam naših matinih ure-da, a, prema rijeima Kse-nije Posavec, brojke nisu nimalo obe�avaju�e. Više na str. 9.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan Zrnaurednik@mnovine.hr

Licemjerstvo je u našoj politici na vrhuncu

nude utopiju potrošnje, imati što više novca, imati što ve�u jahtu, imati što ljepšu ženu i što više uništiti svog susjeda. Koliko nas više uvjeravaju u tu utopiju, ako imamo što više kre-ditnih kartica možemo postati dio mo�nih i bogatih, to sve više to-nemo na dno.

Nažalost, ova zemlja ne dijeli se više sa-

mo izme�u bogatih i si-romašnih, ve� izme�u onih koji su bliže vatri, a koji daleko od nje. To sve više dolazi na vidje-lo i najbolje se vidi po tome tko mora, a tko ne mora, pla�ati porez, tko mora, a tko ne mora, zadovoljavati i poštivati zakone i druge propise. U našoj zemlji se tako u desetak županija, pose-bice na obali, i dalje živi kao u “poreznim oaza-ma“.

Milijarde kuna ne-ubranoga pore-

znog novca i dalje odla-ze u privatne džepove, cijedi se samo srednja klasa koja radi i šuti dalje te razmišlja ka-ko dodatno opteretiti one naivne, poput nas na sjeveru koji poštu-jemo pravila igre. Za razliku od ve�ine onih koji i dalje ne pla�aju Hrvatskoj ni kunu po-reza, ali su najglasniji u “hrvatstvu” i lijeplje-nju etiketa onima koji imaju samo drugaije mišljenje. Imaju li naši me�imurski politiari konano hrabrosti to negdje javno re�i.

MATIJA POSAVEC, pred

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Je li Matija Posavec istjeran na brisani prostor gdje �e morati odluiti ho�e li se

prikloniti desnoj opciji na e-lu s HDZ-om, kamo ga priziva Darko Horvat, ili lijevoj opci-ji na elu sa SDP-om, odakle mu Mladen Novak poruuje da je vrijeme da se odlui kamo �e?

Ho�e li Matiji Posavcu s oslabljenim HNS-om na naci-onalnoj razini i nadalje uspi-jevati manevrirati u županij-skoj politici izme�u tih dviju politikih santi leda, a da se pritom politiki ne razbije? Dosad se kao maka s devet života uspijevao uvijek do-ekati na noge. Me�utim, iz zraka je vidljivo da se nalazi na raskrsnici. Bez osiguranja dovoljne ve�ine i potpore u Skupštini, makar su ga gra-�ani izabrali neposredno, ne bi se mogao održati.

Druga mu je opcija traže-nje novih partnera i pokušaj da se lansira na nacionalnu razinu. A za to je tako�er po-treba široka biraka baza i dobar odabir partnera.

Želim biti prvenstveno u službi gra�anaU razgovoru koji smo

vodili te dileme zasad po-kušava otkloniti politikom “nesvrstanosti” i promovira-njem politike koja treba slu-žiti gra�anima, te ne gleda na ideološke podjele. Tvrda stvarnost pak zasad pokazu-je da u politici funkcioniraju samo interesi.

- Politika u Hrvatskoj je dosta turbulentna i u vrije-me prije parlamentarnih iz-bora više �e se usmjeravati na ideološke podjele, a ne na ono zbog ega bismo svi mi morali u politici funkcio-nirati, služenju gra�anima. - kazao je Matija Posavec, predsjednik me�imurskog HNS-a. - Kao predsjednik žu-panijske organizacije mogu govoriti o stranci na podru-ju Me�imurske županije, koja apsolutno funkcionira i koja je stabilna. To se vidi po rezultatima izbora, kao i politikom zajedništvu i su-radnji. Me�imurje je i prije proteklih izbora bilo druga-ije od drugih. I kad je HSS na nacionalnoj razini i ranije bio partner jedne druge opcije, mi smo na lokalnim izborima išli zajedno. Ne vidim nika-kvih problema, jer ljudi koji vode stranke u Me�imurju su korektni, normalni, neop-tere�eni politiari kojima je u interesu suradnja jednako kao i meni. Tako da nije bilo, bez obzira na sve, nikakvih problema. Ne znam za dru-ge, ali što se mene tie imam apsolutnu slobodu voditi i provoditi politiku onako kako smatram da je najbolje za Me�imurje. Nije se dosad miješao, a niti �e se odsad, ni ubudu�e, vrh stranke mije-šati u odluke koje �u donosi-ti na podruju Me�imurske županije.

• Kao predsjednik i kao stranka politi�ki ste

Prošli tjedan susreli su se u �akovcu Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, i Stjepan Kova, gradonaelnik Grada �akovca. Prema službe-nom priop�enju iz Uprave Gra-da, razgovarali su o projektima zbrinjavanja otpada te nainu poticanja malog i srednjeg podu-zetništva.

Reeno je da obje sredine imaju iskustva s navedenom pro-blematikom, posebice oko zbri-njavanja otpada. Prvog ovjeka Primorsko-goranske županije zanimala su akoveka iskustva vezana uz pripremu investicije budu�eg oporabilišta u Totovcu, ali i iskustva vezana uz odvojeno prikupljanje otpada. - �akovec je sredina koja u nacionalnim razmjerima slovi kao ona koja je najdalje došla u razdvajanju i selektiranju otpada te smanje-nju koliina koje se trajno odla-žu, što direktno utjee na cijenu koju pla�aju gra�ani. Naravno da smo zainteresirani za smanjenje troškova. - rekao je me�u ostalim župan Komadina. - Grad �akovec

projektom oporabilišta nastoji smanjiti koliine otpada koje �e odlaziti na trajno odlaganje, i-me, osim na cijenu, smanjujemo i negativne ekološke uinke. Tako-�er, ono što smo nekad smatrali otpadom postaje sirovinom, tako su koristi višestruke. Drago mi je da su i na rijekom podruju pre-poznali naš put, posebno nakon svih doga�anja oko izgradnje nji-hovoga regionalnog odlagališta na Marinš�ini. - rekao je grado-naelnik Kova.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i akoveki gradonaelnik Stjepan Kova razgovarali su i o programima poticanja malog i srednjeg po-duzetništva koji su planirani za ovu godinu, naglašavaju�i da su obrtnici i manje tvrtke u svakoj sredini motor razvoja. One se brzo prilago�avaju okolnostima na tržištu, sklone su inovativ-nostima u poslovanju, te svako poticanje, bilo zapošljavanja, bilo uvo�enja novih proizvoda, ima direktne uinke na gospodarstvo gradova i regija. (BMO)

Me�imurje nije odabrano slu-ajno za održavanje sjednice sabor-skog Odbora za turizam prošli tjedan u Me�imurju u Termama LifeClass Sveti Martin. Ovdje su sudionici sku-pa iz cijele Hrvatske na djelu mogli vidjeti da oni koji se bave proizvod-njom vina ili pak razvojem gastro-nomije u turizmu mogu posti�i od-line rezultate. Me�imurje nudi prije svega kontinentalni, zdravstveni, kongresni i cikloturizam, ima svoje prednosti kroz povezivanja s drugim regijama susjednih zemalja u blizini, ali i povijesne te kulturne sadržaje i manifestacije. Njihovim razvojem omogu�ujemo svakom gostu da se u vrijeme svog boravka može potpuno opustiti u zelenoj oazi u srcu Euro-pe. Održavanje sjednice u Termama LifeClass Sveti Martin najbolje je doaralo ono zbog ega je sjeverni dio pravi primjer dobre prakse, što je vidljivo i u porastu no�enja od go-tovo deset tisu�a u odnosu na prošlu godinu. Razvija se cikloturizam, eno-gastronomija, a Toplice imaju ponaj-bolju termomineralnu vodu u Europi. Potpisivanjem ugovora s lokalnim proizvo�aima i obiteljskim gospo-darstvenicima Terme u svojoj ponudi nude, uz sve ostale sadržaje, i lokalno uzgojene namirnice za svakog gosta. Me�imurska županija uspjela je u de-set godina ostvariti tristo posto više no�enja, što je samo rezultat jednoga ispravnog pristupa turizmu. Temat-ska sjednica saborskog Odbora za

turizam okupila je šaroliko društvo: Damira Fabijani�a, glavnog urednika asopisa “I�e i pi�e”, prof. dr. sc. Edija Maleti�a, predstojnika Zavoda za vi-narstvo i vinogradarstvo Agronom-skog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, te Matu Jankovi�a, chefa iz hrvatskog Masterchefa. Predstavljena je i lo-kalna kuharica “Tradicionalna jela Me�imurja”. Degustirala su se jela nagra�ivane Male hiže Makovec te pjenušac bistroa i vinarije Shamper. Nakon sjednice za sve sudionike, njih sedamdesetak, pripremljen je stoga i tradicionalni me�imurski ruak, a posjet je zakljuen odlaskom u vin-sku ku�u Haži�, dobitnika nagrade Urbanovo za najkvalitetnije vino 2014. godine, gdje su se osobno mo-gli uvjeriti u kvalitetu proizvodnje vina, soka te ipsa od jabuke, kojima dižu standarde doma�e turistike ponude. Svi gosti i uzvanici koji su bili sudionici ovog skupa svoje dojmove iz Me�imurja ponijet �e sa sobom i prenositi ih drugim ljudima i sredi-nama, što je u svakom sluaju dobi-tak za Me�imursku županiju.

Budemo li kod gostiju stvorili potrebu da nam se vra�aju i preporu-uju nas drugima, znai da smo kre-nuli na put uspjeha u turizmu. Tako �emo stvoriti još jednu industrijsku granu koja je donedavno bila neza-misliva u Me�imurju, a ta �e grana posredno biti poticaj i za proizvodnju hrane i drugih poduzetnikih ideja vezanih za potrebe turista. (BMO)

ZLATKO KOMADINA, primorsko-goran-ski župan, i �akove�ki gradona�elnik Stjepan Kova� susreli se u �akovcu

Službena verzija glasi da su razgovarali o zbrinjavanju otpada

U TERMAMA Sveti Martin saborski Odbor za turizam održao tematsku sjednicu

Imali smo priliku za promociju me�imurskog turizma

36. veljae 2015. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poru�ujem Poru�ujem predsjednicima predsjednicima SDP-a i HDZ-a SDP-a i HDZ-a da prestanu s da prestanu s prozivanjima i prozivanjima i pozivanjima u pozivanjima u

svoj tabor svoj tabor

dsjednik me�imurskog HNS-a i župan, ne želi se odlu�iti izme�u SDP-a i HDZ-a

poželjni i HDZ-u koji nudi suradnju, s druge strane SDP traži da se odredite, posebi-ce nakon mjesnih izbora u Murskom Središ�u, gdje ste doprinijeli izbornoj pobjedi desnog bloka predvo�enog HDZ-om...

- Otkad sam postao župa-nom, u mnogoemu, pa i u poli-tikom djelovanju, pokušavam postaviti neke nove standarde koji nekima, siguran sam, nisu sasvim jasni u ovom trenut-ku. Taj standard je da politiku treba vratiti gra�anima, a ne podjelama na vaše i naše. U mnogoemu smo korak ispred drugih, pa tako i u postavljanju tog standarda. Moja osnovna poruka i predsjedniku HDZ-a i predsjedniku SDP-a je da prestanu s podjelama, prozi-vanjima i pozivanjima u tabor onoga drugog. Mi moramo biti istinski servis gra�ana, odno-sno politiari koji su tu upravo zbog gra�ana. I kada je ve� to oigledan problem na razini Hrvatske, kada se ideologija ko-risti da bi se ljudima zatvorile oi pred istinskim problemima, upravo mi u Me�imurju mora-mo usmjeriti našu snagu u ne-kom novom smjeru. Jer, kako uporno tvrdim, mi jesmo neka nova Hrvatska. Mi se bavimo kvalitetom života ljudi na nain koji je u okviru naših ovlasti i mogu�nosti i to nitko ne može osporiti. Tako da se ne optere-�ujem nekakvim pozivima da se moram prilagoditi ovome ili onome. Ne, ja �u se politiki prilagoditi me�imurskom o-vjeku onako kako smatram da je ispravno, a da je u interesu ljudi. Me�imurje �e kao regija

Stipendiramo za druge

• Županija, gradovi i op�ine ulažu velike na-pore u stipendiranje i podizanje obrazovne ra-zine, ali zbog odljeva na-ših obrazovanih ispada da stipendiramo kadro-ve za neke druge sredine. Što u�initi da postanemo mamac za visokoobrazo-vane?

- Ponovno se vra�am na investicije, tvrtke koje �e stvarati dodanu vrijed-nost, što podrazumijeva zapošljavanje visoke spre-me. Imamo nekih naznaka o njihovu dolasku. Preko EU fondova moramo raditi projekte tipa metalske jez-gre, instituta primijenje-nog raunarstva, projekte u kulturi koji �e vapiti za visokoobrazovanom rad-nom snagom koja �e se mo-�i i platiti. Uvijek se sve vrti oko toga koliko �emo imati zdravih tvrtki koje �e lju-de mo�i dobro platiti i koje mi stipendiramo. Nije više odljev tako velik kao ranije. Postoji, ali je puno manji.

• Koliko su i naši po-slodavci doprinijeli tome koriste�i situaciju da su naši ljudi spremni raditi za manje?

- To je dio mentaliteta, da je bitno imati posao, pa makar i s manjim prosje-kom. Drugdje ljudi to ne prihva�aju. Koliko god je to loše, toliko smo zbog toga uspjeli sauvati Me�imurje od nerazvijenosti i propa-danja, kao što propadaju druge regije.

• Možemo se složiti da je Me�imurje po mnogo-�emu druga�ije, da nam je porasla samosvijest i da su gospodarski pokazate-lji onakvi kakve Hrvatska priželjkuje, me�utim, stan-dard gra�ana koji žive od pla�a je nizak. Što raditi da se isti pove�a?

- Za razliku od Hrvatske, imamo investicije, imamo trend smanjenja nezaposle-nosti ve� godinu dana i re-lativno dobre rezultate koje ne prati prosjek pla�a. To je problem Me�imurja koji ni-

je od juer i zbog strukture gospodarstva. Upravo otva-ranjem novih radnih mjesta, novim investicijama i ulaga-njima dolazi do pove�anja potražnje za zaposlenicima i tada se stvara konkurentna radna snaga. Ve� sada nedo-staju struni kadrovi u ne-kim granama, što �e stvoriti i svijest o potrebi pove�anja pla�a. Oekujem da �e se to dogoditi vrlo brzo. S druge strane, radimo na privlaenju investicija da ih bude što više. U me�uvremenu to kompen-ziramo drugim projektima

- kroz besplatne udžbenike, besplatni prijevoz za sred-njoškolce, što obuhva�a tisu-�e obitelji, osobne asistente u nastavi, stipendije za djecu branitelja i još neke projekte s kojima ulazimo direktno u doma�instvo, ali ne na populi-stikoj razini, ve� upravo zbog toga da probamo koliko god je mogu�e sanirati mali prosjek pla�a u Me�imurju. I ako ga pove�amo za deset posto, a on jest pove�an ako zbrojimo koliko bi roditelji morali više izdvajati za nabrojeno, a sada su tih troškova bili lišeni.

• U kojim je programima ili na kojim vrijednostima, otkako je Vesna Pusi� u vod-stvu stranke, dosta osipanja? Što �e se dogoditi u budu�no-sti?

- Po statutu naša stranka mora održati izbornu skupšti-nu najkasnije nekoliko mjeseci nakon parlamentarnih izbo-ra, a pozicija HNS-a ovisit �e o dva razloga. Prvi i najvažniji jesu rezultati parlamentarnih izbora koji podrazumijevaju odgovornost vodstva stranke. Dakle, dobri ste ako pobijedite, a odgovorni ako izgubite. Karte su na stolu i sve su opcije otvo-rene, a rezultati �e pokazati što �e se doga�ati sljede�e godine.

• Izgubili smo srednje gra�anske stranke, kao što smo izgubili srednji sloj, po-�ele su bujati radikalno lijeve stranke, mogu li one biti par-tner HNS-u?

- Radikalno lijeve stranke bujaju prvenstveno zbog ne-zadovoljstva ljudi u aktualnu lijevu vlast. Gra�ani koji su po svom habitusu na centru ili li-jevom centru, a nezadovoljni su s vode�im strankama te orijen-tacije, traže svoju alternativu i to je razlog uspjeha nekada prije Laburista, OraH-a i Živog zida u ovom trenutku. Ali sma-tram da potencijala za HNS u Me�imurju i dalje ima, jer smo mi stranka koja ima demokra-tinost, socijalnu komponentu i gra�ansku crtu. Predložio bih samo da se model politikog funkcioniranja u Me�imurju primijeni i na državnu razinu. I kada bi tako funkcionirao HNS

sigurno ne bi bio na svega ne-koliko postotaka, nego bi bio puno jaa stranka.

• Imaju li manje stranke budu�nost ili �e se sve svesti na lijevi i desni blok?

- U Hrvatskoj �e se situacija mijenjati. Osobno smatram da �e taj sukob na razini ideologi-ja ubiti te iste velike sustave, a manje stranke �e imati šanse ukoliko �e imati kvalitetne ljude. Gra�ani, birai �e više tražiti sposobne, ljude za ko-je vjeruju da �e dati rezultat, a manje stranke kao sustav birake mašinerije. Istina, te stranke �e imati svoje birako tijelo u odre�enom postotku i uvijek �e za njih glasovati, ali kvalitetni pojedinci �e biti ti koji �e biti sve više i više biti prepoznavani od strane gra�a-na. Smatram da �e se stvari u Hrvatskoj promijeniti nabolje, ali �e za to trebati vremena, pa ak i potpuna smjena generaci-ja. S obzirom na politiku koja se sustavno provodila posljednjih 25 godina, došlo je vrijeme da neki drugi ljudi preuzmu odgo-vornost i vode društvo u pot-puno drugom, boljem smjeru. - kazao je Matija Posavec.

- Ne znam za druge, ali, što se mene ti�e, imam apsolutnu slobodu voditi i provoditi politiku onako kako smatram da je najbolje za Me�imurje. Nije se dosad miješao, a niti �e se odsad vrh HNS-a miješati u odluke koje �u dono-siti na podru�ju Me�imurske županije

- Ve� sada u Me�imurju nedostaju stru�ni kadrovi u nekim granama, što �e stvoriti i svijest o potrebi po-ve�anja pla�a

biti nezaobilazni faktor kad se govori o razvoju cijele Hrvat-ske.

• Ali kako to ostvariti ka-da �emo za parlamentarne izbore imati liste i morat �e-mo se opredijeliti?

- Na parlamentarnim izbo-rima poziciju i politiku plat-formu odre�uje vrh stranke. Prema tome, ako vrh stranke dogovori da je HNS koalicijski partner SDP-u, onda �e sve stranake organizacije HNS-a biti uz SDP. Ne može HNS u Va-raždinu koalirati sa SDP-om, a u Me�imurju s HDZ-om, na-prosto zato što je sve to jedna izborna jedinica. Tu je stvar potpuno jasna. Da se razu-mijemo, nikakve odluke nisu donesene na državnoj razini, ali kakve god da one budu mi �emo ih poštovati.

• Kako �ete se ponašati Vi i dvoje zamjenika, Sandra Herman i Zoran Vidovi�, ako

Matija Posavec: - Otkako sam po-stao županom, u politi�kom djelo-vanju pokušavam postav i t i neke nove standarde, da politiku treba vratiti gra�anima, a ne podjelama na vaše i naše

budete u razli�itim tabori-ma? Kako �e se to odraziti na Me�imursku županiju?

- Pa ja mislim da smo tu u prednosti pred drugima, upravo zbog takve razliitosti unutar županijske koalicije, jer �emo imati dobru komunika-ciju s Vladom koja god bila, bez obzira dobije li postoje�a Vlada drugi mandat ili �e biti promje-na. Kako god okrenemo, pove-znicu �emo imati, a uostalom to nije ni prvi ni jedinstveni sluaj. I prije smo tako funkcionirali i apsolutno ne vidim nikakav problem u tome.

Politi�ke partnere tražimo po programu,

a ne ideologiji• Uskoro �emo imati jed-

nu kampanju za parlamen-tarne izbore, a nedugo nakon toga drugu za lokalne, pri �e-mu SDP ne krije da želi svog župana, pri �emu su definira-

li kakve bi osobine on trebao imati. Kakvu koaliciju Vi vi-dite za idu�e lokalne izbore?

- Svaki izbori podrazumi-jevaju odre�ene razgovore. Nakon etverogodišnjeg man-data sjest �u sa svim partneri-ma i temeljem programa �emo razgovarati o tome tko �e kojeg kandidata podržati. HNS je u ve�ini izbora imao svog kandi-data za župana, pa �e tako biti i na izborima 2017.

• Gdje se HNS vidi u Me-�imurju: lijevo, desno, tko bi bili Vaši partneri, budu�i da dva velika bloka usisavaju manje stranke?

- U Me�imurju je HNS i po broju i rezultatima izbora, uzi-maju�i u obzir broj naelnika, zamjenika i župana, vode�a stranka. Zato �emo temeljem svog programa tražiti svoje partnere i tko �e htjeti biti u tom vlaku taj je dobrodošao. Partneri �e prvenstveno mora-ti prihvatiti naše programske osnovice koje, ustalom, provo-dimo posljednjih godinu i pol, kao i projekte za koje smatra-mo da su prioritet.

Što napraviti da me�imurske pla�e porastu?

4 Aktualno 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�bozena.malekoci@mnovine.hr

Za oko tri � su�e me�imurskih studenata Me�imurska županija daje jednokratnu � nancijsku pot-poru u pojedina�nom iznosu od 500 kuna. Nakon što im je prote-klih godina Me�imurska županija osiguravala dio troškova prijevoza u mjesta studiranja, u akademskoj godini 2014./2015. svi studenti sada imaju mogu�nost dobivanja jednokratne � nancijske potpore za pokrivanje dijela troškova stu-diranja.

Pravo na dobivanje potpo-re od 500 kuna imaju svi oni koji imaju status redovitog studenta, a sredstva �e im se isplatiti do kraja akademske godine. U župa-nijskom prora�unu za tu je stavku

predvi�eno oko milijun kuna, no, ako �e bi� potrebno, izdvojit �e se i više, što �e se riješi� rebalansom.

Pravo na potporu imaju stu-denti svih javnih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili inozemstvu koji uz prijavu dostave potrebnu do-kumentaciju. Postupak prijave je jednostavan. Potrebna je potvrda o statusu redovitog studenta za akademsku godinu 2014./2015. te preslika dokumenta kojim se dokazuje prebivalište na podru�-ju Me�imurske županije, uz rok da budu dostavljeni do 3. ožujka. Javni poziv objavljen je na web-stranicama: www.medjimurska-zupanija.hr. (BMO)

ME�IMURSKA ŽUPANIJA daje jednokratnu financijsku potporu svim studentima

Umjesto karata za vlak ili autobus, 500 kuna na ra�un

Podjele nije mogu�e ukinu� , ali je važno stvori� ravnotežu

me�u njima. Nije nimalo neobi�-no da se u napetom i raslojenom društvu poziva na zajedništvo i ukidanje podjela: na vaše i na-še, nas i njih, gore i dolje, boga-te i siromašne, u�ene i neuke, ugla�ene i neugla�ene i tako unedogled. Podjele nije mogu-�e ukinu� , kao ni uves� sveop�e zajedništvo i jednakost. Jer ljudi smo razli�i� i ta naša razli�itost i individualnost temeljna je ljud-ska odrednica. A ona uklju�uje i pravo na druga�ije mišljenje, vi�enje svijeta i djelovanje.

Iz toga pak proizlazi sukob djelovanja i mišljenja. Da su-

Zajedništvo u kojemu su podjele nepoželjne dovodi do truljenja društva

protstavljanja ne bi o� šla u sferu sukoba, potrebno je pos� �i ravno-težu kako bi se svi mogli slobodno razvija� , ali ne na štetu drugih. To nije jednostavno pos� �i. Radi se vi-še o cilju kojem treba stremi� , nego stvarnos� koju je mogu�e pos� �i.

Zajedništvo je mogu�e samo na malom broju ciljeva u slu�aju

egzistencijalne ugroženos� zajed-nice društva ili države. Sve ostalo je u domeni demagogije. Podjele, koliko god mogu biti negativne, s druge strane su i pozi� vne. One su natjecanje u idejama, mišljenju, tr-žišnom natjecanju. Zapravo sve ono što doprinosi razvoju društva. Kako �ete napredova� ako nemate kon-kurenta u utrci, bilo da se natje�ete

u proizvodnji vina, hrane, vodite lokal, proizvodite stolice ili police.

Samo zatvorene zemlje i društva guše podjele. Rijetko priznaje-

mo da je dio uzroka naših problema u tome što smo vrlo dugo živjeli u društvu u kojemu formalno nije bi-lo podjela. Imali smo jednu par� ju, jedan komitet koji je odre�ivao što je pravovjerno mišljenje. Gra�ane se po� calo da ne misle, jer ima tko misli� umjesto njih. Jednako tako planski se odredilo tko �e koliko i gdje proizvodi� . Naravno da tako ustrojena ekonomija otrombolji i nije sposobna na duži rok sna�i se na zdravom natjecateljskom trži-štu koje nikome ne da spavati na starim lovorikama.

Možda smo zaboravili da upravo takav stereo� p us-

pavanog zajedništva u kojemu su podjele nepoželjne dovodi do truljenja društva. Poziva� na za-jedništvo je zavodljivo, naro�ito kada gladni ljudi gledaju u izloge za bogate i zavide s� lu života bez-brižnih ljudi, ako to oni sami nisu. U društvu se osje�a pritajeni bijes na one koji imaju i mogu. Oni s druge strane ograde najradije bi prodrli u živote onih koji imaju i zavalili se u njihove ugodne sofe, tople sobe i peglali njihove bogate ra�une.

Izjedna�avanje u siromaštvu ni-kome nije cilj, jer tko voli bi� si-

romašan? Poanta je u postizanju

ravnoteže. U odgovornosti onih koji mogu i imaju za one koji su u tome slabiji, ali prije svega u svijes� da smo iznad svega odgovorni sami za sebe i da ne dopuštamo da nas se marginalizira.

I naš župan Ma� ja Posavec poziva na zajedništvo. Ma� ja Posavec i

HNS oja�ali su u trenutku kada se SDP bavio sam sobom, a HDZ bio izmrcvaren sudskim procesom za “hajdu�iju”. Tu poli� �ku podijelje-nost i slabost navedenih strana-ka Posavec je spretno iskoris� o i popunio nastali poli� �ki prostor u našoj županiji. Sada kada su se oba bloka po�ela konsolidirati i u svoj politi�ki prostor usisavati i manje stranke, poput njegovih partnera iz HSS-a i HSLS-a, Ma� -ji Posavcu bi itekako odgovarala poli� ka “nesvrstanos� ” nakon što je poli� �ki iskoris� o unutarnju po-dijeljenost na ljevici i desnici. Me-�u� m, treba se samo prisje� � , da nije bilo � h podjela, ne bi ni njega

bilo na mjestu župana. I izbora na kojima su gra�ani izabrali njegovu poli� �ku ponudu i nje-ga za župana.

Pa i on sam svakodnevno bira. Svaka odluka je izbor.

Ovaj tjedan napravio je osobni izbor i nagradio novinare koji su mu najviše pomogli u formi-ranju da postane župan kakav jest. To je njegovo pravo, ali i odgovornost.

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Od ponedjeljka, 2. velja�e blokirani gra�ani u našoj zemlji mogu dava� zahtjeve za oprost dugova.

Kako je ve� poznato, to je jedna od mjera Vlade RH kojom se žele ublaži� posljedice rece-sije i prezaduženosti gra�ana, odnosno pomo�i onoj skupini gra�ana koja je socijalno naju-groženija uslijed dugotrajne ne-zaposlenosti i prezaduženosti, tako da se otpiše ili otpus� dio duga zbog kojeg se � m gra�ani-ma provodi ovrha na nov�anim sredstvima po ra�unu. Treba naglasi� kako se mjere otpusta/otpisa duga i odgode ovrhe te-melje isklju�ivo na dobrovoljno-s� uklju�enih stranaka, odnosno vjerovnika i dužnika. Mjerama se zahva�aju dugovi gra�ana kojima su ra�uni blokirani 360 dana i dulje, a koji na dan 30. ruj-

KAKO DO OPROSTA DUGOVA u našoj županiji

Najviše �e profitirati gra�ani romske nacionalnosti!?Do srijede, 4.velja�e prijepodne u �akove�koj poslovnici FINA-e izdan je 151 pregled duga po vjerovnicima. Drugim rije�ima, toliko je gra�ana zadovoljilo uvjete za otpis duga

na 2014. godine imaju eviden� ran dug do 35.000 kn.

Do srijede, 4. velja�e prijepod-ne u �akove�koj poslovnici FINA-e izdan je 151 pregled duga po vje-rovnicima. Drugim rije�ima, toliko je gra�ana zadovoljilo uvjete za ot-pis duga. A sude�i prema vi�enom u �akove�kom Centru za socijalnu skrb, najviše gužve oko rješavanja oprosta dugovanja stvaraju gra�ani romske nacionalne manjine.

Provjerite jeste li na spisku za oprost

dugovanjaPrvi koji mogu preda� zahtje-

ve jesu korisnici socijalne pomo�i, pomo�i za izdržavanje, odnosno zajam�ene minimalne naknade, kako se to sada zove po novom, te korisnici osobnih invalidnina.

Prema rije�ima ravnateljice �a-kove�kog Centra za socijalnu skrb Antonije Canjuge, postupak je vrlo jednostavan.

- Gra�ani kojima je ra�un blo-kiran najprije moraju u �akove�koj poslovnici FINA-e, bilo osobno ili pak preko web-stranice, provjeri� jesu li na popisu dužnika koji mogu podnije� zahtjev za otpis duga. Ako se tamo prona�u, uz predo�enje osobne iskaznice trebaju zatraži� ispis pregleda duga i preda� ispu-njeni zahtjev za otpis. On se može dobi� u Poslovnici ili pak kod nas u Centru. Onima koji se slabije sna-laze s papirologijom ili pak su ne-pismeni pomažemo to popuniti. Nakon što to obave u FINA-i dolaze k nama u Centar, gdje im izdajemo potvrdu da su korisnici socijalne pomo�i. I to je cijeli postupak. Tada s � m papirima gra�ani odlaze pre-ma vjerovnicima, odnosno onima kojima su dužni.

Dug se otpisuje ako iznosi naj-više 25 � su�a prema državnim po-duze�ima i najviše 10 � su�a prema bankama, teleoperaterima, grado-vima, op�inama i ostalim vjerovni-

cima. Zasad se u našoj županiji u taj projekt uklju�io Grad �akovec, �AKOM, Me�imurske vode i Me-�imurje plin. Op�ina Nedeliš�e se raspituje, iz Grada Preloga poru-�uju da imaju socijalne programe kojima rješavaju ovo pitanje, a o�ekuje se kako �e se � jekom vre-mena uklju�i� još pravnih osoba.

Predavanje zahtjeva “u drugoj rundi” od

2. travnjaKorisnici socijalne pomo�i

zahtjeve mogu predavati do 2. travnja, a nakon toga datuma isto �e to mo�i po�e� rješava� i druga kategorija stanovništva, odnosno osobe koje ostvaruju prosje�na primanja do 2.500 kuna za samca ili 1.250 kuna po �lanu ku�anstva, a koji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive i nemaju u vlasništvu drugu imovi-nu koju bi mogli koris� � ili proda� bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba. Za razliku od korisnika so-cijalne pomo�i i korisnika osobne invalidnine, ova druga kategorija gra�ana zahtjev za otpis duga ne�e predava� u �akove�kom Centru, ve� ovlaštenom Centru u Varaž-dinu koji �e taj posao obavlja� za �e� ri sjeverozapadne županije.

-Vjerovnici - navodi Antonija Canjuga - zahtjev dužnika obra-�uju i odlu�uju ho�e li, odnosno mogu li, dug otpisa� . U roku od 15 dana nakon što vjerovnik za-primi zahtjev mora donijeti ko-na�nu odluku te o njoj obavijes� � i dužnika i FINA-u.

Ispunjavate li uvjete za oprost duga trebate provjeriti osobno u FINA-i ili putem weba

Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu sjednice u �etvrtak, 5. velja�e, na kojoj se raspravljalo o kadrovskim pita-njima, imenovala Stjepana Koraja za novoga sanacijskog upravitelja Županijske bolnice �akovec. Prije otprilike dva tjedna razrješenje je na osobni zahtjev zatražio Miro-slav Horvat, dotadašnji sanacijski upravitelj.

Stjepan Koraj je dugogodišnji poduzetnik, suvlasnik � rme Linea COD, okušao se i u visokoj poli� ci. U Vladi Kukuriku koalicije kao �lan SDP-a bio je pomo�nik ministra obrta i malog poduzetništva, ali je s tog mjesta o� šao na vlas� � za-htjev, tvrde�i da se vra�a u svoju

VLADA U �ETVRTAK imenovala novoga sanacijskog upravitelja Županijske bolnice �akovec

Stjepan Koraj Stjepan Koraj pokušat pokušat �e držati �e držati financije pod financije pod kontrolomkontrolom

� rmu kako bi pomogao u poslo-vanju koje je zapalo u probleme dok se bavio poli� kom.

Upoznat je s problemati-kom jer je ranije bio predsjednik Upravnog vije�a Županijske bol-nice �akovec u razdoblju prije nego što je naša Bolnica, kao i druge bolnice u Hrvatskoj, ušla u postupak sanacije. S obzirom na tu prethodnu dužnost, proble-ma� ka i � nancijske boljke naše Bolnice Stjepanu Koraju sigurno su dobro poznate.

(BMO)

56. veljae 2015. Aktualnowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunkojosip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Ovaj vikend ponovno �e našim selima i grado-

vima zavladati maškare ili maškuri, kako ih zovemo u našem kraju. Imenica maš-kur dolazi od rijei maska u znaenju ‘maskiran o-vjek’.

Udoma�ena rije u na-šem kraju za poklade

je fašnik, germanizam koji oznauje no� posta prije korizme i ima slino znae-nje kao i karneval, rije ko-

IZ PRVE RUKE saznajte kako do novca iz EU fondova

Infopunkt agencije REDEA-e svaki utorak u PreloguU utorak od 12 do 18 sati stru�njaci �e u prostorima preloške Gradske uprave (dvo-rana, drugi kat) biti na raspolaganju svima koji se žele informirati kako do sredstava iz EU fondova

U prostorijama Gradske uprave Grada Preloga u utorak, 3. velja�e održano je predavanje za poljoprivrednike u organiza-ciji Regionalne razvojne agen-cije Me�imurje (REDEA). Tema je nedavno objavljen natje�aj Program ruralnog razvoja za RH u razdoblju 2014. - 2020., na koji se mogu prijavi� svi zainteresirani koji žele zapo�e� novi projekt.

Prijavljivanje na natje�aj nudi mogu�nost sufinanciranja pro-jekta iz fondova Europske unije u iznosu od 50 posto ukupno pri-hvatljivih troškova.

Me�imurski župan Ma� ja Po-savec uvodno je govorio o potrebi ruralnog i ujedna�enog razvoja Me�imurja i iskorištavanju što više sredstava iz europskih fon-dova, dok je doma�in bio grado-na�elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Predavanju je bio nazo-�an i saborski zastupnik Dragu� n Glavina. Uz direktoricu REDEA-e Sandru Polanec Marinovi�, pre-dava�i su bili stru�njaci agencije REDEA-e Valen� na Haži�, Mihaela Pancer Zadravec, Ivan Šimunkovi� te Mateja Mihali�.

Najvažnije je da je dogovo-reno da �e stru�njaci iz agencije REDEA-e svaki utorak od 12 do 18 sa� bi� na raspolaganju gra-�anima Preloga (Gradska upra-va, dvorana, drugi kat) i poljopri-vrednicima koji žele kandidirati za sredstva iz EU fondova, a koji �e na infopunktu mo�i dobi� naj-to�nije podatke o mogu�nos� ma i na�inima predlaganja projekata, kao i o pojedinim mjerama iz pro-grama europskih fondova.

O�ekuje se da �e se na taj na�in pomo�i zainteresiranima da što prije kandidiraju svoje projekte za sredstva europskih fondova. (jš)

Peter Daniell Porsche po-novno �e pomo�i donacijom kako bi se završio Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, zakljueno je u razgovorima u centru St. Ja-kob am Thurn kod Salzburga nakon posjeta delegacije iz �akovca. Povod posjeta bilo je prikazivanje !ilma o Rudolfu Steineru i Steiner expressu, vlaku koji je organiziran kao kulturni in iz Europe prema Donjem Kraljevcu.

Film u Kulturzentrumu St. Jakob u St. Jakob am Thur-nu, nedaleko od Salzburga, "RST 153 Kulturgutexpress 2014., ein Zug fur das Leben" bio je i povod sastanku na ko-jemu su se župan Matija Posa-vec, zamjenik Zoran Vidovi�, naelnik Donjeg Kraljevca Miljenko Horvat i direkto-rica Centra Sandra Perca susreli s Peterom Daniellom Porscheom i dogovarali bu-du�e zajednike aktivnosti kojima �e se sam Centar u potpunosti završiti te staviti u funkciju.

Do danas je izgra�en sam Centar uz svesrdnu pomo� i podršku inozemnih investi-tora, me�u kojima je najista-knutije ime Petera Daniella Porschea, koji sad treba ko-nano završiti.

Upravo je ovaj izuzetni poduzetnik, jedan od vlasnika kompanije Porsche, te unuk poznatog osnivaa te velike tvrtke Ferryja Porschea, naj-ve�i donator samoga Centra, ali i najistaknutiji pobornik Rudolfa Steinera, posjetio s prijateljima Donji Kraljevec

ZAVRŠETAK CENTRA Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu dogovoren uz pomo� Porschea

Porsche: Ekonomski uspjeh i novac moraju unaprje�ivati op�edruštvenu dobrobitZavršetak Centra Rudolfa Steinera o�ekuje se do lipnja ove godine, kada �e kona�no biti stavljen u punu funkciju, potvrdili su nakon dogovora župan Matija Posavec i na�elnik Op�ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat u Njema�koj

i Me�imurje u lipnju prošle godine te u još nedovršenom Centru promovirao rad i život samoga Steinera. Tom je pri-likom snimljen i !ilm o putu vlakom iz Njemake prema Donjem Kraljevcu, tada odra-�enim edukativnim radioni-cama, kao i iskustvima samih ljudi koji su odluili živjeti antropozo!iju prema nauku Rudolfa Steinera.

Brend koji može dodatno pokrenuti

naš krajRudolf Steiner postao je

jedan od temeljnih brendova Me�imurja i svima je u inte-resu pokrenuti sam Centar preko kojeg se može dodat-no promovirati biodinamika poljoprivreda te zdrav nain života, jednako kao i samo Me�imurje te Donji Kraljevec.

- Potencijal je u ovom podruju djelovanja izuze-tan kako iz poljoprivrednog aspekta, jednako tako i turi-stikog, te Vam osobno ga-rantiram da se sam projekt ni u jednom trenutku ne�e dovesti u pitanje ni u jednom segmentu. - rekao je župan Matija Posavec prigodom posjeta Salzburgu, uz napo-menu da se zajedno može napraviti puno više i završiti projekt Centra u Donjem Kra-ljevcu.

Donator Peter Daniell Porsche tom je prigodom re-kao:

- Dosadašnja suradnja meni osobno bila je potvr-da dobrog smjera kojim ide Centar Rudolfa Steinera, na elu s direktoricom Sandrom Perca, te županom Posav-com i naelnikom Op�ine Do-

nji Kraljevec. Mnogo je toga pred nama, sada kada je za-vršetak gra�evinskog dijela Centra pri kraju moramo se poeti sve više orijentirati prema onom programskom dijelu. To je u biti i osnova postojanja Centra Rudolfa Steinera jer objekt smo za-jedno napravili da bi ga se koristilo u svrhe promocije rada, djela i nauka upravo vašeg Me�imurca Rudolfa Steinera. - izjavio je Peter Da-niell Porsche, te potvrdio da �e se i dalje nastaviti !inan-cijska i svaka druga potpora s njegove strane prema ovom velikom projektu.

"Novac se nikad ne bi smio stjecati da bi se

samo gomilao"- Ekonomski uspjeh ne

završava sam sa sobom, a

Zov iz davnina ja dolazi od talijanskog i znai ‘zbogom mesu u korizmi’.

To pak znai da su prastari narodni obiaji i vjerova-

nja iz davnina znatnim dijelom ouvani zahvaljuju�i katoli-kim blagdanima, postu i ko-rizmi. Ve� protestanti nemaju maškare u našem obliku, kako ih mi znamo.

No, kako ih god nazivali, obiaji uz fašnik sasvim

su sigurno najstariji sauvani narodni obiaji, prenošeni ti-

su�ama godina usmenom pre-dajom i vjerovanjima i mnogo stariji nego što se obino spo-minje. Tako se esto navodi da su obiaji uz fašnik nastali iz pojedinih rimskih obiaja maskiranja u zimskim mjese-cima, no oni su znatno stariji.

U središtu tih obiaja doista je maskiranje, ono kojim

su se u davna vremena tjerale zle sile od sela ili ku�a ili pak se tjerala zima, molili stari bogovi i druga bi�a za obilje, mnogo prije velikih carsta-va. Još prije pedeset godina u Turiš�u su maškuri lampe i naphanci plugom oboravali

oko sela da bi ga zaštitili od zlih duhova.

Stara vjerovanja nekad su u davnim vremenima bili

magijski obredi, koji su zbog pritiska drugog obrasca du-hovnog života postali nešto s ime se danas veseli i šali. Tako kazivanja vezana uz sta-re obiaje koje danas zovemo fašnikim više i ne pamtimo jer je došlo do preobrazbe. Do nas su stigli samo djeli�i vje-rovanja koji sve brže nestaju, pogotovo ako nisu zapisani.

Ono što je ostalo gotovo nepromijenjeno jesu sta-

re maske kao formule koje su

se prenosile s naraštaja na na-raštaj i tako stigle sve do nas.

Za nas novovjekovne i nato-varene svim mogu�im u-

dima i vjerama informatikog društva stare su drvene me-�imurske maske: lafre, lampe, aplje, pikai i druge naprosto zov iz davnina, dragocjene vre-menske kapsule koje nam na svoj nain govore o identitetu. Sami mnogobrojni i istanani nazivi tih maski kulturni su spomenici i govore nam koliko su bile dragocjene u prošlosti, a koliko su dragocjene i danas.

To nije mnogo promijenio ni jak napad modernih ma-

štovitih maski novog vre-mena i karnevala kojemu je u prvom planu samo veselje i zabava.

novac se nikada ne bi smio stjecati da bi se samo gomi-lao. Oboje, ekonomija i no-vac, moraju unaprje�ivati op�edruštvenu dobrobit. Ovo je ono na emu teme-ljim svoje djelovanje te je-dan od razloga zašto inzisti-ram na ovakvim projekti-ma i zašto ih podupirem na svakom koraku. - zakljuio je Porsche.

Posjet me�imurske delegacije iskorišten je i za obilazak samog Kultur-zentruma St. Jakob. Naime, radi se o waldorfskoj školi koju je izgradio sam P. D. Porsche, kao i pripaduju-�em restoranu u kojemu se poslužuju samo i jedino potpuno eko, odnosno bio-proizvodi. - Izuzetno mi je zadovoljstvo vidjeti kakav i koliki utjecaj je imala osoba ro�ena u Donjem Kraljevcu, i to na cijelu Europu. Steiner je brend Donjeg Kraljevca, a sam Centar bit �e mjesto na kojemu �emo svi zajed-no živjeti njegov lik i djelo. Zahvaljujem g. Porscheu na svemu što ini za ovaj zajed-niki projekt te sam uvjeren da �emo uspjeti pro!ilirati Donji Kraljevec kao budu�i centar biodinamike poljo-privrede u Europi. - rekao je tom prigodom naelnik Miljenko Horvat.

Ravnateljica Centra Ru-dolfa Steinera Sandra Perca oekuje da �e Centar biti do-vršen do lipnja ove godine, kada �e konano biti u punoj funkciji.

(ak, j)

Delegacija iz Me�imurja u Njema�koj

6 Gospodarstvo 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U Me�imurju se stalno smanjuje broj nezaposlenih, kojih je trenutno oko 6.200, što je ak 20 posto manje nego pri-je godinu dana. Razlog za ma-nju nezaposlenost zasigurno je i otvaranje nekoliko stotina radnih mjesta dolaskom stra-nih investitora, ali i injenice da se visokoobrazovani mladi u Me�imurju ne mire s time da su u burzi i ekaju zapošljava-nje u struci, ve� u nastojanju da rade i imaju vlastiti prihod prihva�aju poslove za koje vjerojatno kad su krenuli na fakultet nisu ni pomislili da �e morati raditi.

Prije godinu i pol dana otvoren je u preloškoj gospo-darskoj zoni Sjever Razvojno-tehnološki centar austrijskog proizvo�aa ženske modne obu�e Paul Green, vode�eg pro-izvo�aa ženske modne obu�e u svijetu. U najmoderniji pogon u regiji uloženo je 4,5 milijuna eura, a s opremom i edukacijom ukupno 10 milijuna eura.

Direktor Bojan Režonja u jednoj je osobi direktor i stru-njak u obu�arskoj industriji, ali i vizionar koji gleda godinama unaprijed, što nam se uinilo posebno važnim.

Razgovarali smo s njim o tome kako se razvija obu�ar-ska industrija nakon sloma u Hrvatskoj zadnjih desetlje�a te o razvoju i zapošljavanju u toj branši.

Diplomirane pravnice i ekonomistice

postale obu�arske radnice

Kako je naš mentalitet, pa oito i kod mladih, ipak druga-iji nego kod ve�ine njihovih hr-vatskih vršnjaka koji godinama na Zavodu za zapošljavanju “e-kaju” svoju priliku za posao u struci, tako je u preloškom Pa-ul Greenu posao ekonomista ili pravnika radom u obu�arskoj proizvodnji zamijenio veliki broj mladih. Iako bi se oekiva-lo da obu�arska industrija kad su u pitanju visokoobrazovani zapošljava tehnologe, dizajne-re i slino, kod nas je oito zbog viška pravnika i ekonomista situacija potpuno obrnuta.

Bojan Režonja, s kojim razgovaramo, posebno istie injenicu što zapošljavaju veliki

TO JE SAMO KOD NAS MOGU�E - u pogonu obu�arske industrije rade ekonomistice i pravnice za male pla�e

BOJAN REŽONJA, direktor tvrtke Paul Green u Prelogu

Da su davanja državi manja, odmah bismo to manja, odmah bismo to usmjerili u ve�e pla�e

- Kod postizanja pune produktivnosti pla�e �e tako�er dose�i razinu koja �e biti iznad prosjeka u indu-striji obu�e. Zato vas molim: postavite mi pitanje pla�a kad �emo imati stabilnu, obu�enu i kvalitetnu radnu snagu koja �e biti u mogu�nosti posti�i punu produktivnost i kvalitetu

Do ljeta ove go-dine tvrtka Paul Green u Prelogu �e zaposliti još od osamdeset do sto novih radnika

broj mladih s diplomom koji u Paul Greenu rade sasvim drugi posao.

- Moram re�i da imamo oko 40 posto radnika s viso-kom i višom stru�nom spre-mom. Obi�no se misli da u industriji obu�e rade manje obrazovani radnici, što više nije to�no. To je, doduše, mo-gu�e samo u Me�imurju.

Ženska radna snaga kod nas �ini oko 80 posto svih za-poslenih. Visokoobrazovane djevojke i žene zapošljavaju se kod nas zbog toga jer ne mogu na�i posao u svojoj struci, no još više i zbog potreba same tvrtke Paul Green, koja sve više traži vi-sokostru�na i specijalizirana znanja u svojem razvoju.

Moram istaknuti da se visokoškolovani radnici i radnice drugih zanimanja, tako, naprimjer, ekonomi-sti, pa �ak i pravnici, kod nas brzo prilago�avaju i postaju dobri i samostalni djelatnici u industriji modne obu�e.

Mi u biti ne funkcionira-mo kao industrija, ve� kao visokokvalitetna manufak-tura koja ima vlastiti razvoj gornjišta i donjišta modne obu�e, razvijamo prototi-pove i kolekcije, te zatim s njima idemo u serijsku pro-izvodnju, razvijamo modne trendove i drugo.

Našim fakultetski obrazo-vanim mladima zasigurno nije previše drago što svoju diplo-mu moraju ‘staviti sa strane’ i prihvatiti neke druge poslove, kako bi zaradili svoju pla�u ko-

ja je realno tako�er esto puno manja nego ona za koju su se školovali. I ne samo to, nego ono što kvari sliku uspješno-sti Me�imurske županije za-sigurno je prosjek pla�a koji je esto znatno manji upravo u obu�arskoj industriji od pro-sjene hrvatske, pa i me�imur-ske, pla�e.

Bojan Režonja iz tvrtke Pa-ul Green objašnjava što znai zaraditi pla�u u toj obu�arskoj tvrtki.

- Kod nas produktivnost ima najve�i udjel u pla�i, pa oni koji su produktivniji do-bivaju više. Cilj nam je imati kvalitetne i zadovoljne, mo-tivirane radnike, a ne samo jeftino proizvoditi. To bismo mogli i drugdje. - kaže Režo-nja. - Kad bi država davala olakšice, poslodavci bi ih si-gurno preto�ili u ve�e pla�e.

Prevelika davanja države da bi pove�ali

pla�eI župan Matija Posavec, kao

i preloški gradonaelnik Ljubo-mir Kolarek, nedavno je pozvao poslodavce u našoj županiji da prema svojim mogu�nostima radnicima ispla�uju ve�e pla�e. Što na to odgovara prvi ovjek preloškog Paul Greena.

- Politi�ari pozivaju po-slodavce da daju ve�e pla�e, a sve je više davanja državi. Da su davanja manja, odmah bismo to usmjerili u ve�e pla-�e. Obveza uplate doprinosa na pla�u pove�ana je s 15,20 na 17,20 posto, a tako�er je uveden još jedan novi namet

poslodavcima, nov�ana na-knada kod obveze zapošlja-vanja osoba s invaliditetom, gdje je potrebno prema bro-ju zaposlenih izdvajati svaki mjesec tri posto prema uku-pnom broju zaposlenih.

Država svakim danom sve više optere�uje poslo-davce umjesto da se ta opte-re�enja smanje. To je pogoto-vo važno u našoj industriji s puno ru�nog rada.

Zbog potreba stalne obu-ke, kako bi se dovelo do pune produktivnosti, mi u tvrtki imamo šest platnih razreda. Nije svaki �ovjek sposoban za bilo koji posao, netko, napri-mjer, nema motoriku ruku, ali zato ima druge sposobno-sti. Ulažemo u ljude i njihova znanja. Naše je da otkrijemo sve potencijalne sposobnosti zaposlenih te da kroz obra-zovanje i obuku dobijemo najbolje mogu�e kadrove jer su oni najvrjedniji dio tvrtke.

Kod postizanja pune produktivnosti pla�e �e ta-ko�er dose�i razinu koja �e biti iznad prosjeka u indu-striji obu�e. Zato vas molim: postavite mi pitanje pla�a kad �emo imati stabilnu, obu�enu i kvalitetnu radnu snagu koja �e biti u mogu�-nosti posti�i produktivnost i kvalitetu.

Industrija obu�e ne može se uspore�ivati, primjerice, s metalnom industrijom ili autoindustrijom, jer tu nedo-staje prostora za više pla�e. Konkretno, malo se zna da je danas u industriji obu�e �ak

85 posto ru�nog rada. Naj-moderniji kompjutorizirani strojevi koje imamo i koji su svjetski vrh mogu proizvesti tek 60 posto produktivnosti koliko dosegne radnik. Osim toga, materijal je u modnoj in-dustriji obu�e relativno skup, pa i to utje�e na troškove.

Najvažnije je da imamo jasnu viziju i cilj, biti i ostati vode�i u svijetu u proizvod-nji ženske modne obu�e, a to je mogu�e samo stalnim razvojem. To za nas zna�i ponajprije znanjem svih za-poslenih i stalnim ulaganjem u razvoj te kreiranjem i pra-�enjem svjetskih trendova.

Izvršenje utvr�enog pla-na i projekta je dosad uspješ-no realizirano i pritom mo-ram zahvaliti svim zaposle-nim i svim našim stru�nim kadrovima.

Naša vizija je obu�iti i školovati što više stru�nog kadra za budu�nost, te da se u Prelogu jednog dana proi-zvodi najbolja ženska modna obu�a na svijetu.

pet godina da bi se postigla pu-na produktivnost te da bismo dobili jednoga kvalitetnog i �leksibilnog radnika. Kon-kretno, plan je proizvoditi oko 2000 pari ženske obu�e dnev-no, sad proizvodimo od 1200 do 1300 pari obu�e, no svakim se danom vidi napredak.

Režonja objašnjava zašto su se odluili za ulaganje u Hrvat-sku i Grad Prelog kad je, primjeri-ce, radna snaga u Rumunjskoj tri puta jeftinija nego u Hrvatskoj.

- Bilo je više razloga. Od-lu�ili smo se izme�u ostaloga za Hrvatsku zato jer imamo jako dobro iskustvo s našim kooperantima. Ve� dugo, pu-nih 25 godina, sura�ujemo s tvrtkom MEISO iz Gori�ana, a 22 godine s tvrtkom Ivan-�ica iz Ivanca. Te tvrtke sad rastu i još �e rasti u narednim godinama zajedno s nama jer imaju dobrog partnera.

Razlog dolaska u Prelog je i povjerenje, ali i uvjerenje da �emo se ovdje mo�i kvalitet-no razvijati te da �emo imati svu mogu�u pomo� Grada i Županije.

Obu�arski posao: dobar i siguran

Režonja na kraju istie: - Naš prioritet kao vode�e svjetske marke ženske modne obu�e je razvoj i kvaliteta, jer se samo tako može zadržati vode�a po-zicija u svijetu. Uloženo je mno-go sredstava u pogon i ljude u Prelogu, da bi nam se jednog dana to vratilo na najbolji mo-gu�i na�in.

U bliskoj budu�nosti, a to zna�i za godinu ili dvije, pla-niramo u Prelogu otvoriti i lo-gisti�ki centar za jugoisto�nu Europu, iz kojeg �e se obu�a distribuirati diljem svijeta. To �e ujedno biti i velika prilika za brojne nezaposlene osobe iz Me�imurske županije i su-sjednih županija da prona�u kvalitetno i sigurno zaposle-nje. Znam da je u regiji došlo gotovo do uništenja industrije obu�e i tekstila te da u�enici ne žele u ta zanimanja. No, stvari se mijenjaju, vjerujem da �e do-�i vrijeme kad �e roditelji po-novno svojoj djeci govoriti da mogu na�i dobar i siguran po-sao i u industriji modne obu�e.

(J. Šimunko)

Kakvi pak su planovi tvrtke Paul Green u Prelogu kad je rije o zapošljavanju, što je i goru�e pitanje naše hrvatske svakod-nevnice, govori u nastavku.

- Trenutno broj zaposle-nih iznosi 400, no uskoro o�e-kujemo nova zapošljavanja. U ovim zimskim mjesecima pri-mamo nešto manje novozapo-slenih, no u travnju i svibnju primit �emo još od 80 do 100 radnika. Tako �e nas do kraja ove godine biti oko pet stotina.

Jedan od problema s kojim se susre�emo jest to što nema dovoljno obrazovane radne snage za obu�arsku industri-ju. Novi zaposlenici dolaze nam bez iskustva pa trebaju pro�i proces obuke. Obu�ava-mo mnogo novozaposlenih jer naj�eš�e dolaze iz drugih stru-ka. Prema našim iskustvima, proces obuke traje od dvije do

Detalj iz proizvodnog pogona tvrtke Paul Green u Prelogu

Bojan Režonja: - Naša je vizija obu�iti i školovati što više stru�nog kadra te da se u Prelogu jednog dana proizvodi najbolja

ženska modna obu�a na svijetu

76. veljae 2015. Gospodarstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Hvala Vam što ste pri-hvatili našu akciju pred-laganja najpoželjnijih po-slodavaca u Me�imurskoj županiji. Stigao je prvi prijedlog, stoga Vas pozi-vamo da predlažete i dalje

AKCIJA “ME�IMURSKIH NOVINA”TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU�ITE U NAŠU AKCIJU

Pozivamo Vas da nama i javnosti pred-stavite poslodavce koji odgovorno posluju i ci-jene svoje radnike ispla-�uju�i im dostojne pla�e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osigura-vaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalite-te života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE!

Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me-�imurskoj županiji u ko-joj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate sazna-nja da zavrje�uje u�i na listu najpoželjnijih u Me-�imurskoj županiji.

Trebamo dobre pri-mjere kako bismo po-kazali da je odgovorno poslovanje mogu�e i da postoji.

KAMO SLATI PRIJEDLOGESvoje prijedloge s navedenim razlogom zašto neko-

ga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr.Identitet predlagaa moramo znati, ali, ako Vi to ne

želite, ne�emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO�INJE SADA, A TRAJAT �E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

oduvijek rado primjenjivali tu�a i vlastita poduzetnika iskustva. Zato slovimo kao ure�eni kraj marljivih ljudi.

Sada moramo oti�i ko-rak dalje. Odskoiti sa zae-lja po pla�ama jer to kvari sliku Me�imurske županije kao ure�ene i poželjne žu-panije.

Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi za-posleni u me�imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije slu-žiti boga�enju uskog sloja pojedinaca, ve� mora biti u

najposlodavac@mnovine.hr

kako bismo Me�imursku županiju uinili još pri-vlanijom za život. Uskoro �emo poeti predstavljati i nominirane.

Dosta nam je biti na za-elju Hrvatske po niskim

pla�ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbli-žem smo fizikom kontaktu s razvijenim zemljama Eu-ropske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospo-darstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svo-jim proizvodima konkuri-rati na svim kontinentima širom svijeta.

To nije zasluga samo genijalnih poduzetnikih umova, ve� i svih radni-ka koji sudjeluju u njihovu stvaranju. Me�imurci su

službi unaprje�enja cijele zajednice.

Dobre pla�e doprinose ve�em zadovoljstvu gra-�ana, jer im omogu�uju sadržajniji život, a ne sa-mo rad za golu egzisten-ciju. Zadovoljni gra�anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op�ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve�u pla�u može planirati kvalitetniju nad-gradnju, je$tinije i bolje vrti�e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za uenike i studente, pomo� umirovljenicima i potrebi-tima te ure�enija naselja.

8 Crna kronika 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provalom trgovinu oštetio za desetke tisu�a kuna�AKOVEC - U tri provale tijekom utorka i srijede, 3. i 4. veljae, u �akovcu je iz trgovine pokraden novac, kao i cigarete i alkohol. Šteta provale u akove-ku trgovinu procijenjena je na više desetaka tisu�a kuna. Policija je tako�er izvijestila da je iz obi-teljske ku�e u Nedeliš�u nestala bušilica i alat, a iz ku�anstva su u Gorianu otu�eni runi satovi i lap-top. Sama šteta provale u akoveku trgovinu pro-cijenjena je na više dese-taka tisu�a kuna. (mn)

Provalio u pilanu te pokrao kablove i elemente strojevaMURSKO SREDIŠ�E - Negdje u razdoblju po-sljednja tri tjedna, “zahva-ljuju�i” provali nepozna-tog poinitelja, s pilane u Murskom Središ�u ne-stali su elektrini kablo-vi, kao i metalne vodilice strojeva za obradu drva.- U vremenskom razdo-blju od 10. sijenja do 3. veljae u Murskom Sredi-š�u, Ulici Franje Koroša, nepoznati poinitelj pro-valio je u pilanu, iz koje je potom ukrao metalne vodilice i razne elektrine kablove. Slijedi kaznena prijava DORH-u. - izvije-stila je policija. (mn)

�etiri godine prošle su od tragine smrti Tomisla-va Pergara, koji je prebijen ispred tadašnjega narod-njakog kluba Guru i ka-snije umro u akovekoj Bolnici. Ovih dana njegovi roditelji, prijatelji i svi oni koji su ga poznavali prisje-tili su se njegove nesretne smrti, ali i upozorili kako za nju još nitko nije odgo-varao.

Oglasio se i akovekih DORH nakon što je “objav-ljen lanak u jednom dnevnom listu u kojem se istie dugotrajnost vo-�enja kaznenog postupka protiv trojice okrivljenika zbog poinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom”.

Op�insko državno odvjetništvo u �akovcu u svom obra�anju javnosti poruuje da ini sve kako bi se krivci kaznili.

- Nakon provedene istrage ovo je Državno

odvjetništvo 18. svibnja 2011. podiglo optužnicu, dakle, u manje od etiri mjeseca nakon doga�a-ja. Nakon podizanja op-tužnice ovo je Državno odvjetništvo radi pobi-janja nalaza vještaka o raspravnoj nesposob-nosti prvookrivljenika u više navrata iniciralo provo�enje vještaenja po zdravstvenoj ustano-vi, koje je potvrdilo kako prvookrivljenik zlorabi odre�enu mu terapiju ra-di prikrivanja poboljšanja njegovoga zdravstvenog stanja. Op�insko državno odvjetništvo u �akovcu i nadalje �e poduzimati sve raspoložive radnje u ovom kaznenom postupku ka-ko bi se sprijeilo njegovo daljnje odugovlaenje te kako bi se u što kra�em roku donijela odluka o odgovornosti poinitelja kaznenog djela. - priop�io je ODORH �akovec. (mn)

- Optužno vije�e potvrdilo je optužnicu ODO-a u �akovcu protiv prvookrivljenog An-dreja Gregorca i drugookriv-ljenog TD-a GP-a Stanorada d. o. o. za kaznena djela iz optuž-nice. Odluka je otpremljena strankama dana 23. sijenja 2015. godine. Po primitku od-luke od strane svih sudionika u postupku kazneni spis �e se izdvojiti i vra�a se u ref. ra-spravnog suca, koji �e potom odluiti kada �e se zakazati ra-sprava. - priop�io je Op�inski sud u �akovcu.

Podsjetimo, Op�insko dr-žavno odvjetništvo u �akov-cu podignulo je na Op�inskom sudu u �akovcu optužnicu protiv Gradskog poduze�a Stanorada d. o. o. i njegova direktora Andreja Gregorca (61) zbog kaznenih djela uta-

- U nadzoru državne gra-nice zabilježeno je ukupno 10 (2013. godine 20) neza-konitih prelazaka državne granice u kojima je sudjelo-vala 21 osoba (2013. godine 65). Iz usporedbe ovih po-dataka proizlazi da je 2014. zabilježeno 10 sluajeva

manje nezakonitih prela-zaka ili smanjenje za 50 %. - izvijestio je voditelj Službe za granicu Policijske upra-ve me�imurske Krunoslav Fekonja o stanju sigurnosti na državnoj granici u prote-kloj godini. U nezakonitim prelascima državne grani-

ce najviše su bili zastupljeni državljani Somalije i Sirije. Nakon podataka koje je iznio Fekonja može se slobodno zakljuiti da je na našem podruju sve spremno i za formalno ukidanje granine crte izme�u Hrvatske i Slo-venije. (mn)

PRETETINEC - Kao što smo pisali, 17-godišnji Da-vid Treska iz Pretetinca u obiteljskoj ku�i tragino je preminuo u no�i s 30. na 31. prosinca. Prvotna teza o ne-ispravnoj pe�i u sobi u kojoj je mladi� spavao, koja je ti-jekom no�i mogla ispuštati otrovni ugljini monoksid, nije mogla odmah biti po-tvr�ena.

Za rasvjetljenje uzroka smrti mladi�a poduzeta su daljnja forenzina istraži-vanja u Zagrebu kojima je utvr�eno da je te kobne no-

�i u Pretetincu mladi�a ipak ubio ugljini monoksid.

- U utorak, 3. veljae Po-licijska uprava me�imurska zaprimila je nalaz o prove-denom vještaenju Centra za forenzina ispitivanja, istraživanja i vještaenja ‘Ivan Vueti�’ u Zagrebi, iz kojeg proizlazi da je smrt mladi�a koji je preminuo tijekom no�i s 30. na 31. prosinca 2014. u Pretetincu prouzrokovana trovanjem ugljinim monoksidom. - priop�ila je PU me�imur-ska. (mn)

OP�INSKI SUD U �AKOVCU - Optužno vije�e potvrdilo optužnicu

Andreju Gregorcu, bivšem direktoru Stanorada, slijedi su�enje

je poreza ili carine i povrede obveze vo�enja trgovakih i poslovnih knjiga.

Gregorca se tereti da se 2011. i 2012. godine, kao di-rektor trgovakog društva Stanorada d.o.o., koristio pravom na odbitak pretpore-za tom trgovakom društvu po raunima raznih dobav-ljaa za investicijske radove na zgradama, iako se rauni ne odnose na poslovanje tog društva nego iskljuivo na ra-dove na stambenim zgradama kojima to društvo upravlja, a stambene zgrade kao samo-stalni poslovni objekti nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

Spomenuti rauni trebali su biti evidentirani u odvo-jenom knjigovodstvu stam-benih zgrada, ali ih je evi-dentirao u poslovnim knji-gama trgovakog društva i tako neosnovano iskoristio pretporez, ime je umanjio obvezu pla�anja poreza na dodanu vrijednost više od 180.000 kuna. Tako�er ga se tereti da nije obraunao, prijavio ni platio porez na dodanu vrijednost od gotovo 80.000 kuna na prijenos pra-va vlasništva za stan i gara-žu koje je trgovako društvo prenijelo u vlasništvo Gradu �akovcu. Rije je o stanu koji je dobio naš olimpijac Filip Ude.

Gregorec je dao odgovor na optužnicu u kojem istu po-bija, ali optužno vije�e isti nije prihvatilo i optužnica je potvr-�ena. Slijedi su�enje. (mn)

Optužno vije�e Op�inskog suda u �akovcu potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg direktora Stanorada Andreja Gregorca

PU ME�IMURSKA spremna i za formalno ukidanje granice izme�u Hrvatske i Slovenije

Šverc ljudi sveden na minimalni broj

Smrt Davida Treske iz Pretetinca skrivio uglji�ni monoksid

OP�INSKO DRŽAVNO odvjetništvo �akovec o “slu�aju Pergar”

�inimo sve da se donese odluka o odgovornosti po�initelja

96. veljae 2015. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bijela kuga žestoko pokucala na vrata: u 14 me�imurskih mjesta u 2014. nije ro�eno nijedno dijete

Poetkom svake nove kalendarske godine rade se statistike vezane uz proteklu godinu. Obinim gra�anima, ali i demografima, posebno su zanimljive brojke o bro-ju ro�enih, odnosno umrlih osoba. Tim više su ti podaci znaajniji jer se ve� godinama naša zemlja bori s pošasti tzv. bijele kuge. Iznimka nije ni naša županija, što potvr�uju i podaci Ureda državne uprave Me�imurske županije. Oni su ovih dana prikupili podatke od svih osam naših matinih ureda, to su �akovec, Dekano-vec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središ�e, Nedeliš�e, Prelog i Štrigova. Prema rije-ima Ksenije Posavec iz Službe za op�u Upravu Me�imurske županije, brojke nisu nimalo obe�avaju�e.

- U 2014. godini - kaže - ro�eno je 1.113 djece, od toga 1.105 živoro�enih te 8 mrtvo-ro�enih. Bilo je i 6 blizakih trudno�a, odnosno rodilo se 6 blizanaca. No, u tu brojku nisu ubrojena djeca ro�ena, primjerice, u Varaždinu, Ko-privnici ili pak Zagrebu.

To znai da je broj ro�enih Me�imuraca ipak nešto ve�i nego to kažu brojke iz ako-veke Bolnice.

Napominjem da su ovo privremeni rezultati. Gleda-ju�i po spolu, Me�imurje je dobilo 514 djevojica i 599 djeaka. Po nacionalnoj pri-padnosti, 842 su Hrvati, 255 je Roma, 3 Slovenca, 3 Albanca, te jedan Židov. Za devetero ro-�enih podatak o nacionalnoj pripadnosti je nepoznat, od-nosno roditelji se nisu izjasnili.

Tijekom 2014. godine bilo je i 14 naselja u kojima nije ro-�eno nijedno dijete. To su: Dr-žimurec, �rean, Ferketinec, Plešivica, Grkavešak, Jurov-šak, Lapšina, Maro$, Toplice Sveti Martin, Jalšovec, Lesko-vec, Bogdanovec, Prhovec te Tupkovec.

Leskovec, Tupkovec i Gr-kavešak jesu naselja bez ro-�enih, ali, sre�om, i bez umrlih. Osim ta tri, još u pet naselja ni-

Prošle godine 14. pro-sinca na snagu je stupio no-vi vozni red HŽ-a Putnikog prometa. Radnici i srednjoš-kolci s podruja najistoni-jeg dijela Me�imurja koji pu-tuju vlakom iskazali su ne-zadovoljstvo voznim redom kojim su ukinute neke linije na relaciji Kotoriba - �ako-vec te su tražili da se vozne linije vrate jer su u pitanju vlakovi kojima su mnogi putovali na posao ili u školu. S ovom problematikom bili su upoznati elnici Op�ine Kotoriba i Me�imurske žu-panije, koji su nakon takvih reakcija uputili zamolbu i apel HŽ-u kako bi se prije-kopotrebne linije ponovno vratile na najstariju prugu u Hrvatskoj.

Apeli urodili plodomBrojne pritužbe i apeli

oigledno su urodili plo-dom. Naime, od 2. veljae na snagu su stupile izmjene i dopune voznog reda koji je javno istaknut na Željezni-kom kolodvoru u Kotoribi.

Vidljive su neke znaajne promjene koje �e putnicima olakšati odlazak na posao i u školu, kao i povratak ku�a-ma. Tako je ponovno vra�en vlak koji �e od ponedjeljka do petka u 11.09 sati voziti od Kotoribe do Varaždina. Isto tako vra�ena je linija kojom se radnici vra�aju iz no�ne smjene. Iz �akovca vlak polazi u 7.52, a njegov dolazak u Kotoribu je u 8.26 sati. Do ovih izmjena vlak je vozio samo do Male Suboti-ce. Novina je i da vlak koji u 4.24 iz Kotoribe prometuje do Zagreba sada vozi i subo-tom. Dosad nije vozio subo-tom, nedjeljom i blagdanom. Od izmjena valja još spome-nuti kako �e vlak koji je iz Va-raždina dolazio u 11.03 sada na peronu u Kotoribi biti po-la sata ranije, u 10.33 sata. Isto tako vlak koji iz �akovca polazi u 22.29 sati (dolazak u Kotoribu u 23.04) po no-vome �e voziti i petkom, što dosad nije bio sluaj jer je vozio samo od ponedjeljka do etvrtka. (al$)

DUBOKA KRIZA donijela zabrinjavaju�e demografske podatke za prošlu godinu

Bez ro�enih u prošloj godini ostali su: Držimurec, �re�an, Ferketinec, Pleši-vica, Grkaveš�ak, Jurovš�ak, Lapšina, Marof, Toplice Sveti Martin, Jalšovec, Bogdanovec, Prhovec, Leskovec i Tupkovec

Sklopljena 503 brakaUred bilježi i broj skloplje-nih brakova, pa ih je tako lani sklopljeno 503, što je otprilike isto kao i nekoli-ko godina unazad. 234 ih se odnosi na gra�anske, a 269 na vjerske. �ak po-lovina njih sklopljena je u �akovcu.

je bilo sprovoda: G. Zebanec, G. Koncovak, Martinuševec, Oporovec i Preseka.

U nekoliko je naselja za-nimljiv nesrazmjer ro�enih i umrlih. Tako je u Kuršancu na 55 novoro�enih umrlo samo 6 osoba, u Piškorovcu taj je omjer 44:2, u Paragu 61:1, u Orehovici 28:16.

Manje se rodi, a duže se živi

Što se umrlih tie, lani je naš svijet napustilo 1.104 Me-�imurca. Od toga su 535 žen-ske osobe, a 569 muškarci. I tu postoje podaci o nacionalnoj pripadnosti. Pa je tako umrlo 1074 Hrvata, 9 Roma, 9 Slove-naca, 6 Srbina, po jedan Ma�ar, Musliman i Crnogorac. Za troje umrlih podatak o nacionalnoj pripadnosti je nepoznat.

Stopa nataliteta (broj ži-voro�enih na 1000 stanov-nika) u Me�imurju ista je kao i na nivou Hrvatske te iznosi 9,7. No, s druge strane, repu-bliki prosjek morataliteta je 10,3, dok on kod nas iznosi 11,8.

Svode�i sve te podatke pod zajedniki naziv, odno-sno jednom rijeju, prirodni prirast neznatno nam je po-zitivan. Rodilo se svega jedno živoro�eno dijete u odnosu na broj umrlih osoba.

- Uspore�uju�i rezultate u odnosu na 2013. godinu, a koje je objavio Državni zavod za statistiku - objašnjava Posa-vec dalje - broj ro�enih u 2014. manji je za 92 djece. Tako�er je zabilježen i pad broja umr-lih za 123 osobe, s time da je potrebno napomenuti kako tu nisu ubrojena djeca ro�ena i umrle osobe van Me�imurske županije.

Gledaju�i konkretne broj-ke po gradovima, �akovec bilježi pozitivan prirast od 48 osoba, Mursko Središ�e ima 3 stanovnika više, jedino je u minusu Grad Prelog u kojemu je na 80 umrlih ro�eno svega 49 djece.

Ve�i broj umrlih od ro�enih

Od op�ina u najve�em su minusu kad se usporedi broj umrlih i ro�enih Gorian i Sve-ti Martin na Muri, koji bilježe minus od 18, slijedi Štrigova s - 17, Donji Kraljevec s - 15, a ništa bolje nije ni u Vratišincu (- 10), Strahonincu (- 10) te D. Dubravi (- 14) s dvoznamen-kastim minusima. Ve�i broj umrlih u odnosu na ro�ene bilježi i Belica (- 7), D. Vidovec (- 2), G. Mihaljevec (- 6), Sveta Marija (- 5) te Šenkovec (- 6). Dakle, i nekad privlane op-�ine mladim ljudima, poput

Strahoninca i Šenkovca, tonu po pitanju nataliteta.

Ostale op�ine bilježe plus, s time da je on najve�i u Pribi-slavcu (35), u Maloj Subotici (22), Svetom Jurju na Bregu (19), Nedeliš�u (18) i Oreho-vici (13). Ostalih par op�ina bilježi porast stanovništva tek za 1 - 2 osobe. Dekanovec ima plus 2, Domašinec plus 7, Kotoriba plus 1, Podturen plus 1, Selnica plus 2.

I za kraj još jedanput po-navljamo, ovo su privremeni rezultati jer se ekaju podaci i iz ureda van naše županije. Konane podatke o prirod-nom kretanju stanovništva za 2014. godinu dat �e Državni zavod za statistiku krajem 7. mjeseca temeljem statistikih izvještaja o ro�enju, sklapanju braka i smrti.

U 2014. godini �akove�ka Bolnica bilježi 1105 živoro�ene djece

POZOR u prometu zbog najavljenoga ve-likog snijega

Pažljivo na cestama, teretnjaci ne mogu u Sloveniju

Za ovaj vikend, po-sebice u petak i subotu, prognostiari najavljuju obilne snježne padavine, kakve se ne pamte kad je u pitanju mjesec veljaa. Na-javljeno je kod nas ak pola metra snijega, pa �e zim-ska služba imati pune ruke posla, a na svim cestama, ako se to ostvari, obavezna

je zimska oprema. Teretna vozila iznad 7,5 tona od e-tvrtka u 5 sati ne�e smjeti ulaziti u Sloveniju zbog na-javljenih snježnih oborina. Zasad se ne zna dokad �e trajati ta zabrana, odnosno ona �e vrijediti do opoziva odluke, tj. prestanka zim-skih uvjeta, izvijestio je u srijedu HAK.

OD 2. VELJA�E na snagu stupile izmjene voznog reda

HŽ vratio neke linije na relaciji Kotoriba - �akovec

10 Kroz Međimurje 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Na kraju je ispalo kao prvoaprilska šala, premda je za boravka u �akovcu prošle godine ministar gos-podarstva Ivan Vrdoljak tvrdio da nije šala da �e 1. travnja plin pojeftiniti. Od 1. sijenja na raunima koje �e ku�anstva dobiti u velja-i plin je poskupio. Zasad za dvije lipe po kilovatsatu plus PDV, ali uslijed sezone loženja, kada se “vura” na plinomjeru brzo okre�e i kada je potrošnja najve�a, rauni za plin bit �e ve�i ne samo zbog pojaane zimske potrošnje, ve� i zbog posku-pljenja plina, potvrdio nam je i Nenad Hranilovi�, direk-tor Me�imurje plina.

- Hrvatska regulatorna agencija odre�uje cijenu plina za sve distributere na razini Hrvatske, a ta mala korekcija u cijeni proizlazi iz opravdanih troškova koje distributeri imaju na svom domicilnom koncesijskom podruju. - kazao je Hrani-lovi�. Dodao je: - Meni je teš-ko braniti njihovu poziciju i njihov odnos s HEP-om, koji je dobavlja plina za ku�an-stva po reguliranim cijena-ma i reguliranim uvjetima, to neka odgovara ministar ili HEP. - kazao je Hranilovi�. - Nisam u poziciji niti da ih branim niti da ih napadam. Na nama je da provodimo ono što su oni izraunali, jer HERA odre�uje cijenu plina za ku�anstva.

Na pitanje kako se to odražava na Me�imurje plin kao distributera, direktor Hranilovi� je odgovorio da to ima negativne posljedice i za njih kao distributera, jer su zainteresirani za što nižu cijenu plina iz razloga jer na

U Novom Selu Rok, tonije, kod ‘’Maka’’, u ulici su nedavno radili novu pješako-bicikli-stiku stazu pripremljenu za asfaltiranje. No, kako to biva kod nas, netko se sjetio da bi mogli staviti cijevi ispod bici-klistike staze nakon što je sta-za pripremljena za asfaltiranje, upozorio je itatelj na situaciju na prometnici koja vodi u Novo Selo Rok.

Tako sada, od ponedjeljka, tu biciklistiku koju je netko ve� platio sada otkopavaju ak 1,4 metra u dubinu i postavlja-ju cijevi. Odnosno troškovi su dvostruki, i pitanje ako bude ikada ponovno ona ista - kva-litetna biciklistika koja je bila prije, jer se ve� sada rubnici i sve ostalo zaruhava, upozorio je itatelj.

- U ovom sluaju radi se o investiciji Me�imurskih voda,

odnosno zamjeni vodovodnih cijevi, i to nakon što su zavr-šeni pripremni radovi za pola-ganje asfalta. - odgovorili su iz uprave Grada �akovca na naš upit zašto se to doga�a.

Istaknuli su da napominju da je Grad �akovec u pripremi investicije u Novom Selu Rok pravodobno obavijestio Me�i-murske vode, traže�i od njih prethodnu suglasnost na glav-ni projekt. - Obavijestili smo ih i neposredno prije samog poetka radova. Bez obzira na sve, Me�imurske vode navede-nu pješako-biciklistiku stazu nakon polaganja cijevi moraju vratiti u prvobitno stanje. Ta-ko�er, troškove ovog zahvata u potpunosti snose Me�imur-ske vode. - odgovorili su nam iz Gradske uprave �akovca, u ijem se sastavu nalazi naselje Novo Selo Rok. (BMO)

STRAHONINECPrijevremeni izbori 8. ožujka

Vlada RH u etvrtak je 8. ožujka raspisala prijevremene izbore za 17 jedinica lokalne sa-mouprave koje u propi-sanom zakonskom roku nisu donijele proraune za ovu godinu ni odluku o privremenom !inanci-ranju, a me�u njima su i izbori u Op�ini Straho-ninec.

Vlada je na sjednici 22. sijenja razriješila dosadašnjeg naelnika Franju Lehkeca i za-mjenika Josipa Šipeka, te raspustila Op�insko vije�e. Tako �e Straho-ninani 8. ožujka birati novog naelnika i nje-govog zamjenika, kao i novi sastav Op�inskog vije�a Strahoninec. (mn)

ME�IMURJE PLIN u velja�i �e slati ve�e ra�une za ku�anstva

U tišini plin u sije�nju poskupio za dvije lipe po kilovatsatuSuprotno prošlogodišnjim najavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da �e od 1. travnja plin pojeftiniti, Hrvatska regulatorna agencija, koja odre�uje cijenu plina za ku�anstva za sve distribu-tere na razini Hrvatske, izvela je tiho poskupljenje plina

raste, tako pada potrošnja plina u ku�anstvima. U za-dnjih godinu dana taj pad na našem podruju bio je ak 19 posto. Pad potrošnje pli-na u ku�anstvima trend je i u ostatku Hrvatske i taj pad unazad nekoliko godina izno-si desetak posto godišnje.

To je u Me�imurje pli-nu promijenilo i struktu-ru potrošaa. Nekada su u strukturi potrošaa plina prevladavala ku�anstva, a sada njihov udio u strukturi iz godine u godinu opada, a raste udio poslovnih subje-kata. Poslovni subjekti jesu stabilni dio našega poslova-nja, me�utim, s obzirom na recesiju i manjak investici-ja te propadanje poslovnih subjekata, ni u toj kategoriji nema pove�anje potražnje za plinom.

Zbog otežane !inancijske situacije otežana je naplata plina i u kategoriji ku�ansta-va i u kategoriji poslovnih subjekata. Uvijek pokuša-vamo imati razumijevanja i za jednu i drugu kategoriju potrošaa, me�utim, esto puta smo dovedeni pred zid gdje de!initivno moramo poduzimati i krajnje mjere iskljuenja plina. To je za-dnja mjera, ali de!initivno pokušavamo riješiti pro-blem kroz odgo�eno pla�a-nje dugovanja. Unato tome što Nenad Hranilovi� govori o problemima oko naplate, ona je prilino visoka, iznosi oko 95 posto.

Stotinjak potroša�a s dugovima do deset

tisu�a kunaGodišnje se kod ku�an-

stava ta brojka pred ovrhom vrti stotinjak potrošaa koji su najproblematiniji. Radi se o pojedinanim dugovi-ma koji iznose od 9.000 do 10.000 kuna, vremenski se

dug odnosi na razdoblje kra-�e od godinu dana, a sadrži i kamate i ostale troškove. Najve�i dio dužnika u tu situaciju dolazi zbog neza-vidne socijalne situacije, jer nemaju nikakve izvore pri-hoda, a me�u njima ve�ina ne�e ni u skoroj budu�nosti biti u situaciji da imaju izvo-re prihoda. Nakon nagodbe o otplati duga, obino pre-staju biti potrošai plina. Zbog nesporazuma, šuma u komunikacijskom kanalu prošli broj pogrešno smo objavili da se dugovi poje-dinih potrošaa penju i do devedeset tisu�a kuna, a ra-di se o devet do deset tisu�a kuna duga kod najrizinijih potrošaa kojima prijeti ovrha i mogli bi u�i u kate-goriju potrošaa kojima �e se dug oprostiti ukoliko za-dovoljavaju ostale uvjete za oprost duga.

Kod poslovnih subjekata situacija je drugaija. Me�u-tim, tu esto nema prilike za interveniranje, naroito kad !irme završe u predste-ajevima, Me�imurje plin preuzima sudbinu iz njihova predsteajna plana.

Sadašnje dobro !inan-cijsko poslovanje i lani iska-zanu relativno visoku dobit Me�imurje plin zahvaljuje tome što su se me�u prvi-ma u Hrvatskoj otisnuli u prodaju plina poslovnim subjektima diljem Hrvatske nakon liberalizacije tržišta. Postali su konkurentni zbog nižih cijena koje su po-slovnim subjektima mogli ponuditi zahvaljuju�i tome što su mogli samostalno dogovoriti kupovinu plina kod dobavljaa jeftinijeg pli-na za kategoriju poslovnih subjekata. Kod ku�anstava, kao što smo rekli u uvodu, tržište plina strogo je regu-lirano.

ZAMJENA VODOVODNIH CIJEVI u Novom Selu Rok

Nikako da se odmaknemo od loše prakse naknadnog raskapanja prometnica

- U ovom slu�aju radi se o investiciji Me�imurskih voda, odnosno zamjeni vodovodnih cijevi, i to nakon što su završeni pripremni radovi za polaganje asfalta. - odgovorili su iz uprave Grada �akovca na naš upit

zašto se to doga�a

taj nain zadržavaju potro-šae u kategoriji ku�anstva.

- Mi kontinuirano imamo pad potrošnje plina kod ku-�anstava na koncesijskom podruju Me�imurske župa-nije, me�utim, imamo tu sre-�u da prodajom plina u cijeloj Hrvatskoj nadokna�ujemo pad potražnje na našem kon-cesijskom podruju.

Zadnjih godina cijena pli-na za ku�anstva u stalnom je porastu i, kako cijena plina Nenad Hranilovi�, direktor Me�imurje plina

116. veljae 2015. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Po onome koliko je kandi-data za razne nagrade Grada predloženo u Murskom Sre-diš�u, ispada da vrijednosti tamošnjih gra�ana dobivaju na znaaju tek kad odu na onaj svijet. Dio istine je i u tome što se u Murskom Središ�u s praksom dodjele nagrada zaslužnima poelo relativno kasno, pa sada odra�uju ob-veze prema gra�anima koji su

na drugi svijet otišli u vrijeme prije popularne prakse dodje-le priznanja zaslužnima.

Mursko Središ�e uputilo je javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja koji je otvoren do 13. veljae ove godine. Grado-naelnik Dražen Srpak, za pri-mjer drugima, ve� je predložio brojne kandidate za gradska priznanja, ali i pozvao i no-

Druga izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Op�ine Nedeliš�e održana je krajem sijenja u op�inskoj vije�nici u Nedeliš�u. Za predsjednika organizacije izabran je Nikola &un�uš, potpredsjednica je Vanesa �uka, a tajnik Ranko Bratko.

Za predsjednika organiza-cije izabran je Nikola &un�uš, potpredsjednica je Vanesa �uka, tajnik Ranko Bratko, a lanice i lanove op�inskog odbora jesu: Kristijan Kovai�, Martina Kofja, Nikola Novak, Ina Posavec, Luka Prprovi� i Nino Vrbanec.

Novoizabrani predsjed-nik Nikola &un�uš predsta-vio je program rada u kojem

Naelnik Op�ine Gori-an Mario Mohari� poništio je natjeaj za dodjelu stipen-dija uenicima i studentima iz Goriana zbog toga što je došlo do zlouporabe Pravil-nika o uvjetima za dodjelu stipendija. Pravilnik o sti-pendiranju propisuje uvje-te kojima je cilj da stipendije dobiju studenti iz obitelji ko-je imaju teške životne uvjete, odnosno koji bez stipendije teško mogu studirati, priop-�eno je iz Op�ine.

Iz rezultata pristiglih dokumenata na poništeni natjeaj isticala se doku-mentacija ku�anstva u ko-jem sva tri lana ku�anstva imaju dobra primanja, i to: državni službenik, zapo-slena supruga i tre�i lan doma�instva, a namjerno nisu predali dokumente o dodatnim primanjima (OPG), koji su obavezni, i ta-ko nepravedno stekli uvjete za dodjelu stipendije.

�lanovi politike stran-ke Hrast – pokret za uspješ-nu Hrvatsku, ogranak Gori-an, donirali su Ambulanti op�e medicine u Gorianu medicinski ure�aj spirome-tar kojim se odre�uju para-metri bitni za ocjenjivanje plu�ne $unkcije. Vrijednost ure�aja iznosi 5700 kuna, a sredstva za kupnju ure�aja lanovi stranke odvojili su od svojih vije�nikih na-knada u Op�inskom vije�u Gorian. Da �e se odre�i svojih naknada, najavili su u svojoj kampanji za lokal-ne izbore u Gorianu 2013., kada je stranka osvojila dva mandata u Vije�u.

U Ambulanti djeluju dva lijenika tima na e-

lu s doktoricama Marijom Gluhak i Ivanom Jambro-vi�-Horvat. Ure�aj �e biti od koristi svim mještani-ma koji su pacijenti Am-bulante u Gorianu. U ime oba tima ure�aj je preuzela doktorica Gluhak te zahva-lila na donaciji, zadovoljna što su vije�nici Hrasta za donaciju odabrali upravo spirometar koji zadovo-ljava potrebe Ambulante. Na slici: vije�nici Hrasta – pokreta za uspješnu Hrvatsku: Andrej Blagus, Bojan Domini� i Robert Ka-tanec, Ivanka Vadlja (la-nica ogranka u Gorianu), doktrorica Marija Gluhak i Zdenka Hranjec, medicin-ska sestra.

U GORI�ANU poništen natje�aj za dodjelu stipendija

Visoka primanja u obitelji, a tražili stipendiju

Na�elnik Mohari� poništio je natje�aj zato jer je došlo do

zlouporabe Pravilnika

Oekuje se da Op�in-sko vije�e donese dopune Pravilnika o stipendijama. Nakon toga raspisat �e se novi natjeaj koji �e omo-gu�iti i srednjoškolcima da dobivaju novanu potporu, i to za odre�ena obrtnika zanimanja koja su u Goria-nu deficitarna. Raspisivanje novog natjeaja oekuje se tijekom ovog mjeseca. (j)

VIJE�NICI Hrasta Gori�an

Donirali spirometar Ambulanti Gori�an

Donacija Ambulante u Gori�anu

GRAD MURSKO Središ�e ne škrtari na nagra�ivanju zaslužnih posthumno

Stigle ih nagrade na drugom svijetu

KONVENCIJA FORUMA Mladih SDP-a Nedeliš�a

Novi predsjednik Nikola �un�uš

Novo vodstvo Foruma mladih SDP-a Nedeliš�a

rad Foruma stalno ukljuivati nove lanove, aktivno sudje-lovati u svim nacionalnim i lokalnim kampanjama.

Sura�ivat �e s organiza-cijama Foruma mladih SDP-a naše županije i regije, organi-zirati druženja i tako ste�i no-va poznanstva s mladima koji dijele iste ili sline vrijedno-sti. Konvenciji su se odazvali i predsjednik op�inske organi-zacije SDP-a Pribislavec Matija Ladi�, lan op�inskog odbora SDP-a Nedeliš�e Željko Kofja, predsjednica Foruma žena SDP-a Me�imurske županije i saborska zastupnica Nadi-ca Jelaš te predsjednik SDP-a Me�imurske županije Mladen Novak. (mn)

je, izme�u ostalog, naglašena potreba organiziranja svih oblika politike edukacije, ko-je bi mladima pružile osnovu za njihov daljnji politiki an-

gažman i možebitnu politiku karijeru.

Mladi �e se aktivno uklju-iti u rad Savjeta mladih, orga-nizirati humanitarne akcije, u

Rudar, zaštitni znak rudarske prošlosti Grada Mursko Središ�e, dobit �e obnovljeno postolje

vo$ormirane mjesne odbore da u zadanom roku predlože zaslužne gra�ane iz svojih sredina. Zasad su za prizna-nja predloženi: Rajko Bogdan, DVD Peklenica, Marija Trste-njak, Ivan Leek, Zvonko Rih-tarec, Grozdana Rob, Udruga mažoretkinja Mursko Sredi-š�e, poduze�e Neores, Mensur Roši�, Zlatko Rihtarec i Radi-oklub Mursko Središ�e, Josip Pepi Rihtarec, Nada Palaš, Vladimir Cizar, Branko Ma-tuza, Sre�ko Bogdan, Stjepan Turk, Andrija Tarandek, Milica &or�evi� Milica. Za poasnog gra�anina Murskog Središ�a predlaže se &uro Blažeka iz �akovca.

Cijela plejada gra�ana Mursko Središ�a koja više nije me�u živima predlože-na je za posthumne nagra-de: Stjepan Žilavec, August Perho, Martin Šardi, Milan Oreški, Vlado Pahor, vl. Vla-dimir Margeti�, Ivan Palnec.

Nagrada Grada Mursko Središ�e za životno djelo predlaže se za dr. Zlatka Rodeka posthumno. Nave-deni prijedlozi dostavlja-ju se Gradskom vije�u na razmatranje i usvajanje, a gradonaelnik poziva novo-$ormirane mjesne odbore da u navedenom roku dostave svoje prijedloge u pisanom obliku.

Rudar dobiva obnovljeno postoljeSpomenik rudaru zaštitni je znak Murskog Središ�a i us-pomena na rudarsku proš-lost grada u kojemu su mnogi gra�ani s podruja grada i ši-re okolice obitelji prehranji-vali kao rudari u rudnicima ugljena. Radi zaštite spome-nika odlueno je da se obnovi postolje Spomenika rudaru.Klesarstvo Novak iz Murskog Središ�a jedino je dalo ponu-du po pozivnom natjeaju za obnovu postolja Spomenika rudaru u parku u Murskom Središ�u, uz obvezu da se do-govori s Gradom oko izgleda kamena.

Obnova krovišta Doma u Peklenici

Po pozivnom natjeaju za izradu glavnog projekta za obnovu krovišta Društve-nog doma u Peklenici zapri-mljene su dvije ponude, a kao najpovoljnija odabrana je po-nuda arhitekta Loranda Kle-meni�a u iznosu od 10.000 kuna plus PDV. Sanacija kro-višta iskoristit �e se i za ure-�enje tavanskih prostorija za potrebe mjesnih udruga.

Cenzus za smanjenje odvoza otpada 800 kuna

Najkasnije do 28. veljae ove godine gra�ani mogu u Gradskoj upravi Mursko Središ�e podnijeti zahtjev za smanjenje obveze pla�a-nja troškova odvoza ku�-nog sme�a za 2015. godinu. Pravo na smanjenje obveze gra�ani imaju ako zadovo-ljavaju odre�eni cenzus, ko-ji iznosi 800 kuna po lanu ku�anstva. Od idu�e 2016. planira se izjednaavanje cenzusa za osloba�anje pla�anja od-voza ku�nog sme�a s cen-zusom osloba�anja komu-nalne naknade, te bi idu�e godine iznosio 1000 kuna po lanu ku�anstva.

Matija Varga nagra�en za obranu

doktorataMatija Varga drugi je dok-tor znanosti s podruja Murskog Središ�a u krat-kom razdoblju, kojega Grad Mursko Središ�e nagra�uje za obranu doktorskog rada novanom nagradom od 2000 kuna. Doktorski rad pod naslovom “Unaprje�e-nje upravljanja in$ormacij-skim sustavima u javnom sektoru” na Filozo$skom $akultetu Sveuilišta u Za-grebu obranio je 15. prosin-ca 2014.

12 Kroz Međimurje 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HORTUS CROATIAE

David Štampar novi predsjednik me�imurskih vinara

David Štampar novi je predsjednik Društva vino-gradara i vinara “Hortus Croatiae”. Izborna godišnja skupština održana je poet-kom ovog tjedna u Terbotzu u Železnoj Gori. Jednogla-snom odlukom svih prisut-nih Štampar je dobio povje-renje da vodi udrugu me�i-murskih vinara naredne e-tiri godine. Dosadašnji pred-sjednik Zdravko Dvanajšak bit �e njegov zamjenik, dok je za tajnicu i rizniarku iza-brana Tea Dvanajšak.

Upravni odbor udruge radit �e u sastavu: Branimir Jakopi�, Petar Kocijan, Mar-ko Cmrenjak, Damir Belo-vi�, Alojz Tomši�, Tatjana Ha-ži�, Robert Horvat, Krešimir Lovrec i Boris Novak.

Izabran je i novi Nad-zorni odbor koji sainjava-ju: Rajko Cmrenjak, Bojan Štampar i Vladimir Horvat.

(mn)

Ova godina posebna je za Dobrovoljno vatrogasno društvo Peklenice, koje je osnovano 1925. godine. Poetkom ljeta, tonije, 27. lipnja, obilježit �e 90 godina aktivnog djelova-nja Društva, objavili su na redovnoj godišnjoj skup-štini koja je održana prošlu subotu. DVD Peklenica ima ukupno 75 lanova, a me-�u njima i 9 veterana te 46 djece i mladeži. Predsjed-nik DVD-a je Darko Kolari�, a zapovjednik Nikola Vrši�.

Rad s djecom i mladi-ma posebna je karakteri-stika ovog Društva i zbog toga mogu biti ponosni ne samo zbog uspjeha na natjecanjima, ve� i zbog toga jer se time osigurava budu�nost ove plemenite

djelatnosti. Operativa je prošle godine imala uku-pno deset intervencija, i to dva požara: požar kuhinje i požar krovišta, te osam tehnikih intervencija: ispumpavanje podruma, bunara, izgradnja zejeg nasipa te spašavanje ma-ka iz bunara dubine 25 metara.

Borba protiv vodene stihije

Prošle godine od svih intervencija vatrogascima �e ipak ostati u sje�anju borba s vodenom stihijom ne samo iz nabujale Mure, ve� i zbog obilnih kiša i po-višenih podzemnih voda koje su punile bunare. Na obrani od poplava lanovi DVD-a Peklenica odradili

su preko 180 sati. Uz to u 2014. godini organizirali su nekoliko radnih akcija, s ukupno 163 radna sata. U nekoliko navrata ure�i-van je okoliš vatrogasnog spremišta, ure�ivane su prostorije i montirana nadstrešnica iznad ulaza u prostorije za sastanke. Nadstrešnicu je donirao i montirao Rudolf Gorianec - Mišo.

Vatrogasci su uz sve te aktivnosti bili ukljueni i u društveni život mjesta. U manifestacije Dana gra-da Mursko Središ�e, Ljeta uz Muru, boži�nog sajma, a ve� tradicionalno po-stavljaju i višemetarski bor ispred Društvenog doma koji kite školska djeca.

Godišnjoj skupštini bili su nazoni predstav-nici okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društva, Jav-ne vatrogasne postrojbe i Vatrogasne zajednice Me-�imurske županije, gra-donaelnik Dražen Srpak i Ivana Maltari�, predsjed-nica Vije�a Mjesnog odbora Peklenica. Ona je ujedno bi-la i izaslanica župana koji je peklenikim vatrogascima uputio poruku i obe�ao pri-log od 5000 kuna za svea-ne odore lanicama DVD-a povodom 90. obljetnice DVD-a Peklenica. - Obljet-nicu �e podržati i Grad Mursko Središ�e. - kazao je gradonaelnik Srpak, koji je uputio poziv da sastave popis operativnih vatro-gasaca, jer Grad one koji

su sudjelovali u obrani od poplava osloba�a pla�anja komunalne naknade.

Pavao Novak ima �ak 60 godina staža me�u vatrogascima

Zbog duge tradicije društva u DVD-u njeguju i dobar odnos s veteranima. Najstariji lan-veteran Pa-vao Novak ima 60 godina staža u vatrogastvu. Od ve-terana treba spomenuti i Mi-ju Zadravca, kao i veterane kojima su uruene diplome na ovogodišnjoj skupštini. To su Stjepan Smolak, Valent Radikovi�, Petar Novak, Jo-sip Trstenjak, Josip Nerer i Ivan Govedi�, koji je ujedno i novoizabrani predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Me�imurja. (BMO)

DVD PEKLENICA ušao u jubilarnu godinu

2015. godina u znaku proslave 90. obljetnice postojanjaProšle godine od svih intervencija vatrogascima �e ipak ostati u sje�anju borba s vodenom stihijom ne samo iz nabujale Mure, ve� i zbog obilnih kiša i povišenih podzemnih voda koje su punile bunare. Na obrani od poplava �lanovi DVD-a Peklenica odradili su preko 180 sati

Ne dolazite na preda-vanje ni na radionicu, ve� u petak, 13. veljae od 18 sati sjedimo u boravku Prosto-ra i odmaramo uz grickanje sirovih zalogaji�a! Pošto je ovo samo neformalno dru-ženje, vodit �emo razgovor ugodni u kojem god pravcu on otišao, pa �ete imati pri-liku pitati i komentirati što god vam srce želi.

FiggyPiggy iliti Marina Zrni�, autorica bloga o siro-voj hrani i održivosti Figgy-Piggy i Velianstvena Smo-kva i sirove (ne)kuharice “Hvala, ne kuham: praktini vodi za (sirove) gurmane novog doba”, dijeli svoje vi-šegodišnje iskustvo na siro-voj prehrani, razmišljanja o smislu jedenja sirove hrane, praktinoj !ilozo!iji koja stoji iza toga i današnjih pokušaja realizacije života koji slijedi prirodne cikluse i zakone.

Ne�emo zakinuti ni te-me popularizacije, kapita-lizacije i (ne)zdravog trenda sirove hrane jer se danas s njima najviše i suoavamo.

Da ne odemo ku�i glad-ni, pripremit �emo nekakav gerilski (itaj: radiš s onim što imaš, život je improvi-zacija) zalogaji�, ovisno o tome što na�emo od se-zonskog i dobavljivog vo�a i povr�a. Imat �ete priliku iskusiti i okusiti gotovo ne-mogu�u misiju (održive) sirove hrane zimi… u Hr-vatskoj.

Tako�er, re�i �emo ko-ju rije o Marininoj friško tiskanoj kuharici sirove hrane “Hvala, ne kuham”, koju �ete mo�i nabaviti po promotivnoj cijeni od 40 kn.

Kuharicu možete naru-iti ve� sada. Ulaz je simbo-linih 5 kuna + vrlo dobro-došle donacije. (mn)

U prostorijama DVD-a Kotoriba u nedjelju, 25. sije-nja trolano povjerenstvo u sastavu Ivan Krišto!i�, župa-nijski vatrogasni zapovjed-nik, Andreas Lisjak, pred-sjednik, i Stanko Vugrini�, zapovjednik Vatrogasne

zajednice podruja op�ina Kotoriba, Donji Vidovec, Sve-ta Marija i Donja Dubrava, iz-vršilo je godišnje bodovanje rada vatrogasnih društava s tog podruja. Boduje se e-trnaest elemenata, od ma-sovnosti društva, preko va-

trogasnih intervencija i su-djelovanja na vatrogasnim natjecanjima, do ispravnosti vatrogasne opreme. Kao i niz godina prije, najbolji su po-novno bili vatrogasci iz Sve-te Marije, skupivši 3335 bo-dova. Iza njih s 2765 slijede

vatrogasci Donje Dubrave, pa Kotoripani koji su sku-pili 2052 boda. Vatrogasci iz Donjeg Vidovca za lanjsku su godinu skupili 1105 bodova, a podruni DVD Donji Miha-ljevec 1302 boda.

(alf)

Nagra�eni veterani DVD-a Peklenica s vatrogasnim �elnicima i Ivanom Maltari�, predsjednicom Vije�a Mjesnog odbora Peklenica

Stara poslovica kaže dana mladima svijet ostaje, pa je tako na �elo udruge stigao jedan od

mla�ih, ali ve� etabiliranih, naših vinara David Štampar

SKUPŠTINA DVD-a Lopatinec

Navalno vozilo poja�alo snagu i spremnost Za DVD Lopatinec proš-

la 2015. godina bila je iteka-ko aktivna, pretežito zbog velikih koliina oborina i poplava na podruju naše županije. Naglašeno je to na održanoj redovnoj skupšti-ni na kojoj su uz mnogobroj-ne vatrogasce iz Lopatinca bili prisutni i predstavnici ostalih DVD-a op�ine, udru-ga, simpatizera, kao i prija-

teljsko društvo iz mjesta Vo-�inci iz Slavonije.

DVD Lopatinec tako�er je prošle godine “krstio” svoje novo navalno vozilo s visokotlanim sklopom. Vo-zilo pojaava snagu i spre-mnost samog DVD-a da se nosi sa svim neda�ama koje bi mogle predstavljati opa-snost za podruje na kojem djeluju, a za koje se iskreno

nadaju da �e ih biti što ma-nje.

Posebnost skupštine bila je i u tome što je dvoje lanova dobilo spomenice za svoje dugogodišnje sudje-lovanje u radu DVD-a Lopa-tinec, i to Mladen Tomaši� za 40 godina te Davor Petrie-vi� za 20 godina sudjelova-nja. Veteranima se sa svojih 30 godina rada i sudjelova-

nja te 60 godina starosti pri-družio Stjepan Perko, na što su lanovi DVD-a Lopatinec posebno ponosni, dok su etvorica lanova Emil &u-ran, Josip &eri, Filip Novak i Mario Pintari� stekli zvanje vatrogasnog doasnika I. klase. Spomenice i zahval-nice uruio je predsjednik VZO-a Sv. Juraj na Bregu Da-mir Kovai�. (mn)

BODOVANJE vatrogasnih društava

Vatrogasci Svete Marije skupili preko 3300 bodova

CeZaM u petak promovira kuharicu o sirovoj prehrani

“Hvala, ne kuham”

136. veljae 2015. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prošli je �etvrtak u Me�imurju gostovao Odbor za turizam Hrvatskog sabora. U kon-ferencijskoj dvorani Life Class Toplica Sve� Mar� n okupilo se oko sto pedeset prvih ljudi turis� �ke industrije Hrvatske. Intonaciju sku-pu dali su uvodni�ari Damir Fabijani�, renomi-rani fotograf i urednik �asopisa “I�e&Pi�e”, prof. dr. sc. Edi Male� �, predstojnik Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Agronomskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu, te Mate Jan-kovi�, pozna� chef. U višesatnom radu sjedni-ce sudjelovali su doministri, župani, dožupani, ugos� telji te brojni uglednici iz cijele Hrvatske i Me�imurja. Generalno - u fokusu svih našla se hrvatska enogastronomija u kontekstu razvoja turizma. U više � su�a rije�i iskreno se i vrlo izravno govorilo (po�esto i oštro) o stanju hrvatske enogastronomi-je danas, o tradiciji kao adutu lokalne zajednice, o tome što je to�no doma�e, a što “doma�e”, o problemima stvaranja autohtone ku-

hinje bez autohtonih namirnica, hrvatskim vinima doma i u svijetu danas te na kraju i po�etku svega o KVALITETI bez kompromisa na svim razinama do kojih gost dopire. Mno-ge su diskusije i nastupi gos� ju pokazali kako su klju�ne ak� vnos� koje TZ MŽ ovih mje-seci provodi u Me�imurju ispred vremena ili upravo na tragu aktualnog vremena. Na posredno odobravanje, odnosno bezrezer-vnu potporu, naišle su i glavne odrednice kampanje “Najte nikaj zameri� ”, �ime su je odre�eni diskutanti potvrdili i naglasili. O stanju enogastroscene u Me�imurju na ovoj stranici piše se i govori ve� mjesecima. Govori se o jelima, vinima, kuharima, vlasnici-ma restorana i osoblju. Ve� nekoliko mjeseci

kampanjom “Najte nikaj zameri� ” TZ pre-ko Mystery shoppera, tajnog gosta koji

u restorane na objed ili ve�eru dolazi nenajavljeno, pra� i ocjenjuje 42 detalja s kojima svaki gost pri ulasku u odre�eni lokal dolazi u dodir. Osobito strani

gost. Zapisnici i ocjene Mystery shoppera završit �e proglašenjem najboljih, prak� �nije re�eno ozna�avanjem restorana pres� žnom oznakom “Zlatni Me�imurski Gurman” ili oznakom “Me�imurski Gurman”. Kategorije (prostor, osoblje, oprema, jela i ponuda) te brojni detalji koji se vrednuju samo su mali dio velike, sveme�imurske cjeline na koju TZ MŽ želi utjeca� . Sli�no odlukama u Od-boru za turizam Hrvatskog sabora, u TZ-u MŽ-a je još u 2014. odlu�eno da se najvaž-nije ak� vnos� i pomaci ostvare upravo na enogastrosceni Me�imurja. Ne govori se o trenutnim revolucijama, ve� o dugoro�noj izgradnji sustava i sustavnog podizanja kva-litete. Na taj su dinamizam i novos� pozvani svi. Svi restorani, gos� onice, hoteli, bi-stroi, kr�me, odnosno svi lokali koji gos� ma nude jelo i pilo. Sustavno vrednovanje scene zami-šljeno je kao dugotrajna kampanja u kojoj osvojene oznake vrijede samo godi-

nu dana. Tako se prilike daju svima, a trenut-nim laurea� ma ne dopušta da drijemaju do vje�nos� u jednom dosegnutoj kvalite� . Kva-liteta je trajni cilj, a traži svakodnevni i puni angažman svih snaga na nekoj konkretnoj adresi. Mystery shopper je do danas obišao desetak des� nacija. U oko upada �injenica da gotovo na svim posje�enim adresama posto-je nesnalaženja, neznanja ili podcjenjivanja juhe. Predjela, jela i deser� uglavnom su so-lidne kvalitete. Kategorija JELA je najvažniji element, srce kampanje. Dva od desetak restorana nisu bodovima dosegla minimalnu kvotu za oznaku Me�imurski Gurman. Ta �injenica ne zatvara te restorane, ve� napro-� v, poziva sve aktere na podizanje standar-

da i priliku da ve� kod prvoga sljede�eg posjeta osvoji viši kvalita� vni razred.

Što on donosi? Preporuke, poja�ani promet, priliku za popravak stanja u blagajni, a takva situacija pogoduje svim sa-stavnicama društva.

Mystery shopper u restoranu Kneja

KVALITETA MEĐIMURJE

Projekt u organizaciji Turis� �ke zajednice Me�imurske županije

Prije nekoliko tjedana MS je u Malom Mihaljevcu posjetio re-storan Kneja. Maksimalan zbroj koji odre�eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Na-kon dvosatne veere i boravka u restoranu gost je sumirao zapa-žanja i ocijenio doživljeno. Sveu-kupan zbroj: 251 bod. Za osvaja-nje znaka kvalitete “Me�imurski Gurman” potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestiž-nu oznaku “Zlatni Me�imurski Gurman” preko 289 bodova. Zbi-rom od 251 boda restoran Kneja prešao je prag za klasu “Me�i-murski Gurman”, no postoji još jedno, najvažnije pravilo: ako u presudnoj kategoriji JELA odre-�ena destinacija ne osvaja mini-malno 44 boda, bez obzira na sve druge atribucije, lokal ne�e dobiti oznaku “Me�imurski Gurman”. U kategoriji JELA ponuda resto-rana Kneja osvojila je 33 boda.

Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika:

“Vanjski izgled restorana uredan, atraktivan, za Me�imur-je atipi�an. Interijer vrlo uredan, za Me�imurje atipi�an. Prihvat od strane osoblja korektan, usluga korektna. Jela: solidna svježina, no vrlo nejasna organolepti�ka

�isto�a namirnica. Uravnoteže-nost namirnica na tanjuru je tema na kojoj treba najviše poraditi, a na sli�nom su tragu i harmonija, ukupan dojam i prezentacija jela. Mogu�e je da su se u kuhinji tih da-na doga�ale kadrovske promjene. Zbog respektabilnih ulaganja u restoran vjerujemo u brzo stav-

ljanje pove�ala na klju�nu proble-matiku.

Sluajnim izvlaenjem iz še-šira odre�en je poredak posjeta svim restoranima Me�imurja. S pove�anim interesom išekuje-mo nove zapisnike i nove bodove. �itatelji, gosti, doma�ini: Najte nikaj zameriti!

14 Poljodjelstvo 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Kokoš hrvatica u Me�i-murju je relativno rijetka, odnosno vrlo je malo ljudi ko-ji se bave njezinim uzgojem. No, zato je dosta raširena po ostatku naše zemlje, a ima je ak i na otocima. Istina, mnogi je drže i ne registriraju se, ne idu po izložbama i sajmovima, tako da je teško govoriti o nji-hovom tonom broju. Me�u malobrojnim uzgajivaima u Me�imurju je i &uro Golubi� iz Kotoribe. Zanimljiva je inje-nica kako se do hrvatice uop-�e nije bavio kokošima, a nije ni pomišljao na njihov uzgoj. Hrvatica ga je ipak osvojila.

- Mene je prije svega pri-vukao sam njezin naziv hrva-tica. - objasnio nam je &uro. - Kako sam lan donjome�i-murske Udruge ‘Lastavica’, želja mi je bila da uz uzgoj sa svojim kokicama idem i na

izložbe i sajmove kako bih ih izlagao. Prve pili�e naba-vio sam u prolje�e 1989., i to kod Vladimira �ižmešije iz Donje Dubrave, koji je prvi u Me�imurju krenuo s njenim uzgojem. Od tada pa do danas neprestano ih uzgajam, se-lektiram i izlažem. Trenutno držim tri jata, naravno, odvo-jena, i sva su pod selekcijom, odnosno nadzorom HPA-a iz �akovca. Svako jato broji de-set kokica i jednog pijetla.

Pravi bum Kokoš hrvatica prije ne-

koliko godina bila je pravi bum u Hrvatskoj, a mnogi �e re�i zbog poticaja od 60 kuna po kljunu. No, kako doznaje-mo, to baš i nije tako u praksi. &uro nam kaže kako dosad nikad nije dobio puni iznos. Primjerice, od tih 60 kuna 10 mu uzme HPA za prsten kod prstenovanja i slino.

Iz tjedna u tjedan po-nuda se akovekog placa ustalila, kao i prodavai koji nude svoje proizvode. S jedne su strane poljopri-vredni proizvo�ai koji su polako pri kraju sa svojom robom, dok su s druge pro-davai koji nude nešto širi asortiman. Stoga i nije ud-no što se u ovo vrijeme na placu može kupiti svježa paprika, grož�e, koroma, svježi krastavci, rajica, ali i salate poput puterice i kristalke. Istina, onda i ta-kva roba ima svoju cijenu, koja se ne spušta ispod 20 kn/kg. No, cjenovno ništa nije niža ni doma�a, me�i-murska roba. Ona pak to zahvaljuje kraju sezone i sve manjoj ponudi. Kako su temperature bile niske, prodavai su ovih dana bili prisiljeni povr�e pokriva-ti, uvati ispod pokrivaa, tako da na prvi pogled nije bilo vidljivo što se sve nudi. A sude�i po prognozama i idu�ih dana, više �e se po klupama vi�ati pokrivai negoli zelena salata. (vv)

Ministarstvo poljoprivre-de, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, u ponedje-ljak, 2. veljae zapoelo je s ak-cijom cijepljenja protiv bolesti plavog jezika na podruju cije-le Hrvatske. Cijepiti se moraju sva goveda, ovce i koze starije od tri mjeseca, dvokratno, u razmaku od mjesec dana. Ci-jepljenje provode ovlaštene veterinarske organizacije te je u okviru akcije ono besplatno za sve posjednike. Svi posjed-nici životinja pozivaju se da osiguraju provedbu cijeplje-nja tako da prikupe životinje prije dolaska veterinara na gospodarstvo, te obavezno osiguraju da su životinje prije cijepljenja oznaene.

O bolesti plavog jezika ve� smo pisali na ovom mjestu. Stoga je možda najvažnije samo ponoviti kako je to viru-sna zarazna bolest preživaa. Bezopasna je za ljude, ali ima gospodarski znaaj dijelom zbog gubitka u proizvodnji, a dijelom zbog ogranienja pro-

meta. Iako je bolest otkrivena prošle godine, Ministarstvo se tek sada odluilo na cijeplje-nje. Zbog ega, objasnio nam je Marijan Glavina, viši veteri-narski inspektor.

- U Me�imurju smo imali samo seropozitivne, tj. neko-liko goveda koja su imala pro-tutijela. Me�utim, cirkulaciju virusa nismo dokazali, tj. bo-lest nije zabilježena kod nas. Me�imurje je krajem prošle godine najprije bilo pod ogra-nienjima glede prometa zbog pojave bolesti u Ma�arskoj, a onda je cijela država progla-šena zaraženim podrujem.

Cijepljenje je tek sada iz dobrih razloga. Prije se nije moglo provoditi jer su se prvo vršile pretrage da vidimo u kojem je opsegu bolest zahva-tila preživae u našoj zemlji. Sada kada se znaju rezultati odluilo se za cijepljenje. Od-luka o cijepljenju donosi se kada se zakljui da se samo metodama restrikcije bolest ne bi mogla suzbiti nego da bi

- klemen� na 10 kn/kg

- limun 20 kn/kg

- grož�e 30 kn/kg

- kivi 20 kn/kg

- kelj 15 kn/kg

- kelj pup�ar 10 kn/kg

- zelje 5 kn/kg

- kiselo zelje 12 kn/kg

- kisela repa 12 kn/kg

- grah 15 kn/kg

- grincajg 5 kn

- peršinov list 5 kn/pušlek

- krumpir 3 kn/kg

- cikla 7 kn/kg

- luk 6 kn/kg

- crna rotkva 20 kn/kg

- poriluk 15 kn/kg

- hren 25 kn/kg

- paprika 25 kn/kg

- cvjeta�a 16 kn/kg

- brokula 20 kn/kg

- crveni radi� 20 kn/kg

- salata endivija 15 - 20 kn/kg

- salata kristalka 20 kn/kg

- salata puterica 18 kn/kg

- bukova�e 25 kn/kg

- mimoza gran�ica 10 - 20 kn

- jaglac 7 kn

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

KOKOŠI HRVATICE �ure Golubi�a, uzgajiva�a iz Kotoribe

Uložio sam dvadeset i pet godina truda da uzgojim savršenu hrvaticu - Od 1989. do danas neprestano ih uzgajam, selektiram i izlažem. Trenutno držim tri jata, naravno, odvojena i sva su pod selekcijom, odnosno nadzorom HPA-a iz �akovca. Sva-ko jato broji deset kokica i jednog pijetla

- Selekcija podrazumijeva, izme�u ostaloga, da se jata dr-že odvojena kako ne bi došlo do me�usobnog miješanja, odnosno križanja. Moram vo-diti evidenciju o broju jaja koje kokice snesu, zatim o pili�ima kako bi se znalo kojem jatu pripadaju itd. Inae su kokice

vrlo jednostavne i zahvalne za uzgoj. Uz redovnu hranu dajem im malo i vitamina za otpornost.

Selekciju obavljam sam, odabirem najbolje primjer-ke malih, kojih imam cca sto godišnje. Iz HPA-a onda samo do�u i stave im prstenove.

Ostatak pili�a dijelim, ispo-ruujem po cijeloj regiji, a zna se desiti i da putuju i na jug ze-mlje. Potražnja za hrvaticama još uvijek nadmašuje ponudu.

A kokoš hrvatica, narav-no, osim poticaja interesan-tna je uzgajivau i zbog svoje dobre nesivosti. Procjenjuje

se da godišnje iznese i do 220 jaja. Dobre su kvoke jer sa-mostalno liježu mlade. Isto tako ni meso nije za odbaciti. Naime, starije kokice koje se više ne isplati držati zbog ja-ja daju itekako finu, doma�u juhu.

TituleSvoj dugogodišnji uzgoj

kokoši hrvatice &uro Golubi� “naplatio” je i brojnim nagra-dama koje je osvojio kako na doma�im, tako i inozemnim izložbama. U Hrvatskoj je do-sad osvojio ve� tri titule maj-stora uzgoja. Lani je u Klanjcu dobio tre�u nagradu za selek-ciju HPA-a.

Što se me�unarodnih na-grada tie, naglašava nagradu u Brnu 1998., u Pragu 2004., u Nitri 2009. - Na 22. europskoj izložbi malih životinja dobio sam veliki pehar i poasnu nagradu jer se titula šampio-na zbog malog broja izloženih kokica nije dodjeljivala.

Nažalost, ove godine u Nedeliš�u nisam imao sre�e. Naime, zbog zime smrznuli su se podušnjaci na mojem pijetlu i zbog toga nije ušao ni u konkurenciju za ocjenji-vanje.

Kokoš hrvatica relativno je mala pasmina. Kokoca do-siže svega 2 - 2,5 kg, a pijetao koji kilogram više. Postoje e-tiri pasminske boje: crvena, izvorna jarebiasta boja, crna i crnozlatna.

A osim kokoši hrvatica po njegovom dvorištu še�u i ko-koši biserke koje su ga osvo-jile svojim karakteristinim kreštavim glasom i s kojima tako�er osvaja nagrade po izložbama. Ne zaostaju ni ze-evi - velika inila i belgijski orijaš, pratitelji kokicama na izložbama.

�uro Golubi� sa svojim kokicama

�AKOVE�KI PLAC

Robe ima, ali i visokih cijena

I U ME�IMURJU po�inje cijepljenje goveda protiv bolesti plavog jezika

Iz preventivnih razloga, da ne do�e do epidemije

Inspektor Marijan Glavina: - Na našem podru�ju nema bolesti, ali ima je u dobrom dijelu Hrvatske i u susjednoj Ma�arskoj, pa bi bilo

samo pitanje vremena kada bi bez cijepljenja došla i do nas

moglo do�i do epidemije ve�ih razmjera.

Glavina tako�er naglaša-va:

- Na našem podruju ne-ma bolesti, ali ima je u dobrom dijelu Hrvatske i u susjednoj Ma�arskoj, pa bi bilo samo pitanje vremena kada bi bez cijepljenja došla i do nas. Ci-jepljenje zapoinje u veljai, a docjepljivanje je u ožujku. Ovo je i idealno vrijeme za to jer �e do pojave prijenosnika bolesti (komari�i) životinje ve� biti

imune. Bolest se ne prenosi sa životinje na životinju ne-posrednim kontaktom nego preko komari�a.

Postavlja se pitanje, ako je cijepljenje tako uinkovito, zašto se ne provodi rutinski. Odgovor je da se rukovodi naelom da se ne radi ono što se ne mora. Cijepljenje se pro-vodi kada se ukaže potreba za njim, a sada to jest. Cijepe se goveda, ovce i koze starije od tri mjeseca.

Nekih ve�ih ekonomskih šteta ne�e biti jer je trgovanje unutar RH mogu�e. Za otpre-mu u druge države lanice isto nema nekih posljedica jer mi ionako smijemo iz drugih razloga (statusi glede drugih bolesti) otpremati samo ži-votinje za klanje. A to je i sa-da mogu�e uz neke dodatne mjere.

I još jedanput najvažni-je - cijepljenje je za vlasnike besplatno. Vlasnici �e snositi samo trošak oznaavanja ži-votinja koje eventualno nisu oznaene. (vv)

156. veljae 2015. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulan-ta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �a-kovec, Nikole Pavi�a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinar-ska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

Razvojni ciklus grinja

Škare za obrezivanje

Piše: Igor Mohari� dr.med.vet.

Paraztarne invazije ili pa-razitoze su oboljenja peradi i ukrasnih ptica uzrokovane parazitima. Paraziti su živo-tinjski organizmi koji mogu biti jednostanini do višesta-ninih i nastanjuju organizam ptice. Prema mjestu nastanje-nja odnosno invazije dijelimo ih na one koje žive na površini ili u organizmu ptice odnosno doma�ina. Paraziti koji žive na površini kože ili perja ptica na-zivaju se ektoparaziti, dok oni koji nastanjuju unutrašnjost or-ganizma nazivaju se endopara-ziti, a oboljenja ektoparazitoze odnosno endoparazitoze.

Naješ�e ektoparazitoze u peradi i ptica su Dermanisoza, Argasoza, Malofagoza i Knemi-doktoza, dok u skupinu endo-parazitoza spadaju Kokcidioza, Heksamitoza, Trakaviavost, Askaridoza, Anizakidoza, Sin-gamoza, Trihomonijaza, He-terakidoza, Amidostomoza i druge.

Dermanisoza najznaajnija je ektoparazitoza peradi i ptica, jer nanosi najve�e ekonomske gubitke, a uzronik je Derma-nyssus gallinae ili tekut.

D.gallinae je slobodnoživu-�a ektoparazitska grinja koja je proširena u svijetu i prisutan je kod 30 vrsta ptica. Tekuti ne na-padaju samo doma�u perad kao što su kokoši, pure i patke ve� i druge doma�e i divlje ptice (na primjer golubove, kanarince).

Oni se obligatno ali povre-meno hrane krvlju i ostaju na žrtvi 30-60 minuta da uzmu veliki obrok krvni. Tekut se razmnožava samo u prisutno-sti doma�ina.

Tekuti su no�ni paraziti; to-kom dana grinje se skrivaju od svjetla. Zbog no�ne aktivnosti, može se na�i jedino tokom no�i dok perad spava.

Tekut je tipian parazit gnijezda, koji boravi na doma-�inu samo za vrijeme hranjenja. Ostatak vremena se skriva u pukotinama. Grinje koje para-zitiraju na divljim pticama skri-vaju se u blizini gnijezda, dok se grinje koje parazitiraju na komercijalnim jatima skrivaju kraj ležišta i mjesta za odmor.

Razvojni ciklusTekuti su bijele ili sive boje

a kada su nahranjeni onda su crveni i dobro vidljivi.

Tekuti imaju usni organ u obliku šiljka kojim probija-ju epidermis da bi se hranili krvlju. Odrasle ženke tekuta i oba stadija nimfe na mahove se hrane krvlju na svojim do-ma�inima (hematofagni su). Mužjaci samo povremeno sišu krv. Larve se ne hrane krvlju. Sisanje krvi traje pola do 1 sat a zatim grinje silaze s doma�ina i povuku se u okolinu ležaja. Po-

što kokošje tekuti žive u velikim kolonijama nazivaju se društve-nim parazitima. Svi stadiji grinja, ali najintenzivnije ženke koje se hrane krvlju, slažu se u grudice i hrpice, ponekad višeslojne, koje je teško razoriti. Jednom kad se skupe, ostaju nepokretne duže vrijeme. U indukciju skupljanja ukljueni su feromoni.

Samo jedan sat nakon zamra-enja gladne tekuti napuštaju svo-ja skrovišta i u najve�em broju se nalaze na svojim doma�inima oko 6-7 sati kasnije. Preferiraju mjesta na tijelu s manje perja, gdje je koža tanka, potkožje je slabo razvijeno i gdje vene leže površinski. Penju se uz žiane rešetke kaveza i zatim uz noge peradi. Brzina kretanja tekuti izmjerena u uvjetima in vitro i iznosi od 0.7-1.6 mm/s. Sto-ga je za prelazak udaljenosti od 1 cm potrebno oko 5-15 sekundi. U poetku tekuti proue cijelo tijelo. Kasnije daju prednost pa-razitiranju na vratu, na le�ima i na podruju ramenog zgloba, mje-stima gdje ih perad ne može lako ukloniti kljucanjem. D.gallinae se razmnožava u okolini gnijezda i mjesta za odmor peradi. Tekuti trenutno prate doma�ina kada ovaj pokušava pobje�i od njih napuštanjem svog uobiajenog mjesta za odmor. Ektoparaziti u nedostatku trajne povezanosti sa svojim doma�inom trebaju okida za pronalazak doma�ina (strate-gija pronalaska doma�ina). Nain otkrivanja i lociranja doma�ina je složen. D.gallinae reagira na stimulacije od strane doma�ina kao što su CO2 , vibracije i toplina. Izdahnut CO2 ima sinergistiki uinak sa toplinom i vibracijama. Speci!ine komponente kože pe-radi tako�er privlae D.gallinae. Nakon nekoliko dana gladovanja, tekuti su jako osjetljivi na vanjske okidae i pokazuju pojaanu po-kretljivost i aktivnost napušta-njem skrovišta im se potencijalna žrtva uoi. Kada gladuju ne prave razliku izme�u ptica, ljudi i dru-gih toplokrvnih kralježnjaka, iako preferiraju ptice. Maleni toplinski signali su snažan stimulans za te-kute da detektiraju doma�ina. Oni osjete temperaturne promjene od ak 0.005 ºC/s. Brzina promjena je važnija od same temperaturne promjene za takvu aktivnost.

Kada kokoš vidi grinju kljuc-nut �e ju. Pri normalnom inten-zitetu svjetla tekuti se prestanu kretati, i ostaju nepokretni kada registriraju ugljini dioksid. Ova reakcija može se objasniti kao obrambeni mehanizam (da ju do-ma�in ne bi pojeo).

No�u su grinje potpuno sigur-ne od vizualnog otkrivanja, napu-štaju svoja skrovišta i napadaju. Usprkos tome zabilježeno je da se sporadino tekut razmnožava na nesilicama tokom dana. U sluaje-vima jake infestacije bez sumnje tekuti se mogu prona�i na doma-�inu i tokom dana.

Nakon krvnog obroka nahra-njena ženka povlai se u skrovita

mjesta da probavi krv i leže jajaš-ca (ovipozicija). Parenje se odvija van peradi i traje 14 minuta do 1 sat (prosjeno 30 minuta). Mužjaci mogu spariti više ženki za redom. Odrasle grinje mogu položiti gru-dice jajašaca (4-8 ) oko 8 puta za redom (gonotropni ciklusi) pod uvjetom da izme�u polaganja sva-ke skupine jajašaca uzmu krvni obrok. Ženke tekuta polažu jajaš-ca približno 3 dana nakon svakog krvnog obroka, s najve�im brojem jaja proizvedenim nakon tre�eg, etvrtog i petog krvnog obroka. Ženke tekuta polažu jajašca na temperaturi izme�u 5 i 45ºC s naj-ve�im brojem jajašaca položenim na 20-25ºC/70% relativne vlage. Razdoblje aktivnog razmnoža-vanja ženki traje oko 8 tjedana. S obzirom da se ciklus hranjenja ponavlja svaki tre�i dan, intenzitet razmnožavanja je visok.

Tekuti se razvijaju postu-pnom metamorfozom. U najpo-voljnijim uvjetima razmnožavaju se vrlo brzo s trajanjem razvojnog ciklusa od tjedan dana. D.gallinae je poikilotermni organizam ( ko-jem tjelesna temperatura varira s temperaturom okoliša), tako da je temperatura važan imbenik u ekologiji populacije. Kokošja tekut je nametnik toplog vremena koji je na hladno�i neaktivan ali se razvi-ja na prosjenim temperaturama (15-25ºC). Optimalna temperatu-ra od 25 - 35ºC i visoka relativna vlaga (>70%) ubrzavaju razvoj. Na temperaturi nižoj od 9ºC nema daljnjeg razvoja niti razmnožava-nja. Razvojni ciklus može biti kra-tak 5.5-7 dana (na 25-37 ºC) ili dug 17 dana na 20 ºC. U optimalnim uvjetima (toplina i vlaga) popula-cija tekuta se može udvostruiti za jedan tjedan. Jednom kada se tekuti nasele u nastambama, ek-splozivno umnažanje parazita javlja se tokom toplijih ljetnih mje-seci. Iz jaja izlaze larve sa šest nogu za 2-3 dana razmjerno dobro na umjerenim temperaturama oko-liša (20-25 ºC, 70-80% relativne vlage) ali se brzo i opsežno legu na temperaturi 30-35 ºC i uz 95% relativne vlage, dakle u toplim i vlažnim vremenskim uvjetima. Omjer spolova novih tekuta je 1:1. Larva se brzo preobrazi u pro-tonimfu s osam nogu (octopod) bez hranjenja. Protonimfa uzima krvni obrok prije presvlaenja u deutonimfu (drugi stadij nimfe), koji zatim uzima krvni obrok pri-je presvlaenja u odraslog tekuta. Odrasli tekuti i nimfe zatim posje-�uju kokoši svakih 1-4 dana.

D.gallinae ne napreduje u uvjetima niske relativne vlage ili ekstremnih temperatura. Jajašca, larve i nimfe razvijaju se na tem-peraturama izme�u 15 i 35ºC ali temperature '40 ºC ili '45 ºC (vje-rojatno povezano uz nisku relativ-nu vlagu) i -20 ºC su smrtonosne. Preživljavanje nezrelih stadija je visoko izme�u 10 i 35 ºC ali se br-zo smanjuje izvan ovog raspona temperatura. Odrasli tekuti, larve i nimfe ugibaju na '56 ºC.

Odrasle grinje su dobro pri-lago�ene na odsutnost doma�ina i mogu gladovati i preživjeti duge periode gladovanja do ak 9 mje-seci na 5 ºC, bez krvnog obroka pa mogu lako preživjeti u peradnja-cima izme�u dva ciklusa uzgoja nesilica. Bez mogu�nosti hranje-nja krvlju, odrasli tekuti prežive samo 6-14 dana na 20-25 ºC ali mogu preživjeti i nekoliko mje-seci na 5-10 ºC. Protonimfe mogu preživjeti najmanje 5 mjeseci bez hranjenja.

Oito je da se ciklus razmno-žavanja D.gallinae zaustavlja ti-jekom servisnog perioda izme�u dva proizvodna jata nesilica ali za-poinje odmah kada se peradnjaci nasele novim jatom.

Velike populacije mogu brzo nastati u peradnjacima jer se ci-klusi hranjenja i polaganja jajašca izmjenjuju otprilike svaki tre�i dan i razvojni ciklus tekuta mo-že biti završen za jedan tjedan. U optimalnim uvjetima razvojni ciklus (od jaja do jaja) može biti završen u roku 5.5-7 dana. U po-etku infestacija može izbiti samo u nekoliko ogranienih podruja peradnjaka prije širenja kroz ci-jelu nastambu.

Svi sustavi komercijalne proizvodnje jaja, konvencionalni kavezi kao i esto podno držanje, pružaju obilje skrovišta za tekute neposredno ispod kokoši, uklju-uju�i trake za sakupljanje jaja i kokošjeg gnoja, u ventilacijskim odvodima ispred traka za odnoše-nje gnojiva, ispod korita za hranu, unutar okova i brava za zatvaranje kaveza.

Populacije grinja nisu jednako raspore�ene unutar peradnjaka i kod podnog držanja njihova pro-storna proširenost ovisi uglavnom o mjestu gdje kokoši spavaju. Op-�enito uestalost tekuta je niža kod kaveznog držanja nego kod skupnog ili slobodnog naina dr-žanja.

Istraživanja koja su se bavi-la dinamikom populacije tekuta pokazala su da populacije tekuta eksponencijalno rastu. Nakon poetnog izlaganja, maksimum populacije se razvio u roku 20-30 dana. Redoviti uzorak ine vre-menski period prije nego se prvi tekuti otkriju a zatim znatan rast kroz sljede�a tri mjeseca. Gusto�a populacije tekuta je farmska spe-ci!inost i može varirati.

Temperature u peradnjaku tjekom zime vrlo su povoljne za razvoj. Kako je ve� spomenuto ra-zvoj je optimalan izme�u 25-35ºC. Tako�er zimi temperature od 25 ºC ili više mogu prevladavati u pe-radnjaku. U peradnjaku, broj gri-nja se pove�a tjekom toplijih mje-seci u godini. Zimi, temperature u peradnjaku se mogu održavati u okviru stabilnijih vrijednosti i na nižim razinama nego u prolje�e i ljeto. U ljeti me�utim, pogotovo tijekom toplih fronti, nemogu�e je kontrolirati toplinske ekstreme (30ºC i više) i tada se grinje estre-mno namnože.

Parazitarne invazije peradi i ukrasnih ptica (I)

16 Moj vrt 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. velja�e – Dan ploda

Sijemo papriku, raj�icu, grašak i bob. Ako je toplo vrijeme, obre-zujemo vo�ke i vinovu lozu.

7. velja�e – Dan korijena

Još do kraja mjeseca prskamo sve površine pripravkom 500 u poslijepodnevnim satima. Samo moramo paziti da nema smrzavice.

8. velja�e – Dan korijena

Ako je lijepo vrijeme da zemlja nije smrznuta i nema snijega, a želimo u vrtu primijeni� biološko-dinami�ku metodu, na-bavimo pripravak 500 i njime poprskamo sve: vrtove, njive, pašnjake, travnjake te vo�njake i vinograde.

9. velja�e – Dan korijena

Pošto mnogi mali i ve�i vrtlari nemaju pripravke, a žele da im povr�e raste u malim ili ve�im plastenicima, sada je vrijeme da prskamo poslijepodne �ajem od poljske preslice.

10. velja�e – Dan korijena

Nakon prskanja �ajem od poljske preslice možemo prska� �a-jem od masla�ka, ako mislimo da nam je zemlja kisela. Sijemo celer, luk i rotkvicu.

11. velja�e – Dan cvijeta

Sada �ete se zapita� koliko stavi� suhe preslice i masla�ka za �aj. Sretna sam što sam šest puta srela i odslušala seminare Marije Thun i uvijek je govorila da ja�inu �aja isprobamo u na-šim us� ma. Ako je nama ugodan, onda to odgovara i našim biljkama. Sijemo brokulu, astre i cinije.

12. velja�e – Dan cvijeta do 13 sa� . Od 14 sa� povoljno za biljke lista

Salatu možemo sija� svakih deset dana, kada ponovno imamo povoljno vrijeme za biljke lista, a mi u našem tanjuru neprekid-no imamo salatu.

VAŠ VRT

VRTLARICA

BERNARDIN VRTŽeli od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Njega sobnih biljaka (I)

Sad ve� postajemo nestrpljivi. Mi vrtoljupci do kraja sijenja nekako stoiki podnosimo ku�ni pritvor. Veljaa u zatvo-renom prostoru polako nam ali sigurno diže tlak. Baš bi moglo poeti pro-lje�e. Dani su duži, Valen-tinovo blizu, što se eka, proljetne sveanosti nek’ ponu! Ne pomaže. Utje-hu �emo potražiti u sob-nim biljkama.

Vaši zeleni ljubimci u pregrijanim stanovima izloženi su neda�ama po-put suhog i pregrijanog zraka, osjetne razlike izme�u dnevne i no�ne temperature, pretjera-nog zalijevanja te nedo-statka svjetlosti i katka-da hladnog propuha.

Tu nastupamo mi, ze-leni spasitelji ugroženih, slabih i nemo�nih. Da vi-dimo što se može uiniti.

Kao posljedica suhog zraka može do�i do suše-nja lisnih vrhova, najprije u nježnih biljaka iji su li-stovi vrlo tanki. Nastala šteta ne može se popra-viti, ali svakodnevnim orošavanjem biljaka mo-že se sprijeiti daljnje su-šenje. Da bi se poboljšao estetski dojam, osušene vrhove treba odrezati, ali ne tako da se škara-ma zadre u zdravo tkivo, nego se ostavi tanka gra-nica suhoga.

�esto se doga�a da poetnici pretjeruju sa zalijevanjem misle�i ka-ko je svako žu�enje ili sme�enje listova znak da je biljka žedna. Posljedica je pretvaranje supstrata (komposta ili zemlje u tegli) u razmoenu ma-

su u kojoj nema mjesta za zrak, koji je, jednako kao i voda, od životne vlažno-sti za biljku.

Kada i kako zaliti, najbolje �ete odrediti promatranjem površine supstrata, i to jednom tjedno zimi. Suha i praš-njava površina znak je da treba zaliti. Još je bolje gurnuti prst centimetar i pol do dva duboko u sup-strat, pa ako je na toj du-bini zemlja suha - zalijte.

Postoje i tegle koje imaju razne napravice za zalijevanje pa, ako volite tehniku, probajte.

Nekim biljkama gusti, grmoliki rast daje ve�u ukrasnu vrijednost. Zato treba prikra�ivati rastu-�e izboje radi poticanja grananja. To su tokasti javor (Aucuba), ukrasni hmelj (Beloperone). gi-nura, hibiskus, vodenika (Impatiens), pileja, sobna lozica (Cossus) i ukrasna kopriva. Režite stabljiku neposredno iznad listo-va, a odrezane dijelove upotrijebite kao lisne reznice.

Zimsku trešnju (So-lanum capsicastrum), koju želite sauvati za sljede�u godinu, po-drežite na polovicu. Po-drežite i sve one biljke koje su prerasle zadane okvire ili mjestimino izgubile liš�e, kao što su šeflera, di$enbahija, madagaskarski jasmin (Stephanotis), kroton (Codiaeum), fikus, filo-dendron, i sobni puzavac (Tradescantia).

Kada Vam je dosta, odmorite se. Skoro pro-lje�e želi Vam IVA!

Vani nam vije snijeg, pre-krio je polja i oranice, tako da se nikakve aktivnosti tamo ne zbijaju. S druge strane, za novu vrtlarsku sezonu uzga-jivai se tek pripremaju, rade planove za gredice, odabiru sjeme i planiraju plodored. Slino je i sa staklenicima i plastenicima. No, lanjsko povr�e još se može na�i u po-drumima i trapovima.

Ovaj put ponovno smo zastali kod Slavice Šegovi� iz Ivanovca, budu�i da su nam za oko zapale kiflice. I to ne

bilo kakve, ve� ona stara sorta krumpira u kifla-obli-ku. Kaže nam Slavica da je to vrlo ukusna sorta. Istina, gomolji nisu veliki kao kod merkantilnog krumpira koji ovjeku važe ruku, no zato se radi o vrlo rodnoj sorti. I, što je još važnije, gomolji se mogu saditi iz godine u godi-nu, odnosno dobar su sadni matrerijal. Iako vrlo ukusna sorta, ljude zna odbijati svo-jom veliinom i oblikom jer zahtijeva pove�anu pažnju pri guljenju. (vv)

Krumpir-kiflice Slavice Šegovi� iz Ivanovca

Sjetva povr�a u zatvorenom prostoru (II)

Biljka koja voli rasti u našim krajevima, a volimo je imati u našim jelovnici-ma, jest rajica. U Hrvatskoj imamo puno sorti rajice i to moramo cijeniti. Moja pre-poruka je da se sije oko 1. ožujka, a po našem kalenda-ru to su dani 4., 5. i 6. ožujka. Rajica �e biti najbolja ako je sijemo dok je Sunce pred zvijež�em Vodenjaka, a to je od 15. veljae do 11. ožuj-ka. Rajica brzo klije i brzo raste te �e biti najljepša za pikiranje i sadnju na otvo-renom.

Prošla godina 2014. bila je vrlo nepovoljna za rast i održavanje rajice otpornom, te se nadam da se to ne�e do-goditi i u ovoj godini. No, ako želite da vam uspije u rastu i davanju plodova, a vaše vam mogu�nosti to dozvoljavaju, dobro ju je pokriti PVC-$olijom u malom ili ve�em plasteniku. Prskanje preventivno protiv bolesti i prema vremenskim prilikama po potrebi napra-vimo sa sumporasto-vapne-nastom juhom iju recepturu imamo u kalendaru opisanu u ovom mjesecu.

176. veljae 2015. Otvoreni stupciwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP�ENJAe-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME�IMURSKE NOVINE” (pisma �itatelja), K. Tomislava 2, 40000 �akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

�itateljica nam je uputila fotokritiku u kojoj se osvr�e na (ne)kulturu vozaa automobila stranih registarskih ploica na parkiralištu kod Bolnice.

- Evo kako je svoj automo-bil inozemni gra�anin smatrao pravilnim parkirati u centru grada, kod Županijske bolnice �akovec. Iako ponešto istroše-ne, linije razgranienja parkir-nih mjesta za ovog gospodina ili gospo�u ne znae mnogo. Ili

smo ‘bili u žurbi’? Svi smo u žur-bi. Ali to nije razlog za nered na parkirnom prostoru. - piše nam itateljica.

U vezi s ovakvim sluajevi-ma iz �AKOM-a su nam obja-snili da su njihovi djelatnici na parkiralištu esto u nezgod-nom položaju jer ne znaju radi li se o stvarnom hitnom sluaju u kojima je gra�anima pravilno parkiranje zadnje na pameti ili se doista radi o nepoštivanju

reda. No, rekli su nam da im pravilnik dozvoljava da, ukoli-ko gra�anin zauzme 2 ili više parkirnih mjesta, imaju pravo naplatiti mu dnevnu kartu od 50 kuna, pa makar on ve� jednu kupljenu kartu imao istaknutu na vozilu.

No to je, kažu iz �AKOM-a, najlakše uiniti. Ipak se radi o njihovim sugra�anima koji, za pretpostaviti je, u Bolnicu ne idu “na kavu”. Gra�anima se

IZ ME�IMURSKE ŽUPANIJE - Povelja novinarskim doajenima

Župan zahvalio novinarskoj trojci

Me�imurska županija nagradila je poveljama no-vinare Ivicu Jurgeca, Ivicu Žiškovi�a i Franju Preložnja-ka, doajene novinarstva u Me�imurju. Župan Posavec prijamom je odluio pro-slaviti i jubilej u njihovom novinarskom radu, 40 go-dina rada Ivice Jurgeca, 55 godina Ivice Žiškovi�a te 60 godina Franje Preložnjaka. - Ova povelja je naša poruka poštovanja. - rekao je prigo-dom dodjele Matija Posavec.

- O novinarstvu se inae ne pria, ono se radi. - obja-snio je svoju misao vodilju kroz dugu i uspješnu karije-ru Ivica Žiškovi�, te dodao: - Mi novinari inae smo samozatajni, no kada Me�i-murska županija s razlogom istie sve svoje prednosti koje ima ne smijemo zabo-raviti da smo i po medijskoj rasprostranjenosti i kvalite-ti tako�er me�u vode�im re-gijama u zemlji. - naglasio je i objasnio kako ga u današ-njem novinarstvu najviše razvesele mla�e generacije.

“Jutarnji list” donosi zanimljivu pri�u o dvoici mladih znanstvenika koji su usprkos primamljivim inoze-mnim ponudama odlu�ili se vra� � u Hrvatsku i ovdje osnova� obitelj. Posebna je zanimljivost što je oboje rodom iz Me�imurja. Ovo je još je-dan dokaz da Me�imurje više nije samo kraj “radišnih ljudi”, što bi tre-balo bi� posvuda normalno, nego sve više onih visokoobrazovanih ko-ji ne žele napus� � našu zemlju, jer nakon što su isprobali kako je živje� drugdje kažu da je kvaliteta života kod nas bolja nego u najrazvijenim zemljama svijeta. Još da takvi mladi ljudi do�u u Me�imurje i svoje zna-nje upregnu u daljnji razvoj našeg kraja - gdje bi nam bio kraj! Evo što piše “Jutarnji list”.

- Na novi život u Hrvatskoj pri-vikavaju se supruge uglednih me�i-murskih � zi�ara, profesora na PMF-u u Zagrebu Nikole Poljaka i Marija Novaka. Njihove supruge, Maritere iz Portorika i Emi iz Japana, ujedno su odnedavno postale majke. Zašto su se ovi � zi�ari vra� li natrag u Hrvatsku?

Boravak na poznatom Brook-haven Na� onal Laboratory (BNL) u New Yorku u ljeto 2006. godine iz-mijenio je život mlade Portorikanke

Maritere Berberena. Kao studen� ca kemije i znanos� o okolišu na Sveu-�ilištu Portoriko u San Juanu Mari-tere je na BNL-u boravila s nekoliko prijatelja kojima je mentor bio mladi hrvatski � zi�ar Nikola Poljak.

- Vra� la sam se u Portoriko, a Nikola u Hrvatsku pa smo se do-pisivali. No, idu�e prolje�e on je opet došao u New York. Pridružila sam mu se i onda smo se odlu�ili za ozbiljnu vezu. Krajem ljeta 2007. godine Nikola je došao u Portoriko i mi smo se vjen�ali. - prisjetila se Maritere Berberena (28).

- Bavim se eksperimental-nom � zikom elementarnih �es� ca i moram biti blizu nekoga velikog akcelatora kao što su CERN ili BNL. Kako mi se ne svi�a život u SAD-u, najprije sam razmatrao opciju da radim kao profesor u Portoriku.

No, odlu�ili smo se za Hrvatsku, a nakon moga doktorata živjeli smo neko vrijeme u Nizozemskoj, gdje sam bio na postdoktoratu. - ispri�ao nam je dr. Nikola Poljak (32), docent na Fizi�kom odsjeku Prirodoslov-no-matema� �kog fakulteta (PMF) u Zagrebu, kada smo hrvatsko-porto-

rikanski par posje� li u njihovu stanu u naselju Špansko.

Maritere je za� m na odre�eno vrijeme predavala španjolski i en-gleski u Zagrebu i �akovcu, a prije tri mjeseca rodila je djevoj�icu Geu. - Iako mi nedostaju moja obitelj i pri-jatelji u Portoriku, svi�a mi se život u Hrvatskoj. Nikolina obitelj me jako dobro prihva� la. K tome, ovdje je život mnogo mirniji i sigurniji nego u San Juanu. Jedino se još nisam privikla na klimu jer je u Portoriku mnogo toplije. - rekla je uz osmijeh Maritere Berberena.

Iako je Poljakovoj supruzi do diplome nedostajalo godinu dana, studij kemije i znanos� o okolišu nije mogla nastavi� u Hrvatskoj. - Bilo je prekomplicirano iz više razloga, od prijepisa ocjena i kurikuluma, koji se kod nas ne prihva�aju na engle-skom, do uskla�ivanja kurikuluma, pa je moja supruga naposljetku odustala od svoga studija. - ispri�ao je Poljak.

U Hrvatsku se vratio i znanstvenik Mario Novak iz �akovcaPrivikavanje na život u Hrvat-

skoj predstoji i mladoj Japanki Emi Yamauchi, supruzi � zi�ara dr. Marija Novaka (34), tako�er s Fizi�kog od-sjeka PMF-a. �akov�anec, baš kao i Nikola Poljak, dr. Mario Novak prije nekoliko mjeseci vra� o se s posto-doktorata u Japanu.

- Diplomirao sam i doktorirao na podru�ju � zike �vrstog stanja, a 2012. godine o� šao sam na pos-tdoktorat na Sveu�ilište Osaka kod poznatog � zi�ara prof. Yoichi An-doa. - ispri�ao je Novak, koji u šali kaže kako su mu u e-mailu napisali kako se ne treba boja� jer je ‘Osaka daleko od Fukushime’.

Stigli iz Japana- Moju suprugu Emi upoznao

sam u jednom baru u Osaki gdje su ljudi vrlo susretljivi. Emi je radila u jednoj privatnoj tvrtki koja se bavi prodajom poluvodi�a. Zaljubili smo se i vjen�ali. - kazao je Novak, koji je planirao osta� tri godine u Japanu, ali je iskrsnula mogu�nost za stalnu poziciju docenta na PMF-u.

Porod od 10 tisu�a eura

- Vra� o sam se prošle jeseni, a kako je Emi bila trudna odlu�ili smo da rodi u Japanu jer su tamo njezini roditelji. Moja je supruga prije poro-da dala otkaz jer se u ve�ini japanskih privatnih kompanija ne pla�a poro-diljni. Ina�e, porod je u Japanu vrlo skup, košta minimalno 10.000 eura. - rekao je Novak, koji je prije nekoliko dana postao tata male djevoj�ice.

- Nazvali smo je Hana jer je to i hrvatsko i japansko ime. Sada putu-jem u Japan, gdje �u osta� mjesec dana. Moja supruga želi do�i živje� u Hrvatsku. Stoga, �im Emi i naša bebica budu spremne za put, o� �i �u po njih kako bismo zajedno ži-vjeli u Zagrebu. - zaklju�io je Mario Novak u razgovoru za “Jutarnji list”.

“Me�imurske novine” u nastojanju da budu još bliže �itateljima, kako bi imale s njima što kvalitetniji kontakt, uvode rubriku “Što Vas žulja”, u kojoj nam se možete javi� s pitanjima na koje tražite, a ne možete dobi� , odgovor od ins� tucija, javnih tvrtki, lokalne samou-prave i drugih. Šaljite nam tako�er svoje fotokri� ke, fotozanimljivo-s� i sve drugo što Vam se �ini da bi bilo dobro objavi� u “Novinama”.

Cilj je prikupi� , razmotri� , istraži� i odgovori� na pitanja na koje ne možete ili se traže odgovori, te na taj na�in ste�i još ve�e povjerenje izme�u “Novina” i �itatelja.

Zva� možete svaki dan (osim subotom i nedjeljom) na 323-601, elektroni�ku poštu sla� na e-mail adresu: redakcija@mnovine.hr, a obi�nu poštu na “Me�imurske novine”, za “Što Vas žulja”, K. Tomislava 2, �akovec.

- Svi smo u žurbi. Ali to nije razlog za nered na parkirnom prostoru. - piše nam �itateljica i prilaže fotokritiku nesavjesnog parkiranja

ŠTO VAS ŽULJA�ITATELJICA nas upozorila kako je nesavjesni voza� zauzeo dva parkirna mjesta na bolni�kom parkiralištu

�akom: Kazna je 50 kn, ali što ako je bio hitan slu�aj!?

stoga esto doista i izlazi usu-sret te im se karte po dogovoru ni ne napla�uju ukoliko su u Bolnicu samo došli podignuti rezultate specijalistikih pre-gleda i slino.

Spomenuli su nam i sluaj parkirališta kod Parka Rudo-lfa Kropeka na kojemu se zna desiti da se zbog jednoga ne-pravilno zaustavljenog vozila

poremeti shema parkiranja na cijeloj parkirnoj površini te bi po tom vozai svih tih vozila morali biti sankcionirani, a to nije ni u ijem interesu.

Ujedno nam je skrenuta pozornost na upornost gra-�ana pri parkiranju kod same Bolnice, iako je parkiralište u Svetojelenskoj veoma blizu, a ujedno je i jeftinije. (n)

Javite nam što Vas žulja!

IZ “JUTARNJEG LISTA”

DOK SVE VIŠE ME�IMURACA ODLAZI u druge zemlje, dvojica mladih znanstvenika, rodom iz Me�imurja, vratila su se ku�i

Zašto smo se vratili u Hrvatsku i ovdje osnovali obitelji

Nikola Poljak sa svojom suprugom Portorikankom

Mario Novak sa svojom boljom polovicom Japankom

18 Mozaik 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVI�

Sredinom mjeseca sijenja održana je skupština udruge

Me�imurska gruda, tije-kom koje je dan popis svih dosadašnjih aktivnosti. Nakon što je u rujnu 2013. udruga imala osnivaku skupštinu prva aktiv-nost bila je pokretanje internet-stranice: www.medimurskagruda.wee-bly.com, na kojoj lanovi, sumještani, ali i svi zainte-resirani, mogu vidjeti in-formacije o aktivnostima udruge. Dobro postavljeni ciljevi udruge prepoznati su i od strane medija, pa je udruga predstavljena u svim lokalnim tiskanim medijima, na radioposta-

U sv rhu upisa nov ih lanova i stvaranja mla�ih skupina,udruge Op�ine Go-rian ostvarile su dobru suradnju s Osnovnom ško-lom Gorian uz pomo� v. d. ravnatelja Natalije Benko Musta. Naime, udrugama trebaju mladi lanovi, a školi zainteresiranost mladih za aktivnosti na folklornom i kulturnom polju. Zbog toga je dogovoreno da se udruge predstave u OŠ-u Gorian sa svojim aktivnostima.

Voditelj tamburaške sku-pine Andrija Ribi� sa svojim je lanovima izveo skladbe na žianim instrumentima

jama, lokalnim televizijama te portalima koji djeluju u našem kraju. Glasnogovornica udru-ge Snježana Zorkovi� gostova-la je na VTV-u, u Vekerici, gdje je u zanimljivom razgovoru predstavila planove udruge, kao i u emisiji na Hrvatskom radiju �akovec.

Krenula je i realizacija najvažnijih projekata: izrade Smoligarovog grunta te osni-vanje Muzeja prve hrvatske pruge. Elaborat za izradu Smo-ligarovog grunta udruga je dobila na korištenje od Franje Cimermana iz Nedeliš�a. Kako se radi o zahtjevnom !inancij-skom projektu, za koji još treba zbrinuti i odgovaraju�e zemlji-šte, lanovi udruge istaknuli su vjeru kako �e u suradnji s VMO-om Dunjkovec, TZ-om Nedeliš�e, kao i Op�inom Ne-deliš�e, ova dobro zamišljena

budu�a turistika atrakcija s vremenom na�i plodno tlo i saživjeti. Smoligarski grunt ideja je da se sauva od za-

borava izgled me�imurskog dvorišta, onog u našem kraju, iz razdoblja sredine pedesetih godina prošlog stolje�a, kada se i Dunjkovec poeo intenziv-nije razvijati.

Muzej prve hrvatske pruge

Relizacija projekta Muzeja prve hrvatske pruge manje je zahtjevna. Nakon nailaženja na mnoge prepreke, u mjesecu rujnu prošle godine s poduze-�em HŽ-om Infrastrukturom iz Zagreba potpisan je ugo-vor o korištenju željeznikog prostora, odnosno objekta stajališta Dunjkovec. Kako HŽ o lokalnim postajama, koje više nisu u prvotnoj funkciji, i ne vodi previše brige, lanovi udruge nisu željeli da postaja postane ruglo i podsmijeh se-la, ve� da ona i dalje ima neku funkciju te bude održavana, tim više što se nalazi nepo-sredno na ulasku u Dunjkovec od strane Nedeliš�a.

Odmah nakon potpisiva-nja ugovora lanovi udruge zapoeli su s ure�enjem zgra-de i okoliša. Kako se u trav-nju ove godine navršava 155 godina od puštanja u promet prve željeznike pruge u Hr-vatskoj, koja je prolaze�i kroz Dunjkovec povezivala Budim-peštu i Pragersko, odnosno Be, udruga se nada da �e se do tog vremena izna�i potreb-na sredstva, kako bi postaja

taj veliki datum doekala u što boljem stanju. Ta je godišnjica zapravo i odlina prilika ko-jom se udruga planira ukljui-li u obilježavanje doga�aja od izuzetne važnosti za razvoj kraja, otvaranjem Muzeja prve hrvatske pruge.

Organizirana izložbaProšle godine u prostori-

ma DVD-a Dunjkovec organizi-rana je trodnevna izložba slika Nade Patafte iz Strahoninca. Izložbu su pogledali uenici PŠ-a Dunjovec, lanice udru-ga žena Dunjkovec i Pretetinec te mnogi gra�ani Dunjkovca i okolnih mjesta. U realizaci-ji izložbe pomogle su lanice

Udruge žena Dunjkovec, kao i lanovi DVD-a Dunj-kovec.

U lipnju je organizira-na Veer folklora na kojoj su se predstavili KUD Makovec i FS Cimer Kog iz susjedne Slovenije. Priredba je održana na platou ispred PŠ-a Dunj-kovec. Predstavili su se kuhanjem gulaša od bu-e u Središ�u ob Dravi na njihovom Prazniku bua.

U suradnji s lanica-ma Udruge žena Dunj-kovec organizirano je obilježavanje etrdesete godišnjice kapele u Dunj-kovcu. Tijekom 2014. la-novi udruge sudjelovali su i na Vincekovom pohodu u organizaciji TZ-a Op�ine Nedeliš�e i Vinske ku�e Kerman iz Sv. Urbana te u travnju u akciji iš�enja mjesta pod nazivom “Više cvije�a – manje sme�a” u organizaciji Op�ine Nede-liš�e i VMO-a Dunjkovca. I za ovu se godinu planira-ju sline aktivnosti kao i u prošloj godini, a lanovi udruge žele se aktivno ukljuiti i u sve druge aktivnosti koje organi-zira Op�ina, Turistika zajednica ili Županija, ali i druge udruge s podruja Op�ine, te se na taj nain promovirati i dati dopri-nos zajednici u kojoj žive.

SURADNJA udruga i Osnovne škole Gori�an

Novi �lanovi nakon prezentacijenižih razreda uz njezino su vodstvo usvojili i kratku kore-ogra!iju irskog plesa.

Suradnju Škole i udruga potaknula je i predsjednica KUD-a Gorian Marija Ševa. Osnovna škola Gorian je uz omogu�avanje prezentacije osigurala izradu i tiskanje in-formativnog letka kojim su svi uenici i njihovi roditelji oba-viješteni o kvalitetnim i kre-ativnim nainima provo�enja slobodnog vremena.

Ova suradnja rezultirala je s nekoliko novih lanova tam-buraškog sastava i ak dvade-setak plesaa irskog plesa, dok je kao školska izvannastavna aktivnost formiran Mali fol-klor, pod vodstvom uiteljice glazbene kulture Romane Holeti�, koji �e na priredbama i smotrama sura�ivati s KUD-om Gorian. (N,J)

te uenike viših razreda upoznao s razvojem glazbe u Gorianu, nainom svira-

nja žianih instrumenata te potrebom za što više novih lanova.

Voditeljica plesnih skupi-na Nikolina Krznar uenike je upoznala s važnoš�u folklora,

ouvanja kulturne baštine, ali i nainom tradicionalnog ple-sanja u dalekoj Irskoj. Uenici

UDRUGA ME�IMURSKA GRUDA najavila ambiciozne planove svoga djelovanja u promicanju baštine

SMOLIGARSKI GRUNT budu�a turisti�ka atrakcija Op�ine Nedeliš�e Od zaborava se želi sa�uvati izgled nekadaš-

njega me�imurskog dvorišta. Elaborat za izra-du Smoligarovog grunta udruga je dobila na korištenje od Franje Cimermana iz Nedeliš�a

�lanovi udruge vjeruju da �e svi planirani projekti zaživjeti

Tihomir Štefulj, tajnik udruge Me�imurska gruda, izrazio je

zadovoljstvo postignutim u prvoj godini rada

�lanovima udruge obratio se i Željko Kacun, dona�elnik Op�ine

Nedeliš�e

Budu�i mladi tamburaši i Andrija Ribi�U�enici slušaju pjesmu koju �e zatim otplesati

196. veljae 2015. Mozaikwww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donjovidov�ani imaju ekskluzivno pravo ispiranja zlata od 1776. PIŠE: ALEN FUŠ

Motonautiki klub Vi-dovski zlatari iz Do-njeg Vidovca s radom

je zapoeo 8. sijenja 2011. Prije etiri godine na osniva-koj skupštini zacrtali su jasne ciljeve i planove: njegovanje tradicije ispiranja zlata, pro-mocija motonautikog sporta na vodi te ouvanje dravskog okoliša, što su zahvaljuju�i velikom angažmanu te volji lanovi i ostvarili. Svaku go-dinu Zlatari održavaju svoju tradicionalnu skupštinu, pa je tako bilo i ovu, ali s posebno lijepim vijestima.

Tako je goš�a bila Ljubica Pavlic, k�erka pokojnoga vi-dovskog zlatara Drage Horva-ta, koja je kazala kako je njezin sin Krešimir napisao knjigu o ispiranju zlata, a sama promo-cija bit �e u Donjem Vidovcu. Istražuju�i, Krešimir je u jed-nom arhivu u Beu pronašao Povelju carice Marije Terezije

VIDOVSKI ZLATARI dobili vrijedan povijesni dokument – Povelju carice Marije Terezije

Carica Marija Terezija dodijelila je Povelju kojom su bili pod carskom zaštitom i nitko ih nije imao pravo dirati prilikom ispiranja zlata na Muri i Dravi

iz 1776. godine, u kojoj su na-pisana pravila oko ispiranja zlata. Povelju je tom prilikom predala u ruke Vidovskih zla-tara. Carica Marija Terezija ve� tada je prepoznala vrijednost Donjovidovana te im dodije-lila Povelju kojom su bili pod carskom zaštitom i nitko ih ni-je imao pravo dirati prilikom ispiranja zlata na Muri i Dravi.

Vidovski zlatari promovi-raju danas ispiranje zlata kao turistiku atrakciju, a u svo-jim redovima imaju živu�eg ispiraa zlata, 92-godišnjeg Mateja Horvata.

Nenad Lukša predsjednik i naredne

�etiri godineKroz klub je prošlo uku-

pno 106 lanova, a danas u svojim redovima okupljaju njih 70-ak. U subotu, 24. sije-nja u dvorani Doma kulture imali su izbornu skupštinu ko-joj se odazvao velik broj lano-va, simpatizera i prijatelja klu-ba. Dosadašnjem vodstvu iste-

kao je etverogodišnji mandat pa se moralo izabrati novo. Što se predsjednika tie, sve osta-je po starom. Nenad Lukša �e i nadalje voditi Vidovske zlata-re, njegov zamjenik je Marinko �mrlec, umjesto Dražena Luk-še poslove tajnika preuzeo je Marinko Lukša, dok blagajna kluba ostaje u rukama Božida-ra Njarija. U osvrtu na prošlu godinu predsjednik Lukša po-brojao je sve aktivnosti. Tako su krenuli na vodenu avanturu Dravom spustom do Aljmaša, sudjelovali na svim op�inskim manifestacijama, uredili tera-su Zlatarskog doma, održali akcije iš�enje okoliša, orga-nizirali panoramske vožnje Dravom i natjecanje u kuhanju zlatarskog graha, motorima su hodoastili u Ludbreg, za najmla�e su doveli zlatomraze u amcima, dok su uz pomo� poasnog lana i jedinoga ži-

vu�eg ispiraa zlata Mateja Horvata (92) u više navrata organizirali prezentaciju ispi-ranja zlata na rijeci Dravi.

Nadzorni odbor ovom je prilikom zahvalnicom i umjet-nikom slikom zahvalio pred-sjedniku N. Lukši i tajniku D. Lukši na svekolikom doprino-su u radu kluba.

- Svi smo radili, ali njih dvojica su ipak više od nas i danas imamo klub kojim se možemo ponositi. - obrazlo-žio je Vladimir Šarkanj, pred-sjednik Nadzornog odbora, ovo priznanje.

Važni za turisti�ku promociju

Na odlinom radu i vidlji-vim rezultatima estitali su im predstavnici op�inskih udru-ga, srodnih klubova iz Donje Dubrave i Preloga, op�inski naelnik Josip Grivec i me�i-

murski župan Matija Posavec. Grivec je izrazito ponosan na klub koji je u kratkom vreme-nu postao prepoznatljiv jer tradiciju ispiranja zlata pre-nose po cijeloj Hrvatskoj i van nje. Župan Posavec naglasio je kako su Vidovski zlatari od izuzetne važnosti za turisti-ku promociju Me�imurja. Po-sebno ga impresionira zajed-ništvo i jedinstvo koje krasi ne samo zlatare, nego i cijeli Donji Vidovec.

Mnogo truda, volje i rada lanova rezultat su i dobrog poslovanja. Tome u prilog idu i ekološko-zdravstvene akci-

je sakupljanja starog željeza i uništavanja ambrozije, putem kojih su u blagajnu prihodovali 25 tisu�a kuna.

Na kraju skupa Nenad Lukša zahvalio je svima koji podupiru njihov rad i uruio zahvalnice, koje su primili: Tvrtka Siladi d. o. o., Tatjana Kiva, Dragutin Lukša, Lju-bica Kopasi�, Dušan Lukša, Dragutin Lukša, Verica Luk-ša, Mihajlo Nesti�, Me�imur-je plin, Cenko gradnja, Damir Marka i župan Matija Posa-vec. Druženje je nastavljeno uz zajedniku veeru, živu glazbu i ples.

Novo vodstvo Vidovskih zlatara u naredne �etiri godineMatej Horvat, jedini živu�i ispira� zlata i po�asni �lan udruge, i dalje

aktivno sudjeluje u njezinom radu, kao i promociji ispiranja zlata

U D. Vidovec je zahvaljuju�i Ljubici i Krešimiru Pavlicu stigao izuzetno vrijedan povijesni carski dokument o zaštiti Vidov�ana u ispiranju zlata

20 Mozaik 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan ZrnaNOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti�, Josip Šimunko, Roberta Radovi�, Alen Fuš, Monika Zorec, Nenad �ižmešija, Vlasta VugrinecFOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica HoblajE-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

VOLIM JER…

K�erkicu Ivu 26. sije�nja dobili su Boris (28) i Dragana (31) Cerovec iz Miklavca. Uz Ivu imaju i 19-mjese�nog Tonija.

Bebe 2015.

Nag ra�ivanje naših vjernih itatelja i prodava-a koji su zaslužni da novine uvijek pravovremeno do�u do korisnika nastavlja se. Platnene vre�ice sve više su u modi i preporuuju se svima na korištenje. Sve ih više žena nosi u svojim dam-skim torbama, a i muškarci nerijetko posežu za njima. Uz cekere i pletene košare one su ekološki najprihvatljivije za uporabu. Što ih društvo

TRGOVINA METSS 208, NOVO SELO ROK

MARIO LEVA�I�: �itam sve, od po�etka do kraja!

Promovre�icama su nagra�eni Nikolina Varga i Mario Leva�i�

Župnik iz Svete Marije, vl. Pavao Marka, nastav-ljaju�i plemenitu tradiciju sa župnim ministrantima posjetio je u sijenju djecu i mlade, korisnike Dnevnog boravka “Dr. Antun Bog-dan” Caritasa Varaždin-ske biskupije u �akovcu. Župnik Marka s izaslan-stvom ministranata svoje Župe ve� niz se godina do-lazi susresti s mladim ko-risnicima te ustanove, koji zbog poteško�a u razvoju uzrokovanih cerebralnom paralizom i drugih više-vrsnih razvojnih teško�a

MONS. JOSIP MRZLJAK u �akovcu predvodi proslavu Svjetskog dana braka u crkvi sv. Nikole biskupa

Biskup u nedjelju krsti deveto dijete Mirjane i Ivice Duki�a

Na Svjetski dan braka, u nedjelju, 8. veljae, varaždin-ski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit �e misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole bisku-pa u �akovcu s poetkom u 11 sati. �akoveki franjevci pozi-vaju sve brane parove da se odazovu susretu s biskupom i misi, na kojoj �e biti u mogu�-nosti obnoviti svoja brana obe�anja. Za vrijeme mise bi-skup �e ujedno krstiti deveto dijete u obitelji Mirjane i Ivice Duki�a. (mn)

više koristi za prenošenje stvari, to je društvo u cjelini ekološki odgovornije. Naša promovre�ica ovaj je tjedan dobila nove vlasnike. Nagra-dili smo prodavaicu Niko-linu Vargu iz Celina i Marija Levai�a iz Novog Sela Rok. Kako kaže, ita sve, od poet-ka do kraja. A kako mu mali sin igra nogomet, htio bi da na sportskim stranicama još više budu zastupljene nogo-metne teme. (rr, zv)

U nedjelju, 25. prosinca lanice Društva “Naša dje-ca” Kotoriba održale su go-dišnju skupštinu na kojoj je izabrano novo vodstvo Društva. Marinu Dolenec, dosadašnju predsjedni-cu, naslijedila je Jasminka �ukulic, njezina zamjeni-ca je Marina Posavec, po-slove tajnice obavljat �e Lili Matulic, dok je nova blagajnica Željka Strbad Matulin. Marina Dolenec

pobrojala je sve aktivnosti koje su imali tijekom pro-tekle godine. Spomenula je djeji fašenk, sudjelovanje na tradicionalnim djejim ljetnim igrama koje su odr-žane u Prelogu.

Tamo je ekipa Korpi�a iz Kotoribe bila najbolja. Sudjelovali su u op�inskim manifestacijama, a povo-dom Nikolinja najmla�i-ma su u sportskoj dvorani organizirali igraonicu uz

podjelu prigodnih darova. Posjetile su i šti�enike Do-ma u Kotoribi, kojima su darovale jabuke i slatkiše. Prošle godine Društvo je dobilo veliko priznanje od Op�ine Kotoribe. Za 35 go-dina aktivnog i uspješnog rada na sveanoj sjednici povodom Dana Kotoribe uruena im je plaketa. Dolenec je naglasila za-dovoljstvo što se društvu prikljuilo nekoliko novih

lanica. Nova predsjedni-ca lanica je Društva osam godina, a u prošlom man-datu bila je tajnica. Zahva-lila je na povjerenju i po-zvala lanice na suradnju i pomo� prilikom realizacije zacrtanog programa. Na-javila je da je pred njima sudjelovanje na velikom fašenku, organizacija dje-jeg fašnika i djejih radio-nica za Uskrs.

(alf)

OŠ Ivanovec posjeti-lo je putuju�e kazalište Produkcija Z iz Splita s lutkarskom priom za djecu “Put oko svijeta”. Di-namina izmjena lutaka, scenogra!ije i vesele pra-te�e pjesme osigurale su odlian prijam kod djece i pra�enje predstave bez daha.

Originalnu glazbu za priu skladao je Duško

Mucalo, a za priu je kori-šten predložak poznatog romana Julesa Vernea “Put oko svijeta u 80 dana”.

Nakon predstave mali novinari porazgovarali su s glumcima i sazna-li poneku tajnu njihova posla. Važna je njihova poruka bila da ako želiš raditi s djecom, i da to bu-de uspješno, moraš i sam ostati dijete u duši.

DNEVNI BORAVAK “Dr. Antun Bogdan” u �akovcu

Ministranti iz Svete Marije ponovno darivali Caritasovu djecu i mlade

Nakon mise gosti iz Svete Marije zadržali su se na druženju te se pobliže upoznali s radom ustano-ve. Voditeljica Katarina Ho-blaj prigodnim je zahval-nicama na novanim da-rovima zahvalila župniku i njegovim ministrantima. Kazala im je kako je svaki njihov dolazak jedan novi duhovni doživljaj za sve njih te svjedoanstvo do-brote i ljubavi koje ne slabe, nego se jaaju i pove�avaju dijeljenjem sa slabijima i potrebitima.

(jbk)

donjome�imurske Župe Sve-te Marije svake godine dolazi razliita skupina djece koja se upoznaje s radom te ustanove i svakodnevnim aktivnostima koje za korisnike prire�uju djelatnici i volonteri tijekom njihova dnevnog boravka. Ministranti redovito izdvajaju dio svoje novane godišnje na-grade koju im župljani daruju prigodom boži�nog blagoslo-va domova. Ovogodišnji dio od 3.500 kn darovali su po-novno ovoj Caritasovoj usta-novi, a dodatnim novanim darom pomogao je i župnik osobno.

Susret ministranata iz Svete Marije i šti�enika Caritasova Dnevnog boravka u �akovcu

DRUŠTVO “Naša djeca” iz Kotoribe izabralo novo vodstvo udruge

Jasminka �ukulic naslijedila Marinu DolenecPREDSTAVA “Put oko svijeta” u OŠ-u Ivanovec

Tko želi raditi s djecom mora i sam u duši biti dijete

žive drugaiji život od svojih vršnjaka. Kako bi ministranti upoznali i onu djecu i mlade

koji su trajno vezani uz inva-lidska kolica i koji su zakinuti govornom komunikacijom, iz

2 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601media

kamo za vikendPetak6. veljače

ČAKOVEC

Centar za kulturu9.00 Županijska smotraLiDraNo 2015.

Podroom Drink AndMusic Club21.00 Dino Jelusi� live

MURSKO

SREDIŠĆE

13.30 Serjojnski fašnik

Subota7. veljače

ČAKOVEC9.00 - 13.00 Dan otvorenih vrata društva za biodinami�ko gospodarenje - razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenjai proizvoda

Trg RepublikeFESTIVAL SRCA11.00 - 12.00 Fes� val srca uz zajedni�ki ples i puštanje balona u zrak - udruga Veliko srce malom srcu

Centar za mlade - Prostor22.00 koncert:PSYP #3: Smogart (VŽ) + PsyMustafa (ZG) + Peacedefender (ZG) + Noisy Bew (ZG) + 3lowbeat (ZG)

Cafe-bar Paladin21.00 Edo Maajka

Podroom Drink AndMusic Club21.00 MASH UP party with DJ Mario

Cafe-bar Baza22.00 Larva

Cafe-bar Millenium21.00 TS KUMOVI

ŠTRIGOVA

Sportska dvorana18.00 Predsmotrame�imurske popevke

Nedjelja8. veljače

ČAKOVEC

Centar za kulturu19.00 Koncert: Miroslav Škoro

Festival srca otvorit �e se u subotu, 7. veljae u 12 sati na Tr-gu Republike u �akovcu uz ples i puštanje balona u zrak isto-vremeno s roditeljima iz cijele Hrvatske. Volonteri Udruge bit �e na Trgu ve� od 11 sati. U dani-ma 9., 10., 12. i 13. veljae udruga Veliko srce malom srcu organi-zirat �e predavanje i praktine vježbe u nekoliko škola naše županije pod nazivom “Proši-rivanje svijesti o postojanju sr-anih grešaka i bolesti u djece. Metode oživljavanja i upotreba AVD ure�aja”. Predsjednica udruge Veliko srce malom srcu Me�imurske županije Gordana Prebeg o radu udruge govori:

- Veliko srce malom srcu je neprofitna, humanitarna udruga lijenika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s priro-�enim sranim greškama i dru-gim sranim bolestima. Osno-vana je 1994. godine u Zagrebu, kao takva jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U Republici Hrvat-skoj postoji Re$erentni centar

CENTAR ZA

MLADE –

PROSTOR, petak,

20. veljače, 18 sati

Bruno Motik: Permakultura kao globalna društvena promjena

Otkri�e poljoprivrede i korištenje $osilnih goriva omogu�ili su ovjeanstvu velik razvoj i napredak, no taj napredak ima i svoj ne-gativan utjecaj, koji je sve oitiji. Resurse potrebne za život trošimo na neodrživ nain i pitanje je kako �e generacije koje dolaze iza nas uspijevati zadovolji-ti svoje potrebe. Suoeni smo s dva velika proble-ma za koja zasad nemamo rješenje, a to su: klimatske promjene i jednostavna injenica da je naš planet ogranien. Permakultura je sustav praktinog obli-kovanja održivoga život-nog prostora koji oponaša prirodne procese, a temelji se na integriranom tra-dicijskom i suvremenom znanju i vještinama. Ima li permakultura potencijal da riješi probleme s kojima smo suoeni? Saznajte 20. veljae u CeZaM-u �akovec - Prostor. Ulaz je slobodan.

USUSRET VALENTINOVU

Hitovi kao što su Ne dirajte mi ravnicu, Šumi, šumi javore, Mata, Ne vjeruje srce pameti, Majko jedina, Svetinja, Milo moje i druge popularne pje-sme Miroslava Škore zatitrat �e srcima posjetitelja koncerta koji �e se održati ovu nedjelju u Centru za kuluturu �ako-vec. Kantauor Miroslav Škoro predstavit �e se akovekoj publici kroz novi glazbeno-scenski koncept uz tamburaše i Ladarice te pjesme o ljubavi, obitelji i domovini. Miroslava Škoru publika poznaje i kao

poznato lice koje je sudjelo-valo s &or�em Novkovi�em kao lan žirija u najgledanijem realityju “Story Super Nova Music Talents”, zatim kao au-tora i voditelja dvije zabav-no-glazbene emisije na HTV-u (“Država, selo, grad” i “Pjevaj moju pjesmu”). Krajem rujna prošle godine s Antonijom Bla�e zapoeo je voditi novu emisiju na RTL-u “Uhvati bin-go ritam”. Cijena ulaznica za nedeljni koncert u �akovcu je 70 kuna, a mogu se nabaviti na blagajni CZK-a.

Ove godine o�ekuje nas “roc-kersko Valentinovo” u �akovcu kada su koncer� u pitanju. Naime, kazališne daske �akove�kog CZK-a pretvorit �e se u rockerski stage i ugos� � Damira Urbana & 4. Urban i njegov bend 4, koji odreda sa�i-njavaju vrhunski glazbenici i autori tekstova, njegov live-nastup uvijek pretvaraju u poseban glazbeni uži-

tak. Damir Urban jedan je od autora i glazbenik umjetnika na našoj sce-ni. Od Laufera pa sve do solo karije-re i sada s bendom s kojim nastupa u posljednjih nekoliko godina. Ur-ban godinama slovi kao ponajbolji hrvatski alterrock-izvo�a�, koji iza sebe ima nekoliko sjajnih albuma, a na dobar prijam publike izašao je i njegov posljednji “Kundera”. Me-

CZK: SNIMKA

BALETA, nedjelja,

15. veljače, 19 sati

Najromantičniji balet “Labuđe jezero”

Uz Dan zaljubljenih Cen-tar za kulturu donosi snim-ku najromantinijeg baleta pozornice Boljšoj teatra u Moskvi. Nakon “Bajadere” na redu je balet u etiri ina “Labu�e jezero”. Koreografi-ju potpisuje Grigorowitsch. “Labu�e jezero” ve� je više od stolje�a najpopularnije djelo svjetskih baletnih pozorni-ca te je postalo sinonimom za baletno kazalište. Sve-vremenska ljubavna pria o dobru i zlu jednako može pri-padati legendama bilo kojeg naroda, dok velianstvena glazba romantinog i osje�aj-nog �ajkovskog uvijek izno-va pobu�uje oduševljenje di-ljem svijeta. Balet je smješten u razdoblje dvorske romanti-ke te obilježen elegancijom i skladom. Za izvo�ae je ovo jedno od najtežih iskušenja, a uloga Odette do danas pred-stavlja vrhunac umjetnosti svake klasine balerine. Mi smo sigurni da �e balet biti besprijekorno izveden od strane velikoga ruskog Bolj-šoj teatra. Snimku “Labu�eg jezera” u trajanju od 160 mi-nuta pogledajte u nedjelju, 15. veljae s poetkom u 19 sati.

GRADSKI BAZENI

“MARIJA RUŽIĆ”

Čakovec

Valentinovo na bazenu uz noćno kupanje

Povodom Dana zalju-bljenih razveselite svoju ljepšu polovicu (suprugu, partnericu, prijateljicu) i po-vedite je na no�no kupanje na Gradske bazene “Marija Ruži�” �akovec u subotu, 14. veljae od 20 sati do 24 sata. Svaki par uz jednu kupljenu ulaznicu za no�no kupanje dobiva na poklon 1 gratis za pripadnicu ljepšeg spola!

HUMANITARNI FESTIVAL SRCA u Čakovcu - subota, 7. veljače, 12 sati

Aparati za oživljavanje trebaju biti i u

međimurskim školama!cu za 2015. godinu “Minute u životu ine razliku” – AVD za svaku školu. Pokrenuta je akci-ja za nabavku AVD aparata za ve�inu škola u Hrvatskoj. Jedi-na mjera koja može promijeniti niske postotke kvalitetnog pre-življavanja jest edukacija op�eg puanstva o postupku u situaciji iznenadnog kolapsa, te što ra-nija defibrilacija putem ure�a-ja namijenjenih laicima. AVD (eng. Automatic external defi-brillator) je maleni, prijenosni ure�aj, jednostavne primjene, sa zada�om isporuke elektri-ne struje osobama koje imaju srani zastoj uslijed poreme-�aja ritma. Osim toga, današnji modeli daju upute prema naj-novijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života, glasovnim i vizualnim uputama (na hrvatskom jeziku). Ure�aj sa stopostotnom sigurnoš�u vrši analizu ritma i preporuuje ili ne preporuuje defibrilaciju, te korisnika vodi kroz cijeli postu-pak oživljavanja.

pedijatrijske kardiologije u Kli-nici za pedijatriju KBC-a Zagreb (Rebro), iji je voditelj pro$. dr. Ivan Mali�, ujedno i predsjed-nik naše udruge Veliko srce malom srcu.

Pod nazivom ‘Festival srca’ ve� etvrtu godinu zaredom u

Hrvatskoj, pa tako i u Me�imur-ju, obilježava se Svjetski tjedan sranih grešaka i sranih bole-sti u djece (7. - 14. veljae).

�lanovi udruge me�imur-ske podružnice zapoinju s ostvarivanjem ciljeva projekta udruge Veliko srce malom sr-

Bra�ni par Ude, Nikola Lesar i Gordana Prebeg na prošlogodišnjem obilježavanju Festivala srca u �akovcu

CZK ČAKOVEC, nedjelja, 8. veljače, 19 sati

Sokak bez imena i Miroslav Škoro

CZK ČAKOVEC, petak, 13. veljače, 20 sati

Rockersko Valentinovo uz Urbana & 4

�u� m, kao što to uvijek biva, i ovaj �e koncert ponudi� “miks” njegovih najpozna� jih stvari i onih novijih s posljednjeg albuma. Kao i uvijek, pjesme poput “Budi moja voda”, “Magnet” ili “Nebo” zasigurno �e se i ovaj put pjeva� zajedno s publi-kom. Uglavnom, trebala bi bi� to još jedna is� nska rock-ve�er u kojem �e se me�usobno nadopunjavati energija Urbana, benda i publike.

Ulaznice možete kupi� po ci-jeni od 80 kuna na blagajni �ako-ve�kog Centra za kulturu. Jutarnji termin: od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sa� . Poslijepodnevni ter-min: ponedjeljak, utorak i petak od 16 do 20 sa� ; srijeda i �etvrtak od 18 do 20 sa� ; subota i nedjelja od 15 do 20 sa� . Dodatne informacije: 040 311 488.

36. veljae 2015. www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601 media

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:

vikend@mnovine.hr

Dvije splitske udruge, Picaferaj i Kultivitis, organi-zatori uspješnih projekata Festival bosanskog humora i Smijeh bez granica, organi-ziraju po prvi put u Hrvatskoj Maraton smijeha, za koji su od svih hrvatskih gradova odabrali grad Varaždin - grad kulture i dvoranu Arena Va-

10. veljače

utorak

�AKOVECZgrada Scheier19.00 “Prodaja sje�anja” - izložba �lana Fotokluba �akovecIvana Šardija

13. veljače

petak

�AKOVECCentar za kulturu20.00 Damir Urban & 4

14. veljače

subota

�akovec51. Me�imurski fašnik10.00 Dje�ji fašnikFašnik u Nedeliš�uFašnik u BeliciFašnik u GardinovcuFašnik u Strahonincu

Az il “Prijatelji”14.00 Humanitarno fotkanje za �akove�ko Sklonište za živo� nje “Prijatelji” - Ljubav nema granica

Podroom Drink And Music Club21.00 KARNEVAL OF LOVE by PINTHA INDAHOUSE

VARAŽDIN, Arena 18.00 Maraton smijehaZAGREBDom sportova20.00 Massimo -Valen� novo u Domu sportovaLJUBLJANACentar Stožice - dvorana19.00 Dino Merlin

15. veljače

nedjelja

�akovec, 51. Me�imurski fašnik(tradicijski i svjetovni)Štrigovski fašnikSobo�ki fašnjek, Mala Subo-� caFašnik, Prelog

20. veljače

petak

�AKOVECCENTAR ZA MLADE- PROSTOR18.00 Predavanje Brune Mo� ka, dipl. permakulturista,na temu permakulture

21. veljače

subota

ZAGREBDom sportova20.00 Urban & 4

Fotografska izložba “Prodaja sje�anja” otvorit �e se u utorak, 10. veljae u zgradi Scheier u �akovcu. Autor je Ivan Šardi, kojemu je to prva samostalna izlož-ba. Na izložbi �e biti izložene

fotogra!ije stvarane svaki dan u proteklih 365 dana, u sklopu osobno-dokumentar-nog projekta.

Izložba �e biti otvorena za posjetitelje sve do petka, 20. veljae.

Osim motiva (i simbo-like), konstanta u Marki-�evom radu strategija je umjetnika koji likovnom djelu pristupa sistemati-no, s unaprijed razvijenom konstruktivnom sviješ�u o elementima koje treba de!inirati da bi postigao slikarski cilj. Njegov pri-stup likovnim radovima je eklektian, samim tim i suvremen, a slikarski in je ritual u kojemu je primar-ni medij rada !igurativno slikarstvo. Pri stvaranju koristi tradicionalnu teh-niku ulja na platnu velikog formata te upravo veliki formati novih slika ine

odmak od prijašnjih rado-va. Iako se radi o tek jed-nom (ili nekoliko) motivu, raznolikoš�u svojih djela autor dokazuje kako pre-danost nekolicini likovnih elemenata ne mora znaiti jednosmjernost u likov-nom stvaralaštvu. Rije je o motivima koji u stvarno-sti nisu nužno povezani, ali stavljeni jedan pokraj drugoga stvaraju vlastitu priu koja mijenja znae-nje od onoga prvobitnog. Otvorenje izložbe bit �e u etvrtak, 19. veljae u izlož-benom prostoru Centra za kulturu �akovec, s poet-kom u 19 sati.

U subotu, 7. veljae održat �e se po drugi put u Štrigo-vi Predsmotra me�imurske popevke u sportskoj dvorani Osnovne škole Štrigova s po-etkom u 18 sati. Na ovogodiš-nju Predsmotru prijavljeno je 16 izvo�aa, od ega 12 vokal-nih skupina i 4 solista. Nastu-pat �e: ŽPS Udruga žena iz Si-vice, Marija Volašek iz MFD-a Ljubljana, ŽVS KUD-a Žiškovec

uz pratnju TS-a KUD-a Žiško-vec, Zbor umirovljenika �ako-vec, Mješoviti zbor KUD-a Sv. Jeronim iz Štrigove, Ivan Ma-�ari� uz pratnju TS-a KUD-a Šandorovec, Marija Biber, MPS KUD-a Makovec, ŽVS KUD-a Katruže iz Ivanovca, ŽPS KUD-a Podturen uz pratnju Skandal benda iz Dekanovca, PS Fijolice, MFD Ljubljana, Do-minik Padari�, MVS Katruže

iz Ivanovca, Ivica Ivankovi�, ŽVS KUU Veseli Me�imurci iz �akovca te MPS KUU Seljaka sloga iz Nedeliš�a uz pratnju TS-a KUD-a Seljaka sloga Nedeliš�e. Doma�in Pred-smotre me�imurske popevke ponovno je KUD Sv. Jeronim, a suorganizatori Osnovna škola Štrigova i Turistika zajednica Op�ine Štrigove.

(sh)

Nakon duže pauze zbog snimanja albuma “Prošao sam sve” i snimanja pjesa-ma za novu rock-operu, Di-no Jelusi� nastavlja klupske svirke sa svojim bendom. Napokon �e se, nakon deset godina, predstaviti publici u �akovcu i uz predstavljanje novog albuma izvesti niz ve-

likih svjetskih hard / heavy hitova posljednjih tridese-tak godina. Uz Dinu Jeluši�a u petak, 6. veljae na bini akovekog Podroom na-stupit �e Alen Luka (guitar, back vocals), Damjan Mile-kovic (bass, back vocals) i Adrian Bori� (drums, back vocals).

U ŠTRIGOVI, subota, 7. veljače

Predsmotra međimurske popevke uz šesnaest izvođača

PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

Ovaj petak Dino Jelusić live

CZK, izložbeni prostor,

četvrtak, 19. veljače, 19 sati

Nove slike Darka Markića

GALERIJA SCHEIER, utorak,

10. veljače, 19 sati

Prva samostalna izložba Ivana Šardija

SPEKTAKL u varaždinskoj Areni. Četiri sata smijeha!

Prvi put u Hrvatskoj - Maraton smijeha

raždin kao idealno mjesto u kojem �e se u jednoj veeri u ak etiri sata igranja naj-boljih komedija bosanskog humora posjetitelji smijati do iznemoglosti. Projekt predstavlja svojevrsnu tera-piju koja je svima potrebna u današnje vrijeme sivila. Tema svih predstava bit �e razliite ljubavne situacije u svakod-nevnom životu.

Zbog oekivanog velikog interesa i popularnih cijena ulaznica s kojima se organi-zatori žele približiti širokom auditoriju oekuje se veliki broj posjetitelja sa šireg po-druja grada Varaždina i

okolnih gradova. Maraton smijeha zapoet �e u 18 sati a trajat �e sa stankama od 15 minuta izme�u predstava do 22 sata. Zbog speci!inosti scenskih uvjeta u funkciji ne�e biti cijela dvorana Are-ne, ve� samo jedna strana tribina, a sve predstave pra-tit �e vrhunska produkcija (rasvjeta, ozvuenje). Upra-vo zbog toga �e u prodaju biti pušten ogranien broj ulaznica. Za vrijeme pauza održat �e se nagradne igre za publiku, a svaka od predsta-va �e imati glavnu nagradu koja �e dodatno razveseliti posjetitelje.

Program Maratona smijeha:

“RECEPT ZA BOLJI ŽIVOT”Komedija o ljubavi i

bra�nom životuIgraju: Emir Fejzi� i Adnan Goro

STUDIO SCENA SARAJEVO

KULTNA BOSANSKA KOMEDIJA“DRŽAVNI LOPOV”

Igraju: Nusmir Muharemovi�, Irfan Kasumovi�, Mirza Mušija

STUDIO SCENA SARAJEVO

“TAKO TI JE MALA MOJA KAD LJUBI MAHALAC”

Cabaret – komedija Indire Ku�uk Sorgu�

Igraju: Nerman Mahmutovi� i Negra �i�i�

Filter produkcija Sarajevo

4 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

PIŠE: ROBERTA RADOVI*

Dušu društvenog života vi-šeg sloja gra�anstva �akovca s kraja 19. i poetka 20. stolje�a osjetili su svi koji su došli na pro-gram No�i muzeja u akoveki Muzej Me�imurja. Doma�in je zajedno sa svojim partnerima, Gospodarskom školom �ako-vec i Srednjom školom Prelog te Graditeljskom školom, koja je

NOĆ MUZEJA 2015.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Tri tisuće noćnih ptica poletjelo u zlatno doba!

Unato� manjim proble-mima s rasvjetom i strujom, u muzejskim prostorima gra�a-ni su obilazili uz novootvorenu izložbu i sve stalne postave, pritom uživaju�i u kuhanom vinu, �aju i druženju. U knjizi dojmova netko se zgodno za-pitao: - Gdje je Tesla? Nema struje! Ana Tišljari� iz Šenkovca kazala je:

- Ve� par godina nisam bila u Muzeju Me�imurja i dopada mi se vidje� i podsje� � se kako je to izgledalo u prošlos� .

Matej Šego, Brezje:- Lijepo je, vide se stare

stvari. Malo se podsjetimo na stvari koje možda imamo doma po škednjima. Bio sam i prošle godine na No�i muzeja i svi�a mi se što muzeji kroz ova-kve programe otvaraju svoja vrata. Možda bi ih moglo bi� više.

pomogla u tehnikoj realizaciji nove izložbe, uprizorio žive slike zlatnog doba �akovca. Program je zapoeo otvorenjem izložbe “Veernji soirée: Fin de siècle”, kojoj je uz župana Matiju Posav-ca i zamjenika Zorana Vidovi�a nazoio i župan Mestne obine Murska Sobota Aleksander Jevšek. U glazbenom programu sudjelovali su prof. violine Du-bravka Balent i prof. Danijel Ma-

rio Novak iz Umjetnike škole “Miroslav Magdaleni�” �akovec. Na programu su bila djela Fritza Kreislera i hrvatske skladatelji-ce Dore Pejaevi�. U ime doma-�ina pozdravne rijei uputili su Maša Hrustek Soboan, koordi-natorica programa, te ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan. Potom je uslijedila degustacija jela pri-premljenih prema receptima tog doba.

Na prvom katu Muzeja ue-nici Gospodarske škole �akovec održali su atraktivnu modnu reviju, predstavivši svoja di-zajnerska, frizerska i make-up umije�a, uprizorivši nain i stil odijevanja �akovana u doba historicizma i secesije. Ravna-telj Muzeja Vladimir Kalšan tom je prigodom uruio zahvalnice svima koji su doprinijeli da ova veer bude i više nego divljenja

vrijedna. Zahvalnice su primili ravnatelj Gospodarske škole Renato Vinko, nastavnici Ana-Marija Bogdanovi�, Jadranka Prošev, Zlatko Serec, Katica

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

No� muzeja u Gradu Pre-logu otvorili su gradonael-nik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te kustosica Muzeja “Croata insulanus” Iva Ko-žnjak. Posjetitelja nije nedo-stajalo, iako ih je bilo nešto manje nego lani, ponajprije zbog lošeg vremena.

Posjetitelji su vidjeli do-kumentarni !ilm o velikom Nikoli Tesli, a u Knjižnici i i-taonici Grada Preloga prika-zani su neki od izuma Nikole Tesle, tako njegovo poznato jaje koje se okre�e i drugi, a otvorena je i izložba Borisa Leinera.

U Muzeju “Croata insu-lanus” mogao se razgledati stalni postav Muzeja “Naiv-na umjetnost - hrvatski po-nos”, koji daje presjek feno-mena naivne umjetnosti, te etnoizložba. U sklopu etnoi-zložbe izloženi su predmeti iz etnozbirke Petra Horvata, a na ulazu u Muzej prikazan

je dio predmeta iz etnozbir-ke Josipa Zvonareka. Iz do-natorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka mogla su se pogledati djela Ivana Lacko-vi�a Croate s temom cvije�a.

Knjižnica i itaonica Grada Preloga u No� mu-zeja ukljuila se i izložbom knjiga iz ciklusa “Grika vje-štica” Marije Juri� Zagorke, donatora dr. Matije Berljaka. Uenici Osnovne škole Pre-log itali su dijelove “Grike

vještice” u sklopu projekta “Tulum s(l)ova”, prikazan je dio fotogra!ija projekta “Lju-di iz knjižnice” te je održan Trivija kviz. Brojne posjeti-telje svojim su vještinama zabavili Aleksandar &iki� i Mia Mr�enovi�, mladi cir-kuski umjetnici koji djeluju u sklopu udruge “Hoka Hey, udruga za umjetnost i edu-kaciju”.

U glazbenom dijelu pro-grama, u suradnji s Kon-

certnim uredom Varaždin, nastupila su dvojica sjajnih gitarista, Darko Rušec i Tomislav Tomaškovi�. Na-stuplila je i djeja sekcija Kulturne udruge “Seljaka sloga” Prelog. No� Muzeja uljepšali su lanovi Zrin-ske garde �akovec te mla-di�i i djevojke u povijesnoj odje�i iz razdoblja baroka. Posjetitelje su zabavljali tamburaški sastav Kumo-vi te lanovi tamburaškog

Noć muzeja u Gradu Prelogu

Zabava i druženje uz više izložbisastava Kulturne udruge “Seljaka sloga” Prelog. Za gastronomsku ponudu pobrinula se Gradska ka-vana “Lovac” uz uenike Srednje škole Prelog i pro-izvode Kiš – meso i prerade mesa, a mogla su se kušati i odlina vina vinske ku�e Dvanajš�ak – Kozol. Ono po emu �e se pamtiti ovo-godišnja No� muzeja u Pre-logu je dobro raspoloženje svih koji su stigli ne samo iz Preloga, ve� i iz okolnih mjesta.

Razgledavanje izložbe Ivana Lackovi�a Croate u stalnom fundusu Muzeja

Do�ek gostiju na stepenicama Muzeja

Druženje uz tamburaše i glazbu do kasnih sati

Izložbu “Ve�ernji soirée: Fin de siècle” prati raskošan katalog. Nakon �akovca izložba seli u Mursku Sobotu

Atrakcija u Muzeju bili su i gra�ani odjeveni u stilu prošlih vremena

Korunek, Andreja Modrinjak, Karmen Koroš, Nives Kocijan, Nikolina Makovec, Nevenka Perin, Rusa Trajkova i Vedran Ivankovi�. Zahvalnicu je tako-�er primio i ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur te savjetnik strunom uitelju posluživanja iz sektora ugosti-teljstva Srednje škole Prelog Josip Bajsi�.

After-party održan je u ako-vekom ka!i�u Arcus, odnosno u prostoru gdje se nekada nalazila gostiona K Peorniku, a i gra�ani su detaljima ili cijelim stylingom doprinijeli da ova akoveka mu-zejska no� bude u osobitom sjaju i gra�anskom stilu.

POSJETITELJI O IZLOŽBI

Gdje je Tesla? Nema struje!

Ana Tišljari� i Matej Šego pohvaljuju ovogodišnju No�

muzeja u �akovcu

Prigodno je bila odjevena i sedmogodišnja Laura iz

Šenkovca

56. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

Clone Age snima album s

Markom Mrakovčićem, jednim od najboljih

producenata alternativne glazbe u

Hrvatskoj

“

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Clone Age je me�imur-ski rock-bend. Poet-kom travnja 2014.

godine, nakon mnoštva svirki po klubovima, mo-torijadama i demonatjea-jima, bend je odluio uzeti kreativnu pauzu od stagea te poeti raditi na pjesmama za njihov prvi “pravi” album. Na probama su se koncen-trirali samo na nove stvari. Svaki od lanova donio je svoje ideje na gitari i lagano, ali sigurno, nove pjesme su kroz narednih pet-šest mje-seci isplivale na površinu. U ovoj relativno maloj sredini, gdje nema puno kreativnih muziara, vrlo je teško na�i etiri glazbenika koji slino razmišljaju, vole istu glazbu i glazbeno upotpunjuju je-dan drugoga. Me�utim, Clo-

ne ageu je upravo to pošlo za rukom. Naime, od deset ideja koje su donijeli na probu na-stalo je deset pjesama. Kad su pjesme bile gotove (dtiho-vi, refreni, aranžmani, vokali, tekstovi) bend se odluio na nešto što malo drugih ben-dova radi. U svom improvizi-ranom studiju u prostoriji za probe snimili su kvalitetnu demosnimku svih pjesama. Analizirali svaki detalj, svaki aranžman, svaki ton i sve to “ispeglali” da bude spremno za snimanje albuma.

“Viša sila” upliće svoje prste!

Deki su dogovorili sni-manje s jednim od najboljih producenata alternativne glazbe u Hrvatskoj, Markom Mrakovi�em. U svojoj kari-jeri radio je s mnoštvom ben-dova s hrvatske alternativne scene: Sane, Them Moose

Rush, Muscle Tribe of Danger and Excellence, Judette, Nina Romi� , Lovely Quinces, Ma-šinko, Achromatic Attic... Ka-ko kažu lanovi Clone Agea, snimanje albuma prate neke udne sile:

- Nije sve teklo glatko i po planu. �ak je izgledalo da neka ‘viša sila’ sabotira snimanje albuma. (smijeh) Snimanje je trebalo poeti sredinom listopada, ali su po povratku s probe dva lana benda doživjela pro-metnu nesre�u i dosta vre-mena bila izvan pogona. Drugi termin bio je poetak prosinca, ali dva dana prije snimanja producent je dobio upalu plu�a. Opet odgoda! Ali poetkom ove godine oprema je ‘uštekana’, bub-njevi naštimani, ozvueni i prvi taktovi zapisani na cubase-trakama. Snimanje je konano poelo. Ali tu

ČAKOVEČKI ROCK-BEND CLONE AGE početkom ožujka izdaje prvi album “Super stvar”

Zamjena strujnog osigurača dala ideju za naziv i cover albuma!

nije kraj problemima. Na-kon prve pjesme došlo je do kratkog spoja i nestala je struja u skoro svim sobama. Bubnjar je cijeli dan snimao u polumraku, svijetlila je sa-mo jedna mala sobna lampa, ali deki se nisu dali. Kako kažu: - Snimanje je moralo i�i svojim tijekom, pa makar i bez struje! (smijeh)

Sreća u nesreći

“Super stvar” je što su nakon pokušavanja po-pravka struje i zamjene osi-guraa deki dobili ideju za ime i cover albuma. Sre�a u nesre�i. Instrumentalni dio je snimljen, a zapoelo je i snimanje vokala u Zagre-bu. Album bi trebao ugle-dati svjetlo dana poetkom ožujka 2015., a s njim �e do�i i povratak benda na stage. Kako kažu lanovi benda: - Jedva ekamo!

Clone Age i Marko Mrakov�i� (prvi slijeva)

Na Tribini “�akovec e-tvrtkom” 26. veljae s poet-kom u 20 sati na programu �e biti glazbeni spektakl kelstkih har!i pod nazivom “GIROTONDO D’ ARPE”. An-sambl keltskih har!i osnovan je temeljem inicijative pro-fesorice i har!istice Tatiane Donis, koja je okupila krajem 2003. u Trstu (Italija) glazbe-nike i ljubitelje keltske glazbe. Harfa je tipini irski instru-ment, a cilj je ansambla doa-rati i promovirati tradicijsku irsku glazbu i instrument. Ansambl sudjeluje na najvaž-nijim festivalima i nastupa diljem Italije i Europe. Na na-tjecanju “Carolan di Nobber” (Irska) 2012. osvojio je prvo mjesto. Dosad je snimio tri nosaa zvuka.

Plesai iz Sportskoga ple-snog kluba Varaždin postigli su odline rezultate na Prven-stvu Hrvatske u standardnim plesovima, koje je održano 24. sijenja u Varaždinu. Nastupilo je 65 plesnih parova iz 16 hr-vatskih klubova. U kategoriji veterana II (45 - 55 godina) 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su Marinko Patafta i Valentina Patafta (iz Strahoninca), više-struki državni prvaci. U staro-snoj kategoriji starije mladeži (16 - 18 godina) od ove godine natjeu se tri para iz SPK-a Va-raždin i svi su se fantastinim nastupima kroz dva kruga kvali!ikacija plasirali u !inale, u kojem su mjesta podijelili sljede�im redom: Vedran Sra-ga - Iva Risek - 1. mjesto - zlatna medalja; Jurica Kavran - Tiha-

na Vusi� - 3. mjesto - bronana medalja; i Tin Sanjkovi� - Mila-na Chekanova - 4. mjesto.

Vedran i Iva (iz Varaždina) ve� nekoliko godina osvajaju prvenstva Hrvatske. Tin (iz Pribislavca) i Milana (iz Mo-skve) tek su nekoliko mjeseci plesni par i ovo im je prvo Dr-žavno prvenstvo. Najmla�ima me�u njima, Jurici (iz �akov-ca) i Tihani (iz Varaždina), ovo je prvo Državno prvenstvo u kategoriji starije mladeži i pre-sretni su ostvarenim rezulta-tom. Jurica �e tek ove godine navršiti 16 godina, a Tihana je nedavno navršila 14 godina. Ovo ostvarenje svakako �e im biti poticaj da nastave trenirati kao i dosad te da i dalje postižu odline rezultate na doma�im i stranim natjecanjima.

Tatiana Donis diplomirala je na harfu na konzervatoriju u Trstu u klasi prof. G. Stecc-hina. Godine 1986. osvojila je 3. mjesto na me�unarodnom natjecanju u Parizu, a godinu dana kasnije na natjecanju Salvi u Veneciji. Usavršavala se na konzervatoriju Rimsky-Korsakov u St. Petersburgu 1991. u klasi prof. A. Varosija Agasivene i kao najbolja pola-znica održala završni koncert. Iste godine usavršavala se u klasi prof. E. Carolinija. Godi-ne 1996. diplomirala je poli-tike znanosti na sveuilištu u Trstu. �esto nastupa kao solo har!istica ili kao lanica brojnih komornih ansambala i orkestara diljem Italije i u ino-zemstvu. Trenutano radi kao profesorica u Trstu i Goriziji.

USKORO U CZK-u

Glazbeno putovanje harfom oko svijeta

PRVENSTVO HRVATSKE

u standardnim plesovima

Međimursko-varaždinski plesači ubrali medalje!

6 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

slobodno vrijemeKNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje KNJIŽARA “LJEVAK”

ALBUM TJEDNA

TOP LISTE

MOZAIK KNJIGA

Dobitnik iz broja 1011. “Međimurskih novina” je Siniša Kovačić iz Krištanovca (Goran Tribuson: “Propali kongres”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Mjesto i poštanski broj:

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

br. 1012

HR �AKOVECFORMULA 13

1. I Am A River - FOO FIGHTERS

2. Walk - KWABS

3. Miracles - COLDPLAY

4. Beryl - MARK KNOPFLER

5. Hold Back The River - JAMES BAY

6. Up - OLLY MURS ft. DEMI LOVATO

7. Make It Rain - ED SHEERAN8. Heroes (We Could Be) - ALESSO ft. TOVE LO

9. Every Breaking Wave - U2

10. Elastic Heart -SIA

11. Wish You Were Mine

- PHILIP GEORGE

12. First Kiss - KID ROCK

13. Uptown Funk - MARK RONSON

ft. BRUNO MARS

14. Sugar - MAROON 515. What I Did For Love - DAVID GUETTA ft. EMELI SANDE

RADIO 1Top Hit List

1. IVAN ZAK - Daleko2. SEVERINA i U�iteljice - Generale3. VIGOR - Divna4. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba5. KUMOVI ft Lidija Ba�i� - Još te �ekam6. VATRA - Saturn7. PAVEL - Ljubav stolje�a8. JELENA ROZGA - Tsunami9. JOLE - Remek djelo10. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu11. GRETTA - Sre�a12. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas13. BUENJE - Nije to ljubav14. NATALI DIZDAR - Iluzionist15. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati

BELETRISTIKAAleksandra Hampamer:

O�uh i kopilePavel Potoroczyn:

Ljudska stvarNeven Orhel:

Iskra

PUBLICISTIKAJonathan Herring:

Kako odlu�iti kada ne znate što u�initi

Mary D. Sheridan: Dje�ji razvoj od ro�enja do

pete godineProfil:

Gdje su dokazi? (Bolja istra-živanja za bolje zdravlje)

�ak sedam albuma “na-tukla” je ekipa iz amerikog progressive sastava Enchant u periodu od deset godina (1993. - 2003.), da bi nakon toga doslovce uslijedio muk, praktiki nestanak sa scene. Daljnjih deset godina, od al-buma “Tug O$ War”, trebalo je pro�i da se ponovno uje za ovaj odlini bend sa zapadne amerike obale. Za tako dugu pauzu razlozi leže u osobnim stvarima (neki su se lanovi oženili, dobili djecu i slino), barem tako sada iznose, iako ih se ve�ina cijelo to vrijeme nekako prikriveno bavila glazbom. Produkcijom manje poznatih bendova štogod se sviruckalo, a dobar dio vre-mena se i odmaralo.

“The Great Divide” je za-držao zanimljiv, odmjereno, a nadasve umjereno, drama-turški stil miksa progresiv-nog rocka i sa sada manje me-tala s upeatljivim, prostra-nim i konstruktivnim sklad-bama ispunjenima masiv-nim melodijama, naglašeno lijepim i ugodnim vokalima rakošnih simetrija, mo�nim muziciranjima, opipljivom harmoninoš�u i vrstim zvukom. Klavijature katkad povuku u “space”, neopro-gressivi svojstveniji ambijent, piano tu i tamo “zadramati-zira”, elektronike unesu dah moderne, gitarske i bas me-�uigre, oito temeljene jazzu i $usionu, a u obilnim obrocima gitarskih solaža nalazimo na

Misha Glenny: “DarkMarket”

Za samo dva desetlje�a cyberovisnost dosegnula je riskantnu razinu: složeni i napredni raunalni sustavi danas kontroliraju i kljune nacionalne in$rastrukture i sve aspekte svakodnevnice. U knjizi “DarkMarket” bri-tanski publicist Misha Gle-nny istražuje tri glavne pri-jetnje s kojima se suoavamo u 21. stolje�u: cyberkriminal, odnosno prijevare s kredit-nim karticama, što je, dakle, sitan kriminal niskog uinka, ali visokog volumena; potom cyberindustrijsku špijunažu, odnosno korporativnu kra-�u, kra�u poslovnih planova i intelektualnoga vlasništva te, naposljetku, cyberrat.

oštrinu i žestinu. Svemu tome usprkos, Enchantova je glaz-ba održala dobre osnove, bez nepotrebnih $ormaliziranja koja poesto znaju dovesti do raznih kontradiktornosti. Ve�ina pjesama, njih gotovo dvije tre�ine, klasinijih je progresivnih $ormi s uobi-ajenim promjenama tempa i nominalnom složenoš�u, trajanja od sedam do devet minuta, a glavni im je autor gitarist Douglas Ott.

Šteta je, s jedne strane, da Enchant nije uspio kapitalizi-

rati poetni uspjeh, prije sve-ga s albumom “A Blueprint o$ The World” (1993.), no, s dru-ge strane, nije to ni tako loše, jer mu takav razvoj situacije omogu�ava da radi kada i, što je još važnije, kako ho�e. Da ostane prepoznatljiv, kako se to obino veli, vjeran sebi, bez ikakvih obveza prema bilo kome, osim prema sebi i publici koja ga doživljava. Da ostane galantan i elegentan, kakav je oduvijek bio. Sude�i po ovom albumu on je takav – i ostao.

Enchant: “The Great Divide”

“Ouh i kopile” potresna je pria o životu jedne djevoj-ice i jedne starice. Dok jedna svakodnevno dobiva batine i prolazi kroz horor svog dje-tinjstva, druga pria iscje-ljuju�e prie koje djevojici pomažu kroiti kroz pakao života. Aiya i Tara susre�u se opet mnogo godina kasnije, pred samu Tarinu smrt. Aiya

Kad lady Johanna po-stane udovicom, zarekne se da se nikada više ne�e udavati. No na�i �e se u ra-skoraku izme�u svojih želja i mogu�nosti. Njezina zlatna kosa i tajne koje uva uinit �e je zanimljivom mnogima. Unato njezinoj odluci, kralj John želi je prisiliti na uda-ju za muškarca kakvog ona nikada ne bi ni pogledala. Ali spas �e do�i na vrijeme. Njezin �e joj brat predložiti nešto što se nikada ne bi oekivalo: da se uda za Škota Gabriela McBaina. U poetku Johanna je bila plaha i opre-zna, a Gabrielov trud i dobro-ta uinili su mnogo u njihovu zbližavanju i zaljubljivanju. No, okolnosti im ne�e i�i na ruku, mnogi �e ih htjeti rastaviti i ljubav �e im do�i na kušnju… Julie Garwood

Julie Garwood:

“Spas”

autorica je velikih svjet-skih uspješnica, a njezini se romani esto nalaze na vrhovima lista najproda-vanijih knjiga. Tijekom duge i uspješne karijere Julie Garwood opinja-vala je itatelje svojim hrabrim i osebujnim liko-vima. Naše su itateljice ve� mogle uživati u ro-manima: Vjenanje, Taj-na, Nevjesta, Tro$ej, �ast, Glazba sjene, Otkupnina i Dvorci. Roman “Spas” s engleskoga je prevela Dragana Grozdani�.

Aleksandra Hampamer:

“Očuh i kopile”dolazi u gradi� gdje Tara sa-da živi kako bi se oprostila od starice koja joj je promi-jenila život i odredila usud, a Tara je eka kako bi joj pre-dala svoje životno poslanje i potaknula je na služenje i pomaganje drugima. Dok jednu eka put prema svje-tlu iza tunela, druga nastav-lja put dobrote i suosje�anja traže�i tako svoj put prema oslobo�enju. Kroz potresne prie iz Aiyinog djetinjstva autorica progovara o ljubavi i strahu, mržnji i opraštanju, suosje�anju i pomaganju ko-je nas može voditi kroz život kad izgleda da je sve izgubilo smisao.

Tarine prie podsje�aju nas na poznate životne isti-ne: Ne ini drugima ono što ne želiš da drugi ine tebi; Kako siješ, tako �eš i žeti; Samo promjena je stalna i mnoge druge. Ispriane

kroz autobiogra$sku potku autoriinog djetinjstva, prie progovaraju o borbi protiv nasilja, posebice u obitelji, te unose svjetlo tamo gdje mrak straha prijei put lju-bavi i hrabrosti promjene.

76. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

uz knjigu, fi lm, glazbu, kazališteNAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC

Radno vrijeme

blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.Telefon: 311 - 488 .

MINIINTERVJU

DOM KULTURE PRELOG

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

SNAJPERISTakcijska biografska drama

Režija:Clint EastwoodUloge: Bradley Cooper, Sienna Miller,

Kyle Gallner

ASTERIX: GRAD BOGOVAanimirani akcijski !ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

Režija: Alexandre AstierUloge/glasovi: Mario Petrekovi�, David Vurdelja (Baby Dooks), Jasna

Pali� Picukari�

Dugoo�ekivani � lm oskarovca Clinta Eastwooda o najuspješnijem snajperistu u povijes� ameri�ke vojske! Poslan u Irak ka-ko bi š� � o svoje suborce, Chris Kyle usko-ro je dobio nadimak Legenda, a postao je nadaleko poznat i s neprijateljske strane te mu je ucijenjena glava. Usprkos životnoj opasnos� i obitelji koja je strepila kod ku�e,

Chris je odradio �e� ri misije u Iraku slijede-�i moto ameri�ke mornarice - ne ostavljaj nijednog �ovjeka iza sebe. No, nakon što se vra� o ku�i, svojoj supruzi Tayi Renae i djeci, Chris je shva� o da se radi o ratu u kojemu ne može pobijedi� . Film “Snajperist” sni-mljen je prema knjizi koju je napisao sam Chris Kyle. Trajanje: 132 minute.

Nakon što su uspjeli pokoriti cije-lu Galiju, Rimljani muku mu�e s malim selom u kojemu žive nadaleko pozna� junaci velike snage Asterix i Obelix. Ne-zadovoljan tom situacijom, Julije Cezar odlu�i oko sela sagradi� luksuzni rimski grad ne bi li galski barbari pokleknuli pred blagoda� ma koje on nudi. Asterix i

Obelix morat �e se dobro namu�i� kako bi njihovi suseljani odoljeli napas� ma. Asterix i 55 godina poslije prvog stripa još uvijek privla�i pozornost svih generacija, a u kinima je njegove avanture pogledalo više od sto milijuna gledatelja. Trajanje: 85 minuta. Preporu�uje se starijima od 6 godina.

subota, 7. 2., i nedjelja, 8. 2.

17.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 3Danimirani !ilm

subota, 7. 2., i nedjelja, 8. 2.

19.00 STOGODIŠNJAK KOJI SE SPUSTIO KROZ PROZOR I

NESTAOkomedija, avantura

petak, 6. 2.

18.00 ASTERIX: GRAD

BOGOVA 3Danimirani akcijski !ilm

SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERISTakcijska biografska drama

Režija: Clint Eastwood

subota, 7. 2.

16.00 ASTERIX: GRAD

BOGOVA 3Danimirani akcijski !ilm

SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 ASTERIX: GRAD

BOGOVA 2Danimirani akcijski !ilm

SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERISTakcijska biografska drama

nedjelja, 8. 2.

16.00 JEŽEVA KUĆICAKD “Pinklec” i Djeja

i lutkarska scena HNK-a u VaraždinuMala scena “Vinko Lisjak”

19.00 MIROSLAV ŠKORO - koncert

ponedjeljak, 9. 2.

18.00 ASTERIX: GRAD

BOGOVA 2Danimirani akcijski !ilm

SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERISTakcijska biografska drama

utorak, 10. 2.

18.00 ASTERIX: GRAD

BOGOVA 3Danimirani akcijski !ilm

SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERISTakcijska biografska drama

srijeda, 11. 2.- nema !ilmskog programa

četvrtak, 12. 2.

20.00 TAKVA SU PRAVILA hrvatski !ilm

Sveanim otvorenjem izložbe “Ve-ernji soirée: Fin de siècle” zapo-ela je ovogodišnja No� muzeja

u Muzeju Me�imurja �akovec. Postav izložbe nalazi se u izložbenom salonu i donosi pregled poku�stva, naina ser-viranja, ku�anskih pomagala i svega onoga što je bilo potrebno za blagova-nje u visokom gra�anskom sloju grada �akovca u razdoblju s kraja 19. i poet-ka 20. stolje�a. Posjetitelji su tu veer mogli osjetiti okuse i mirise tog doba, za koje su se pobrinuli uenici Srednje škole Prelog pod strunim vodstvom uitelja. Savjetnik strunom uitelju posluživanja iz sektora ugostiteljstva Srednje škole Prelog bio je Josip Bajsi�, koji je istaknuo kako su uenici kroz pripremu izložbe jela dobili volju da sa-moinicijativno istražuju kako su živjele i pripremale jela njihove bake i djedovi.

Gosti na sveenoj veeri izme�u ostalog bili su župan Mestne obine

CENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC, Mala scena

“Vinko Lisjak” - nedjelja,

8. veljače, 16 sati

Ježurka Ježić povazdan luta...!

Nova sezona Kazališne tri-bine za djecu i mlade “Cukorek” poinje u nedjelju, 8. veljae pred-stavom “Ježeva ku�ica” u izved-bi Kazališne družine “Pinklec” i Djeje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu. Predstava �e se odr-žati u prostoru Male scene “Vin-ko Lisjak” s poetkom u 16 sati. Redateljica predstave je Tamara Kuinovi�, adaptaciju potpisuje Maja Sviben, a scenogra!iju Mira Stani�. Za izradu scenogra!ije i lutaka zaslužni su Mira Stani� i Ivan Dui�, glazbu potpisuje Hr-voje Radni�. Majstor rasvjete je Neven Taradi, a majstor tona Ma-rio Zelenbaba. U predstavi igraju Nikša Eldan (Ježurka Ježi�), Ka-rolina Horvat (Lija), Davor Dokle-ja (Vuk), Goran Guksi� (Vepar) i Bruno Kontrec (Medo).

“Ježeva ku�ica ili o sre�i, prijateljstvu i užitku u malim stvarima.” “Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježi� povaz-dan luta” uvodni su stihovi jedne od najpoznatijih djejih pjesama regije, kroz koju nam je Branko *opi� ostavio pregršt lijepih misli i dobrih ideja za lutkarsko istra-živanje. Ovdje Ježurka nije lovac kao u originalu, no oaranost prirodom slijedi ga i u njegovim kazališnim putešestvijama, a ve-sela životinjska družina na elu s Lijom pretvorila se u ozbiljnu izvi�aku jedinicu kojoj je cilj saznati što to Ježurku ini toliko sretnim u njegovom domu i mogu li oni dio te sre�e prisvojiti. Na-ravno, usput �e morati iza�i na kraj s brojnim preprekama, ali i otkriti što zapravo sre�a za njih znai, a možda i pomo�i Ježurki da prona�e jedinu stvar koja mu nedostaje…

Predstava u trajanju od 45 minuta preporuuje se za dob od tri godine nadalje (predškolska i niži razredi osnovne škole).

SREDNJA ŠKOLA PRELOG predstavila jela s kraja 19. i početka 20. stoljeća

Zavodljivi okusi prošlih vremena u Noći muzeja!

Murska Sobota i župan Matija Posa-vec. Imali su priliku degustirali platu “Zrinski”, juhu od fazana, okruglice od krumpirovog tijesta u umaku od koprive, nabodeni srne�i but u umaku od vrganja, lovaku roladu, zapeeni

krumpir, jemenu kašu na lovaki, trgance, salatu od rikole s buinim uljem i prekmursku gibanicu. Za osta-le posjetitelje pripremljen je bogat stol hladnih i toplih predjela, za što su se uenici pripremali gotovo cijeli tje-dan, kazao je pohvalivši njihov trud i zalaganje Vlado Turek, struni uitelj kuharstva iz Srednje škole Prelog:

- U pripremi jela sudjelovalo je tri-deset do etrdeset uenika, zajedno s uitelima. Predstavljeno je osam vrsta slastica. Hladnih jela je pripremljeno dvadeset vrsta, a završna priprema trajala je dobra tri dana. Radili su i ku-hari i slastiari, tako da su stolovi obilo-vali ponudom hladnih i toplih predjela, raznih rolada od špinata, pure�eg mesa i pršuta, bio je tu i šaran na me�imur-ski, zatim srne�i medaljoni, kukuruzni valjušci, okruglice od kruha. Jako sam zadovoljan s radom uenika.

I posjetitelji No�i muzeja bili su za-dovoljni - jela i slastice zaas su nestali sa stolova.

U�itelj Vlado Turek i u�enici Srednje škole Prelog pobrinuli su se da u No�i muzeja nitko ne ostane gladan

Ana Bakari� iz Zasadbrega i Mirela Sabol iz Male Subotice: - Jela smo

pripremali prema receptima iz starih knjiga i naših baka

8 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

HOROSKOP

Po�etak velja�e donijet �e vam poslovne projekte koji �e bi� ne-profitabilni. Širom otvorite o�i i pripazite na nov�ana ulaganja, da vas vaša naivnost ne odvede na pogrešan put i odluke. U ljubavi ste sve hladniji, što �e i vaš partner ili voljena osoba itekako osje� � . Borit �e se za ponovno osvajanje. Provedite zajedno ugodan vikend. Odmor treba i vama i vašem par-tneru. Mogu�e su manje nesanice i glavobolje.

U poslovnom okruženju nemojte tro-ši� vrijeme na nepotrebne doga�aje. Energija �e vam bi� u padu, pa što vi-še odmarajte. Vikend posve� te samo sebi u opuštaju�oj sredini i atmosferi. Koncentraciju usmjerite samo na bit-ne stvari. Rijetki �e biti poletni zbog povoljne ljubavne situacije. Oni koji tajno ljube ljube osobu iz prijateljskog kruga ljudi. Probava vam ne�e bi� za-dovoljavaju�a, pa na vrijeme sprije�ite sve mogu�e probleme. Više spavajte i odmarajte se.

Najbolje �ete se snalazi� u poslovi-ma koji iziskuju komunikativnost i izražene mentalne sposobnos� . Sve planirane projekte pomno razradi-te i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoli� kašnjenje. Provjeravajte re-dovito e-mail jer �ete primi� važnu obavijest. U emotivnim odnosima dolaze dani boljitka. Pozitivne pro-mjene najviše �e razveseli� samce. Dobrog ste zdravlja. O�uvajte ga dovoljnim unosom teku�ine, vo�a i povr�a.

U želji da steknete financijsku si-gurnost informirat �ete se o najpo-godnijim uvje� ma za štednju. Izbje-gavajte ve�e troškove dok vam se nov�ana situacija malo ne stabilizira. Odgodite velike kupovine. Partner �e biti vrlo zahtjevan i pokušat �e utjeca� na vaše odluke. Ipak, ne�e-te mu dopus� � da upravlja vašim životom, �ak ni pod cijenu sva�e. U ljubavi �ete bi� nemirni i željni novih izazova. Osigurajte svom organizmu dovoljno sna i odmora.

Odgovarat �e vam samostalan rad. U osami �ete se posve� � rješavanju za-ostataka i s nestrpljenjem odbrojava-� minute do kraja radnog vremena. Privla�it �e vas pomalo nesre�ene osobe. Pokušat �ete im pomo�i svo-jim savje� ma i potporom, no pripa-zite da iz svega ne iza�ete slomljena srca. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu o�ekivati više sret-nih i roman� �nih doga�aja. Bit �ete okruženi pažnjom i nesebi�nim dava-njem. Zdravi ste.

Poslovno ozra�je je dobro. Riješit �ete sve poslovne nedoumice i kre-nu� u nove projekte. U sebi nosite op� mizam i pozi� vu koju �ete pre-nije� i na svoje poslovne suradnike. U ljubavnim odnosima bit �ete skloni zavo�enju, ali i maštanju. Oni koji su sami lako �e nalazi� društvo, pa bi nadolaze�i dani mogli bi� posebno zanimljivi. Dane vikenda provedite u druženju s prijateljima. Pobojšajte kondiciju. Odlu�ite se za sport koji �e vas veseli� .

Nakon vikenda bit �ete puni radnog elana. Otvorit �ete si vrata prema uspješnosti uz odli�nu poslovnu ideju. Bit �ete podržani u ve�ini pri-jedloga. Ovaj �ete tjedan otkri� tko vam je naklonjen, a tko vam radi iza le�a. Znajte da se zasigurno ne tre-bate plaši� svoje budu�nos� , jer je ona obe�avaju�a. U vaš �e se život vra� � netko iz vaše ljubavne proš-los� . Ljubav vam u ovom razdoblju daje najljepše i najukusnije plodove, pa uživajte u njima. Zdravi ste.

Prvi dani velja�e donijet �e vam suo�avanje s razli�itim poslovnim iskušenjima. Vješ� nom kvalitetnog pregovaranja znat �ete sa�uvati svoju poslovnu poziciju. Osluškujte svoju intuiciju i sve �e bi� onako ka-ko planirate. U ljubavnim odnosima ne�e se realizira� sve kako ste plani-rali i priželjkivali. Ali bit �ete uporni i ne�ete odusta� od svojih vizija. Uko-liko ste sami, družite se s prijateljima ili provedite dane vikenda u krugu obitelji. Zdravlje izvrsno.

Ovih dana ne�ete imati vremena predahnu� . Nemojte prihva�a� no-ve zadatke prije nego što dovršite ve� zapo�ete. Budete li previše uslužni, drugi �e vas po�e� iskorištava� . Vri-jeme je da svoje potrebe stavite na prvo mjesto. Samci �e uživa� u o�i-jukanju, no ne�e biti zainteresirani za ulazak u ozbiljnu vezu. Svi koji su u dugotrajnim vezama iskoristit �e dane vikenda za zajedni�ko druženje i strast. Vitalni ste, energi�ni i dobrog zdravlja.

Niste zadovoljni trenutnom poslov-nom i � nancijskom situacijom. Nije vrijeme za radikalne poteze. Izbjega-vajte sukobe s autorite� ma, barem dok vam se ne otvori neka druga op-cija. Družit �ete se isklju�ivo s popu-larnim i zabavnim osobama. Samci �e se trudi� svim silama osvoji� ne�iju pozornost i to �e im uspje� na izne-na�uju�e jednostavan na�in. Ukoliko ste u vezi, prona�ite više vremena za partnera. Više kretanja pokazat �e se dobrom i u�inkovitom odlukom.

Bistar um bit �e vaš glavni adut ne samo ovih dana, ve� i � jekom cijelog mjeseca velja�e. Na ve�ini poslovnih sastanaka vodit �ete glavnu rije� i na taj na�in ste�i poštovanje okoline. Najve�i užitak predstavljat �e vam vrijeme provedeno s društvom. Zajedni�ki izlazak prote�i �e u sjaj-nom tonu i okruženju, a na posebno sretne okolnos� mogu ra�una� svi koji traže avanturu. Ovaj su vikend mogu�a putovanja zajedno s obitelji. Uživajte.

Ukoliko ste nezaposleni ili želite pro-mjenu radnog mjesta, mogu�e su po-zi� vne promjene. Potpora �e vam s� -�i od obitelji ili prijatelja. Ako ste pak zaposleni, u radnom okruženju vladat �e pozi� vna i inspira� vna atmosfe-ra. Nemojte razmišljati o prekidu s postoje�im partnerom. Razgovorom �ete riješi� sve mogu�e nedoumice. Vrijeme je da promijenite na�in pre-hrane. Ostavite se loših navika, kao što je pretjerana kozumacija pi�a i cigareta.

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

JARAC (22.12. -20.1.)

RIBE (20.2. -20.3.)

lifestyleMODNA REVIJA inspirirana odjećom historicizma i secesije

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Poznate linosti prošetale su Muzejom Me�imurja u ovogodišnjoj muzejskoj

no�i. Matilda i Alojzije Prusac, odnosno prva dama grada �a-kovca i gradonaelnik, tj. op�in-ski naelnik iz doba 1842. - 1915. godine. Crvenim tepihom prošli su i vlasnici Gostionice “K Peor-niku”, Pavla i Oto Peornik. Viso-ki gra�anski sloj nije mogao bez doma�ice i kuharice te glavnog sluge, koje su predstavili Ana Deban i Ištvan Bakoš. Modele za modnu reviju pripremili su uenici Gospodarske škole (kro-jai, frizeri i kozmetiari), a uz uenike nosili su ih i profesori. Andreja Modrinjak, strukovna uiteljica iz Gospodarske škole �akovec, istaknula je kako se svaki model radio do dva mje-seca, od pripreme, razrade i !i-nalnog proizvoda:

- U sklopu projekta radili smo modele sa skupinom ue-nika tre�ih razreda. Tema je bila secesija. Svaki model imao je prepoznatljive detalje iz tog doba. Zatvoreni gornji dio vra-ta, puno iške, trakica i nabora, zatvoreni gležnjevi i zglobovi. U tom razdoblju bile su istaknute guze.

Iznena�enje na reviji bilo je i kad su uenice modeli ispod

Vrijeme kada je guza bila osobito

naglašena!

povijesnih kostima otkrile odje�u suvremenog doba - vr-lo kratke haljine i kratke hlae. Nosile su ih Paula, Samanta, Maja i Sara, a potporu im je pru-žila mlada profesorica Patricija Topolnjak, koja je zajedno s Hr-vojem Živkovi�em predstavila i djeli� atmosfere s tadašnjih

plesnjaka. Za frizure i šminku profesorima pobrinule su se uenice Gospodarske škole predvo�ene svojim nastavni-cima Karmen Koroš, Nikolinom Makovec i Nevenkom Perin.

Nikud bez rukavica!U ono vrijeme nain odi-

jevanja bio je strogo odre�en društvenim normama i sva-ka osoba morala se odijevati u skladu sa svojim stasom, dobi i staležom. Žene starije od etrdeset godina trebale su izbjegavati crvenu i plavu boju, a mlade djevojke morale su izbjegavati ljubiastu boju. Pune, teže tkanine bile su re-

zervirane za starije gospo�e, a tanje za djevojke. Nakit je tre-bao biti uskla�en s godinama, staležom i ostatkom odjevnih predmeta. �ipka, teške tka-nine i bogati nakit nosili su se samo na veernjim i ple-snim zabavama, a trebalo ih je izbjegavati tijekom odlaska na putovanja i šetnje. Muškarci i žene u javnosti obavezno su morali nositi rukavice, koje se gotovo nikada nisu smjele ski-nuti. Skidanje rukavice bilo je dozvoljeno jedino kada se ru-kom nešto radilo ili za vrijeme objeda. Slino tome, muškarac nikada nije smio iza�i iz ku�e bez šešira.

Profesori Gospodarske škole uprizorili su povijesne li�nosti našega grada. Muzejom su prošetali Ana Deban i Ištvan Bakoš, Pavla i Oto Pe�ornik te Matilda i Alojzije Prusac

Puno �ipke, nabori, zatvoreni gornji dio vrata i istaknuta guza osnovna su obilježja mode tog vremena

Fićfi riće zanima samo njihov izgled i žene

Ana-Marija Bogdanovi�, strukovna uiteljica Gospodar-ske škole, tijekom modne revije upoznala je posjetitelje s nainom življenja akovekih gradskih šminkera:

- U zadanom razdoblju u našim krajevima pojavili su se !i�!iri�i. Gradski šminkeri. Ono što u Engleskoj zovu dandy, u Zagrebu kicoši, kod nas su bili !i�!iri�i. To su mladi�i koji su dolazili iz bogatijih obitelji, odlazili na školovanje u ve�e gradove i kad su se vratili u �akovec donijeli su modu, nain ponašanja i odijevanja iz grada iz kojeg su došli. Ti mladi�i, osim što su bili modno osviješteni, prisustvovali su svim važnim doga�ajima u gradu, primjerice, sportskim doga-�ajima, a njihova najve�a zanimacija bio je njihov izgled i, naravno - žene.

1����������� �� �������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

����������� ������������������

Fašjak v Međ��ju

Međimurski fašnik: Lampe, lafre, čaplje i pikači ponovno se bore protiv zlih sila

������� ���� ������đimurskim maskama

Dvodnevni karneval u Čakovcu ����� ����������������������� ������� ���

Kako napraviti dobre krafne?Na slici: Čaplja iz Podturna, foto: Z. Vrzan

2 ����������� ���������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

USUSRET FAŠNIKU 2015.

T������<����<���=����Y���[���Y�Y���\��]����Y�<^���Y_�������������������< �̂��\�����-

<��<����̀ ^�������������<Y��������<_��̂ ���������������[���_������q�������^�`���Y�[q������

{^����[�������Y�<����<���\���q���Y���Y\�^��q������������`�����̂ �����<^�_������]Y���<Y�����Y]��\��������|�^��\����$����<���Y��`������Y������[�����$���������$�_��\���<^�-���Y���Y�<����Y`�������}��<������_�\�\Y^��<���qq��������_���]��������]�����Y�~Y���Y_�����\���<���<��^��

��Y]Y�<�Y\��Y��<���<��^��-\����$������[�����$������Y�<������}���^���<�������������q�-���}���������[������-\���~���<��������-�����̂ ���������Y���Y�<������_���������������]Yq�������]�����~��<Y������`�����-������<��_���\�-[�^����<Y���\�q��-��������\����_����Y�\��`��<^�������\��q�������]����`����<^��~���<Y�Y�[\�<���\�[�^����\��Y�_���\�}q_���\�<����_���-\�`Y�_���\���������\�����=<�����\�����`�����<���`�Y����\����_��[��Y�<�����Y]�_��Y]������Y]���_������<���qY�Y�Y�̀ ����Y�q�-���Y������Y�����<���\Y���<��������������^�<Y����`�Y�����������<��q����������������}Y<��_�̂ �������\������

~����<�Y\��������Y�<�����<������\���q���Y�[�����$��<�}�-��^���<�����q����}���_�\�\Y �̂\���_������������`����<^����̂ Y�<��<�Y\��Y���}��Yq����^����<�������\����

���\�������<������Y���^�����]Y���������<Y���<^������<���

��\�^�_� ���������Y� ��<^���`�����\��Y[���Y��\���Y_�<��-�������\���<���[<^���<�[]�-����\�������\�<^��������<�Y}q�-���$`�����[<^�������������Y_� ���������Y� ��<^��[\������]�������$�<^�����=<��^����<�q�����Y]_����]��[^�����q����$ �̀���

��������������Y^��Y� ��<^���[����<^�������_�<�����<��]���\-`�_��Y[�]�[q��Y�\�^��Y��Y���]�����<^��=����Yq�^������������Y�̂ Y���Y�=�����Yq�^���_�]���������q����q�̂ �����}��\��$����<���\���-<^��������`���\��<�Y\������\��������_�\��]�`�����\�q���-���_���������]�����\��[���_�<Y������̂ ��<\���������`������[�-]����$`�������Y}�����Y[�]�[qY_���$��_��Y�������������̂ ��<�^��`���<^�� �̂���<��=<���q����Y���-<^���Y����^Y��Y[���<��Y�<����Y�

Pikač prijeti da će ubosti biljkom velikim pikačom, čije plodište podsjeća na košnicu

Fašnička dogadanja u MedimurjuZasadbreg�� ��������Dekanovec�� ����������������� ������������������������������������" �����������$��������%���'�������-����� �������� ��������Hodošan��� ����������������������" ��������Prelog��" ��������Štrigova�" �������� ������������������ ��������

������������������]�[q���]�q�������Y���]�����-<^��=����Yq�^����

=��$�<^��������^������]��̂ �\�^��<Y�\�[�������`��������\�����=����Yq�^����

����]�����_�\��\����\Y^_�]�<^Y���<�Y\����Y���^���[��q�����^�`��Y�����������

������������<����[�^������Y��-��Y�[��]���_�<�̂ ������\�������-]����\������������}�����������������<�����`�������`������]�Y\��\�������^���^���^���<���q�������

�^�]�������<��������<���]�-�Y�Y�������]���������Y]_�����-<����Y]�_���q����\��������������<�_���q����\�����������<���<�_���q����]�Y\���<�����<��_���q���������]�Y-\���<������^������[���q�����<Y��^Y���<^_����]�����<^_�̂ �������_�Y�����\��$����<_����^����<^_��-<����<^���]����<Y���������_���̂ ��������]���������Y]_�����<����Y-]�_���q���������_���q����\�����-���������<��������_���q����\�����������<���<����������_���q����]�Y\���<�����<���������_���q���������]�Y\���<������������

���������\���<^����Y��������}���^�-���_�\�\Y^��<�����\���Y�_����������[����Y[��q����<���^���_���\�}q_���\�̀ ^���������\���_������<���\�����<��\�����\���`^����=`�Y�����������<�]Y����<Y�Y�^���]�Y\��\��<^��<^������������Y��-<^�����}�����<��<���<^�^��Y���������\�����^����

�<����<\���!����<������<��\��_�����\��<^��<^��<�}���[���Y������^�����\�����^��_������Y������Y��\<�Y�<^���Y���<�����<\-�����Y���<^������<��_�������������<^����

=<��������\���<^����Y�������}���^������<^���<Y�Y������^�-

�Y_�Y����������������qY_�̂ ����<�����-

��_���[�_�q��_���������\���������-

��}���^���_����<��\��\�^���_����\�-]��`���q���<�Y�\���q����<���<^�^��

<���Y���������-�����q_�����������[� -̂

���<^�����{^����[��<�^��Y���<��Y�

^����������\�����Y�Y����<���<���Y�-<�����������~��[�����<Y�<�����<�����]������\Y<���<��^��\�������Y�^���������Y������<����_�Y���`��-<�����[��q��Y��=<��<��^������\��<����������<���������������$��<���

��������_�����_����������<^-������̂ ������<�����<���Y�=���-�Y��Y_���������`������Y�<�����������Y��[���������������������\��Y`���}��������\�����������<^�^���-���<�����<����[������_����<��������^�������_�^���������[�����]����������������[������}q�����[�=����Yq�^����

Novije lampe krave iz Novog Sela na Dravi

���������<����[�������q����<��\��^���[����<���^���<^���������[���_������[�q�]^����_�\�����<^���[������������������\���<^����Y���

� ��������Y���_�$�^�������[��

=<����[������� q����<��\��^���[����<���

^���<^���Y�Y�[��Y“

��Cuvajte se sobockoga kugača

��

Lampe, lafre, caplje i pikaci ponovno se bore protiv zlih sila

Ove godine na sobočkom fašjeku gostuju Kurenti iz Občine Starše

3����������� �� �������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

99CRVENIH BALONA

�������������!�VALENTINOVO

�� ��������!��"�����������������������������������������#�

Karneval se ove godine datumski poklopio s Danom zaljubljenih. Stoga ���q�����Yq���q�^��

\���[����$`���������^��novskih manifestacija. Što nas <������Y������ ��=����Y��skom fašniku, saznajemo od Boške Ban Vlahek, voditeljice ~Y��<^���]�Y������������

* Kakve su novosti u pro-gramu?

�����]�����<Y�\�������������$`������_�<Yq�^����������_� ����� ������������<�

Piše: Roberta Radović

"��#�����$����������������#������#%���������������� �&����� �'�(�)���% ��� �#� ������*�����*����������-� ����������'�(� �#����������%������)����#�$�������-�������#���������%���% ������� ������*��������������

�������Y���|�\����]������]�\��]���=��<�����^<��~��]���������\�^���������\�����^Y���Touwers, gdje se s partne�rima iz Koprivnice, Nagyka���[<�����\�<�����^Y���<^������Y�^Y���<Y��������<Yq�^Y_����������^������organiziran jednodnevni �[��^�Y�=��<�Y�����[��na karneval u Kaposvaru \������������Y���<^��������^�������Y������Y������prijavljeni trebaju se okupiti Y������<^����������[q�����ponijeti i osobnu iskaznicu. Odaziv na ovaj izlet bio je

�[�����������_�����Y� �`�� ��������]������

���_���������[��^�\������]�����Y�^����`���$`�������Y���Y������\Y�ni ljudi se javilo, što nas je iznenadilo. Kad smo išli u Koprivnicu i Nagykanizsu, nije bilo toliko prijava, iako se radilo o ljetnom razdoblju. Izletnici se mogu maskirati �������������������������_�����̂ ���}������������������predivan izlet (dva autobusa <��<���<� �̂\Y^�����������^�����<�����<����Y]��[����[Y�^_���������[�[���}����Y������^��<�����=����Y�����

����\���[�^��Y��������Y��������$`�����<^���Y�<Yq�^Y���\������Y� ��<^�������<^�������������na pozornici Trga Republike q� �̂�����<^��������]��\���`�njih godina, oko minute, da ne qY���\���Y]�]��������\��se radi o maloj djeci. Nakon po���������������<��Y�[q���^��Y�šatoru na Trgu Republike uz ������$���

��� ����������������������������������-letjeti 99 crvenih balona. Zašto?

��¡��������<�^��\��Y�Y�svijetu kako je ljubav nešto ������������`^����}����imati. Organizirali smo sni������!���_���������������q�^����^��q���������������Y� ��sati pustiti u zrak. Namjera pri izradi scenarija promospota q������Y���Y�^����Y���Y�<������grada. U nekim dosadašnjim videozapisima malo nedo�staje interakcije s ljudima. ���[�\��Y�[��Yq�����]�\�����Y����<���\��`�^^��]��dom i pokazati naše gradske vizure i ljepote te pokazati da smo otvoren grad. Teško smo našli zaljubljeni par, ali uspjeli smo. Najavni video, odnosno teaser, snimljen je u Starom ]��Y����������q�^���Y}�����^������q�<�����<��Y���Y������Y]��zaljubljeni parovi. Svi su do�brodošli. Došao nam je i jedan ]�<\����������<��}����Y\����^Y�<Yq�^Y_�̂ ����������<��q�q�^������������^�!���������<�����`������������=��šo Varga. S njim imamo dobru suradnju. Radi nam aftermo�vie svih naših manifestacija. To je novost koja se pokazala jako dobrom jer ljudi još više ���[�^��\����!��������<��^��atmosferu naših manifestaci�ja. Osim toga, to je trajna vri������<^_����Y���^��<^����trag i videorazglednica našeg ]��������_�<������!��������Yq���������Y�����������̂ ��q�^��\��\�[�^���������^Y��<^����\���������������

����!����"�#�!��!$%������!���!��!������� !�!�� ���!���%��&���-������'

���[�������]�Y\�����[��gosti iz raznih dijelova Hrvat�<��_��[�������������=��<����=�}���������^�������^����set grupa. Iako su prijave zavr�`���_�̂ ���}������}��<���� �̀Y������Y���Y�^��Y�\��]������̂ �������<���$`�������q�̂ ������q�}������

$�<^���������Y�<����Y���������[<�q������$�<^���������^���<������������]����=�}��sam naziv manifestacije ne \������\�<��^�^������[���Y]������<^_����Y^��_���̂ ��\��]�����}��\���Y���\�<��^�^������[���Y]���}Y\������[�������������Y��Y�����<��̂ ������Y�̂ ���smjeru priprema. Sponzori su prepoznali uspješnost Ulice ki�šobrana, pa bi se ovo ljeto Ulica \���Y}��������^��<<�¢����Y���Y���Y�=^�������^<����~�� �̂ski bi se po bojama odradili ko�����̂ �_�̂ �����������\�^����^�������<^���Y�\��Y����`�q����<Y�q����Y<\��`���� ����������̂ �<Y�Y_��<��������q�^��������<� �̂̂ �<Y���Cilj je da cijeli grad ošarenimo, da cijeli grad bude veseo te da vratimo ljudima osmijeh na ������=�<�������������^����������\��q���Y���`�q����������to ponovno biti velika atrakci�ja, naravno, uz ostali program i brojne novitete.

������$����!��!���������$��������

Ovu subotu 160 putnika u Kaposvar na fašnik!

dašnju tradiciju organiziranja svjetovnog fašnika u petak smo ukinuli, iako su to bili <��}�����������\��]������}��<�����������q����������^������`^�������q����=��Y^��_�koncepciju smo promijenili iz razloga što je u petak na program svjetovnog fašni�ka dolazilo malo posjetitelja, �������[q��q��������������������}������\�<^��������`��]�����������^��]�Y\��koje dolaze sa svojim alego�rijskim kolima. To su grupe koje se nekad najviše potru���_���������<Y�q������������Svjetovni fašnik spojili smo s ^������<������<���]�Y\�����]��

Finaliziranje ukrasa za fašničko uređenje i nove instalacijeu Ulici kralja Tomislava

+%�# �% ��k�nev�ki����*���.�#%���������������� �&����� ������� ����������/

���q�^���Y]�]�[��}������q��������]����������^����\<���Nakon predstavljanja grupa na pozornici program se seli u $`�����̀ ^�������������̂ ����������^��[q����\��]���<�$`������]�Y\��� �� �̂���<����q����$`����]�Y\_���<<�$`��������<^��������Y�<��]�$`���������_�q� �̂�������`����tegorija za dodjelu nagrada ponajboljih maski. Nagrade su vrijedne, od nagradnih \Y^��������\������\��^��Namjera je da se povorke za���}��Y�̀ ^��Y�����Y}��Y���q����[q��_�[�̀ ^�����<��\�q���Y^���� ������q��`������\��]��Y�������[�<^^�����̂ ����������\�����$`����]����Y�]����������Y���<\���������`���_�koji je glavni krivac za sve što ���<����`����]��

�(���������������%������������#��%��!#����!)��!#� ����!������-���%+��!$����� �� �������!%������������!�����-stvica više. Kakve nove vi-������!������)!������������������'

���`����<��\����\���<�Valentinovom. U Ulici kralja ~���<�������<�^����<����<�^�^�<Y����^������������q�������^����� ���<�����<\����~Y���<^���]�Y����q� �̂���\�<^�����no trometarno srce. Kod njega ���<�������<���$�^�]�!��^���

djeca, parovi, svatko zaseb����������������^���\�}����������Y�������\���^��\��^��^��^�����Y��������}�����������������Y���\����^��Y�\����!���������\��\���������������������besplatno skidati slike s naših internetskih stranica.

�����!�� !�!����!!&!-�!�!���%��!#���%"�#�!��'

����`^��<��^���]<^��\��Y�de pripremili smo nekoliko novosti. Nakon što u subotu [��`��������$`���_�Y� �<^�����]���������������]����[���������]������\�������^��������̂ �<Y���q�<\�^������$���� �^��������]�`_��<^���������$���^Y������^����������Y�<����$`���Y�����������q�^��]����

* Koliko je planirano �!���)!���!$��������������%��!#���"�#�!���&�-nifestaciju?

������$`����\�����������i sredstvima iz EU fondova, u <���\Y�\�����^���~�Y���<_������������\�������������������Y��kulovog programa. Dolaze go�<^���[�=��<��_��[��\�<���i Nagykanizse, te gosti iz Ko�\�������_�������[����_������<���<Y��������\�������������Y��[�$`������� ��������Y�������!�������£���������_�����<\��[���_�����~Y��<^���[��������]��������������^<��^Y��<^���[������_������������[�navedenog projekta.

����$�%���������$�#����� �!����������������&

Za kraj razgovora zapitali smo voditeljicu Ureda i o tije��Y�\��\����<������������$��<^��������������$`��������\������Y��Y�����^��

�����������]����������� �̂�������<���[��������ne, a razmišljamo i o odvajanju

Boška Ban-Vlahek: - Fašnik se ove godine poklopio s Danom zaljubljenih. Programi će biti upravo takvi - puni boje ljubavi

�

Dan otv��ih vrata - u ponedjeljak, 9. veljace

~Y��<^���[�������]���������¤���������q����}��� ���������_��\��<������<����]��[��^������<���������]��������biti obilat kao prošlogodiš�ni jubilarni, kada se slavilo \���<^��������]��[�����]�̂ Y��[��Y������Y����~Y��<^�����Y���Y�q�^����Dan otvorenih vrata i svi �����}������]Y����^�^��̂ ��<��Y[�\�����������Y}�^��<�^Y��<^���������^������

4 ����������� ���������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

��������������!��������$�

Piše: Josip ŠimunkoFoto: Zlatko Vrzan

Starost maske selničkog pikač�������������$�� ���� ��%�����������*�#� �.���*�%���� ������ #��������������� ����#�%���%���������%�����#�%�������&����&�%���

V�������]�`�������� ���Y\����$�\�^���^��`^�������\}������Y-��<�����\�<^���

^�������_������<Y_�Y<\Y^�qY��������_����]��<^����������-`��<�����q��_������<Y�\��[<�Y}���[��Y�����`���]����\Y<���������Y�^Y��������]���������[����������_���<�q��������\��^����������\����_�q����<Y�����������^���������<Y�Y<\�<^�����������<^���<����^��|��������^���`��<����q����<��������_����[�����������^<^��$�

~��������[��]��Y������-��������^�<��������`�������_�\�����Y���<��Y_�\<�������������[�<^��������^�<Y������<^���<����^��[]Yq���Y���������<�����Y����<^�����<���$�^��<�����<�����-��]�������[]Yq�����]���^�[������̂ ���������[����

��=����Y��Y_��<���Y���-�����_���`����]���������[�����<�Y�\��_�_�����������\�-[�^�_����Y����^<������{Y��-\���������<^�]������<^��������\��������_���]������Y���������<�����Y��~��q�����Y}���<Y�^����^�]^��[����[�����\�����[�������

����������������\��_�q�������������\���q���������������<Y��`���_�����_�]���^����_�q������q���������Y������Y�=����Y��Y�[�-���\��_�[q�]�^�]��������������]�������q������������<^�Y���<^���Y]��Y�[��-<�������<������=�]Y�����������\�����[���^����������`�����[����<��_����^�����<��������q�`�����_������������]���������]������-���_��`�Y��\���[\���������q����]���^����_�����<���\����^����������Yq�<^���~����\���\���\���[Y������<��\��<�����[��Y��<���

=<��\������\���-\�����[�����$����q����}��_������}��<����������^��\����-$�����<^����<����`���������<����[����]�����`����^���Y]������^��<���^���\��^�����Y}��������<���<\��^Y�����̂ ������`���_�̂ �����<�����\�^\Y����������^��<���^����������������<��<���^�Y}��\���_����Y���`�����������_����������q���<��������<��}�^����\`�-����q��Y�<^�����_�\��^��<��Y[�\�����<�������Y�Y��`�Y���`\]���

���������]����Y���`-�Y�������`�������^��[<�q��_�^�����<�������}�����^^��������<��[q�]���`�]���}����Y�Y�<^��������^�Y_�

����<������}_�����}���Y���Y��<\�Y}���������������\���}�Y_���<�<��^����`���������[q�]�\��^������[��]_��Y]���\������_�\��[�������\���[�����$�����������q�-�����������\���Y��Y�����}��q����Y�\���������q�����������������<����Y���\Y^Y��������^����[\����^��

=<�Y�<�������\����-����`����������\�^\Y���

¥�������¥�Y�<��Y_��������������]������`����<��^������[��������Y�����}��\������^�������������q�����\���q����[����<�����Y�������_�����<Y��Y���q������[�����������_��<\�Y-}��������\����^��_�\����̂ �`���[��<��^����<Y���<������q����Y_�����<���\���_������]Y�������

���<���Y�<Y����_��<��\���<^���������������q������\��_��������������^�����`-���������[q�]�<����������������<��_��������`������]��[��]_�����Y��<����������-������\�[�^�_��<�Y�\���Y������������`�����<���Y`�-��_����^�������\�<�q�������-����_�\�����}��q�^����}�����<������������������<���\��_���������������]�����_������\��_�q���_�\����Y�����<������

����`������������\�-[�^��<Y��<����������\��_�����<������<���`��_�̂ ������������\���

�$���������$��� ��������

�������\����������\�[�^����

q��Y�\���_��<�_�<^�`�����_�qY�q���������Y���}����������^�����^�����<��[-\�^����������}���^�������Y�

<���<\����Y���q������<^������<�������Y��~����<Y�����<����<^�`��������qY�q�_�����\��_�[q�]�̂ �]�����\���[�����������q�]�^�]������������<�Y����^��`^���`�Y��\�����]������<����`���Y_�����������\������[Y�������Y�<��������[\����������<���������������^�����`�Y��\����\��<^��������<�^����`���Y���]���������<�������<�^����`^���Y]���~�����\���[���<�\��-����\��������}����Y�[��������Y�<�������<^�q��

~���������[���������\�-^����[q�]��]������q���q`�q�����<����������[�-����\�����`��Y]����_���-�����\��������������\�������q���_����_��\������_�^���-�������Y\�������\��̀ �\�_������^����������`^���̂ ��������^����������\�<^�����[��]�[�̂ ���

|���[������\���\��-�[���������Y�<�Y_������-<^�����]�����q���q���q�����\�����<��<��Y��Y���[q�]�̂ �]�`^�����[����q����\����`^���-q�����\��<��������`���Y���

��<^�Y�^Y�Y�<�_��Y�����������<�^���q����������q�����\������<^������\�����<-������^����q����}����<���

����]����������[������������q����<Y���̂ ���“

(�0�+10(2�(.��310�(�3���141.�

VIŠE NIGDJE NE NALAZIMO 0!35(��15!ČA

Maškuri pikači iz Selnice jedinstveni su po očuvanju starih mitoloških sjećanja o stablu svijet

Maska lampa krava iz Zasadbrega

Maske lafre iz Turčišća – na slici babje skopane lafre iz komada drveta, najčešće vrbe

Suvremena maska krampusa s obilježjima lafre i lampe iz Svetog Martina na Muri

Maškuri lampe iz Turčišća - najčešća međimurska maska lampa poznata je danas u cijelom kraju. Od lampi najčešća je lampa krava ili pak birkon (ovan)

č6������

pikac pi

5����������� �� �������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

��������$���%���%�

���]��<^������^����]��-��<����^�����������[��¥ �-}�<���q���¦�̂ �]�����<��^���\��<���`��\��^��`��<���<^����¥��^����\�`����Y��-<�������Y_�<��^������Y_�Y�������]������Y������<^�����q�������^��<^��������������Y<����������}����<^��Y�������<Y�<Y��������������<^-������$�]���^���^���`����\��<���

~���<��Y���������Y<������������\��<���]��������<��^���<^q�Y��¥�����Y�^�]�����^�<��������<����]����[��_�

Y�<�������^�������^�\������-�Y�]����[��_��Y���������Y�^�������^�����������������]����[-��_�����������������]����[������[��������Y�����Y_��[��������Y�����Y���\Y`^�������<�-��������¥����������\������^���� q_������

���`�����������\��<���<��^�����\�������Yq��������}��<���¥§���_������_�[�����q�-��_�����\��^��^¨����Y��������©��[�<^q��̂ ������̂ ��_��[�]���̂ ��������^�_��������̂ ��q�<�������ª\�����Y��Y����_������Y\����<���_�q�<���q������������¥���^���_� q�����������������������Y����^<�������[�������������[����������Y���_��q���}���-^��������Y�<�Y\����[�����Y���������<��`���Y^_��q������^����`�Y�<�������������Y�����Y�������

����^<���<^q��� �������������<^��������^���`����\�����}q��<����^�<^������-<�������[�<^q������^��_�����]���[Y���\���_���]�-���<�����\^���_�������Y�<��������_�������<��\^�����]����Y������Y�����^��<^q������<Y��������������Y����q�<�������[�^�_�<�����Y�]����<Y�\���������_�]����<Y�������}���^�����������������Y]�����Y]����Y<����\��<����}��<���¥�����Y������<��Y�������]��-��[��_������<����_��������Y�����Y����<���������̀ Y����-

[������\���_�̀ Y����[������\���_����<�����]�����§¥���^���� q��¤���

������������^���`����<��-^������Y�<^���������_�����������Y��\���_��������Y����¥��q�<���<���������Y�]����]����[���������<����_�Y�<���-�����<Y�\������\^���_�\����-q�<���<����^_��������[�����<�\��[�����`Y\�������[��������[��������¥���^���� q�� ���

��<����<������^���]��-��<���^<���<��<^q���\�^���\���[Y���<�q��q���q�]���

���Y��������<��[����_�����[�������������[���[�����_�����<������<���^<��]�����-^��̂ ��q�}�����=���`�

����^<���<^q���������������<^�}���<����^_�����\���[Y�����q����[����Y_��Y���Y�<�������}���^Y�\��<Y^������[�<��qY���q�]��^��]���`�����Y���_�̀ ^���������<��\�����}q�<^�����������������^���^���� q������

���$�$�����!��'����$���

��Y<��������������\��-<���<Y���������[�������\�-���Y�<�������<���^<��]�<^q�_����_������}��������\��<�_�\����¥��<��<�^������¥��

=�������]����}�Y�Y��-]Y�Y�]�<\���<^�Y�<^������������<^�����������������<����]���[<���^������_���������<��������]�\������\���������¥�[����Y���<����������¥_������������_��������������\�����~����_��}���^���_�\�<^�������Y��\-<��q`^��_�̂ ���\���������Y�]�������[��Y���`�����<�}�����[�[�¥���^�^��<�������¥�Y�[����Y�¨�\�^��<� �̈��\�_�£���������^����^�<Y���������[��Y�[��������Y�����<Y�\���[���������������]��}�_�^������^�����

���[���Y����£��_�����-��_��^���������^����^�_���-�����Y�<Y���`��Y]����}���[�q�}�<���\���_�����<��^��[�����\�����]Yq����

��Y]���������_���^���`-���\�����[�<�������\�<����-<��]���\����^<��]�����^�<����^�<�`���<Y���[����Y�Y�����Y��<���\����[����-����������<��^�\���q�[q���]����_���`����[���_����[������<����]���������[�^����������[��Y��<���\������������<��<����-}����<����<�Y^�^�_�^�����

��������������������\�<^��]�<\������\�����<���<^������Y���`���Y���q��\���[����������_�������^���Y�\����������]������]���q������������

���`���������^����<�Y-�Y���������<��<����}����<�]Y�����[��<^�����[�]�<\���-<��]�����<�\�������Y�������������������\�-^��q�[��������������������-� � � � \ � � � ������������\ � � � ` � -�� �����������_� q�������\�^��q���\������<��-��������q��<����q������`�������~���������]Y��������-���<��<��\���<�<���^<��]�<^q�_�^��q���������[�-^������<����`�����_�`^��<��������<�����]��������]�����[���Y�\�����^���������]������]���q��=<��\��-��[�����������^Y���������<���^�]�����[���`����������������_������[���}�����\�-���������\��������Y����]�<\���Y�\������

��<�����_���}��<����\��q��}���������^��<^��< �̂̂ �]�<��<����^�Y�����_����-�����^����^�<Y�����_�����������\��^�������������^���<Y�

£����[q��������������Y_�����̂ ��̂ ������^�������

�Y}���������������^���-�^��\����<Y�^�������Y]��[q��������������Y_���������`��Y]��q�����������\���_����\�^�<������Y������������[�����Y]�\������`�Y�<�������������Y�\��<�������Y���-�^<���������������q���\����\Y�����<�������<�����\��`^�����_����������[����]����_����������������=���-�������^�������������������\������<�������[������^�_����q���<��$�����^��������-

����<\Y^_���������������<^��`^���������_�̂ �����������������������������

����`��������������-����������^<����[��������]������]�����[����������Y`��Y�Y\��qY���<�����Y����^<������`��<�����\���-[Y�Y�<�<��������^���`����q`^����_����^��<����<�

[������������[��-�Y�]�<\���<�Y�

Y��]Y� �]���Y��q��������<��^����-����`���<^�����

��<��-���� q`^ �-

������`��<�����\���[Y������

�<�� \��� �[��������_�<������<Y��[-

]Yq����_���<^������<�������\��_���������<\�<�q��<^�\�������[��]�[`^��\���\����\���_�����_�\���Y����`�����[��������<���[q��-����_���<^�����<������]���$���Y���]����<��\��_���`������<���

=<��\����[���������[����������<���\����^<��]���^���<^q�Y�<����^������-���^�����<^����\�������<��Y��`������Y_�<���^�-��`�������q�������[������������Y�������^�������������q�^���^��������<���̂ �����

\��_�����������]����<^^���<�����[q�]�<����<^��<����\����`^�q������

{�����^��q�����<�-�����`�Y��\���^��-�������<������\����������<����<Y�<���������\�^�-������\�������`�����[�\�������q�������`�Y��<��������<���\�����������������-��<���������������������[���-���_���<�����[q�������<\Y^_�����<�\�<^��������������Y�����������<���`�Y��\�������\�^\Y����qY���Y�<��Y��

���������̂ Y��������������-�_�����������<�\����\����q���<�������<����_���q��<����q������`�����«��q�]��]�<Y�\��������`�������������^������\�<^����}��������<��]����!���������^���]�[������[��<�Y«�

��(�����(��������(�� ���$�

������$�������]�������[����Y�

<Y����������<^�}�������

��!��� ����)����� �� ����!��$���$������������$������!����������� �������!�$�����(���!������!��� ���������%����������!����#����������(�����!�����(���������������%�

Maske čaplje krave i čaplje koze iz PodturnaMaska smrti s kosom vjerojatno potječe iz srednjeg vijeka

Maska čaplje štrka i čaplje iz Podturna također spadaju u najstarije maske

����^<���<^q����������������<^��������̂ ���`����

\�����}q��<����^�<^������<����“

�elnicki ika?

6 ����������� ���������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

Fašenk u Kotoribi ove ���<��]���������}^��Y���-�����Y_� ����������������<Y�^���������ª�Yq�����£�]��������]���[���������q��^����������<<^�-�Y�<�\���<^��������\-���<����Y��Y]��£�]����������������]��[���Y�\��Y[���������^���q_������Y������������������~���<��$`�����[�`���<���<\��^<���������_�]����������}��[������]����_�\�-������<����Y����^����^���q��������������\�������Y����������q�^��\���<^������Y��Y]_��<�����`�����_����`����[���^�����\Y��������<^��q�^����Y�����`����Y�������\�-�^�Y����Y<^���<���[����Y� ��<^�_�������<��������\�������^�Y����\�[����������q�^�����}��\��]���Y����������<��\���<^��^���<��_��^^��\�\Y�������^���\<�����-q��_��q��^��\����\��������Y�����<Y��^��$`���Y�������\��]����<�����\������������������~���-<���������\������Y`^��-

�������Y_�]����]�Y\����-�Y�����������[q��������\`����<��������q��`^��Y�]���$�`^Y�q�^����[�Y}���}���]�[q_�\�<Y��<����<���-������$`��<�Y�[q�Y�\�-[�������<^������`^�����\-�������!������<���\�\�^�^�����$�<^���Y�������������<�]Y�^���Y��������_�������$���[��<�����\�<��^�̂ �����Y����^�Y���^���q�_�������-<��������q� �̂�������Y���\����Y���Y`^���������Y������<�Y\����������q����<�\�^������<Y������^��Y����-$�<^���������\����������q�^��^�<Y�Y��Y�����\�����[��[��Y��<���

� � �������|��Y`

���������������`���<Y���-���\�����Y�\��<Y<^���^���������������]���^�-

�^<����\�^¢������������-���������<����]��[���_����q�Y������<������<��\����Y}�^���

����]������Y����������`����������^���������[��Y��<^���\��^Y_�̀ ^��[���\��-]��������<�����\��\Y`^��

������������[�������[�[��Yq����������Yq�^������<��-�����̂ �����<������Y����Y���\����������Y]��Y�����Y[�[�Y-�������q�������Y<���Y[������������\���������������\��_��]��_���<^�<_�\������[����}�����<\���\�����������-^�����]�������]���Y]��[��-��������

��<����^��<�_������-<��^������^���[]���^��q��<^������Y�^�������\Y���]�����<��������<��^�`���<��������������<����`��q�[��<�����\<��Y^������Y�Y������

MASKIRAJTE SE I OSVOJITE VRIJEDNE

NAGRADE���Y����<�]�<^������

�`�]���q���\�[�^�]���-<^�����Y<��]�[q�������Y�������������[����Y���\Yq���Y�<�<���������^����������]����_����Y�����������<^��<�����[��-������[����[�����^<�����Y-<��<����������^�������Y<���

|���}���^��q�^�������Y���^��<$��������[q�����]�\��-���_�������<��Y���������Y©

MAŠKARE I VALENTINOVO U ISTOM PAKETU

M�k��� skupinama po ��������� ��)���)��#�������

5�� �%�����L�e by Pintha 1 +�7����

��$���������������������� PONOVNO U CENTRU MJESTA

����q��̀ ^��Y�]���$�`^Y�q�̂ ����[�Y}���

}���]�[q“

7����������� �� �������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

!������$�%��������������#����������!����$������������

D�������^�����Y�������[�������������Y�����<�^�]����_�����[�]����Y�

�����<�^�^���q����}��Y�

�[���^��<����<^�������-$�<^����_����`^��<Y����<��-<���<����<^�_���<^�����_�q�}�����<����<^�_�����^�-

������������������<���������]���Y���^��Y����$`���_�[������\��\�����[\����Y�Yq�[�������q�}������q�]-

������]�^����_�\�^��������Y����<�Y`�Y�Y������������^����<^�_���^���<�_��]�����[���������[]�����_�<�Y-

��Y\��������������[������]���^���������_�\�-��Y��]��������¬����_��������]������<Y���������� ­���������������Y�Y��\^�����

������������������������`������<�Y\�������������������<���������]����Y�<���\Y��\^��<��]�����-����~�<Y����������[���� -̂<��������[��<^��Y�̀ �^�������<����`���]�^�]����]����]�]��<��]��Y\��`^�\���-<^����<������`^���^����<^�������������������\�����������`^��������]����������\��Y[������Y����]���������-��<�Y�[<^�Y����\Y<��]�]����������^��\��]�<��������Y�������`����������������Y}�������-

M�iš�i������������$�.���� ������$����������� �

Zašto se ljudi m�k�aju?�������_�������^���������^��^��������������\�^��q���=����������^��������]Y�q�^��<^�`���=^����������������]Y�\�`�^����Y���=������_������=`�������}����\� �̀̂ �_�����̂ ��<���\���]�Y�������_������ª�Y���<���<��-��Y���������\��`��������<�-�����<��

�����������=<������<����qY���������\��{��Y����������ª�Y�����<Y�����\������<���<����Y�=������������<�������<���-<����Y�Y�����\����Y����

Ž�� se m�k�ati u…?=^����������§�\�����������}�����̂ ���]�\�<�©{��Y����������§� ̂ �������������̀ \]Y�����}��<\<�̂ ����Y���

=������_������§�\�^��Y�[-^�������������q�[�����}�`������^����������_������§��\�������[^��������}��\Y`^^�����}Y����q��<�^��<��<�Y���������§����Y���������������`^\�����}����q��^��������-]�\��������^��������������§���\^����������\����������������^����<��������{��Y����������§�Y�����Y�[^������������`^��������`�����-}� �̀<���]�^��<����\����`��

����������_�����^��������]-�^����Y��\^��������[�����

���\Y^���~Y��<^����]�����������\���~�����������������

q����\��<Y��^��\��$�^�]�!��-���=��<���Y}����©����

�*�!����������������$���

2�#�� �$���)��#�����#�$�� � �&�s�joj!kih������ Y�Y�����<��q��}����$`-

�������Y���Y_�Y���������������[�����<������

`�����=Y�<��������`���Y�Y^�-��_�����<�������\�����<Y�<��-����������[����̂ ������������<������<�����<�������[��Y�^�������������<�����������

������Y���<Y���\�^����]����-��������}�����\����Y�-^����������������Y�̂ Y��� �<�����������£�����������������������Y�����̂ ����������_��[���-���$`������<���������

��������<�����}������|���¡�������[�=Y�<��]������-

`�_��Y]�]���`�����Y�������^������������<������q�}-�^�������$`����

�q�]� ������]� ��^���-<�Y����������������<��

���}�^��<�������<��������������_����<�����}���������<���$`���_�^��������Y������\��[��^��^��<������<���Y�$`������\�������

�������������������!��%�

\���Y���������̂ ��Y�$`������<�������[�]������\�<^��-�����������^�����Y��������$`���Y����<Y��������<����-[���^�����^�����<Y���_����_�\��<�<�[����[��_��}Y�]��_���]������_�������}q_�{Y��\�_���^����������]�����Y]����������<���<^���[���Y��[�������\��<-������\�������������^��-�Y^�������_������]�����������<�q�^��[��Y\���Y��������������<��{Y��\_����<��������[�����[����������^�����-��<Y�<��������<^��<�Y}��_�^��\��\�[��������������[<^�������}���{Y��\�������^��Y���Y������\�<�q��<��\}���\�������<�������<^������[���^�����^��_���������[�[������Y������-]�!��Y�\���Y�\��Y_��\��-����_���^�����������������-���Y���]���[��<�����

���<����q�-���^��_���]-�^���������Y�Y�\�^�]Y�[��^������-��������������<���[���-�^����<^��������\�^����� � < ^ � � < �Y } ���[���^�����q��-�������^�����������^�_���^��_������_�\�<^�����`��_�^���^���-����������^�����Y��\���Y�\�-���\����������^�]�����_����`^��<Y��Y^_�������[���Y�\��_�����\��Y�^�]������]���-���<��]��^�����_����`^��<Y�<^���\�����<\Y}��_������Y���������������Y�

=<����[��Y�Y�����]�-^�����������^��������������-�����������<Y��Y\����_��[�<�Y��[��Y�\�^��q������������̂ �������^��[����]�����

�����<��q��]���^��������<^����Y�<����!��������q���Y�qY�Y�\���]������������

���[������<^����<^��<Y����Y�Y�������^����������<����Y\���Y������������Y���^��Y�����}Y_�q���Y_��`���Y_�`���Y��

�<����[������<^�����Y���}q���������]�!���_�[��<^Y\�Y���^��Y���Y��-����\�������<������Y]��<^�-������^����<^��Y����������������<^�������[���^�-���\�������������q���������^��������[��Y�Y�������_�`�`���_�\�����_������^��\�-��<�������<^�^��Y<\������<���Y����

�������<��]������\���<^-��^��\���������`�_�Y�������<Y-����Y�Y��q���_���`����\����������`�q���_��Y��<^�����Y��������^�����[��<���<Y������^������]�^���������Y��<�-������\��_�ªY����=Y^��� ����_��<������q��_����~�\����������<������^�������}��������������_�����Y������\�^������<^��Y���]�^���<^�Y�^��\�<�q�Y�\�[����<^�<^��������Y�-

�����������<[��������q������^�^�

��^���q���`^��q�����

�� < ������`�-�� ����� Y���^������[���<�����

Y � � � < ^ � ^ ����<^�������-

<���^��Y}���Y�Y��\��<Y�\����<���

��`����Y���$��_�����-������[��<�����������^�^��Y������<������Y]�������Y^�����

����Y���Y��<Y�\���<�������<������]�\��_�\�-[�^�]�Y������������^<���_�<������<Y��[����������Y\�[�^���[����<��������������<�������q��Y���-��������\��������<�������\���������<��������q��<}�-�����<��q�������^���������<��]�����������<��Y���^��Y��]���_�\��<��_�\��<���_���-^��������[������<���Y\�-[��Y�<�$`�����������]������q�����Y�=����Y��Y��|�<�����_�[q������^���<�������[�<Y�������������$`���Y�]�����<Y�\��[^�����Y<\��`-��<^���[q����<�����

=<����[��Y�Y�����]�^�����������̂ �������

������������������<Y��Y\����

“� � �4���%�$���84%�$$�;� ��k�nev�u ��������

8 ����������� ���������������������������������������������������������� Fašjak v Međ��ju

MAŠKARE U PODTURNU OTVORILE FAŠNIK

���[�����$`��������_��[����\`����}������$`����\�-q���Y���<Y�<���������������-���\�[�^��\��!�����$`��������$����

�������`^������������]�-�����q�^�����~�]Y���\Yq�����Y������Y_��������������-�^_��Y�<Yq�^Y� �����������������\��]��Y�������$`��������������Y� ���������[������Y�

$`���Y�\�����Y��=��<^�����̂ ��]������_�������Y]����[�]��������<��Y�<���\Y����$�<^-������=����Y�<���$`�����\��\����^�������������\����^����q�������$���Y���]�����

�`����q�[���$������q��q���\�^\Y�_��^�������<�������Y�^����^������^����Y}���^��Y���$���������������-����

*�"<<�=�>'��������������Q��*�X�������[��\�[�������]^�

*���\�������*��������

*�_�̀ ���������'�*�q�\������

*�]��� �̀����]��*���\��X�������

*�%']^�Q�� �̂]����*�%��̀ �����{�̀ �����'�X�

|�%�]�\��[��X���������]^���̂ ��>'�����%��=���]^���̂ ��X�������̂ �-%��X�X��]^� ���\��^�����������'�X������������]���]��%'�^Q�\���%�^�%�����X���\�=��^�X����]��X���'�X�X�%��X������^����Q���X�\���]�����]^�����%������\�������\���Q�����\��]���\���]�����%��-���%�����������X��Q�'��� �}��'��^��

���]^����]^�X��'%�X����]^���̂ ��\��]^����%����]�^��\��������'�]^� �~�\-���]^���%�]%�̂ ��>'����X�]^���̂ ��������=�����]^����'�[������̂ ��=��������X�\��\�>������%']^����[��X�����X���������%�X���\�̂ ����'�=����'��������]^���̂ ���Q�\��]^��������\��\�]�^���X���^�����̂ �%��X�X��]^� �}���^���Q����'���X����� ���\�]���'�����]^������X�]�����%'��'��̂ ��%�]�\��%����%��X������>���'������\��'�-���%�'������%����'�]�� ���\��'�����%�'�X����%� �̀������Q���'���^������]�\����%��'����̂ ��%�]�\� �}'`�����'�����%��̀ �������%���̂ ��X�'X���-\�X���%�]�%��̂ ������'�X �

���%'�%'�X�����=�'���%^��%'�%�'���X����X���]���>'��-������������Q�X�������[��\�[�������]^�

POKLADNA SLASTICA

Za sve ljubitelje ove pokladne slastice donosimo i recept:

Prošle subote vesela fašnička povorka, tradicionalno prva u Međimurju, bila je u znaku velikog broja različitih maštovitih“kostimografija”. Dame pod suncobranima i can-can plesačice, kao i tradicionalne maske otvorile su ovogodišnje fašničko ludiranje

� �

(��������� ����uz krafne Cakoveckih mlinova

136. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media 17

“Biti Audrey Hepburn vrlo je jed-nostavno i dostižno. Zabacite

svoju kosu, kupite velike naočale i male haljine bez rukava.”

Audrey Hepburn

čakovečka

špica

18 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

VINO TJEDNA

dobar tek PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

RECEPT PLUSIZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Šiškrlini Sastojci

- 1,2 kg krumpira

- 50 dag oštrog brašna �akovekih

mlinova

- 1 jaje

- 1 žliica soli

Za preljev

- 15 dag maslaca

- 5 dag krušnih mrvica �akovekih

mlinova

PripremaKrumpir skuhajte u ljusci,

ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir, jaje i zamijesite ti-jesto.

Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minu-ta. Kuhane šiškrline prema-žite krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Karnevalski ugo�aj ne može bez fritula. Iako su karakteristine za primor-sko podneblje, sve se eš�e spremaju i u kontinentalnim krajevima. Okušajte se i vi u pripremi ove slastice.

Pomiješamo brašno i prašak za pecivo. U poseb-noj posudi umutimo jaja, dodamo jogurt, rum, še�er, vanilin-še�er i sve izmije-šamo. Miješaju�i pjenjaom dodajemo postepeno brašno

Fritule s jogurtomi prašak za pecivo dok ne do-bijemo glatku smjesu. Poklo-pimo je i ostavimo da odstoji 15 minuta. Žlicu umoimo u vru�e ulje, zagrabimo ma-lo pripremljene smjese i uz pomo� druge žlice smjesu stavljamo u vru�u duboku masno�u. Fritule pržimo do zlatnožute boje. Izvadimo ih na kuhinjski papir da se upi-je višak masno�e, posipamo še�erom u prahu i posluži-mo.

Sastojci- 200 ml jogurta

- 2 jaja- 40 g še�era

- 1 vanilin-še�er- 12 g praška za pecivo- 300 g glatkog brašna

- 30 ml ruma- ulje

- še�er u prahu

Zajedniko objedovanje u suvremenim obiteljima sve je rje�e. Sve brži tempo živo-ta daje sve manje vremena za obiteljsko okupljanje za stolom. Nemojmo dozvoliti da se taj bitan moment kul-ture objedovanja u obitelji u

potpunosti zanemari i uga-si. Pokušajmo što više i što eš�e zajedno blagovati i družiti se uz obiteljski ruak. Preloški hotel Panorama za ovonedjeljni obiteljski ruak preporuuje pripremiti jelo - svinjski !ile na planinski na-

in. Jelo je pripremila vrsna kuharica Ivana. Priprava je jednostavna i brza.

Od svinjskog !ilea na-pravimo odreske, malo ih potuemo i zainimo. Umi-ješamo u jednolini nadjev pršut i slaninu narezanu na

kockice, dodamo ajvar i kru-pno naribani sir. Nadjevom punimo odreske. Zatvorimo meso akalicom i peemo na zagrijanom ulju. Poslužimo s kuhanom rižom, dinstanim lukom i paprikom. U slast svi-ma bilo!

OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Svinjski fi le na planinski način

Sastojci

- 100 g dimljene slanine

- 1 zelena paprika

- 100 g ajvara

- 100 g pršuta

- 100 g sira edamera

- 1 glavica luka

- sol, papar

Sauvignon vinarije obitelji Cmrečnjak

Uz ovotjedni obiteljski objed odli�no �e se sljubiti bijelo vino, i to sauvignon vinarije Cmre�njak (berba 2013., 11,5 % alkohola, 0,75 l). Rije� je o iznimno kvalitetnom vinu, što potvr�uje i potvrda s ma-nifestacije Zlatna vina Alpe Adria 2014., koja se održala po�etkom lipnja prošle godine u ur�evcu. Rije� je o me�unarodnoj izložbi i ocjenjivanju vina, �iji je cilj promo-cija vina i vinara u regijama �lanica Saveza Alpe Adria. Manifestacija je okupila ponajbolje vinare s vinima koja su prethodno dobila zlatne medalje. Me�u izlaga�ima našla se i obitelj Cmre�njak, �iji je Sauvignon 2013. ocijenjen kao šampion me�u bijelim vinima.

196. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

O KAVI

BIOVRT

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša

kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način,

aeropress, frenchpress i fi lter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to

premium kvalitete zrna.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”

Piše: Željko Herceg - licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Irska kava (Irish coff ee)

Po školskoj definiciji kok-tel je mješavina dva ili više pi�a, pa tako proizlazi da su i kava s mlijekom, cappuccino, machiato itd. kokteli kojima je bazno pi�e kava.

U našoj ka$eteriji, izu-zevši kavu s mlijekom i ca-ppuccino, najpopularnija je irska kava (Irish co$$ee). Ve� po samom nazivu i logici kreirana je u Irskoj, tonije, u luci Foynes. Joseph Sheridan radio je u luci, i tako je jedne zimske no�i, još davne 1940.

na bazi kaveKokteli

godine, dodao viski u kavu kako bi ugrijao nekolicinu amerikih putnika. Na upit oduševljenih gostiju o kojoj je kavi rije, isti je odgovorio

da im je poslužena irska ka-va ili, drugim nazivom, cai$e gaelach.

Nain pripreme: u irski viski doda se sme�i še�er te

se na laganoj vatri zagrije da se rastopi sav še�er i doda se u kavu. Slatko vrhnje potreb-no je malo istu�i, tek toliko da ne bude ni teku�e ni gusto kao šlag, te da ne potone s vrha šalice. Tradicionalno se pije kroz kremu, tako da na nepce prvo sjedne slatka kre-ma, a onda harmonija okusa kave i viskija.

Međimurska kava

Za hladne zimske dane, kada se moramo ugrijati i unijeti nešto malo više kalo-rija, tu je me�imurska kava. Od samog poetka rada po-služujemo je u našoj ka$ete-riji, no prije smo provjerili recepturu. Postoji nekoliko

verzija pripreme me�imur-ske kave, a mi smo odabrali nama najjednostavniju i najbržu za pripremu. Dakle, ima nekih slinosti s irskom kavom, osim što se umjesto viskija dodaje rum, a još je tu i žutanjak jajeta. Dakle, rum i kava baza su napitka, žuta-njak se razmuti s dodatkom še�era da se zgusne i stavi na kavu, a na kraju šlag posipan okoladnim mrvicama. Pra-va energetska bomba.

Kreativnost barista ili barmena ovisi o ponudi kok-tela kave i alkoholnih pi�a. Od bezalkoholnih koktela na ba-zi kave radimo s raznim oku-sima renomiranog proizvo-�aa sirupa MONIN, pa tako možete probati cappuccino s okusom kokosa, amaretta, badema itd. Kombinacijom Bacardi ruma i kave te ka-kao praha i šlaga dobivamo tzv. ca$é cubano, dok su vot-ka i liker od kave, amaretto i kavom te teku�im šlagom koktel naziva russian co$$ee. Kombinacije su beskonane, no najbitnije je da postoji odre�eni balans aroma, te da ipak alkohol ne prevladava.

Uživajte u dobroj šalici kave!

Matinjak je zainska i ljekovita otporna trajnica iz obitelji Lamicaeae, porije-klom iz Južne Europe i Medi-terana. Grki naziv melissa znai pela – ova biljka jako privlai pele, pa i samu pe-linju maticu, te se njome ko-riste pelari kad pokušavaju uhvatiti i vratiti odbjegli roj pela.

Melissa je biljka Sredoze-mlja koja voli osunano, za-šti�eno mjesto. Naziva se još i limunska ili pelinja trava. Svježi listovi kad se protrljaju prstima imaju miris po limu-nu, svježi se dodaju u salate. �aj od matinjaka odlino je sredstvo za smirenje i lijek za nesanicu.

Melisa se može uzgojiti iz sjemena sjetvom u 4. mje-secu direktno na otvoreno ili podjelom korijena odrasle biljke, koja se u povoljnim uvjetima jako širi, pa ak

Matičnjak - Melissa offi cinalis

može i biti invazivna na po-druju na kojem raste. Grmo-vi narastu 50 - 150 cm visine. Tijekom zime u hladnijim krajevima odumire nadze-mni dio biljke, ali na prolje�e iznova nie. Izgledom dosta podsje�a na koprivu, listovi imaju jako slini list, dakako, bez peckanja koje je karakte-ristino za koprivu, a listovi dok se zgnjee imaju jako ugodan miris slian mirisu limuna. Cvate u 8. mjesecu, u $azi cvatnje pomalo gubi so-no svježe liš�e i stapke ispu-njuju bijeli cvjeti�i puni nek-tara koji jako privlae pele. Nakon što ocvate stapke se poinju sušiti i tad se poinje rasipati sjeme. Istodobno, ako još nije poelo hladno vrije-me, iz korijena tjeraju i mladi izdanci biljke.

U kulinarstvu se koristi obavezno svježa (ne smije se kuhati), i to uz salate, rajicu,

svježi sir, sladolede i umake od zainskog bilja.

Melisa je izuzetno ljeko-vita biljka. Ona djeluje anti-bakterijski i antivirusno, te kao blagi sedativ i anestetik. Ekstrat matinjaka je jako uinkovit antioksidans. Vrlo je uinkovita njena primjena u lijeenju herpesa. Svježi listovi pomažu kod uboda insekata: list se zgnjei ruka-ma i namaže mjesto uboda – bol i svrbež brzo prestaju. Tako�er se može koristiti kao odbijaju�e sredstvo za komarce, tako�er na nain da se listovi zgnjee i da se utrljaju po koži.

�aj matinjaka može se pripremiti i od svježe i suše-ne biljke (1 velika žlica svježe biljke = 1 ajna žliica sušene biljke). Prilikom sušenja gu-bi ve�inu svoje arome i kao takva se koristi za aj koji djeluje umiruju�e na srce i živce, te protiv nesanice. Sadrži eterina ulja, tanin i gorke tvari. Iz listova se radi i tinktura, a eterino ulje meli-se koristi se u aromaterapiji. Ekstrat biljke koristi se i u nekim zubnim pastama za osjetljive zube.

Ovu biljku stvarno pre-poruujem imati u svom vr-tu. Osim što stvarno pomaže

kod uboda insekata, ima pre-krasan miris i aromu, dra-gocjena je u današnje doba kad su stres i nesanica esto neizbježni u našim životima. Zato prije nego ponete tro-šiti novac na kemijske prepa-rate i tablete za smirenje te protiv nesanice uzmite si 10 minuta vremena i uberite nešto listova melise, osušite ih na tamnom i prozranom mjestu i spremite ih za zimu. Puno je jednostavnije i uin-kovitije pripremiti si “obian” aj od melise, a osje�at �ete se puno bolje.

20 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

www.autostil.hrUre�uje: Dalibor Flajpan

info@autostil.hr

Proizvo�a� koli�ina udio, %

1 Volkswagen 8262 21,34%

2 Renault 4323 11,16%

3 Mercedes 4040 10,43%

4 Audi 2834 7,32%

5 BMW 2833 7,32%

6 Opel 2767 7,15%

7 Ford 2431 6,28%

8 Peugeot 2155 5,56%

9 Fiat 1986 5,13%

10 Smart 1045 2,70%

11 Citroen 1030 2,66%

12 Alfa Romeo 857 2,21%

13 Škoda 540 1,39%

14 Mazda 461 1,19%

15 Toyota 422 1,09%

16 Seat 409 1,06%

17 Honda 323 0,83%

18 Volvo 306 0,79%

19 Nissan 275 0,71%

20 Hyundai 233 0,60%

21 Mini 165 0,43%

22 Kia 144 0,37%

23 Lancia 132 0,34%

24 Suzuki 112 0,29%

25 Mitsubishi 110 0,28%

26 Chevrolet 69 0,18%

27 Chrysler 60 0,15%

28 Land Rover 49 0,13%

29 Dacia 40 0,10%

30 Jeep 40 0,10%

31 ostali 272 0,70%

UKUPNO 38725 100%

Prodaja RABLJENIH automobila u RH po

proizvođačima u 2014.

Izvor: Promocija Plus

automobilizam

VREMEPLOV

6. veljače 1954.

je Mercedes predstavio 300SL Coupé. Pokretao ga je 6-cilindrini motor koji je 300SL Coupé omogu�avao najve�u brzinu 250 km/h. Glavna karakteristika ovog modela bila su „Gull Wing“ vrata, a proizvedeno je sa-mo 1.400 komada 300SL Coupéa.

Akcijska ponuda fi nanciranja za Peugeot 508

Novi Peugeot 508 samo je jedan od dokaza nove strategije tržišnog pozicioniranja marke Pe-ugeot tj. uspona prema premium segmentu. Dizajn, besprijekorna kvaliteta i tehnološka usavršenost samo su neki od razloga zašto su i ostaci vrijednos� ovog modela sve ve�i i ve�i. Dokaz tome je � -nanciranje koje tijekom velja�e Peugeot nudi za ovaj model gdje je ostatak vrijednosti nakon 36 mjeseci, odnosno 3 godine �ak 47% što ga svrstava uz bok nje-govim njema�kim konkuren� ma. Uve�ane ostatke vrijednos� , � zi�-ke ili pravne osobe mogu ostvari� prilikom kupnje novog Peugeot 508 na opera� vni leasing uz Peu-geot Financiranje do pet godina. Ostaci vrijednos� ovise o godišnje prije�enim kilometrima i trajanju � nanciranja, a kupcu omogu�uju niža mjese�na pla�anja. Nave-deni oblik � nanciranja dostupan je u fiksnoj kamati u kunama. U ponudi je i kra�i period financi-ranja na godinu dana uz Peugeot Financiranje putem � nancijskog leasinga uz minimalne dodatne troškove. Ovaj tip financiranja pruža kupcu mogu�nost pla�anja pola kupoprodajne vrijednos� vo-zila odmah, a pola nakon godinu dana i to bez kamate, a pla�a se samo jednokratna naknada prili-kom zaklju�enja leasing ugovora.

Novi i20 osvojio prestižnu nagradu za dizajn

Novi Hyundai i20 dobitnik je me�unarodnog priznanja za diza-jn od strane pres� žnog IF Design Awards žirija, u kategoriji ‘automo-bili’. Prepoznatljiv izgled nove ge-neracije modela i20 nastao je pod utjecajem najnovije interpretacije filozofije dizajna ‘fluidne skul-pture’, koju karakteriziraju �iste i elegantne linije i istaknuta šeste-rokutna prednja maska karakteri-s� �na za sve Hyundai automobile. Dizajnerski tim iz Hyundaija po-sebnu pozornost posve� o je po-s� zanju uravnoteženih proporcija automobila, te dizajnu modernog i so� s� ciranog interijera.

S lansiranjem najnovijeg modela, potpuno novog i20, Hyundai Motor Euro-

pe nastavlja uspješnu prisut-nost u B segmentu, istiu�i pro-daju od gotovo milijun komada od 2002. Hyundaijeva tre�a ge-neracija vozila B segmenta isti-e znaajan korak naprijed za tvrtku od 2002. kada je Getz pr-vi put predstavljen Europi. Dulji, niži i širi u odnosu na prethodni model, nova generacija i20 di-zajnirana je u Hyundaijevom Motor's Design europskom cen-tru u Rüsselsheimu, Njemaka. Karakter novog modela inspi-riran je tvrtkinom filozofijom dizajna fluidne skulpture, s ele-gantnim linijama i isklesanim profilom koji mu daje odvažan i sofisticiran izgled. Na novoj generaciji i20, glavni element dizajna tvrtke Hyundai Motor's - šesterokutna rešetka - prelazi u stilska prednja svjetla s LED svjetlima za vožnju po danu.

Glavni stilski detalji prelije-vaju se unutar prostrane kabi-ne. Sjede�i na novoj plat$ormi, me�uosovinski razmak je po-ve�an za 45 milimetara na 2.570

VOZILI SMO Novi Hyundai i20Novi Hyundai i20

Prostranost, stil i profi njenost

mm, stvaraju�i više prostora za putnike. Prostor u unutrašnjosti vode�i u klasi – 1.892 mm kom-biniranog prednjeg i stražnjeg prostora za noge – novu genera-ciju i20 ini istinskim peterosje-dom, dok izvanredni prtljažnik od 326 litara (obaranjem sjedala dobiva se obujam od ak 1.042 litre) pove�ava svestranost vo-zila.

Vozilo je tako�er opremlje-no i brojnim novim tehnologi-jama koje pružaju razinu udob-

nosti karakteristinu za vozila iz ve�ih segmenata, primjerice, ugradnja prednje i stražnje pomo�i pri parkiranju, grijano kolo upravljaa, prednja svjetla s dodatnim osvjetljenjem zavoja i sustav automatskog odmaglji-vanja prvi su u Hyundaijevim vozilima B segmenta. Dodatno, sustav upozorenja napuštanja vozne trake je još jedna inova-tivna osobina, koja se obino na-lazi u višim segmentima. Pano-ramski krovni otvor jedinstven

u klasi, koji se može podignuti i potpuno otvoriti, poboljšava udobnost i osje�aj prostora za putnike, ispunjavaju�i kabinu prirodnim svjetlom i svježim zrakom.

Nova generacija i20 do-stupna je s izborom izme�u tri ‘Kappa’ benzinska motora i dva ‘U-II’ dizelska motora. Do-kazani pogoni preneseni su iz modela prethodne generacije s brojnim poboljšanjima kako bi se unaprijedile vozne osobine i osigurala uskla�enost s novim Euro 6 propisima emisije dok je 1,4 litarski benzinski motor novorazvijen. Novi Kappa 1,0 li-tarski T-GDI smanjeni benzinski motor s turbopunjaem koji �e kasnije biti u ponudi, poboljšat �e paletu motora nove gene-racije i20. Novi motor je prvi od nove generacije smanjenih benzinskih motora s turbopu-njaem, pružaju�i poboljšane per$ormanse, užitak vožnje i uinkovitost. 1,0 litarski T-GDI motor, koji je razvijen u Hyunda-

Nova generacija modela i20 konstruirana je po mjerilima europskih kupaca, a karakterizira ga prostranost, kvaliteta izrade, moderan dizajn te ugrađena visoka tehnologija.

216. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

tel: 040 645 355mob: 091 645 3555

Citroën Savska odlu-ila je dati svoj doprinos hrvatskom sportu te je ostvarila suradnju s Ta-ekwondo klubom “Mar-jan” na sportskim, pro-motivnim, edukativnim i ostalim doga�ajima. U okviru te suradnje, g. Davor Dasovi�, direktor Citroën Savska, predao je kljueve Citroën C4 Cac-tus trofejnim blizankama Ani i Luciji Zaninovi� u prodajnom centru Citroën Savska na adresi Savska cesta 41. Trofejne blizan-ke Ana i Lucija Zaninovi�, osvajaice su deset svjet-skih, olimpijskih i europ-skih odlija, na desetke me�unarodnih turnira i državnih naslova te do-bitnice mnogih hrvatskih i me�unarodnih prizna-nja. Lucija i Ana su sudi-onice Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine na kojoj se Lucija okitila bronanom medaljom.

Na naše je tržište stigla najopremljenija verzija modela Jeep Grand Cherokee, pod na-zivom Red Vapor. Red Vapor je nadogradnja na SRT 8 model, sa iden� �nim motorom ali u li-mi� ranom broju proizvedenih primjeraka. Premijeru je imao na jesensko salonu u Parizu.

Motor: benzinski, 6.4 V8, 477 KS, ubrzanje 0-100 km/h : 4,8 se-kunde te cijena 835.000 kuna.

U odnosu na standardni SRT 8, Red Vapor dodatno nudi: ANC (Ac� ve Noise Control), si-stem koris� audio sustav vozila za lociranje izvora buke u kabini, te smanjuje buku na na�in da vožnja bude ugodnija, Pirelli P Zero three-season gume sa na-placima 20“, Brembo ko�nice (6 klipova sprijeda i 4 klipa straga) te Selec-track podesivni ovjes sa Bilstein amor� zerima.

ijevom europskom tehnikom centru u Rüsselsheimu, može proizvesti do 120 KS i 172 Nm okretnog momenta.

Vozna svojstva u potpuno-sti su prilago�ena europskim cestama, a automobil je prošao striktna testiranja vožnje na alpskim planinskim podruji-ma, ljetna ispitivanja u južnoj Europi i testiranja na hladnoj zimi u Skandinaviji. Tijekom te-stiranja, automobil je testiran na nadmorskim visinama od 2.500 metara i izložen temperatura-ma od +40º Celzijusa do -35º Celzijusa. Opsežna upotreba la-ganog elika visoke vrsto�e u platformi i karoseriji rezultirala je smanjenjem osnovne težine vozila. Iako su vanjske dimen-zije porasle, novi i20 još uvijek je me�u najlakšim vozilima u segmentu. Nadalje, postignuto je znaajno poboljšanje torzij-ske krutosti, smanjenje vibracija kada je vozilo u pokretu i pomo� u performansama rukovanja.

Povjerenje tvrtke Hyundai Motor Company u njegovu eu-

ropsku kvalitetu izrade znai da svako vozilo nove generacije i20 standardno dolazi s tvrtkinim pe-togodišnjim jamstvom bez ogra-nienja prije�enih kilometara.

Kao daljnja demonstraci-ja Hyundaijeve posve�enosti europskim kupcima i dokaz da je automobil istinsko europsko vozilo, Hyundai je ujedinio pro-izvodnju nove generacije i20 u svojoj turskoj tvornici. 100% proizvodnje nove generacije i20 vršit �e se u nedavno proširenoj Hyundai Assan Otomotiv Sanayi (HAOS) tvornici u Izmitu, Turska.

Nova generacija i20 je tre�i automobil koji �e se lansirati kao dio ‘Product Momentum 2017’, inicijative unutar koje �e Hyun-dai lansirati 22 nova modela i izvedenice u Europi do 2017. Prethodna generacija i20 proda-na je u više od 400.000 primjera-ka u regiji od 2008, a Hyundaijev cilj je prodati 100.000 komada godišnje obzirom da �e, prema predvi�anjima, europski B se-gment rasti za 14% na 3,25 mi-lijuna prodanih vozila do 2017. g.

Citroën Cactus za sestre Zaninović

Stigao Jeep Grand Cherokee Red Vapor

22 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media

svijet medija

TV PREPORUKA

SVIJET TEHNOLOGIJE

Gosti prošlonedjeljne emi-sije bili su lanovi grupe Znanci, pa dobre glazbe, zabave i smije-ha nije nedostajalo. Gledatelje su oduševili i zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigod-nim glazbenim doga�anjima i druženjima, kao što su svadbe, krštenja, ro�endani i sl. Tije-kom emisije emitiran je i zani-mljiv prilog o ehanju perja.

Specijalna goš�a veeri bi-la je lijepa Marina, transfomi-

Veliki broj tehnoloških kompanija, poput Sam-sunga, Sonyja, Asusa, LG-a i drugih, prošle su godine predstavili svoje modele pametnih satova, no još nijedan od njih nije zadivio korisnike i ostvario odli-ne prodajne brojke. Ve�ina strunjaka slaže se kako bi prekretnica na ovom trži-štu mogao biti Appleov sat koji �e se u prodaji pojaviti u travnju te �e biti zanimljivo pratiti kako �e korisnici rea-girati, odnosno ho�e li ljubi-telji ove kompanije danima i no�ima ekati i spavati ispred trgovina, kao i u slu-aju novih modela iPhonea. No, prošli tjedan u javnosti se pojavila informacija kako �e baterija Appleovog sata trajati samo od dva i pol do etiri sata intenzivnog ko-rištenja, što je podatak koji bi mogao odbiti mnoge po-tencijalne kupce ovog sata.

�ini se da rješenje za korisnike koji žele pamet-ni sat ija �e baterija trajati više dana ima – Asus. Ova je kompanija prošle godine predstavila pametni sat ZenWatch, a njen predsjed-nik Jonney Shih nedavno je najavio kako bi nasljednik

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Lijepa Marina transformirana u Seve Nacionale!

rana u Seve Nacionale. Ni ovu nedjelju nije izostala reklama sponzora emisije - Limarije “Se-bastijan”. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi!

(rr)Gledatelje su zabavljali �lanovi grupe Znanci

Marina je glasom i stasom uprizorila Seve

Nacionale i sve oduševila

SKYLON – SUPERSONIČNI KOMERCIJALNI AVION

Putovanje pet puta brže od brzine zvuka!

Supersonini putniki avion Concorde je ve� odavno prošlost. Concorde je mogao putnike od New Yorka do Londona prevesti za tri sata što je bilo zaista impresivno. Znanstvenici i inženjeri iz tvrtke Reaction Engines uve-liko rade na projektu SKYLON odnosno stvaranja nove gene-racije supersoninih aviona koji bi omogu�ili putnicima da otputuju bilo gdje na svi-jetu i stignu tamo za najviše etiri sata. To znai da u tom vremenu stignete, primjerice, od New Yorka do Hong Konga

ili od Londona do Sydneyja. Novi sustav na kojemu tvrtka Reaction Engines radi zove se SABRE, a iza tog imena zapra-vo se krije mlazni motor koji tako�er koriste i rakete.

- U komercijalnom avionu ovakav motor mogao bi bez problema tristo putnika pre-vesti diljem svijeta pet puta brže od brzine zvuka. - rekao je glavni inženjer Alan Bond. Prema Bondovu objašnjenju, jedina doista jedinstvena stvar u vezi s tim motorom posebno jest osmišljen ure�aj za hla�e-nje postavljen na taj motor. SA-

BRE motor “usisava” atmos-ferski zrak, uzimaju�i oko 1250 tona kisika, koji se zatim koristi u motorima. Takav zrak uspijeva posti�i temperatur-nu razliku od 1000 °C do 1500 °C u samo 0,1 sekundi, što je zapravo iznimno velika stopa hla�enja od 400 megavata. Ovakva sposobnost tzv. disa-nja znai da 250 tona kisika može biti uzeto iz atmosfere za upotrebu u procesu izgara-nja, smanjuju�i tako koliinu kisika koja se mora provesti kroz spremnike. To nadilazi problem težine koji je ograni-

avao dizajn ovakvih motora u prošlosti.

Ako tvrtka Reaction Engi-nes bude uspješna u razvoju svoje nove letjelice SKYLON, motor SABRE mogao bi ozna-iti pravu revoluciju u komer-cijalnom, odnosno putnikom zrakoplovstvu. Dosadašnji su testovi bili uspješni pa stoga ne bismo trebali predugo ekati da SKYLON konano poleti. Prvi se ispitni letovi novog aviona planiraju za 2019. godinu. Tako�er, tvrt-ka istražuje i mogu�nost korištenja iste letjelice za putovanje u svemir. Pred-vi�a se da �e svaki putnik za takvo putovanje morati izdvojiti više od 400.000 do-lara, no cijena �e vjerojatno drastino pasti s vremenom. Nažalost, putnici jedino ne-�e mo�i imati pogled kakav su sanjali jer ovaj avion ne�e imati prozore. Me�utim, di-zajnerski timovi ve� rade na tehnologiji koja �e projicirati spektakularne, panoramske poglede na ekranima koji �e pokrivati unutrašnjost ove letjelice. (izvor: http://zimo.dnevnik.hr/)

ASUSOV PAMETNI SAT

ZenWatch s baterijom za sedam dana!

ovog gadgeta mogao imati bateriju koja �e trajati naj-manje tjedan dana. Prema informacijama Ubergizma, Asus bi ovo poboljšanje baterije trebao posti�i ta-ko što �e “pojednostavniti operativni sustav i proce-sor”. ZenWatch predstav-ljen je prošle godine na IFA sajmu u Berlinu te bi Asus njegovog nasljednika mo-gao predstaviti na istom sajmu u rujnu ove godine, dok se neki ljubitelji ove kompanije nadaju kako bi Asus mogao iznenaditi i svoj gadget predstaviti po-etkom ožujka na najve�em mobilnom sajmu na svijetu Mobile World Congress – dakle, prije poetka proda-je Appleovog sata. (izvor: http://zimo.dnevnik.hr/)

236. veljae 2015. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 media

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Razglednica07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Moja Istra (R)12:15 TV Prodaja12:30 Privredni.hr13:00 24 Sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Zlatna dolina14:00 Ku� onica (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Emisija VTV-a (R)18:00 Varaždin info /

Županijske teme (R)18:40 VTV Dnevnik19:00 Vremenska

prognoza19:05 Iz prošlos� 19:10 24 Sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Doma�ija21:30 Vicovizija (R)22:00 Pri�e iz svijeta (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska

prognoza (R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Dnevnik (R)07:30 Iz fundusa galerije

GE RA MA07:45 Moja Istra (R)08:25 Iz prošlos� 08:30 TV Razglednica08:45 Sportski zoom (R)09:45 TV Prodaja10:00 Pressica11:00 TV Prodaja11:15 Tajne uspjeha11:45 Filmske najave (R)12:15 TV Prodaja12:30 Europa u fokusu13:00 Mali oglasi13:05 TV Razglednica13:15 TV Prodaja13:30 Otvoreno nebo (R)14:00 TV Prodaja14:15 Paleta portreta (R)15:15 Glazbeni in (R)16:15 Glazbeni izazov (R)16:50 Dokumentarni

program17:25 TV Prodaja17:40 TV Oblo�ec18:10 Vjera i nada

18:40 VTV Dnevnik19:05 Iz prošlos� 19:10 Škola šaha19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 Zajedno20:30 Koncert 22:00 Mužikaši i pajdaši22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

07:28 Najava programa07:30 VTV Dnevnik (R)07:50 Zlatna dolina (R)08:15 Mali oglasi08:30 Velike tajne malog

vrta (R)09:15 TV Prodaja09:30 Hrana i vino 10:30 Na rubu (R)11:30 Rezervirano vrijeme

(R)12:00 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

12:30 TV Prodaja12:45 Glazbeni izazov (R)13:15 Zajedno (R)13:45 TV Prodaja14:00 Ku� onica (R)14:55 Iz fundusa galerije

GE RA MA15:00 TV Prodaja15:15 U svjetlu vjere (R)16:15 Po dragome kraju

(R)17:00 TV Prodaja17:15 Doma�ija (R)18:45 TV Prodaja19:00 Filmske najave (R)19:30 VTV Tjednik20:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

20:30 Privredni.hr (R)21:00 Rezervirano vrijeme22:30 VTV Tjednik (R)23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Tjednik (R)07:35 TV Razglednica07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Iz fundusa galerije GE

RA MA (R)11:25 Mali oglasi11:30 NA Rubu (R)12:00 TV Prodaja12:15 Zajedno (R)13:00 Mali oglasi13:05 TV Razglednica13:15 TV Prodaja13:30 Vjera i nada (R),

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

13:55 Mali oglasi14:00 Kulturni magazin (R),

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 TV Oblo�ec (R)17:45 Sportski zoom18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Škola šaha19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Emisija VTV-a21:00 Sportski zoom (R)21:45 Županijske teme/

Varaždin info (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:30 Emisija VTV-a (R)12:00 TV Prodaja12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Europa u fokusu (R)14:00 Sportski zoom (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Zastupni�ki klub18:00 Iz naših središta18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Info kanal19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Emisija VTV-a21:00 Zastupni�ki klub (R)21:30 Glazbeni in22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal02:00 VTV Dnevnik (R)02:25 Vremenska prognoza

(R)02:26 Info kanal

06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Doma�ija (R)12:45 TV Prodaja13:00 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Emisija VTV-a (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Otvoreno nebo18:00 Glazbeni izazov18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Info kanal19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Paleta portreta21:00 Rezervirano vrijeme21:30 Pressica (R)22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal02:00 VTV Dnevnik (R)02:25 Vremenska prognoza

(R)02:26 Info kanal

06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Glazbeni in (R)12:15 TV Prodaja12:30 Filmske najave (R)13:00 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Velike tajne malog

vrta (R)14:15 Zastupni�ki klub (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Glazbeni izazov (R)17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:10 Info kanal19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Pod pove�alom/u

središtu21:00 Dokumentarni

program22:05 Iz naših središta (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal02:00 VTV Dnevnik (R)02:25 Vremenska prognoza

(R)02:26 Info kanal

08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ja TV09:15 Hrana i vino10:00 Aniela

10:40 Dom 2 (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates14:30 Hrana i vino15:00 TV prodaja15:30 Dje�ja TV16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Podravina i Prigorje

(r)16:40 Privredni.hr (r)17:30 Aniela18:25 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 �akove�ki kutak 20:35 Obzori (r)21:05 Ju�er, danas, sutra 21:20 Novi milenij 22:00 Vijes� dana22:40 TV prodaja 23:00 Zapisano u

zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje�ja TV11:00 Auto – moto nau� ca

(r)11:30 Privredni.hr (r)12:00 TV prodaja13:00 Kratki rezovi (r)13:50 �akove�ki kutak (r)14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Shi� (r)16:15 Dom 2 (r)16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Poljoprivredni

savjetnik17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Planet Croa� a (r)20:40 Ju�er, danas, sutra21:00 Igrani � lm22:45 Vijes� dana23:15 Zapisano u

zvijezdama (18)02:05 Videostranice

08:00 Dje�ja TV10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni

savjetnik (r)12:05 Oko umjeetnos�

(r)12:40 Zagrljaj ljepote (r)13:40 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje15:55 Hrana i vino17:00 Tjedan kronika17:40 Mura-Drava18:00 Lifestyle (r)19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox20:00 Fio show23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostanice

08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Glas manjina (r)10:40 Zagrljaj ljepote (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Lifestyle 17:30 Aniela

18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Auto – moto nau� ca22:00 Vijes� dana22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Auto – moto nau� ka11:10 TV prodaja11:30 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Novi milenij16:40 Shi� (r)17:30 Aniela18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

20:00 Pove�alo 21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Kratki rezovi, emisija

o � lmu 22:00 Vijes� dana22:30 Planet Croa� a 23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Poljoprivredni

savjetnik (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove�alo (r)17:30 Aniela18:30 TV Jukebox19:35 Vijes� dana20:00 Bujica 21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Oko umjetnos� 22:00 Vijes� dana22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u

zvijezdama 02:05 Videostranice

08:00 Yoga&Pilaes08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Oko umjetnos� (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV

15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Kratki rezovi (r)16:40 Planet Croa� a (r)16:40 Zagrljaj ljepote (r)

18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Podravina i Prigorje 20:35 Privredni.hr21:05 Shi� , emisija o

automobilizmu22:00 Vijes� dana23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:05 Videostranice

PETAK, 06.02.

PETAK, 06.02.

SUBOTA, 07.02.

SUBOTA, 07.02.

NEDJELJA, 08.02.

NEDJELJA, 08.02.

PONEDJELJAK, 09.02.

PONEDJELJAK, 09.02.

UTORAK, 10.02.

UTORAK, 10.02.

SRIJEDA, 11.02.

SRIJEDA, 11.02.

ČETVRTAK, 12.02.

ČETVRTAK, 12.02.

16 5. rujna 2014.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601media mediaRAZGOVOR S POVODOM

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Teorija svega”!

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Snajperist”!

DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

• • S ME�IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • •

NAGRADNO PITANJE: Tko je redatelj filma “Teorija svega”?

“Me�imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se ukljuite u nagradnu igru kojom vas svaki petak na-gra�uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “TEORIJA SVEGA”.

Nagradno pitanje po-tražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, pu-tem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubri-ci “Pošalji vijest”. Uz toan odgovor molimo Vas da

pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Do-bitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stra-nici “Me�imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristi-ti do 11. veljae 2015.

Posebna napomena: Bu-du�i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Ci-nestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za

Centar za kulturu Čakovec

www.mnovine.hr

www.mnovine.hr

Nagradno pitanje: Tko je redatelj filma “Snajperist”?

“Me�imurske novine” u suradnji s Centrom za kul-turu �akovec pozivaju vas da se ukljuite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra�uju s dva puta po dvi-je ulaznice, ovaj put za film “SNAJPERIST”.

Nagradno pitanje potra-žite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz toan odgo-vor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

petak na Facebook stranici “Me�imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA

FILMA “SNAJPERIST”: - pe-tak, 6. 2., 20 sati, - subota, 7. 2., 20 sati, - ponedjeljak, 9. 2., 20 sati, - utorak, 10. 2., 20 sati.

U bogatom programu No�i muzeja u Prelogu otvo-rena je izložba skulptura Borisa Leinera, glazbeni-ka i kipara, uz nazonost vodstva Grada Preloga i gradonaelnika Ljubomira Kolareka. Izložbu je otvo-rio predsjednik Gradskog vije�a Grada Preloga Goran Gotal, uz vo�enje Željka Sokaa. Iako se medijski u široj javnosti sam umjetnik ponajprije predstavlja li-kom legendarnog bubnjara kultnog benda novog vala – Azre, Boris Leiner u Prelogu je pokazao što može uraditi svojim rukama i kada palice bubnjeva ostavlja sa strane.

Kustosica Muzeja “Cro-ata insulanus” Iva Kožnjak

u -a-t i a

Boris Leiner zapjevao međimurske narodne pjesmenaglasila je da su na izložbi sje-dinjene najve�e ljubavi Borisa Leinera – glazbena i likovna umjetnost. U njegovu su živo-tu te dvije umjetnosti toliko srasle da jedna bez druge ne $unkcionira.

Boris Leiner kao kipar u biste umjetnika koje por-tretira uvodi intimistiku crtu. Biste nastale u gipsu i sadri istiu se izrazitim rea-lizmom, a u manjim $orma-ma i sitnoj plastici realizam uzmie pred apstrakcijom.

U izradi koristi glinamol, kamen, gips, obojeni gips, aluminij.

Glazbene note žive u dje-lima Borisa Leinera, one po-kre�u nage ženske figure: “Ja-lova plesaica”, bronca, 1999., predstavljaju zanos: “Jahaica ritma”, bronca, 2011.

Najviše pažnje privukle su skulpture Hendrixa, Amy Wi-nehouse, Jože Horvata, Arsena Dedi�a, Željka Malnara, Pere Kvrgi�a, ali i sitne plastike: Zr-anke, Pjesnici i druge.

Glazbena karijera Borisa Leinera izuzetno je bogata, a mnogi ga pamte kao bubnjara. U Prelogu je poslije otvorenja izložbe i zapjevao me�imur-ske narodne pjesme uz tam-buraše.

Boris Leiner ro�en je 1957. godine u �akovcu, gdje 1972. i osniva glazbeni sa-stav Kanibali. Godine 1976. upisuje odsjek grafikog di-zajna, 1979. postaje lanom legendarne grupe Azre, 1980. upisuje kiparstvo na Likov-

Boris Leiner zapjevao je u Prelogu me�imurske narodne pjesme zajedno s tamburašima

Jaha�ica ritma, bronca, 2011.

Željko Malnar, poliester

noj akademiji u Zagrebu, zatim studira kiparstvo u Nizozemskoj, potom 1987. osniva glazbenu grupu Vještice, 1990. odlazi u Prag i Berlin kao lan gru-pe Lovers i Love Sister Ho-pe. Od 1995. svira u grupi Aerodrom, snima za Pa�en bend, postaje lanom grupe Ši Mazgoon, Godine 1998. osniva Likovni orkestar i prire�uje više izložbi, a od 2009. godine svira u grupi Pozdrav Azri. (JŠ)

1 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 RA

U MUZEJU “Croata insulanus” u Prelogu otvorena izložba Borisa Leinera

sport@mnovine.hr

SRC DG Sport & Hotel PanoramaUlica Ma� je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

• sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fi tness •

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE:

Prvi nastup i odmah osvo-jeni turnir u 2015. godini. Iva Mekovec za ulazak u novu sezo-nu odabrala je turnir iz najma-nje ITF vrijednosti 10.000 $ koji se igrao u turskoj Antalyji, na kojemu je odmah u lijepom ni-zu pobjeda osvojila svoj sedmi profesionalni naslov savladav-ši u !inalu Gruzijku Ekatarine Gorgodze 6:4 6:3.

Mekovec je u uvodu u se-zonu odmah odluila igrati na zemljanim terenima, iako se ve�ina turnira u ovo vrijeme

TENIS

SJAJAN ULAZAK u novu tenisku godinu najmla�e �akove�ke igra�ice na WTA ljestvici

pobjedom pobjedom u Turskoj u Turskoj otvorila otvorila sezonusezonu

Iva Mekovec

Iva Mekovec na prvom ITF turniru na kojemu je nastupila ove godine odmah je uzela pobjedni�ki trofej

Iva i ovaj tjedan ve� u �etvrtfinalu

I na drugom ITF turniru istog nagradnog fonda koji se igra na zemlji u Antalyji Iva Mekovec sjajno je krenula. Prošla je ovaj tjedan dva kola i ve� je u �etvr� inalu. Najprije je svladala Amerikanku Zhu, a za� m Srbi-janku Selakovi�, obje pro� vnice u dva seta. Mekovec koja je postavljena za 1. nositeljicu turnira ima dobru priliku da opet do kraja, jer u nastavku je �eka igra�ica s wild-carda, Ma�arica Lukacs. (dz)

igra na tvrdoj podlozi. Bila je to dobra odluka, jer je akoveka tenisaica nanizala pet pobje-da u nizu. Najviše problema na putu prema pobjedi Mekovec je imala u polu!inalu u kojem je preokrenula me protiv Gru-zijke Kvatsabaia. Nakon što je izgubila prvi set 5:7, druga dva riješila je u svoju korist 6:2, 6:4. Prije toga bez problema je u dva seta dobila: Talijanku Tricari-co, Rumunjku Fetecao i doma�u igraicu Sezer.

Iva i dalje ostaje u poznatom turskom ljetovalištu u kojem u ovo vrijeme blagodati dobre klime koriste brojni sportaši za pripreme poput nogometaša, dok tenisai igraju brojne ma-nje profesionalne turnire. Tako

Na OP Ponikvi finale u znaku mladih �akov�anki

U Zagrebu je održano Dvo-ransko prvenstvo Teniskog kluba Ponikve za dje�ake i djevoj�ice do 14 godina. Na turniru su nastupile i dvije ponajbolje igra�ice Pun�eca Antonia Ruži� i Nika Šari�, obje više nego uspješno.

Obje igra�ice plasirale su se u � nale turnira gdje je Antonia bi-la uspješnija i slavila rezultatom 63 62. U prvom kolu Antonia je bila bolja od Grete Mari� (Iteam) 60 61, u drugom od Marijane Majeti� (TK Victoria) 60 62 i u polufinalu od Lare Hraš�anec (TK Varaždin 1181) 36 61 62. Nika Šari� u � nale turnira plasirala se pobjedama pro� v Lorene Pintar (TK Ponikve) 75 61, Franke Anto-nie Sindi�i� (TK Ogulin) 64 62 i u polu� nalu pro� v prve nositeljice turnira Ite Habekovi� (TK Chro-mos) 76 76. (mn)

Mikul�i� poražena u Glasgowu

Za razliku od Mekovec, trenuta�no najbolje plasirana me�imurska igra�ica na WTA ljestvici Ema Mikul�i�, koja se nalazi oko 270. mjesta, na lis� najboljih igra�ica svijeta loše je otvorila novu sezonu. Izabrala je igru na tvrdim podlogama, u dvorani i po�etak nije bio dobar.

Bolja od nje bila je nadare-na Britanka Chris� e u dva seta 7:6 (7) i 6:1. Kao što rezultat sugerira, o�ito je bio presudan prvi set u kojem je Ema imala priliku da ga osvoji, a kad joj to nije pošlo za rukom, sve je o� šlo na stranu njezine pro� v-nice. (dz)

Antonia Ruži� nastupila je za re-prezentaciju Hrvatske do 12 godina na Winter cupu, kvali� kacijama za Europ-sko ekipno prvenstvo. Zajedno sa njom za reprezentaciju Hrvatske nastupile su još dvije ponajbolje hrvatske igra�ice Noa Krznari� i Kornelija Hun�ak.

U prvom kolu naše djevojke bi-le su bolje od reprezentacije Austri-je rezultatom 2:1, da bi u polu� nal-nom susretu is� m rezultatom bolje od njih bile Talijanke. U susretu za tre�e mjesto naše igra�ice pobijedi-le su Belgijanke 2:1. (mn)

uz dobar rezultat na ovotjed-nom turniru naša igraica mo-gla bi se približiti 300. poziciji na rang-listi najboljih tenisaica svijeta. (dz)

Antonia Ruži� igrala za reprezentaciju Hrvatske

Me�u hrvatskim reprezentativkama do 12 godina bila je i �lanica Pun�eca Antonia Ruži�

�e se i ovaj tjedan igrati turnir istog nagradnog fonda na kojem je Mekovec kao 364. igraica

svijeta postavljena za 1. nosi-teljicu. Kad se pribroje bodovi s osvojenog prethodnog turnira

TURNIR IWK MUNCHEN

Saša Kralj okusio što zna�i pucati s najboljima na svijetu

Nije lako bilo sta� po prvi put u hrvatskom dresu strijelcu �akove�-kog Alzasa u ga�anju zra�nim pišto-ljem Saši Kralju me�u najbolje svjet-ske strijelce. Na velikom me�unarod-nom turniru IWK Munchen Kralj nije bio na nivou na kojem on to može bi� , jer trema i nedostatak iskustva pucanja na ovako jakim turnirima u�inili su svoje. Stoga je rezultat od 563 kruga prvi dan, odnosno 567 za-log za budu�nost, posebice kada je u pitanju nastup na EP u Arnhemu na koji �e, nadamo se, Kralj o� �i usprkos „dvorskim igrama“ koje se doga�aju, nažalost, i u ovom sportu, jer on je to zaslužio ovosezonskim rezulta� -ma. Saša sigurno može puca� iznad 570 oba dana, samo kada se do kraja opus� .

Turnir u Munchenu tako�er je pokazao da me�u svjetskom elitom strijelci kojima je streljaštvo samo „ljubav“ me�u prvih 20-30 na svijetu nemaju što traži� . Jer, nekoliko Rusa, Bjelorusa, Japanaca, Srba i mnogih drugih koji su profesionalci, koji pro-laze pripreme, treniraju dnevno po nekoliko sa� , uglavnom bave se pro-fesionalnom ovim sportom i za sve naše strijelce, ne samo Kralja, ve� i Cindri�a, Kova�evi�a, Slovenca Ka�a-vende, za kojeg Savez traži hrvatsku putovnicu da bi mogao nastupi� na EP, svi oni su zasad nedos� žni.

To je slika i prilika hrvatskog sporta, posebice malih sportova ko-ji nemaju regulirani status, gdje se vrhunskim sportašima ne omogu�a-vaju najbolji mogu�i uvje� za trening i pripreme, ve� se improvizira i nor-malno da se u takvim okolnos� ma ne možemo nositi s najboljima na svijetu.

U � nale u Munchenu, a tako �e vjerojatno biti i na skorašnjem Eu-ropskom prvenstvu u Arnhemu, u � nale se ulazilo 580, što je u ovom trenutku za naše strijelce u ga�anju zra�nim pištoljem ipak nedos� žan rezultat. Blizu njega bilo je još petna-estak natjecatelja, što najbolje govori o ja�ini konkurencije u ovoj disciplini.

Kralj je puno bolje pucao drugi dan (nabavio je i novu municiju ko-ja igra tako�er važnu ulogu, kupivši je na licu mjesta!?) i tada bio drugi najbolji hrvatski strijelac u ovoj dis-ciplini.

Od 65 strijelaca zauzeo je 49. mjesto s rezultatom 567, dok je naj-konstantniji hrvatski strijelac Vlado Cindri� „upucao“ tek krug više. S Kraljem je u Munchenu podrška i sa-vjetnik - trener bio Marijan Turk. (dz)

STRELJAŠTVO

6. velja�e 2015.��

Najbolji rezultat od me-�imurskih igraa na Prven-stvu Hrvatske u badminto-na, koje je odigrano prošli vikend u Nedeliš�u, posti-gao je u veteranskoj kon-kurenciji Danijel Zadravec koji je sa svojim partnerom Marjanom Vugrincom u naj-neizvjesnijem posljednjem nedjelje+nom finalnom me-u (veterani 35+) s 2:1 u seto-vima svladao 1. nositelje, par Sen$er/Šiki�. Sama završnica mea bila je vrlo uzbudljiva, odluivale su sitnice, ali na kraju je s 21:19 pobjedu u od-luuju�em setu i meu odnio naš igra sa svojim partne-rom.

U dvorani Aton u Ne-deliš�u u subotu i nedjelju Badminton klub Me�imur-je bio je odlian organizator Prvenstva Hrvatske u seni-orskoj i veteranskoj konku-renciji. Igrala su 34 najboljih igraa i najboljih igraica iz sedam hrvatskih klubova Hrvatske u seniorskoj kon-kurenciji i 34 veterana iz

BADMINTON

BK ME�IMURJE U ATONU NEDELIŠ�E organizirao Prvenstvo Hrvatske za seniore i veterane 2015. godine

Danijel Zadravec najuspješniji od naših s veteranskim zlatom i broncomPar Zadravec/Vugrinec u najneizvjesnijem posljednjem ne-djeljenom finalnom me�u veterana (+35) s 2:1 u setovima svladao 1. nositelje, par Senfer/Šiki�. Sama završnica me�a bila je vrlo uzbudljiva, a odlu�ivale su sitnice

murje �akovec Hranilovi�/Vlahek napravio je dobar rezultat i uzeo bronanu medalju. Broncu u ženskoj konkurenciji uzela je ta-ko�er naša Ela Trstenjak (M�) koja je igrala u paru s Ingom Sadai� (ZM). U naj-zanimmljivijoj konkurenciji naslov seniorskog državnog prvaka osvojio je Zvonimir &urkinjak (Medvedgrad, Zagreb) obranivši prošlo-godišnji naslov pobjedivši u finalu klupskog kolegu Zvonimira Hoeblinga s 2:1. Bronane medalje osvoji-lli su: Filip Špoljarec (MZ) i Igor �imbur (MZ). Naši igrai Luka Vlahek i Filip Bel ispali u osmini finala.

Bisera Zadravec sa svo-jom partnericom Anom Ma-rijom Horvat uzela je srebro u konkurenciji ženskih ve-teranskih parova, dok su broncu u pojedinanoj kon-kurenciji uzele Ana Marija Horvat i Dubravka Kiš Luk-ša. Do bronce je stigao tako-�er i akoveki ženski par

Dubravka Kiš Lukša/Sanja Majsen. �akoveki par Mar-kuš/Vadlja uzeo je broncu u muškoj veteranskoj konku-renciji +45. Danijel Zadravec je inae i u miksu sa svojom suprugom Biserom uzeo broncu.

Na državnom prvenstvu inae dominirali su igrai Medvedgrada koji su osvo-jili najviše naslova državnh prvaka i izborili najve�i broj finala i na taj nain uzeli naj-više tro$eja.

Voditelj natjecanja bio je Tomislav Grubi�, a pomo�nik Filip Mikolaj. Vrhovna sut-kinja bila je Ivanka Pokorni iz Zagreba, dok su suci bili Darko Vidakovi� iz V.Gorice, Lucija Zadravec iz �akovca i Tea Gro$elnik iz Zagreba. PH je sveano otvorio predsjed-nik Skupštine Me�imurske županije Mladen Novak. Klub zahvaljuje svojim sponzori-ma i pokroviteljima na po-mo�i u uspješnoj organizaciji ovog turnira.

(dz, $oto: zv)

I najstariji klupski igra�i još se ne daju, a u svojoj konkurenciji Markuš i Vadlja osvojili su broncu

Naša dva ženska veteranska para uzela su srebro i broncu

Ela Trstenjak sa svojom partnericom stigla je do seniorske bronce u ženskom paru

Najbolji muški seniorski rezultat za BK Me�imurje postigao je par Hranilovi�/Vlahek

Danijel Zadravec bio Danijel Zadravec bio je najuspješniji naš je najuspješniji naš

predstavnik, a sjajno je predstavnik, a sjajno je odigrao u paru s Vugrin-odigrao u paru s Vugrin-com, gdje je uzeo naslov com, gdje je uzeo naslov

veteranskog prvaka veteranskog prvaka Hrvatske u paruHrvatske u paru

šest klubova. Me�u njima uspješno je nastupila se-niorska i veteranska ekipa našeg kluba pod vodstvom

glavnog trenera i igraa Danijela Zadravca, koji je ujedno bio najbolji doma�i predstavnik.

Dvije seniorske bronce

U seniorskoj konku-renciji muški par BK Me�i-

6. velja�e 2015. ��

TABLICA

1. PODRAVKA VEGETA 14 13 1 0 143 27

2. ZAMET 13 12 0 1 108 24

3. LOKOMOTIVA 13 11 1 1 123 23

4. ZELINA 13 9 1 3 58 19

5. SESVETE-AGROPROT. 13 9 0 4 61 18

6. KOKA 14 7 1 6 18 15

7. OSIJEK 13 6 1 6 -24 13

8. TREŠNJEVKA 13 6 0 7 10 12

9. UMAG 13 4 0 9 -62 8

10. SPLIT 2010 13 4 0 9 -65 8

11. ZRINSKI 14 3 1 10 -77 7

12. BJELOVAR 13 3 0 10 -118 6

13. SAMOBOR 13 2 0 11 -67 4

14. DALMATINKA 14 1 0 13 -108 2

TABLICA 5.-8. MJESTA

5. Rovinj 6 14:10 13

6. Centrometal 5 13:8 10

7. Karlovac 5 8:11 5

8. Rijeka 6 8:14 5

TABLICA

1. MEDVEŠ�AK NFD 12 10 0 2 56 20

2. MOSLAVINA 12 10 0 2 43 20

3. RUDAR 12 8 0 4 31 16

4. METKOVI� 1963 12 7 1 4 39 15

5. KTC 12 7 0 5 -12 14

6. DUGO SELO 12 6 1 5 1 13

7. CRIKVENICA 12 5 2 5 18 12

8. ZADAR 12 5 2 5 -8 12

9. OSIJEK 12 5 1 6 20 11

10. PRELOG 12 4 1 7 -19 9

11. KOZALA 12 4 0 8 -7 8

12. ŽUPANJA 12 3 0 9 -74 6

13. IVAN�ICA-IVANEC 12 0 0 12 -88 0

RUKOMET ODBOJKA

Usprko nekompletnom sastavu rukometaši Preloga krenuli su pobjedom u na-stavak sezone. U Prelogu je zahvaljuju�i odlinoj igri u drugih 30 minuta pala Kozala rezultatom 31:28. Gosti su u prvom poluvremenu odigrali bolje i vodili nakon prvog po-luvremena, ali na vrijeme su se probudili doma�ini, koji su borbenom igrom stigli do važnih bodova protiv izravnog protivnika u borbi za opsta-nak. Za Prelog su protiv Koza-le igrali: Žeželj, Strbad, Mati� 4, Koprek 1, Tizaj 3, Strahija, Lonari�, Bratkovi� 1, Horvati� 9, Malek 2, Va�unec, Beli� 11. Trener: Vladimir Beli�.

PRVA HRL – ŽENE

Najbolje poluvrijeme Zrinskica i onda u nastavku raspad sistemaPrvi dio završio je 12:15 vodstvom �akove�kog sastava, ali u nastavku su doma�e serijom 7:1 preokrenule rezultat u svoju korist

Zrinskice su sjajno odigrale prvo poluvrijeme u Varaždinu

Koka - Zrinski 27:22 (12:15)

Koka: Golubi� (10 obr.), Jaluši�, Pavlo-vi�, El. Halili 2, Ed. Halili, Babi�, Domjan 7, Domini� (1 obr.), Tomašek 3, La. Kalaus 2, Do. Kalaus, Deži� 5, Ha�ek 1, Mateša 3(2), Kova�i�, Zadravec 4, Trener: Neven HrupecZrinski: Krmpo� � (8 obr.), Posavec 6, Šari�, Furjan 8, Glad, Posavec 5(2), Si-nanovi�, Ladi�, Bali� 1, Rob, Resman, Iva�i� (1 obr.), Ben�ik 2, Androi�, Laptoš.

Rukometašice Koke u utorak su stigle do dru-ge uzastopne pobjede u drugom dijelu sezone Prve hrvatske rukomet-ne lige za žene, slave�i u dvorani na Dravi protiv rukometašica Zrinskog 27:22. Varaždinske ruko-metašice dobro su ušle u susret i u devetoj minuti imale su prednost od 5:3. �akovanke su u nastav-ku serijom 3:0 prešle u vodstvo te do kraja prvog dijela pove�ale prednost na plus tri. Prvi dio zavr-šio je 12:15.

Me�imurske rukometa-šice steenu prednost odr-žavale su do 36. minute, no od tada je krenula strašna serija doma�ih rukometa-šica koje su u 10 minuta napravile seriju 7:1 i u 46. minuti vodile 22:19. U po-sljednjih deset minuta Ko-

Mla�e kadetkinje korak do državne završnice

Mla�a kadetska ekipa ŽRK-a Zrinski stigla je nado-mak završnice prvenstva Hrvatske u Umagu nakon što je zabilježila dvije vrijedne pobjede. U Varaždinu je najprije rezultatom 17:14 svladala velike konkurentice Garešnicu, a onda je Dubica pala bez problema rezultatom 25:17. Slijedi još jedan krug i završnica. Pod vodstvom trene-rice Darinke Pavlekovi� igrale su: Kozjak, Gudlin 2, Paji� 4, Senar 4, Vnuk 1, Brali� 2, Maek, Talaš 3, Bogdan 4, Malaši� 16, Pucko, Blagus 6, Kocijan i Vrek.

I ono malo šansi što su imali odbojkaši Cen-trometala da bi mogli prvi dio lige završiti me�u prve etiri ekipe više ne postoji. U uta-kmici u Zagrebu kod favorizirane Mladosti izgubili su 3:1. Tako �e bez obzira na rezultat zadnjeg kola prvi dio lige završiti na petom mjestu.

A poeo je Centro-metal dobro, dobar dio prvog seta je bio po-ravnat. Zatim je Mla-dost povela dva ili tri poena prednosti i to je održavala do kraja seta za 25:22.

U drugom setu po-veo je Centrometal, Mladost je bila u zao-statku dva ili tri poe-na. Sredinom seta je i šest poena u korist Me�imuraca. Sa pred-noš�u 23:16 ušli su u završnicu. Mladosta-ši su se približili, ali set ide Centrometalu 25:21.

U tre�em setu po-veo je Centrometal 9:8. No tada odlinim blokom Mladostaši i-ne prednost od etiri poena. Tada u igru ula-zi srednjak Pu�a. Neiz-vjesno je još kod 18:16. No do kraja seta svi po-eni idu Zagrepanima. Ušao je na minus pet mladi Juras, ali to nije dalo rezultata.

Poetkom etvrtog seta Mladost odmah ima prednost od etiri poena. Kako je ta pred-nost rasla, trener Kiri� je u igru uveo Jurasa, Stankovi�a, Kopae-vi�a i Marciuša, pa je utakmicu Centrometal završio s vrlo mladom ekipom.

Najraspoloženija u nji-hovim redovima bila je Ines Domjan sa sedam postignu-tih pogodaka, dok je Ivana Deži� dodala pet zgoditaka.

Kod Me�imurki je briljirala bivša igraica Koke Suzana Furjan koja je nedavno stigla u klub s osam pogodaka. (t)

kice su se uspjele odlijepiti na plus šest i susret mirno privele kraju.

PRVA HOL

Slijedi borba za 5. ili 6. mjesto i doigravanje za prvaka

Doigravanje za prvaka još nije

izgubljenoSada je jasno da �e

Centometal drugi dio lige igrati u skupini od 5. do 8. mjesta s Rovinjom, Kar-lovcem i Rijekom. Igra se dvostrukim bod susta-vom šest kola. Na kraju �e peta i šesta momad u�i u doigravanje za prvaka, a sedmi i osmi ispadaju u lošiju skupinu prve lige slijede�e sezone.

Tu se prenose rezul-tati me�usobnih susreta prvog dijela lige, ali ne i oni ostvareni protiv prve etiri ekipe. Tako �e Centrometal izgubiti ostvarenih devet bodova protiv Kaštele, Mladosti i Murse.

Centrometal prenosi dvije pobjede protiv Ro-vinja 3:0 i 3:2, pobjedu i poraz od Rijeke 3:0 i 2:3, a isto tako i poraz od Kar-lovca 2:3. Ukupno 10 od 15 mogu�ih bodova. No s obzirom na bodovno sta-nje i kvalitetu momadi Centrometala ulazak u doigravanje ne bi smio biti upitan. Cilj je osvoji-ti peto mjesto kako bi u etvrt!inalu igrali protiv etvrtog iz prve skupine.

U zadnjem 14. kolu prvog dijela lige Centro-metal kod ku�e doekuje Karlovac. Kako �e se i ti bodovi prenositi, radi se vrlo bitnom susretu, u biti ve� o susretu drugog dijela lige. On je na raspo-redu u subotu 7. veljae u dvorani NGC-a Aton s poetkom u 18 sati. (mn)

PRVA HRL – MUŠKI

Pobjedom krenuli u nastavak sezone

Ove subote Prelog je opet doma�in i u 19 sati ugoš�uje Ru-dar koji je odlina ekipa i nova dva boda bila bi veliki rezultat.

(dz)

6. velja�e 2015.��

U Osijeku je održano Pr-vo dvoransko prvenstvo za klubove I. hrvatske ženske nogometne lige. Sudjelovalo je 8 klubova 1. lige (osim Ri-jeke i Pregrade) podijeljenih u 2 skupine. U skupini A bili su: Viktorija (Sl. Brod),Osijek, Ombla (Dubrovnik) i Agram (Zagreb), a u skupini B: Kata-rina Zrinski (�akovec), Dina-mo/Maksimir (Zagreb), Split i Trnava Gorian.

Naše predstavnice, naža-lost, nisu ušle u završnicu, a pobjedu su odnijele Osjeanke.

Rezultati skupine B. Kata-rina Zrinski – Dinamo/Mak-simir 1:8, Split – Trnava 7:0, Dinamo/Maksimir – Trnava 7:1, Katarina Zrinski – Split 1:6, Split – Dinamo/Maksimir 5:2, Katarina Zrinski – Trnava 6:1. Redoslijed: Split 9, Dinamo/Maksimir 6, Katarina Zrinski 3, Trnava 0 bodova.

Sastavi u kojima su igrali me�imursk

klubovi: Katarina Zrinski: Šolti�,

Antolin, Sirotkovi�, Zadravec, Horvat, Vugrinec,. Kovai�, Mitrašinovi� i Peri�. Trener: Mladen Kuek.

Trnava: Radmanovi�, Mi-haela i Iva Horvat, Frani�, Zeli�, Požgaaj, Herman i Pandur. Tre-ner: Nikola Markan.

NOGOMET

S pripremama za novo pr-venstvo najranije je krenulo Me�imurje, koje još uvijek poja-ava svoje redove, tako da trener Kovaevi� još uvijek nema defi-nirani igraki kadar. Nova dva igraa koja su se prikljuila jesu doma�i deki koji su igrali u Va-raždinu: Marciuš i Petrovi�. Mar-ciuš je zaigrao odmah s Rijekom II, dok je Petrovi� bio ozlije�en. Konano se ovih dana i Golik ukljuio u rad, nakon što je bio

bolestan. Susret s drugim sasta-vom Rijeke bio je dobra provjera, ali Me�imurje je priliku za bolje rezultat ispustilo na poetku susreta kada su Rijeani poveli s visokih 4:0. Odlini Mrši� po-stigao je hat-trick od etiri po-gotka gostiju. Doma�i su nakon toga bolje zaigrali, a priliku da se vrate u susret propustili su Saer i najbolju Dodlek iz penala.

I u nastavku je Me�imurje bilo bolje, stvaralo prilike, sudac

je mogao suditi još pokoji penal, ali ništa od toga, da bi tek na kra-ju Kristi� ublažio poraz 1:4.

Me�imurje je igralo u sa-stavu: Ša$ari�, Kristi�, Mesari�, Dodlek, Vukovi�, Saer, Marciuš, Hranilovi�, Pintari�, Karlovec, Novko (još su igrali: Valenti�, Horvat, Šimuni�, G. Vuk, Hliš�, Šari�). Trener: Mario Kovaevi�.

Zbog loših vremenskih uvje-ta pitanje je kada �e slijediti nove provjere. (mn)

Nakon razigravanja po skupina-ma prošle nedjelje odigrana je i za-vršnica Zimskog kupa Op�ine Nede-liš�e u malom nogometu u dvorani SGC-a Atona. U finalu pred pravom navijakom nabijenom atmos$e-rom pred 400 gledatelja susret su odigrali Me�imurec i Trnovec. Me-�imurec je dominirao susretom i došao do vodstva preko Saše Tre-ske. Uz pogodak Me�imurec je tri puta poga�ao okvir vratiju i samom sre�om rezultat je bio minimalan. Pred kraj susreta Trnovec sve kar-te baca u napad, što im se ispla�uje pogotkom Vugrineca te se otišlo na raspucavanje penala u kojima Me�i-murec slavi s 4-3 i dolazi do prvoga ovogodišnjeg tro$eja za koji navijai Me�imurca vjeruju da i nije posljed-nji ove godine. Za osvojeno drugo mjesto Trnovec osvaja tri lopte, dok pobjednicima pripada 5 lopti i pri-jelazni pehar.

U prvoj polufinalnom susretu snage su odmjerili Sloboda Slako-vec, koja je jedina imala maksimalan uinak u skupinama, i Trnovec koji je priredio malo iznena�enje plasi-ravši se u drugi krug. No Trnovec nije imao namjere stati na tome, pa su poveli u prvom dijelu pogotkom Vinceti�a. Organizirana i vrsta igra Trnovca za koju u skupinama nisu imali rješenja Nedeliš�e i Centrome-tal nije odgovarala n $avoriziranim Slakovanima koji pred kraj susre-ta dolaze do izjednaenja pogotkom Denisa Srneca. Otišlo se na raspuca-vanje sedmeraca gdje Trnovec slavi

11. MALONOGOMET-NI KUP GRADA PRE-LOGA

Pobjednik �e biti poznat u nedjelju

Ve� tradicionalno Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira Kup Grada Preloga u malom nogometu. Nastupaju klubovi s podruja Grada Prelo-ga sa svojim seniorskim ekipa-ma.

Tako se ove godine natjeu: Mladost Komet iz Preloga, Napri-jed iz Cirkovljana, Galeb iz Opo-rovca, Draškovec, Otok i �SK-a iz �ehovca. U subotu i nedjelju odigrana su prva dva kola turni-ra. Nastavak slijedi ovaj vikend. Ove se godine igra liga sustavom te �emo na kraju nakon pet kola dobiti pobjednika ovog jedanae-stog po redu Kupa Grada Preloga u malom nogometu.

Rezultati: 1. kolo: NAPRI-JED – �SK 6 – 3, MLADOST KOMET – DRAŠKOVEC 4 – 1, OTOK – GALEB 8 – 2; 2. kolo: DRAŠKOVEC – OTOK 4 – 11, �SK – GALEB 8 – 4, NAPRIJED – MLADOST KOMET 4 – 5.

Raspored: petak 6. veljae: 18.30. GALEB – DRAŠKOVEC, 19.20. OTOK – NAPRIJED, 20.10. MLADOST KOMET – �SK; 4. kolo – subota, 7. veljae: 15.30. �SK – DRAŠKOVEC, 16.20. NAPRIJED – GALEB, 17.10. OTOK – MLA-DOST KOMET; 5. kolo – nedjelja, 8. veljae: 16.30. OTOK – �SK, 17.20. GALEB – MLADOST KO-MET, 18.10. DRAŠKOVEC – NA-PRIJED

Posljednji dan turnira imat �e i humanitarni karakter. Svi posjetitelji, igrai i organizatori pla�anjem simboline ulaznice od 10 kuna ukljuit �e se, kao i svake godine, u humanitarnu ak-ciju Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Sav skupljeni no-vac uplatit �e se u humanitarne svrhe, najpotrebnijim pojedin-cima ili udrugama s podruja Grada Preloga. (žs)

PRIPREME ME�IMURSKIH NOGOMETNIH KLUBOVA

Usprkos visokom porazu, nije bilo loše protiv Rijeke II

Sloboda iz Slakovca pod vodstvom trenera Stjepana Pe-

teka ve� se 20 dana priprema za nastavak sezone. Sastav je poja-

MALI NOGOMET

ZIMSKI KUP Op�ine Nedeliš�e

Me�imurec osvojio naslov pobjednika u žestokoj navija�koj atmosferi

NK Me�imurec pobjednik je prvog izdanja Zimskog kupa u Nedeliš�usaukupnim rezultatom 3-2 i odlazi u finale.

U drugom polufinalu izme�u Me�imurca i Nedeliš�a nije bilo tak-tiziranja pa su gledatelji mogli vidjeti jednu odlinu otvorenu utakmicu. Me�imurec dolazi do vodstva preko Hrusteka, ali to vodstvo ubrzo poni-štava Varga. Nogometaši Nedeliš�a nisu imali odgovora na lepršavu igru Me�imurca pa Hrustek i D. Treska postavljaju konaan rezultat od 3-1 na veliko veselje njihovih mnogo-brojnih navijaa. Nakon polufinala toku su izvele mažuretkinje Nede-

liš�a, te nakon toga revijalan susret odigrali su mla�i pioniri Me�imurca pod vodstvom Nenada Bali�a i selek-cija Op�ine Nedeliš�a pod vodstvom Marijana Kacuna. Rezultat je bio 2-2.

U dvoboju za tre�e mjesto susre-li su se Nedeliš�e i Sloboda, za koje su mnogi oekivali da se sretnu u finalu. U zanimljivom susretu pu-nog preokreta palo je 5 pogodaka, odnosno rezultat je bio 3-2 za Slobo-du, koja je za osvojeno tre�e mjesto primila dvije nogometne lopte.

S obzirom na to da se turnir pokazao kao pun pogodak, vje-

rujemo da �e ovo postati jedan tradicionalan turnir te da se pla-nira od sljede�e godine ukljuiti i mla�e uzraste. Premda u prvom danu nisu imali zahtjevan posao, u završnici gdje su tenzije bile vi-soke svakako nije bilo lako suditi pa valja pohvaliti suce Roberta Novaka, Radovana Posedija i Ca-simira Rodriguea. Zanimljivo da je nagradu za najboljeg strijelca primio Jasmin Balog s 5 pogoda-ka, ija se momad NK Parag ve� u prvom krugu oprostila od dalj-njeg natjecanja. (nb)

SLOBODA Slakovec

Va�unec i Pani� igra�ka poja�anja za nastavak

ŽENSKI NOGOMET

Trnava i Katarina Zrinski igrale na dvoranskom prvenstvu

an s dva nova igraa. U klub su stigli Filip Va�unec i Zvonimir Pani� koji je stari - novi lan. Najve�i problem u ovom tre-nutku je loše vrijeme, tako da se vani ne može praktiki ništa raditi, a vjerojatno �e morati biti odgo�ene i kontrolne utakmice. (mn)

6. velja�e 2015. ��

Titulu najbolje mom-adi II. MNL istok nakon prvog dijela prvenstva potpuno zasluženo pripala je NK-u Vidovan iz Donjeg Vidovca. U 15 susreta upi-sali su 11 pobjeda, 3 remija i jedan poraz, uz to treba svakako napomenuti da su postigli 52 pogotka, što je daleko iznad ostalih, a osim najboljeg napada posjeduju i najbolju obranu u ligi te su primili samo 14 pogodaka. No glavnim akterima ove li-jepe vidovske prie jasno je da su samo na pola puta jer prvi pratitelji Omladinac i Galeb nestrpljivo ekaju kiks Vidovana. Najbolji strijelci kluba jesu Dino Nemet i Miroslav Lovrek s 12 pogodaka. Sezona ni-je sjajno krenula pa su u prvom kolu u Zasadbregu remizirali, a u drugom bili neoekivano poraženi od Graniara iz Novakovca na doma�em terenu. No, na-kon toga slijedi odlian niz na kojem Vidovan nema namjeru stati.

Talentirana mom�adPorazgovarali smo s tre-

nerom Vidovana, nekada poznatim nogometašem iz tog kraja, danas trenerom, Damirom Ujlakijem o jesen-skom dijelu sezone i kakva su oekivanja od nastavka prvenstva.

• Kako biste ocijenili s trenerskog kuta jesenski

NK VIDOV�AN vode�a je mom�ad II. Županijske lige istok nakon prvog dijela prvenstva, a trener Damir Ujlaki isti�e:

Isplatio se trud svih igra�a, zato prvi kre�emo u proljetni nastavak- Ljetne pripreme odradili smo vrlo dobro, poja�ali se s tri ciljana poja�anja, golmanom Šubašom, veznim igra�em Friš�i�em i napada�em Lovre-kom. Vrlo je bitno napomenuti da smo stekli jedno veliko me�usobno povjerenje na relaciji trener - igra� te da smo sada svi jedna velika klapa

dio prvenstva i osvajanje naslova?

— Dolaze�i u NK Vidov-an bio sam svjestan da primam jednu vrlo dobru i talentiranu momad kojoj zasigurno nije bilo mjesto na samom dnu ljestvice. Promijenili smo nain rada, vratili povjerenje u same sebe, tako da smo sezonu završili na osmom mjestu, što je isto tako bio vrlo do-bar uspjeh.

Ljetne pripreme odra-dili smo vrlo dobro, poja-ali se s tri ciljana pojaa-nja, golmanom Šubašom, veznim igraem Friši�em i napadaem Lovrekom. Vrlo je bitno napomenuti da smo stekli jedno veliko me�usobno povjerenje na relaciji trener - igra te da smo sada svi jedna velika klapa.

• S �ime ste zadovolj-ni u svojoj mom�adi, a što nije dobro i želite promi-jeniti u nastavku prven-stva?

— Ono što me najviše veseli je rezultat uloženog truda koji se odrazio na plasman na ljestvici.

Nekog posebnog neza-dovoljstva nema.

• Što je najve�a snaga mom�adi Vidov�ana?

— Najve�a snaga mom-adi Vidovana zasigurno je marljiv rad te pošten odnos prema klubu i navi-jaima.

• Kakva je atmosfera u svla�ionici i op�enito oko kluba (publika, Uprava)?

— Atmosfera u svlaioni-ci odražava se onoj na tere-nu. Uz ohrabrenje i savjete u lošim trenucima te pohvale kad nas ide, ali uvijek tim i za-jedništvo. Presudan je bio niz od 13 utakmica bez poraza

• Koja su bila Vaša o�e-kivanja prije sezone, jeste li o�ekivali vode�u poziciju?

— Na poetku ljetnih priprema zacrtali smo si pla-sman me�u prvih pet ekipa i u tome uspjeli na najbolji mogu�i nain. Sre�a je bitan faktor u sportu, tako da prve dvije utakmice zaista nismo imali sre�e. Uspon je poeo gostuju�om pobjedom u tre-�em kolu nad našim dobrim sportskim prijateljima i riva-lima NK Dubrovanom, gdje od tada ostvarujemo niz od 11 pobjeda i 2 neriješene uta-kmice.

• Kako biste ocijenili konkurenciju i ligu, je li li-ga slabija na prošlu godinu s obzirom na reorganiza-ciju?

— Mišljenja sam i uvijek stojim do toga da nikoga ne smiješ podcjenjivati. Konku-rencija je jaka i svakog protiv-nika gledamo s poštovanjem. Najteži i najvažniji dio tek dolazi, prvi dio sezone bio je uspješan i nadam se da �emo to i potvrditi u završnici.

• Ho�e li biti promjena u igra�kom kadru?

— Budu�i da su svi igrai papirnato vezani, ili barem ve�ina njih, uz svoj klub, naj-vjerojatnije je da ne�emo mi-jenjati igraki kadar.

• Kako ocjenjujete su-radnju s vodstvom kluba?

— Velika hvala našem predsjedniku Blažu Ja-kupaku koji nam je omo-gu�io odline uvjete u i oko kluba. Ne mogu da ne spomenem i ljude koji su tu svakodnevno uz nas, bla-gajnika Zorana Matulina, obitelj Cenko, moje surad-nike na klupi Željka Horva-ta, Emila Zvošca te dokice Bojane Petri�. Velika hvala i našim vjernim navijaima koji nas vjerno prate i uvi-jek su uz nas.

• Što mislite o svom tre-nerskom radu? Koju najve-

• Kakve su bile ambicije kluba prije po�etka sezone, je li vode�a pozicija iznena-�enje za Upravu?

— Prije poetka sezone planirali smo stvoriti ekipu, uzimaju�i u obzir prethodnu sezonu u kojoj su mladi igrai dobili iskustvo, koja �e se pla-sirati u vrh tablice, tj. me�u prvih etiri-pet ekipa. Narav-no da nam je uvijek cilj biti što bolji i što bolje plasiran, istina, prvo mjesto baš nismo oeki-vali, ali oporavkom naših ozli-je�enih igraa uspjeli smo to na naše zadovoljstvo ostvari-ti, a vjerujemo da �emo uspjeti i na kraju prvenstva biti prvi i plasirati se u viši rang.

• Kakva je suradnja s ostalim �lanovima Uprave, je-ste li zadovoljni njihovim ra-dom ili to mora biti još bolje?

— Uglavnom sam zado-voljan radom ve�ine lanova Uprave, no nadam se da �e se i ostali u sljede�em periodu više aktivirati, a pojaali smo upravu s novim mla-�im lanovima, tj. starijim igraima.

• Kako ste zadovoljni trenerom?

— Jako sam zadovoljan njegovim radom, pristupom i angažmanom, a to potvr�uju i rezultati. No napominjem zadovoljan sam i s trenerima ostalih kategorija.

• Kakvi su dugoro�ni planovi kluba?

— Planiramo plasman u višu ligu i nadalje stvarati što bolje tehnike i druge uvjete za njihov rad, ali i za poboljša-nje rekreativnih mogu�nosti svih mještana.

�u trenersku vrlinu bi ste istaknuli, ali i manu?

— Nogomet je oduvi-jek bila moja velika ljubav, tako da sam istu prenio na ciju moju obitelj. Stariji sin Vinko tako�er je lan NK Vidovana, dok mla�i sin Marko brani boje NKSla-ven Belupa i NK Kopriv-nice u Koprivnici. Oni koji

su probali i rade trenerski posao znaju da isti nije lagan, od priprema za tre-ninge pa sve do realizacije. Mnogo puta do�eš doma iscrpljen i bez glasa ali sve to zaboraviš kad tvoja eki-pa pokaže na terenu ono što si ih uio i zamislio. Zato još jednom: hvala im svima!

Damir Ujlaki, trener NK-a Vidov�an

Vidov�an iz D. Vidovca u proljetni dio sezone kre�e kao vode�a mom�ad II. Me�imurske lige istok

PREDSJEDNIK VIDOV�ANA BLAŽ JAKUPAK

I nas je mom�ad ugodno iznenadila

6. velja�e 2015.��

TABLICA1. Dr. �asl 12 12 0 48:7 24

2. HASTK Mladost 11 9 2 38:14 20

3. Varaždin 11 8 3 37:18 19

4. TIS 12 7 5 35:26 19

5. Bjelovar 12 6 6 36:31 18

6. Mladost Petrinja 12 6 6 28:28 18

7. Pula 11 6 5 30:28 17

8. Hodošan 11 3 8 19:35 14

9. Jaska 12 1 11 8:45 13

10. Lokomo� va 12 0 12 1:48 12

TABLICA1. STARR 10 9 1 39:11 19

2. Grani�ar 10 8 2 35:12 18

3. Olimpija 10 7 3 33:19 17

4. Mihovljan 10 6 4 30:28 16

5. Mladost 10 5 5 29:22 15

6. Obrtni�ka škola 10 5 5 27:31 15

7. Putjane 10 4 6 26:29 14

8. MSTC �akovec 10 3 7 18:34 13

9. Vukovar '91 10 2 8 16:36 12

10. Dra�ice 10 1 9 8:39 11

TABLICA1. Dr. �asl 12 12 0 48:7 24

2. HASTK Mladost 11 9 2 38:14 20

3. Varaždin 11 8 3 37:18 19

4. TIS 12 7 5 35:26 19

5. Bjelovar 12 6 6 36:31 18

6. Mladost Petrinja 12 6 6 28:28 18

7. Pula 11 6 5 30:28 17

8. Hodošan 11 3 8 19:35 14

9. Jaska 12 1 11 8:45 13

10. Lokomo� va 12 0 12 1:48 12

TABLICA

1. Dubrav�an 11 11 0 22/206

2. Me�. Globetka 11 8 3 19/142

3. Petrijanec 11 7 4 18/21

4. Nedeliš�e 10 6 4 16/33

5. Kotoriba 11 5 6 16/25

6. D. Kraljevec 10 6 4 16/-2

7. Prelog 11 3 8 14/-38

8. Rudar 11 1 10 12/-237

9. Vinica 10 1 9 11/-150

TABLICA

1. Vindija 9 9 0 18/2642. Dubrav�an 9 8 1 17/4393. Ivan�ica 8 6 2 14/1794. �akovec 8 5 3 13/895. Rudar �akovec 8 4 4 12/356. D. Kraljevec 8 4 4 12/-517. Me�imurje 9 3 6 12/-1288. Prelog 9 1 8 10/-3599. Gra� �ar 7 2 5 9/-14710. Lepoglava 9 0 9 9/-321

TABLICA

1. Kotoriba 4 4 0 8/76

2. Vindija 4 3 1 7/89

3. Ivan�ica 4 1 3 5/-48

4. �akovec 4 0 4 4/-117

KOŠARKA STOLNI TENIS

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI�

A 2 LIGA SJEVER�akovec - Mladost, subota 7. velja�e u 17 sa� , OŠ M.

Središ�e

C LIGANedeliš�e - Dubrav�an, petak

6. velja�e u 20.45, AtonD. Kraljevec - Me�. Globetka,

nedjelja 8.velja�e u 18 sa� Rudar - Petrijanec, subota 7.velja�e u 19 sa� , M. Sre-

diš�e

JUNIORSKA LIGA�akovec - Vindija, srijeda 11.velja�e u 19.30 sa� , M.

Središ�eD. Kraljevec - Me�imurje, ne-djelja 8.velja�e u 15 sa� , OŠ D.

Kraljevec

KADETSKA LIGAD. Kraljevec - Ivan�ica, subota

7. velja�e u 11 sa�

LIGA MLA�IH KADETA

Rudar - Ivan�ica, subota 7.ve-lja�e u 15, M. Središ�e

Kotoriba - �akovec I, petak 6. velja�e u 20.30 sa�

Nedeliš�e - Prelog, nedjelja 8.velja�e u 15 , Aton

Me�imurje - Gra� �ar, subota 7.velja�e u 15 sa� ; IOŠ �a-

kovec

�akovec je u okviru 15.kola gostovao kod lidera prvenstva Podravca u Virju i teško stradao rezultatom 126:52, poluvrijeme 72:25! Svaki dodatni komentar bio bi suvišan i bespredme-tan. Najbitnije je košarkašima �akovca zaboraviti ovu kata-klizmu i posvetiti se suboti i doeku Mladosti iz &ur�evca u Murskom Središ�u! Pobjeda bi im dala nadu da ne�e biti po-sljednji u ligi, a poraz bi im bio “posljednji avao u lijesu”.

Me�imurje je laganicom ispratilo Ivanicu u utakmici u

U sklopu 12. kola C lige Donji Kraljevec je gostovao u Donjoj Dubravi, gubio tijekom prvog poluvremena, no preokretom u tre�oj dionici igre “došao na ka-su”, no utakmica traje 40 minuta. U toj zadnjoj etvrtini doma�in je bio bolji za ak 15 poena i re-lativno mirno priveo utakmicu kraju. Nedeliš�e je uzelo bodove u dvije utakmice, najprije kod ku�e protiv Kotoribe, a onda i u Vinici.(bh)

Dubrav�an (Varga 22, Blažeka 19) - D. Kraljevec(Ivanovi� D. 11, Švenda

20) 73:61

Nedeliš�e (Horvat 11, Šegovi� 17, Ganzer 11, Juras 15) - Kotoriba(Ujlaki 11) 83:55

JUNIORSKA LIGA

Kotoriba i dalje melje!

Zapoele su utakmice do-igravanja za prvaka prvoga dijela lige za 18-godišnjake. Kotoriba i dalje ne zna za po-raz, u prošlom je kolu žrtva bio �akovec, bilo je ravnih 30 koševa razlike. (bh)

Ivan�ica - Vindija 63:83

Kotoriba (Zvošec 11, Fuš 24, Andrlon M. 17) - �akovec(Vojkovi� 16, Kranj�ec 11, Mihol�ek 11) 77:47

Kadeti �akovca ove sezone nastupaju u dvije momadi - �a-kovec i Rudar �akovec. U ovoj drugoj igraju kombinirano igrai iz �akovca i Murskog Središ�a. Obje su ove ekipe u sredini tabli-ce Kadetske lige i obje su posljed-njih dana stradale od Ivanice iz Ivanca. Me�imurje pak je teško stradalo od vršnjaka iz Varaž-dina. (bh)

Ivan�ica - �akovec (Kranj�ec 19) 79:34

Lepoglava - Dubrav�an(Klipi� Ka.16, Valpa� � 27, Karloci 11, Klipi�

Kr 17, Kuzmi� 26) 26:104

Prelog (Krušelj 23, Iveli� 12, Filipi� 14) - Me�imurje(Bogdanovi� 24, �ugalj

17, Gašpari� 12, �oki� 29) 60:86

Ivan�ica - Rudar �akovec(Vojkovi� 50, Antolovi� 12) 88:71

U Hrvatskoj je A 1 košar-kaškoj ligi Patrik Jambrovi� sa svojim Kvarnerom doekao i pobijedio sinjskoga Alkara, a akoveki je košarkaš igrao 15 minuta, zabio 6 koševa i 4 puta skoio. Sandi Marciuš (GKK Šibe-nik) u prošlom kolu nije nastupio zbog bolesti. U slovakoj Extra ligi Goran Fodor(Iskra Svit) je

igrao jednu utakmicu i izgubio, a Goran je igrao 11 minuta za koje vrijeme nije uspio zabiti koš. Andrija Hrka je igrao za SNV dvije utakmice, u porazu u Komarnom igrao 32 minute za 7 koševa i dva skoka,a u Brati-slavi je igrao 28 minuta, zabio 10 koševa, 5 puta skoio i dva puta asistirao.

A 2 LIGA SJEVER

Pretežak poraz �akovcakojoj je glavnina posla oko dva boda bila odra�ena ve� u prve dvije dionice igre. U slijede�em kolu Me�imurje gostuje kod Radnika u Križevcima.

Na tablici Me�imurje i da-lje dijeli tre�e mjesto s Grafia-rom, a obje momadi gledaju u le�a Podravcu na prvom mjestu. �akovec je posljednji s jednom pobjedom iz 15 kola,a Mladost iz &ur�evca pretpo-sljednja s dvije pobjede. Tu jed-nu jedinu je �akovec ostvario upravo protiv Mladosti.

(bh)

Podravac - �akovec 126:52 (38:10, 34:15, 30:16, 24:11)

�AKOVEC: Novak 3, Ranteš 4, Vojkovi� 11, Kranj-�ec 6, Vinko 15, Per�i� 9, Vehtersbah 4. Trener Damjanovi� B.

Me�imurje - Ivan�ica 81:65(20:9, 23:21, 24:13, 14:22)

MEIMURJE: Gašpari� 16, Kranj�ec 11, Novak 18, Lepen 6, Kraja�i� 10, Pa�an 1, Drk 8, Dodlek 6, Guld 5. Trener Novak S.

Bjelovar - Koprivnica 94:56

Mladost - Radnik 99:110

Petar Zrinski - Vindija 77:73

Gra� �ar - Križevci 96:75

C LIGA

Dobra utakmica u D. Dubravi!

Me�imurje Globetka(Markovi� 15, Leva�i� 14, Ostoja 10, Golubi� N. 16) - Rudar(Radikovi� 13, Bedi 25,

Vinko 17) 82:68

Prelog (Šari� 16, Pus� � 25) - Petrija-nec 65:67

Vinica - Nedeliš�e (Šegovi� 25, Hor-vat 16, Juras 14) 61:72

KADETSKA LIGA

Ivan�ica tukla obje ekipe �akovca!

Donji Kraljevec (Setnik 20, Mikec 13, Šupljika 27, Sinkovi� 13)-

Prelog(Krušelj 13) 82:30

Rudar �akovec (Vojkovi� 22, Nerer 19, Sobo�an 17) - Lepoglava 69:38

Me�imurje(�ugalj 13, �oki� 20) - Vindija 52:100

Dubrav�an(Valpati� 12, Karloci 22, Klipi� Kr. 32, Kuzmi� 27, Lisjak 10) - Prelog 120:16

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Solidni Jambrovi�!

Stolnotenisaice Hodoša-na u subotu su u 12. kolu tre-bale gostovati u Puli, ali je na zahtjev doma�ina utakmica u zadnji trenutak odgo�ena zbog nastupa njihove igrai-ce Dorine Trstenjak u sastavu U-21 reprezentacije na me-�unarodnom prvenstvu Ma-�arske. Ovakve odgode nisu neuobiajene, ali se ipak mo-ramo pitati dali se s odlukom trebalo ekati do nekoliko dana prije utakmice, jer se ve� znatno ranije znalo da �e Dori-na u Budimpeštu, dok se zbog reprezentativki iz Varaždina i HASTK Mladosti Zagreb nji-

Nastavak prvenstva u 1. Hrvatskoj ligi istok za igrae zapoeo je me�imurskim der-bijem izme�u MSTC �akovca i Putjana, a s uvjerljivih 4:1 slavili su Putjanani. Ova je nervozna utakmica, koja je, nažalost, završila incidentom, po svemu riješena ve� u prvoj partiji izme�u Igora Tkaleca i Eugena Šimona, koju je pre-okretom u svoju korist, s 3:2 dobio igra Putjana. Jedinu pobjedu za doma�ine, MSTC �akovec, osvojio je njihov najmla�i igra Karlo Jambor protiv najstarijega Putjana-na Gorana Bali�a, a uvjerljiv je, pojedinano protiv Nikole Magdaleni�a i Samira Kue-vi�a i u paru sa Šimonom, bio

Igraice Šenkovca u der-biju 7. kola 1. Hrvatske lige istok za igraice u gostima su uzvratile igraicama Mi-hovljana za poraz u 1. kolu. Bila je to utakmica u kojoj su doma�e igraice, pobje-dom Sare Mikac nad Mijom Stipan, vodile samo 1:0, a vodstvo goš�i izjednaile još samo u šestoj partiji u kojoj je mladu Varaždinku u sastavu Šenkovca pobi-jedila i Dora Cividini. Sve su u korist ekipe Šenkovca u ostalim partijama na-pravile Anja Novak s dvije

i Maja Trupkovi� jednom pojedinanom pobjedom, a zajedno su bile uvjerljive u važnoj pobjedi u igri paro-va pa su dvije pobjede Sare Mikac i jedna Dore Cividini bile nedovoljne za uspjeh Mihovljananki. U preosta-loj u 7. kolu odigranoj uta-kmici MGK Drava iz Žabni-ka je lako došla do bodova pobjedom u Koprivnici pa su se nakon ovakvih rezul-tata na vrhu tablice s po 12 bodova izjednaile ekipe Mihovljana, MGK Drave i Šenkovca. (dg)

SUPERLIGA - ŽENE

Odgo�eno gostovanje Hodošana u Puli

hova je me�usobna utakmica davno odgodila. Ovako ostaje dojam da se nadležni u Hrvat-skom stolnoteniskom savezu igraju s malima pa je i odabir novoga termina, a to je nedjelja 15. ožujka, njima stavljen u za-datak. U odigranim utakmica-ma maksimalne pobjede Dra. �asla nad Jaskom i TIS-a nad vinkovakom Lokomotivom, a Bjelovar je u Petrinji visokom pobjedom od 4:1 iznenadio Mladost, vrativši joj za poraz u 3. kolu, kada je kao doma�in izgubio 4:2, dok je susret izme-�u Varaždina i HASTK Mla-dost odgo�en za 4. veljae. (dg)

PRVA HSTL - MUŠKI

Putjane slavile u me�imurskom derbiju protiv MSTC �akovec

PRVA HSTL - ŽENE

Šenkov�anke slavile u derbiju protiv Mihovljana

Parovi 13. kola, subota 7. velja�e – u 11 sa� : HASTK Mladost – Hodošan; u 17 sa� : Bjelovar – TIS, Lokomo� va – Dr. �asl, Jaska – Varaždin; �etvrtak 26. velja�e u 15 sa� : Mladost Petrinja – Pula.

Rezultati: MSTC �akovec – Putjane 1:4 (Tkalec – Šimon 2:3, Magdaleni� – Preksavec 1:3, Jam-bor – Bali� 3:1, S. Ku�evi�/ /Tkalec – Preksavec/Šimon 0:3, S. Ku�evi� – Preksavec 0:3), Mihovljan – STARR 0:4 (Lipi� – Horvat 1:3, Podkrajac – Bogdanovi� 0:3, I. Mikac – Gari� 0:3, Lipi�/Podkrajac – Bogdanovi�/Hor-vat 0:3), Obrtni�ka škola – Grani�ar 0:4, Olimpija – Dra�ice 4:0, Mladost – Vukovar ‘91 2:4.prvi igra Putjana Boris Prek-

savec. Mihovljan je u 7. kolu bio doma�in vode�emu STARR-u iz Varaždina. Bez bolesnoga Nine Bujana mladi�i Kristian Lipi�, Ivan Mikac i Benjamin Podkrajac ne samo da su igra-li bez najboljega igraa, nego i bez iskusnoga vo�e ekipe pa je to rezultiralo osvajanjem tek jednoga seta, Kristiana Lipi�a u prvoj partiji protiv Horvata. U ostalim utakmicama oeki-vane visoke pobjede $avorita, Graniara protiv Obrtnike škole i Olimpije protiv Draica, ali i poraz oslabljene petrinj-ske Mladosti u svojoj dvorani od Vukovara ‘91, koji rezultat baš i ne ide na ruku našim Pu-tjanama i MSTC �akovcu. (dg)

Parovi 11. kola, subota 7. velja�e – u 11 sa� : Mladost – Grani�ar, MSTC �akovec – Dra�ice, Putjane – Olim-pija, STARR – Vukovar ‘91; u 17 sa� : Mladost – Obrtni�ka škola, Putjane – Dra�ice, MSTC �akovec – Olimpija, Mihovljan – Vukovar ‘91.

Rezultati 7. kola: Mihovljan – Šenkovec 3:4 (Mikac – Stipan 3:0, Marta Cividini – Trupkovi� 1:3, Dora Cividini – Novak 2:3, D. Cividini/Mi-kac – Novak/Trupkovi� 0:3, Mikac – Trupkovi� 3:2, D. Cividini – S� pan 3:1, M. Cividini – Novak 1:3), Koprivnica – MGK Drava1:4, Vodovod, Moš�enica i Požega bile su slobodne.

Parovi 8. kola, subota 7. velja-�e – u 11 sati: Vodovod - Požega, Moš�enica - MGK Drava; u 17 sa� : Moš�enica – Koprivnica; Mihovljan i Šenkovec su slobodni.

6. velja�e 2015. �

TABLICA1. Putjane Brid 10 9 0 1 77:23 18

2. Hodošan 1 9 8 0 1 58:32 16

3. Šenkovec-Petk. 2 9 7 1 1 62:28 15

4. Katex 9 6 1 2 55:35 13

5. Kos-Kotoriba 2 10 6 0 4 55:45 12

6. �akovec 1 10 3 2 5 46:54 8

7. Putjane 2 10 3 0 7 39:61 6

8. HE-DRA 1 10 2 1 7 40:60 5

9. Nedeliš�e 1 10 1 0 9 28:72 2

10. Mihovljan 2 9 0 1 8 20:70 1

TABLICA1. Šenkovec-Petk. 3 10 8 1 1 67:33 17

2. Draškovec 10 6 2 2 60:40 14

3. �akovec 2 10 6 2 2 57:43 14

4. Lopa� nec 1 10 6 1 3 57:43 13

5. Mala Subo� ca 1 10 4 2 4 54:46 10

6. MSTC �akovec 2 10 4 2 4 54:46 9

7. Prelog-DG Sport 1 10 2 3 5 47:53 7

8. Kos-Kotoriba 3 10 3 1 6 43:57 7

9. Lopa� nec 2 10 2 2 6 40:60 6

10. �akovec 3 10 1 0 9 21:79 2

TABLICA1. Nedeliš�e 2 10 7 0 3 59:41 14

2. HE-DRA 2 10 6 2 2 59:41 14

3. Hodošan 2 10 5 4 1 57:43 14

4. Mihovljan 3 Prima b 10 5 1 4 60:40 11

5. Donji Kraljevec 2 10 4 3 3 50:50 11

6. Šenkovec-Petk. 4 10 5 1 4 49:51 11

7. �akovec 4 10 2 3 5 44:56 7

8. Hodošan 3 10 2 3 5 40:60 7

9. Putjane 3 10 2 2 6 39:61 6

10. Donji Kraljevec 1 10 1 3 6 43:57 5

TABLICA1. �ak 9 9 0 0 67:23 18

2. Putjane 4 9 7 1 1 59:31 15

3. Mala Subo� ca 2 8 6 1 1 53:27 13

4. Kos-Kotoriba 4 9 4 1 4 47:43 9

5. Gori�an 1 9 2 2 5 39:51 6

6. Putjane 5 9 2 2 5 37:53 6

7. Šandorovec 9 2 1 6 32:58 5

8. Lopa� nec 3 9 2 0 7 35:55 4

9. Prelog-DG Sport 2 9 2 0 7 31:59 4

TABLICA1. Mihovljan 4 10 8 1 1 68:32 17

2. �akovec 5 10 6 3 1 58:42 15

3. Kos-Kotoriba 5 10 7 1 2 56:44 14

4. Rozika biro 10 6 1 3 55:45 13

5. Orehovica 10 3 3 4 52:48 9

6. Putjane 8 10 2 4 4 47:53 8

7. Zasadbreg 10 3 1 6 45:55 7

8. Putjane 6 10 2 2 6 45:55 6

9. Donji Kraljevec 3 10 2 1 7 37:63 5

10. Prelog 3 10 2 1 7 37:63 5

TABLICA1. USTA Belica 1 10 8 2 0 84:16 18

2. Dragoslavec Breg 10 7 0 3 60:40 14

3. Gori�an 2 10 6 2 2 57:43 14

4. Nedeliš�e 3 10 5 2 3 51:49 12

5. Putjane 7 10 5 1 4 53:47 11

6. �akovec 6 10 4 3 3 49:51 11

7. USTA Belica 2 10 3 3 4 51:49 9

8. Sveta Marija 1 10 2 2 6 38:62 6

9. Gori�an 3 10 0 3 7 33:67 3

10. Mala Subo� ca 3 10 1 0 9 24:76 2

TABLICA1. Šenkovec-Petk. 5 10 9 0 1 68:32 18

2. Mihovljan 5 9 7 1 1 65:25 15

3. Putjane 9 9 5 1 3 56:34 11

4. Prelog 4 9 5 0 4 51:39 10

5. Šenkovec-Petk. 6 10 3 0 7 33:67 6

6. USTA Belica 3 8 2 0 6 26:54 4

7. Mihovljan 6 9 0 0 9 21:69 0

TABLICA1. HE-DRA 3 10 10 0 0 76:24 20

2. Donji Vidovec 1 10 9 0 1 76:24 18

3. Kos-Kotoriba 6 9 6 0 3 55:35 12

4. Sveta Marija 2 9 3 0 6 38:52 6

5. Gori�an 4 9 2 1 6 40:50 5

6. Donji Vidovec 2 9 2 1 6 36:54 5

7. Sveta Marija 3 10 0 0 10 9:91 0

I. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezulta� : Putjane 2 – Putjane Brid 1:9, Kos-Koto-

riba 2 – Nedeliš�e 1 9:1, �akovec 1 – HE-DRA 1 8:2, Šenkovec-Petkovi� 2 – Hodošan 1 i Katex – Mihovljan 2 odgo�eno.

ME�IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE “Me�imurske novine”

Kolo u kojoj su doma�ini gostima prepustili tek mrvice

Proteklo kolo Me�imur-skih stolnoteniskih liga “Me-�imurske novine” pokazalo se izrazito uspješno za doma�ine. U svim su ligama, osim u 5. li-gi, prednjaili doma�ini koji su upisali sigurne pobjede. U prvoj ligi Putjane Brid je pobjedom od 9:1 nad Putjanama 2 potvrdilo dobru formu i vode�u poziciju na tablici. Šenkovec-Petkovi� 3 potvrdio je svoje prvo mjesto na tablici novom sigurnom i pomalo iznena�uju�e visokom pobjedom od 9:1 nad ekipom Kos-Kotoriba 3. Na vrhu tre�e lige je izrazito napeto jer ak tri ekipe imaju po 14 bodova, a to

su redom Nedeliš�e 2, HEDRA 2 i Hodošan 2. �etvrtu ligu i da-lje sigurno predvodi �ak sa 18 bodova. Petu ligu predvodi Mi-hovljan 4 koji je ovog puta slavio u gostima kod Donjeg Kraljevca 3 sa 7:3. U šestoj ligi USTA Belica premo�no je sa 9:1 slavila protiv �akovca 6. Obje skupine 7. lige su, zbog doigravanja nakon re-gularnoga dijela, odigrale 10. i 11. kolo. Zbog bolesti igraa (sezona gripe) odgo�ene su 2 utakmice u 1. ligi izme�u Šen-kovec-Petkovi� 2 – Hodošan 1 i Katex – Mihovljan 2 , a problema s dvoranom u 7.A ligi izme�u Mihovljana 6 – USTA Belice. (dg)

Parovi 11. kola koje se igra 07.02.2015.: �akovec 1 - Šenkovec-Petk. 2, HE-DDRA 1 - Kos-Kotoriba 2, Ne-deliš�e 1 – Katex, Mihovljan 2 - Putjane 2, Putjane Brid - Hodošan 1.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Suhodol�an (Hod 1) 20/1, Preksavec (PBrid) 27/3, Bujan (Kat) 24/3, Paula Mar-ka� (Hod 1) 213/4, Šimon (PBrid) 23/4, Bari� (Š-P 2) 14/3, Jurinec (Š-P 2) 22/5, D. Radmani� (Kos-K 2) 21/9, Ajdar-paši� (Put 2) 12/6, S. Vidovi� (Kos-K 2) 19/11, K. Kova�i� (Kat) 17/10, Koprivec (PBrid) 18/11…

II. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezultati: �akovec 2 – �akovec 3 8:2, Draškovec

– Mala Subo� ca 1 5:5, Lopa� nec 2 – Lopa� nec 1 6:4, Prelog-DG Sport 1 – MSTC �akovec 2 5:5, Šenkovec-Petkovi� 3 – Kos-Kotoriba 3 9:1.

Parovi 11. kola: Šenkovec-Petkovi� 3 - �akovec 2, Kos-Kotoriba 3 - Prelog-DG Sport 1, MSTC �akovec 2 - Lopa� nec 2, Lopa� nec 1 – Draškovec, Mala Subo� ca 1 - �akovec 3.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Rožman (�k 2) 26/4, Bali� (Š-P 3) 22/4, Pongra�i� (MS 1) 24/6, Varga (Draš) 23/7, Nedeljka Mun�ar (Draš) 20/7, Maja Trupkovi� (Š-P 3) 21/8, Hozjak (P-DGS 1) 21/9, Damir Ivanuša (Lop 1) 20/10, Šol� � (Lop 1) 16/9, Bel (Lop 1) 17/13, Jakupak (Kos-K 3) 13/10…

III. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezulta� 3. liga: HE-DRA 2 – Šenkovec-Petkovi� 4

9:1, Nedeliš�e 2 – �akovec 4 7:3, Donji Kraljevec 1 – Donji Kraljevec 2 5:5, Hodošan 3 – Hodošan 2 5:5, Mihovljan 3 Prima biro – Putjane 3 10:0.

Parovi 11. kola : Mihovljan 3 Prima b. - HE-DRA 2, Putjane 3 - Hodošan 3, Hodošan 2 - Donji Kraljevec 1, Donji Kraljevec 2 - Nedeliš�e 2, �akovec 4 - Šenkovec-Petkovi� 4.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Ema Toplek (Š-P 4) 21/0, D. Vidovi� (Hod 2) 17/1, J. Repalust (HE-DRA 2) 26/4, M. Vidovi� (M3PB) 18/6, Bojana Kolari� (M3PB) 18/6, J. Mag-daleni� (Hod 2) 22/8, Tamara Koprivec (Ned 2) 16/6, Vu-ruši� (�k 4) 21/8, M. Belovari (DK 1) 21/9, Mar�ec (Ned 2) 21/9, Krznar (Hod 2) 19/11, Labazan (M3PB) 15/9, T. Kova� (HE-DRA 2) 13/9, Glavak (DK 2) 17/13…

IV. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezulta� : Putjane 5 – Putjane 4 1:9, Kos-Koto-

riba 4 – Prelog-DG Sport 2 8:2, Lopa� nec 3 – Gori-�an 1 7:3, �ak – Šandorovec 7:3, Mala Subo� ca 2 slobodna.

Parovi 10. kola: �ak - Putjane 5, Šandorovec - Lo-pa� nec 3, Gori�an 1 - Kos-Kotoriba 4, Mala Subo� ca 2 - Putjane 4, Prelog-DG Sport 2 slobodan.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Bašek (MS 2) 24/0, I. Fileš (�ak) 17/3, Zvonar (�ak) 16/3, R. Novak (Put 4) 19/5, Sovi� (Kos-K 4) 14/4, Turk (�ak) 14/6, Puškadija (Put 4) 13/6, V. Grgi� (�ak) 13/7, D. Gudlin (Gor 1) 17/10, V. Mi-kul�i� (Put 5) 13/8…

V. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezulta� 5. liga: Donji Kraljevec 3 – Mihovljan 4

3:7, Rozika biro – Kos.Kotoriba 5 3:7, Zasadbreg – �a-kovec 5 3:7, Putjane 6 – Putjane 8 5:5, Prelog 3 – Ore-hovica 6:4.

Parovi 11. kola: Prelog 3 - Donji Kraljevec 3, Orehovi-ca - Putjane 6, Putjane 8 – Zasadbreg, �akovec 5 - Rozika biro, Kos-Kotoriba 5 - Mihovljan 4.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: S. Škoda (Kos-K 5) 26/1, Bubek (Mih 4) 28/2, Sirc (RB) 25/3, Jagar (Pr 3) 17/4, Pani� (Put 8) 24/6, Z. Novak (Put 6) 22/8, Šalamon (�k 5) 21/9, To. Radek (Zas) 18/8, Vesna Wrana (Mih 4) 19/9, Kopjar (RB) 16/8, Peras (�k 5) 19/10, K. Ivanuši� (Oreh) 18/12, Fran�i� (Pr 3) 15/11…

VI. MSTL ME�IMURSKE NOVINERezulta� 6. liga: USTA Belica 1 – �akovec 6 9:1, Dra-

goslavec Breg – Mala Subo� ca 3 7:3, Gori�an 2 – Gori�an 3 5:5, Putjane 7 – Sveta Marija 1 7:3, USTA Belica 2 – Nedeliš�e 3 8:2.

Parovi 11.kola: USTA Belica 2 - USTA Belica 1, Ne-deliš�e 3 - Putjane 7, Sveta Marija 1 - Gori�an 2, Gori�an 3 - Dragoslavec Breg, Mala Subo� ca 3 - �akovec 6.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: D. Tratnjak (UB 1) 21/2, Braniša (UB 1) 15/2, Merdanovi� (UB 1) 18/3, Cerovec (�k 6) 20/5, Dokleja (Ned 3) 22/6, D. Se�an (UB 2) 15/5, Markuši� (Gor 2) 18/8, Jambrovi� (DB) 20/9, Premuš (UB 1) 15/7, Kos (DB) 19/10, Hižman (Put 7) 15/9, I. Musta� (SM 1) 18/11, Vrbanec (Put 7) 18/12, J. Bašnec (Gor 2) 13/9, A. Gudlin (Gor 3) 15/11…

VII. A MSTL ME�IMURSKE NOVINE

Rezulta� 7 A LIGA - 10. kolo: Prelog 4 – Mihov-ljan 6 6:4, Šenkovec-Petkovi� 6 – Šenkovec-Petkovi� 5 1/9, Mihovljan 5 – Putjane 9 6:4, USTA Belica 3 slobodna;

- 11. kolo: Putjane 9 – Šenkovec-Petkovi� 6 9:1, Šen-kovec-Petkovi� 5 – Prelog 4 7:3, Mihovljan 6 – USTA Be-lica 3 odgo�eno, Mihovljan 5 slobodan.

Parovi 11. kola: USTA Belica 3 - Šenkovec-Petkovi� 5, Prelog 4 - Putjane 9, Šenkovec-Petk. 6 - Mihovljan 5, Mihovljan 6 slobodan.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Vresk (Mih 5) 25/1, Ratajec (Š-P 5) 16/3, Tomaši� (Š-P 5) 15/3, S. Novak (Š-P 5) 19/4, Subo� � (Put 9) 16/4, Vadlja (Pr 4) 16/5, Vinko-vi� (Mih 5) 14/7, N. Zvonarek (Pr 4) 17/10, Bajuk (Put 9) 12/8…

VII. B MSTL ME�IMURSKE NOVINE

Rezulta� :10. kolo: Gori�an 4 – Donji Vidovec 1 2:8, Sveta Marija 3 – HE-DRA 3 0:10, Donji Vidovec 2 – Kos-Kotoriba 6 4:6, Sveta Marija 2 slobodna;

- 11. kolo: Kos-Kotoriba 6 – Sveta Marija 3 9:1, HE-DRA 3 – Gori�an 4 7:3, Donji Vidovec 1 – Sveta Marija 2 6:4, Donji Vidovec 2 slobodan.

Parovi 11. kola: Sveta Marija 2 - HE-DRA 3, Gori�an 4 - Kos-Kotoriba 6, Sveta Marija 3 - Donji Vidovec 2, Donji Vidovec 1 slobodan.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Vadas (HE-DRA 3) 21/1, Kedmenec (DV 1) 24/2, Igrec (Kos-K 6) 21/2, Šajn (DV 1) 15/3, K. Kova� (HE-DRA 3) 21/5, Matulin (DV 1) 16/5, Dolenec (DV 1) 13/5, I. Balent (HE-DRA 3) 13/7, Fran�i� (SM 2) 9/5, M. Šlibar (DV 2) 13/10, Nika Lukša (Kos-K 6) 15/12…

Ivan Špicar (Kos-K 4) - prva trica u karijeri Anja Novak (Šenkovec) - dvije pobjede u Mihovljanu

6. velja�e 2015.�

PIŠE: ROBERTA RADOVI�

�lanovi Atletskog kluba Me�imurja �a-kovec nast upi l i su prošle godine na preko 80 natjecanja diljem Me�imurja, Hrvatske i Europe. Pri tome su osvojene 32 medalje na državnim prvenstvima U 14. kolu tre�e Hrvatske

kuglake lige sjever sastali su se naši Prosvjetar i Zana-tlija. Ovog puta uspiješniji se pokazao Zanatlija koji je sla-vio sa 5:3 iako je Prosvjetar uspio osvojiti 13,5 setova, a Zanatlija 10,5. Zanatlija je ukupno srušio 3304 unje-va, dok je Prosvjetar srušio 3295 unjeva. Kod Zanatlije najviše 575 unjeva srušio je Damir Graši�, dok je kod Pro-svjetara najviše 587 srušio Stjepan Blažek upravo protiv Graši�a. Dubravan je upisao

poraz izgubivši 6:2 u gostima kod Obrtnika Oroslavlje. Saša Štefi� uspio je srušitin najviše 551, no ni to nije bilo dovolj-no za osvojiti bod. Susret na-šeg etvrtog predstavnika Željezniara sa Ivanicom je odgo�en. U susretu izme�u Graniara i Varteksa slavio je Graniar sa 6:2. Parovi 15. kola: Obrtnik 2011 – Graniar, Varteks – Prosvjetar, Zanatlija – Željezniar, Ivanica – Obrt-nik Oroslavlje, Dubravan – Elektra Križevci, Željezniar Križevci je slobodan. (dg)

Karate klub Globus �ako-vec i podružnice Karate cen-tar Nedeliš�e i Karate centar Šenkovec pozivaju djecu i njihove roditelje koje zanima karate sport da se ukljue u novu sezonu karate škole u �akovcu, Nedeliš�u ili Šen-kovcu!

Želite li odrastati zdravo, razvijati se pravilno i savla-dati osnove drevne isto-njake borilake vještine? Od najranije dobi razvijte svoje motorike sposobnosti, sa-mokontrolu, borbenost duha, samopouzdanje i disciplinu.

Treninge �e voditi iskusni treneri i natjecatelji, majstori karatea: Tihomir Grgi�, pro$. (izbornik hrvatske karate reprezentacije u katama i osvaja europskih i svjet-skih medalja sa kata ekipom Hrvatske), Vlado Bošnjak (izbornik Slovenske karate reprezentacije u borbama i osvaja europskih i svjetskih medalja sa ekipama Hrvatske i Slovenije), Mladen Vizinger (klupski prvak Europe, prvak

Hrvatske u borbama i osva-ja brojnih me�unarodnih turnira) i Dejan Sluki� (bivši reprezentativac Hrvatske, prvak Hrvatske u borbama i bronani u katama, osvaja brojnih me�unarodnih tur-nira).

U �akovcu su upisi i tre-ninzi ponedjeljkom i petkom od 19 do 20 sati u maloj dvo-rani I OŠ �akovec. U Nedeli-š�u su upisi i treninzi srije-dom od 18:30 do 19:30 sati u maloj dvorani OŠ Nedeliš�e, te petkom u dvorani ATON od 18:30 do 19:30 sati. U Šenkov-cu su upisi i treninzi utorkom od 17:45 do 20:30 i petkom 18:00 do 20:00 sati na SRC Gorica u Šenkovcu.

Svi novoupisani lanovi besplatno dobivaju novi ka-rate kimono i pojas. Do�ite i okušajte se u karateu. Dodat-ne in$ormacije o upisu može-te dobiti na tele$one: 098 426 268, 091 585 0367, e-mail: in-$o@kkglobus.hr ili na www.kkglobus.hr i www.karate-centar-nedelisce.hr. (mn)

d ega 9 zlatnih, 12 srebr-nih i 11 bronanih medalja. Broj medalja koje je osvoji-lo sedamnaest lanova AK Me�imurje nominalno je i ve�i jer su neke osvojene i u šta$etama gdje odlija do-bivaju svi trkai u šta$eti. Po broju osvojenih medalja AK Me�imurje zauzima 12. mjesto u državi a za jedno

mjesto bolju poziciju klub je ostvario u ukupnom poretku uspješnosti klubova gdje se u obzir uzimaju i drugi kriteriji. U ovoj konkurenciji AK Me-�imurje zauzima 11. mjesto u konkurenciji od 72 hrvat-ska atletska kluba. Tijekom prošle godine ostvareno je 7 nastupa za hrvatsku repre-zentaciju od ega 2 na prven-

AK “Me�imurje” u 2015. godini planira or-ganizirati 16 natjecanja: 8 kola kros lige Globetka, dvoransko prvenstvo za mla�e kategorije, 3 kolo HALS-a za mla�e i starije kategorije, Pojedinano prvenstvo Hrvatske za ml. i st. kadete (dva dana), Proljetni i jesenski kros te Utrka Grada �akovca. Primarni cilj djelovanja kluba u ovoj godini je rad na još ve�oj masovnosti svih kategorija, pove�ati broj polaznika u Atletskim školama u kojima vježbaju najmla�i atletiari a isto-vremeno okupiti što više trkaa rekreativaca na krosevima i utrkama o emu govori i predsjednik

Atletskog kluba Me�imur-je Stjepan Koraj:

- Što se tie natjecanja, želimo i ove godine poku-šavamo raditi na masov-nosti, pa se tu možemo nadati i kvaliteti. Imamo odre�enu kategoriju kva-litetnih trkaa i lanova koji igraju znaajnu ulogu na državnoj razini. A sa-mim time se ima pristup i na takmienja europske razine. Postignuti rezul-tati naših lanova na dr-žavnoj razini su poticaj i našim mla�im lanovima. Imamo 16-ak takmienja koja organiziramo od naj-mla�ih u vrti�ima do ve-teranskih kategorija. Ra-dimo na tome da atletika iza�e iz atletskih borilišta

me�u ljude, da ljudi shvate da atletika nisu samo re-zultati na stazama. A mi to ve� i tri godine radimo,- populariziramo atletiku i radimo na tome da ona u�e me�u ljude.

�ast svojim dolaskom na Skupštinu me�imur-skim je atletiarima iska-zao je i predsjednik Hrvat-skog atletskog saveza Ivan Vešti� koji za sve aktivno-sti kluba ima samo rijei hvale:

- Bilo mi je zadovolj-stvo nazoiti Skupštini. Ugodno sam iznena�en sa svim ovim aktivno-stima koje AKM provodi, od djece do veterana, od stadionske atletike do or-ganizacija utrka i kroseva.

KUGLANJE

KARATE

ATLETIKA

ATLETSKI KLUB ME�IMURJE ostvario iznimno vrijedne rezultate u 2014. godini

Me�imurskim a32 medalje na

stvima Europe, organizirano je 15 natjecanja u �akovcu, a klub je aktivno pomagao pri organizaciji još 6 natjecanja. Pregled svih ovih uspjeha i aktivnosti kluba predstav-ljen je proteklog petka, 30. sijenja u zgradi Scheier u �a-kovcu na redovnoj Skupštini kluba uz nazonost lanova kluba i gostiju.

Po broju osvojenih medalja AK Me�imurje zauzima 12. mjesto u Hrvatskoj od 72 hrvatska atletska kluba. Tijekom prošle godine ostvareno je 7 nastupa za hrvatsku reprezentaciju, od �ega 2 na prvenstvima Europe

Stjepan Koraj: Želimo okupiti što više trka�a rekreativaca!

Izdvajam jednu impresiv-nu brojku: 928 natjecate-lja je bilo na jednoj trci. To može samo atletika. Zato je ona i kraljica sportova. Pri-hvatljiva je za sve uzraste. Ukljueni su i veterani, in-validne osobe. Na skupštini se osjetila jedna obiteljska atmos$era. A to je ono što ini sport, upravo takvo složno druženje. Jer sport ima rezultate, ali i jednu socijalnu, javnu dimenziju. I to je ono što nas ini za-dvoljnim. AKM je u ovom dijelu zapadne Hrvatke i u samoj županiji po svojim aktivnostima zasigurno jedan od vode�ih klubova, ne samo u atletici nego u ukupnosti sporta. To je po-sebno znaajno jer se atleti-ka ne valorizira u društvu, onoliko koliko ona to za-služuje i koliko se prizinaje u svijetu. Naše poslanje je da se izborimo u inistutu-cijama za atletiku, posebice za atletiku u školama. Jer u školskim programima se doga�a atletika. Svi smo potekli iz školskih klubova i natjecanja. To se danas na neki nain u nekoj tranzi-ciji izgubilo. Prednost atle-tike je što je ona vrlo je$tin sport i puno ljudi se može s njom baviti. Upravo na po-pularizaciji atletike me�u gra�anstvom AKM jako dobro radi i svima može biti uzor.’

Mario Dobša, tajnik AKM, Ivan Vešti�, predsjednik Hrvatskoga atletskog saveza, i Stjepan Koraj, predsjednik AKM

II. HKL - SJEVER – 14. kolo

Željezni�ar remizirao s Cestom

Kuglai Željezniara u 14. kolu druge Hrvatske kugla-ke lige sjever upisali su prvi ovosezonski remi odigravši 4:4 u gostima kod Ceste. U setovima je bilo 14:10, dok je u srušenim unjevima bilo 3482:3441 u korist Že-ljezniara. Kod Željezniara posebno se iskazao Zoran Jagi� koji je srušio odlinih 655 unjeva. Kod igraa Ce-ste najviše je srušio Stanko Dugi koji je srušio 588 unje-va. Unato remiju Željezniar je i dalje vode�i na tablici sa 25 bodova, dok prvi prati-

telj Zanatlija iz Siska ima 22 boda. U 15. kolu Željezniar doekuje Belinu iz Novske ko-ja se nalazi na 11. mjestu sa samo 8 bodova. Rezultati 14. kola: Obrtnik Krt - Sirela 6 - 2, Belina - Novska - Zanatlija Kt 3 - 5, Cesta - Željezniar �k 4 - 4, Koprivnica - Željezniar Vž 1 - 7, Ciglenica - Zabok 3 - 5, Lepoglava - Zanatlija Si 2 - 6. Parovi 15. kola: Lepoglava - Obrtnik Krt, Zanatlija Si – Ci-glenica, Zabok – Koprivnica, Željezniar Vž – Cesta, Želje-zniar �k - Belina Novska, Zanatlija Kt – Sirela. (dg)

III. HKL - SJEVER – 14. kolo

Zanatlija svladao Prosvjetara s 5:3

KK GLOBUS �AKOVEC

Upišite se na karate

6. velja�e 2015. ��

NAJAVA U PRELOGU ovu subotu, 7. velja�e

Atletsko prvenstvo Me�imurja u višeboju za lima�e i kadete

U organizaciji AK ”Me�imurje” �akovec u Prelogu �e se održati Dvoransko prvenstvo Me�imurja u atletici u višebojima za kadetki-nje i kadete te limaice i limae (ro�ene 2000. godine i mla�e). Natje-canja poinju u 10 sati u dvorani DG Commerce u Prelogu.

Natjecanje �e se održati u 6 starosnih kategorija i to: 1. starije kadetkinje i kadeti - ro-�eni 2000. i 2001.; 2. mla�e kadetkinje i kade-ti – ro�eni 2002. i 2003.; 3. limaice i limai - ro-�eni 2004.; 4. limaice i limai - ro�eni 2005.; 5. limaice i limai - ro-�eni 2006.; 6. limaice i limai - ro�eni 2007. i mla�i. Natjecatelji �e se ogledati u sljede�im disciplinama višeboja: tranje s preponama 40 m (4 prepone); bacanje medicinke s obje ruke prema naprijed; skok u dalj iz mjesta i tranje na kružnoj stazi 5.-6./1 krug, 3.-4./ 2 kruga 1.-2./3 kruga. Pozvani su do�i svi ljubitelji atletike podržati mlade sporta-še u njihovim sportskim nadmetanjima.

atleti�arima ukupno državnim prvenstvima

Sedam nastupa za hrvatsku

reprezentaciju!

U protekloj godini najbo-lji atletiari u klubu izborili su nastupe na nekoliko zna-

ajnih me�unarodnih na-tjecanja i pri tom ak sedam puta nastupili u dresu hr-vatske reprezentacije. Tako je zabilježeni jedan nastup za kadetsku reprezentaciju Hrvatske na peteromeu

u Sloveniji, tri nastupa na Balkanskim prvenstvima u Bugarskoj, Rumunjskoj i Sloveniji, a najvrijedniji su nastupi na Europskim atlet-skim prvenstvima od ega jedan nastup u Azerbaid-

žanu na kvalifikacijama za Olimpijske igre mladih, te jedan nastup na prvenstvu Europe u krosu u Bugarskoj.

Teško je izdvojiti najzna-ajnije rezultate koje su la-novi kluba ostvarili u 2014.

godini. Znaajni su nastupi Martina Srše i Svena Todoro-vi�a na prvenstvima Europe, nastup Filipa Turka na pete-romeu za kadete. Zatim su tu osvajai medalja u 2014. godini: Martin Srša, Sven To-

dorovi�, Filip Turk, Nina Dobša, Karla Duji�, Taja-na Židov, Maja Kos, Mela-ni Kralji�, Emilija Kodba, Filip Peras, Teuta Blaži�, Lucija Žbulj, Sanja Kozar, Lara Rojko, Magdalena Hamer, Manuela Turk i Matija Novak. Priznanja tijekom rada Skupštin primile su Melani Kralji� i Tajana Židov za nastupe u reprezentaciji iz 2012. i 2013. godine.Mla�e kategorije (lima�i i mla�i kadeti) AK-a Me�imurje

Starije kategorije (kadeti, juniori, seniori) AK-a Me�imurje

6. velja�e 2015.��

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555

PORDENONE – Sajam Cvijeća I Vrtlarstva VILLESSE I TIARE 07.03.15.cijena 190,00 kn

DAN ŽENA : TRST & MIRAMARE 08.03.15. 165,00 kn

DAN ŽENA : Beč & Dvorac Carice Sissi 08.03.15.250,00 kn

SAJAM CVIJEĆA U MUNCHENU & MAINAU-OTOK CVIJEĆA 14.03.15. 820,00 kn

Poslovnica Čakovectel. 31 44 55

(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4 tel. 042 493 900

SPORTSKI RIBOLOV

Godine 1988. rodila se ideja o gradnji novog Ribikog doma ŠRD-a Som, a put do iz-gradnje na sadašnjoj lokaciji – kod Šodergrabe u Kotoribi trajao je do 1993. godine. Dom je izgra�en uz velika odrica-nja lanstva preko drago-voljnog rada te dragovoljnim prilozima mještana Kotoribe. Na prošlogodišnjoj skupšti-ni društva predsjednik Ivi-ca Jakupak u plan je stavio kompletnu obnovu krovišta samog doma. Tada mu je kao i

svim lanovima, zamjenik na-elnika Roberto Ujlaki obe�ao da �e na temelju dogovora s naelnikom Ljubomirom Gr-gecom Op�ina osigurati sred-stva za potrebne radove te da �e do idu�e skupštine ribiki dom biti pod novim krovom.�elništvo Op�ine je ovih dana svoje obe�anje i ispunio. Zavr-šeni su radovi na kompletnoj obnovi krovišta i natkrivenoj terasi. Krovište je prekrive-no novim daska i crijepom, a obnovljena je i dotrajala lima-

rija. Radove su izvele tvrtke Tekeli projekt - inženjering d.o.o. iz Murskog Središ�a i Brljak Bimel iz Donje Du-brave.Op�ina Kotoriba je za novi izgled ribikog doma iz prorauna izdvojila 60 tisu�a kuna. Spomenimo i to da rad-nici Me�imurske Hidrograd-nje izgra�uju kišni preljev za kanalizaciju na kraju Ulice Dragutina Domjani�a. Isti su prije nekog vremena završili na ulazu u Ulicu I.G. Kovai�a.

(alf)

Na izvještajnom godišnjem skupu koji je održan 31. sije-nja 2015. godine okupili su se lanovi Športskog ribolovnog društva Som iz Kotoribe. Pred-sjednik društva Ivica Jakupak proteklu godinu je ocijenio uspješnom na svim podruji-ma. U svom izvješ�u spomenuo je organizaciju Proljetnog ku-pa, Društveno prvosvibanjsko natjecanje, organizaciju Male škole ribolova, 21. Kup Kotori-be i tradicionalnu manifestaciju Dani soma koja iz godine u go-dinu okuplja sve više ribolovaca i gra�ana.

�lanstvo se iz godine u godinu pove�ava

Osim natjecanja društvo je sprovelo 20 radnih akcija, a mnogo su uložili u ure�Enje ribikog doma. Najve�i zahvat bila je sanacija kompletnog kro-višta na emu je zahvalio Op�i-ni Kootriba koja je !inancirala radove. Jedna od ve�ih radnih akcija bila je skupljanje starog željeza u kojoj su prikupili 12 tona željeza i u društvenu bla-gajnu dobili 17 tisu�a kuna. Jakupak je zadovoljan što se lanstvo svake godine pove�a-va. Tako su lani imali 162 seni-orska lana od ega 151 sa ri-bolovnicom, 2 seniorke, jednog juniora i 35 kadeta. - Ono što de!initivno moramo poboljša-ti je animiranje mladih za ovaj sport jer se po broju lanova juniora vidi da sve više gubimo bitku s kompjutorima. Tako�er više energije moramo uložiti na pove�anju ribljeg fonda u našim vodama jer su nam vode puste, što zbog kormorana, što zbog nesavjesnih ribolovaca koji ne poštuju zakone i pravi-la ponašanja na vodi – rekao je Jakupak. Zahvalio je svim dona-torima na pomo�i. Na skupštni su dva lana, Josip Svrta i Mi-hael Horvat na vlastiti zahtjev razriješeni dužnosti lanstva

ŠRD SOM Kotoriba

Ribi�ki dom pod novim krovom

Ribi�ki dom dobio je novi krov

SPORTSKI RIBI�I Soma iz Kotoribe zadovoljni postignutim rezultatima

Predsjednik Jakupak: Moramo animirati mlade za ovaj sport jer gubimo bitku s kompjutorima

u Upravnom odboru, a novim su imenovani Željko Dolenec i Nikola Selianec.

Nikola Filipaši� kao �lan reperezntacije sudjelovao na dva svjetska prvenstva

O rezultatima natjecatelj-skih ekipa govorio je Drago Filipaši�, predsjednik Natje-cateljske komisije. Njihove tri seniorske ekipe natjecale su se u Prvoj hrvatskoj ligi, Tre�oj hr-vatskoj ligi i Drugoj županijskoj. Prvoligaška ekipa u sastavu Ivica Jakupak, Nikola Filipaši�, Ivica Horvat, Zoran Lipi� i Dar-ko Orehovec s kapetanom Dra-gom Filipaši�em nakon 12 kola zauzela je 7. mjesto i osigurala prvoligaški status. Treba na-pomenuti da su Ivica Jakupak i Nikola Filipaši� izborili majsto-rice putem kojih �e i ove godine pokušati u�i u reprezentaciju Hrvatske. Druga ekipa u Tre-�oj ligi prvenstvo je završila na tre�em mjestu. Odlian rezultat ostvarili su kadeti. Ekipa u sa-stavu Lovro Radmani�, Marko Horvat i Pavel Saboli� pod vod-stvom Ivice Jakupaka na Sletu kadeta Hrvatske koji je održan u Vinkovcima osvojila je tre�e mjesto. Posebno treba spome-

nuti Nikolu Filipaši�a koji je lani kao lan reprezentacije sudjelo-vao na dva svjetska prvenstva – u Nizozemskoj u kategoriji U23 i Hrvatskoj na senoiorskom Svjetskom ribolovnom prven-stvu koje je održano u Me�i-murju. – Uvijek težimo vrhu jer svojim radom i rezultatima to zaslužujemo – završio je Drago Filipaši�. Na odlinim rezultatu-ima estitali su im Zoran Pfeifer, predsjednik i Miljenko Perko, dopredsjednik Saveza šport-skih ribolovaca Me�imurja. – Vi godinama ostvarujete odline rezultate u ribolovu. Uvijek se fer i korektno borite i to krasi sve me�imurske ribolovce. Na-ma u Savezu je izuzetno drago što imamo tri ekipe u Prvoj ligi – rekao je Pfeifer. Zahvalio je svima koji su se ukljuili u or-ganizaciju Svjetskog ribolovnog prvenstva. Ispred Op�ine Koto-riba na skupu je bio Roberto Uj-laki, zamjenik naelnika koji je estitao ribiima na ostvarenim rezultatima. Pohvalio je dobru suradnju na relaciji ŠRD Som – Op�ina Kotoriba koja je rezul-tirala dogovorom oko obnove krovišta doma. - Obe�anje od prošle godine smo izvršili. Po-zivam vas i dalje da nastavimo suradnju na toj razini - poruio je Ujlaki. (A. Fuš)

�elni ljudi ŠRD-a Som Kotoriba

556. veljae 2015. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

4,99

KELJ kg

6,99SKY COLA 2l3,50 kn/l

39,99DETERDŽENT ZA PRANJE RUBLJA POWER FRESH 8kg5,00 kn/kg

6,99BELLESA UNIVERZALNA

KREMA 200ml3,50kn/100 ml

9,99

TRAJNO MLIJEKO 2,8%mm 2l VINDIJAmlijeko 1l=5,00 kn

3,49

PAPIRNATI RUČNICI 2/1

ROLADA 300g

A

5,9919,97 kn/kg

SVJEŽI SIR 500g MEGGLEGGLE

11,9923,98 kn/kg

KREM JUHA OD GLJIVA 70gA 70g

6,669,51 kn/100g

SALAMA BEČKA kg

39,99

*stara cijena istaknuta kod akcijskog artikla na polici

56 Rekreacija 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Suspenzijski trening za Suspenzijski trening za lijepu i �vrstu stražnjiculijepu i �vrstu stražnjicu

1 3a 3b

2

4

Vježba 1

�u�anj na ravna le�a i stopala u širini

ramena.

Vježba 2

Naizmjence se spuštate oslonjeni na jednu nogu dijagonalno, suprotno

koljeno prema suprotnoj pe� .

Vježba 3

Uski dijagonalni �u�anj, stopala su na prs� ma.

Vježba 4

Naizmjeni�ni iskorak unatrag.

Vježba 5

Po� sak nogama u ramenom mostu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Tko ne bi htio lijepu i vrstu stražnjicu? Kada pitamo muškarce što naj-više vole kod žena i obr-nuto, to �e sigurno biti stražnjica. Nije važno je li ona velika ili mala, važno je da je vrsta i po mogu�-nosti bez celulita. Iako si ne moramo lagati jer ce-lulit imamo svi, imam ga i ja. Teško se boriti s njim jer bi se naš život pretvo-rio u brojanje kalorija, neprestano mukotrpno vježbanje i muenje, ali to ne znai da ga ne mo-žemo drastino smanjiti.

Dobra volja, malo pažnje kod biranja obroka i vjež-banje itekako �e vam po-mo�i u postizanju cilja. No, sve to s mjerom. Naj-eš�e pitanje je koliko je potrebno vježbati da bi se celulit smanjio ili pak nestao, no, nažalost, na to pitanje vam ne mogu odgovoriti jer je svaka osoba individualna te je nekima potreban, na-primjer, samo jedan tre-ning, dok drugima ni sto i jedan ne�e biti dovoljan da ga smanji. Treba biti uporan jer samo uporni i

marljivi sigurno stižu do cilja. Naješ�e se doga�a to da nadobudno krene-mo s vježbanjem i tada u naše vježbanje polažemo najviše truda i rada, da bi nakon treninga pojeli ma-sni burek, jedno pecivo i hamburger jer smo jako gladni, a tako se samo vr-timo u krug. Dok se naše tijelo ne može odluiti što želimo, na kraju vidjevši da nema rezultata - odu-stajemo. Da se i vama ne bi dogodilo isto, preporu-ujem vam da birate zdra-ve namirnice i da jedete

samo ono š t o v a š e tijelo tre-ba i želi. Znam d a t o nije lako, neka sve bude

kako je i bilo, ali malim koracima krenite u zdra-

vije sutra. Ja tako�er volim burek i hamburger, ali pa-zim da ih jedem što rje�e.

Ovaj vam tjedan preporuujem

v j e ž b e u z p o m o �

suspen-z i j s k e t r a k e .

Vježbaj-te, budite

uporni i je-dite zdravo

da bi još ovo ljeto vaše tijelo

zasjalo u svom najboljem iz-

danju. 5a 5b

576. veljae 2015. Rekreacijawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLUKA O IZNOSU TARIFNIH STAVKI ZA JAVNU USLUGU OPSKRBE PLINOM ZA RAZDOBLJE

01.01. - 31.03.2015. GODINUNa temelju članka 11. stavka 1. podstavka 10. Zakona o regulaciji energetskih djelatnos� (Narodne novine br. 120/12), članka 29. Zakona o energiji (NN br.120/12 i 14/14) i članka 25. stavka 3. Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br.38/14) Hr-vatska energetska regulatorna agencija donijela je dana 23. prosinca 2014. godine, Odluku o iznosu tarifnih stavke za javnu uslugu opskrbe plinom, za razdoblje od 01.01.2015. do 31.03.2015. godine, za energetski subjekt MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. Čakovec, utvrđene u iznosima:

Energetski subjekt MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. Obrtnička 4, 40000 Čakovec

Napomena: Krajnjem kupcu u građevini ili dijelu građevine namijenjenoj za stanovanje fi ksna mjesečna naknada Ts2 uvećava se za iznos od 3,00 kune po obračunskom mjernom mjestu, zbog troškova postupka ispi� vanja nepropusnos� i ispravnos� plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Vrsta tarifne stavke

Oznaka tarifne stavke

Tarifni model

TROŠAK NABAVE PLINA

TROŠAK DISTRIBUCIJE PLINA

OPSKRBNA MARŽA

KRAJNJA CIJENA OPSKRBE PLINOM - bez PDV-a

Mjerna jedinica

Tarifna stavka za isporučenu količinu plina

Ts1

TM1

0,2595

0,0538

0,0130

0,3263 Kn/kWhTM2 0,0538 0,3263 Kn/kWhTM3 0,0430 0,3155 Kn/kWhTM4 0,0404 0,3129 Kn/kWhTM5 0,0377 0,3102 Kn/kWhTM6 0,0350 0,3075 Kn/kWhTM7 0,0323 0,3048 Kn/kWhTM8 0,0296 0,3021 Kn/kWhTM9 0,0215 0,2940 Kn/kWhTM10 0,0161 0,2886 Kn/kWhTM11 0,0108 0,2833 Kn/kWhTM12 0,0054 0,2779 Kn/kWh

Fiksna mjesečna naknada

Ts2

TM1 10,00 10,00 knTM2 10,00 10,00 knTM3 20,00 20,00 knTM4 30,00 30,00 knTM5 40,00 40,00 knTM6 60,00 60,00 knTM7 100,00 100,00 knTM8 150,00 150,00 knTM9 200,00 200,00 knTM10 300,00 300,00 knTM11 400,00 400,00 knTM12 500,00 500,00 kn

Trodnevna edukacija za poduzetnike početnike

Poduzetnici koji namjeravaju započe� vlas� to poslovanje ili posluju manje od dvije godine imaju priliku sudjelova� na specijaliziranoj besplatnoj edukaciji u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA d.o.o. Kako ideju pretvori� u posao, koji su koraci i mogućnos� za otvaranje tvrtke, kako osmisli� dobar poslovni plan te marke� ng proizvoda i usluga neke su od tema edukacije.

Vrijeme održavanja:od utorka do četvrtka 17. – 19. veljače 2015. godine od 9 do 15 sa�

Mjesto održavanja:Tehnološko-inovacijski centar Međimurje d.o.o. (Bana J. Jelačića 22B, Čakovec), informa� čka učionica, 1. kat

Seminar će vodi� stručnjaci REDEA-e koji imaju višegodišnje iskustvo u radu s poduzetnicima i provođenju edukacija za poduzetnike početnike. Sudionici edukacije će rješava� prak� čne primjere, bi� inspirirani pozi� vnim primjerima poduzetnika, napravi� nacrt poslovnog plana i nauči� primijeni� marke� nške alate. Prijave putem poveznice na inter-netskoj stranici www.redea.hr već su otvorene! Edukacije su sufi nancirane iz programa Poduzetničkog impulsa 2014. Ministarstva poduzetništva i obrta. Broj sudionika na edukacijama je ograničen, zato na vrijeme osigurajte svoje mjesto.

Iz programa edukacije izdvajamo:

1. DAN„Od ideje do realizacije“

2. DAN„Moj poslovni plan“

3. DAN„Marke� ng kao inves� cija“

Poduzetnički potencijal osobe Zašto trebam poslovni plan? Marke� nški trendoviTes� ranje ideje Sadržaj poslovnog plana Odabir ciljnih tržištaKoraci pokretanja tvrtke Tehnike i ala� Razlikovanje od konkurenataTehnike krea� vnog razmišljanja Nepisana pravila Odnosi s kupcimaUspostavljanje i vođenje � ma Ključna pitanja Razvoj markePriče uspješnih poduzetnika Savje� s aspekta dionika Gerila marke� ng

Povodom Svjetskog dana movarnih staništa protekle je nedjelje održan me�una-rodni Pohod uz rijeku Muru u slovenskomRazkrižju. Preko 300 okupljenih sudionika po-držalo je akciju kojom se želi ukazati na veliku važnost mo-varnih staništa, a znaajan dio sudionika je bio i iz Hrvat-ske, posebice iz Javne ustano-ve Me�imurska priroda. Na kraju Pohoda dogovoren je ponovni susret 2016. godine uz rijeku Muru u Austriji.

Na dan koji se obilježava iz godine u godinu 1971. go-

dine u iranskom gradu Ram-saru potpisana Konvencija o movarama od me�unarod-ne važnosti.Cilj Ramsarske konvencije je osigurati ou-vanje i razumno korištenje movara u cijelom svijetu, kako u svrhu ouvanja bi-ološke raznolikosti tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude ko-ji ovise o movarnim susta-vima. Movarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od naj-

ve�ih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Vri-jednost movarnih staništa vezana je i uz obnavljanje za-liha podzemnih voda, uvr-š�ivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih pro-mjena i proiš�avanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogu�nosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog

Malonogometni klub „Klub 75“ iz Kotoribe u prostorima starog vrti�a u subotu, 7. veljae organi-zira turnir u beli. Poetak turnira je u 17 sati, a prija-ve prijave se primaju od 16 sati.

Kotizacija po paru iznosi 80 kuna uz mogu�nost re-pasaža u prvom kolu (repa-saž ne ulazi u fond nagrada). Nagrade iznose 70 % koti-

zacije, a za sve sudionike osigurano je besplatno jelo te pi�e po pristupanim cije-nama. Uz novane nagrade najbolje na turniru oekuju pizze Pizzerije Majo (1. i 2. mjesto).

Za sve ostale informacije obratite se na brojeve 098 957 9099 (Borko Beliga) i 099 208 6691 (Mario Pa-veli). Okušajte svoje znanje i sre�u s kartama, na�ite

partnera i do�ite pobijediti na turniru.

I lanovi Udruge mladih Otoanci iz Otoka u subotu, 7. veljae organiziraju tre�i po redu turnir u beli. Turnir u Društevnom domu u Oto-ku (kod nogometnog igrali-šta) zapoinje od 17 sati.

Prijave se primaju ne-posredno pred poetak turnira uz kotizaciju od 70 kuna po paru. Za najbolja tri

para predvi�ene su vrijedne nagrade. Podsjetimo, agilni lanovi Udruge mladih Oto-anci iz Otoka u subotu, 17. sijenja bili su organizatori i uzorni doma�ini drugog po redu turnira u beli koji je okupio 33 para.

Otoanci na turnir pozi-vaju sve ljubitelje kartanja i njihove navijae jer sve oekuje besplatna porcija graha. (alf, foto: Ilustracija)

ZIMA I SNIJEG idealni su da se vrijeme prikrati kartanjem

U subotu turniri u beli u Kotoribi i Otoku

NA HODNJI UZ MURU 2015. i me�imurski ekoaktivisti

Preko tristo sudionika hodalo za o�uvanje rijeke Mure

stalne prisutnosti ovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost.

Movarna staništa su naj-ugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, oneiš�enja i prekomjernoga iskorišta-vanja njihovih resursa. U za-dnjih 50 godina izgubljeno je

50 % movarnih podruja u svijetu. Cilj Ramsarske kon-vencije je osigurati ouvanje i razumno korištenje mo-vara u cijelom svijetu, kako u svrhu ouvanja biološke raznolikosti tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirod-nih resursa za ljude koji ovi-

se o movarnim sustavima, a to smo svi mi!.Podsjetimo da Hrvatska ima pet Ramsar-skih podruja: parkove priro-de Kopaki rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode -Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnja-ci Crna Mlaka.

U�esnici me�unarodnog pohoda uz Muru stigli su iz Hrvatske, a posebice JU Me�imurska priroda

58 Informacije 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E: 543-200

Otvoreni natje�aji za zapošljavanje u Me�imurskoj i Varaždinskoj žu

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

Temeljem Odluke o dodjeli jednokratne � nancijske potpore redovnim stu-den� ma za akademsku godinu 2014./2015. („Službeni glasnik Me�imurske županije“ broj 17/2014.), Upravni odjel za društvene djelatnos� raspisuje

JAVNI POZIVza dodjelu jednokratne financijske potpore redovnim

studentima za akademsku godinu 2014./2015.Jednokratna � nancijska potpora iznosi 500 kuna, dodjeljuje se svim redov-nim studen� ma s prebivalištem na podru�ju Me�imurske županije koji su u statusu redovnog studenta upisani u akademsku godinu 2014./2015. na bilo koju javnu visokoškolsku ustanovu u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili u inozemstvu te pod is� m uvje� ma i onima koji su upisani na privatne visokoš-kolske ustanove s pravom javnos� .Pravo na isplatu potpore studen� ostvaruju prijavom na javni poziv uz dostavu sljede�e dokumentacije: 1. popunjenog i potpisanog obrasca prijave 2. preslike osobne iskaznice važe�e 19. prosinca 2014. 3. potvrde visokoškolske ustanove o upisu u akademsku godinu 2014./2015. u statusu redovnog studenta.

Prijave se šalju poštom na adresu: Me�imurska županija, Upravni odjel za društvene djelatnos� , Ru�era Boškovi�a 2, 40 000 �akovec s naznakom „za potporu studen� ma“ do 3. ožujka 2015.

Ovaj poziv, Odluka i obrazac prijave objavljeni su na službenim mrežnim stranicama Me�imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr., gdje �e bi� objavljene i odluke o ispla� sredstava.

KLASA: 402-08/15-03/2URBROJ: 2109/1-08-15-1�akovec, 2.2.2015.

Upravni odjel za društvene djelatnos� Me�imurske županije

Odbor za dodjelu javnih priznanjaKLASA: 061-01/15-03/1URBROJ: 2109/1-02-15-02�akovec, 5.02.2015.

Na temelju �lanka 20. Odluke o javnim priznanjima Me�imurske županije («Službeni glasnik Me�imurske županije» broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupš� ne Me�imurske županije r a s p i s u j e

POZIVNI NATJE�AJza podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade

«Zrinski» Me�imurske županije za 2014. godinu

Nagrada «Zrinski» Me�imurske županije dodjeljuje se gra�anima Me�i-murske županije, djelatnim skupinama, trgova�kim društvima, ustanova-ma, udrugama gra�ana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na podru�ju Me�imurske županije.

Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz slijede�ih djelatnos� : - gospodarstva, - znanos� i obrazovanja, - kulture, - zdravstva i socijalne skrbi, - zaš� te okoliša te drugih javnih djelatnos� .

Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ su slijede�i:— u gospodarstvu za naro�ito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvo�enje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje zna�ajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapre�enje gospodarstva i ja�anje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanos� i suvremenih dos� gnu�a u praksi.

— u znanos� i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u odre-�enom podru�ju, znanstveno otkri�e koje predstavlja zna�ajan doprinos znanstveno-istraživa�kom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprje�enje pedagoške teorije i prakse, za naro�ite uspjehe u organizi-ranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvo�enju nastave.

— u podru�ju kulture za objavljena i prikazana umjetni�ka ostvarenja na podru�ju književnos� , glazbe, likovnih umjetnos� , kazališne i � lmske umjetnosti, za zna�ajne rezultate u promicanju kulturne baštine, za iznimna ostvarenja u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog dje-lovanja, za naro�ita športska dos� gnu�a na državnim i me�unarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stru�nom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture gra�ana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inven� vne djelatnos� i drugim podru�jima tehni�kog stvaralaštva.

— u podru�ju zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u orga-nizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno spre�avanja i suzbijanja boles� , za osobite rezultate u lije�enju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaš� � i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u pro-vo�enju djelatnos� socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provo�enju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture gra�ana.

— u podru�ju zaš� te okoliša i drugih javnih djelatnos� za uspješnu pri-mjenu znanos� u praksi koja doprinosi o�uvanju i unapre�ivanju okoliša, po� canje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji na�in za okoliš, izuzetnu dje-latnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijes� o potrebi zaš� te okoliša kao i promicanje potrebe zaš� te okoliša me�u gra�anima, te za posebne rezultate pos� gnute u unaprje�enju i promicanju u drugim javnim djelatnos� ma.

Prilikom ocjenjivanja vrijednos� ostvarenih rezultata predloženih za Na-gradu vrednovat �e se kon� nuitet u ostvarivanju rezultata, da su pos� gnu� rezulta� najbolji na podru�ju Županije, da pravna ili � zi�ka osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stru�njaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge gra�ana ili druge pravne osobe.

Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnije� gra�ani i njihove udruge, trgova�ka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgova�ka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe po-trebno je uz obrazloženje dostavi� rješenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika (ne starije od 6 mjeseci), itd.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržava� :— podatke o podnositelju prijedloga (ime), naziv podnositelja, adresa i broj telefona— životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže

za priznanje (uz obaveznu dostavu OIB-a za � zi�ke i pravne osobe),— naziv javnog priznanja i podru�je za koje se podnosi,— iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja,— odgovaraju�a dokumentacija (objavljeni radovi, analize, prikazi,

stru�ne kri� ke i ocjene, natjecateljski rezulta� , izvadci iz javnih � skovina o pos� gnu� m uspjesima i sli�no) kojom se potvr�uju navodi iz prijedloga.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupš� ne Me�imurske županije, na adresu Ru�era Boškovi�a 2, �akovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“.

Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. velja�e 2015. godine.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJASKUPŠTINE MEIMURSKE ŽUPANIJE

P R E D S J E D N I K Ma� ja Posavec, mag.ing., vr

REPUBLIKA HRVATSKAMEIMURSKA ŽUPANIJAGRAD MURSKO SREDIŠ�EURED GRADAKlasa: 021-05/15-01/137Ur.br: 2109/11-15-01/1-1Grad Mursko Središ�e, 02.02.2015.g.

Temeljem �lanka 188. Zakona o prostornom ure�enju („Narodne novine“ broj 153/13) i �lanka 86. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji („Narod-ne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13) te Zaklju�ka o otvaranju javne rasprave gradona�elnika Grada Mursko Središ�e (Klasa: 021-05/15-01/135, Ur.br: 2109/11-15-01/1-1 od 02.02.2015., Ured Grada Mursko Središ�e

OBJAVLJUJE OGLASo otvaranju javne rasprave na prijedlog

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure�enjaGrada Mursko Središ�e (Sl.gl.Me�.žup.br. 10/04)

Upu�uje se na javnu raspravu prijedloga I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure�enja Grada Mursko Središ�e (Sl.gl. Me�.žup.br. 10/04) (u daljnjem tekstu ID PPUG).Prijedlog ID PPUG izra�en je od tvrtke Urbia d.o.o. �akovec.Javna rasprava o prijedlogu ID PPUG, u trajanju od 15 dana po�et �e 16.02.2015. i završi� 02.03.2015. godine.Javni uvid u prijedlog ID PPUG mogu� je u vremenu trajanja javne raspra-ve u prostorijama Grada Mursko Središ�e, Trg bana Josipa Jela�i�a 10, 40 315 Mursko Središ�e, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa� .Javno izlaganje o prijedlogu I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure�e-nja Grada Mursko Središ�e održat �e se dana 24.02.2015., s po�etkom u 11.00 sa� , u prostorijama Grada Mursko Središ�e.Pisana o�itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID PPUG podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Grada Mursko Sre-diš�e, Trg bana Josipa Jela�i�a 10, 40 315 Mursko Središ�e, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O I. IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA MURSKO SREDIŠ�E“.

1.

2.3.

4.

5.

1. Elektrozanatska radnja SKAI, Pri-bislavec, traži 1 m/ž elektromeha-ni�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 360 081 ili mob. 098 426 273 do 07.02.2015

2. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. �akovec, traži m/ž održiva�a kotlovnice i strojarnice i 2 m/ž održiva�a pogona na odre�eno vrijeme, posla� zamolbu na email: marijan.posavec@perutnina do 07.02.2015

3. AC instalacije, Pribislavec, traži 2 m/ž plinoinstalatera na neodre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 303 764 do 08.02.2015

4. Eko-terra d.o.o. Puš�ine, �ako-ve�ka 54, traži m/ž mehani�ara polj. strojeva na odre�eno vrije-me, javiti se na tel. 040 895 177 ili pismena zamolba na adresu ili email: natasa.vidovic@eko-terra.hr do 08.02.2015

5. Dijamant keramika d.o.o. �a-kovec, traži 4 m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 570 6984 do 09.02.2015.

6. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž konobara na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 632 540 do 13.02.2015.

7. Pekara Ida Donji Vidovec - mje-sto rada u prostoru Meisa Gori�an, traži m/ž prodava�a pekarskih proizvoda na neodre�eno vrijeme (20 sa� tjedno), javi� se na mob. 098 426 605 ili osobno u Meiso od 9-11h ili sa zamolbom Bistri�ka 35, D. Vidovec do 13.02.2015

8. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o. Palovec, traži m/ž kv bra-vara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 958 6878 do 13.02.2015

9. Rotocomerc d.o.o. Prelog, K. Zvonimira 63, traži 2 m/ž proda-va�a/komercijalistu na neodre-�eno vrijeme, osobno na adresu ili se javi� na tel. 040 645 644 do 14.02.2015.

10. Pozamanterija-materijali, trake, �ipke d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ�e, traži 1 m/ž teks� lno kemijskog tehni�ara za bojanje tekstilnih traka na neodre�eno vrijeme, javi� se pi-smenom molbom/životopisom do 28.2.2015.

11. Regius-go j.d.o.o. �akove�ka 8, Peklenica, traži 1 m/ž konobara na neodre�eno vrijeme za rad u kavani „Raj“, mogu�nost smješta-ja/putni, zva� : 099/530-9661 do 12.2.2015.

12. Caffe bar Queen, �ukovec 95, traži m/ž konobara na odre-�eno vrijeme, nazva� na tel 040 660 041 ili mob 098 242 143 do 14.02.2015

13. Mida slastice d.o.o. - Kavana Vandoren, traži 2 m/ž djelatnika za posluživanje na odre�eno vri-jeme, javiti se na mob.091 5828 639 do 22.02.2015

14. Couture confection d.o.o. Savska Ves, traži 4 m/ž kroja�a tekstila; 40 m/ž šiva�a tekstila; 10 m/ž gla�ara teks� la - na odre-�eno vrijeme, natje�aj je otvoren do 21.02.2015 i m/ž mehani�ara šiva�ih strojeva, natje�aj je otvo-ren do 26.02.2015. Javi� se na tel. 040 544 444 ili email: cc@coutu-reconfec� on.co

15. Pekara Poljanec, Orehovica, traži m/ž pekara na neodre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 636 024 do 21.02.2015

16. Fashion stars j.d.o.o. �akovec, F. Peršerna, traži 7 m/ž šiva�a trikota-že na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 095 906 8680 do 21.02.2015

17. Dobrani� transpor� vl. Vladimir Dobrani�, M. Središ�e, traži m/ž voza�a E i C kat na neodre�eno vrijeme, Mob. 098 1790 332 do 15.02.2015

18. RE-GRA vl. Slavko Režek, Cir-kovljan, traži m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 508 5701 do 21.02.2015

19. Ugost. obrt OLIMP, R. Kon�ara 73, Mursko Središ�e, traži 2 m/ž konobara na neodre�eno vrije-me, poželjno radno iskustvo, mob: 098 1641646 ili do�i osobno na gornju adresu do 20.2.2015.

20. Lateramen j.d.o.o. �akovec, 3 m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 525 7197 do 28.02.2015

21. Gradnja Toni j.d.o.o. �akovec, traži 2 m/ž kerami�ara na neodre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 500 5702 do 10.02.2015.

22. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži 4 m/ž montera suhe gradnje na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 333 471 ili mob. 098 461 001 do 10.02.2015.

23. Metal-euro d.o.o. Nedeliš�e, traži 2 m/ž zavariva�a � g postup-kom; m/ž inž. strojarstva i m/ž samostalnog bravara - na neo-dre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 9951 559 ili na email: info@metal-euro.hr do 15.02.2015

24. Servis vozila MM d.o.o. Nedeli-š�e, traži m/ž autolimara na neo-dre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Nedeliš�e, V. Nazora 17 ili nazva� na mob. 098 807 843 do 09.02.2015

25. Me�imurje graditeljstvo d.o.o. �akovec, traži 10 m/ž tesara; 10 m/ž zidara; 5 m/ž armira�a i m/ž rukovatelje kranom - na odre�eno vrijeme. javi� se na tel. 040 379 146 ili 098 9811 291 do 10.02.2015.

26. Rudi-expres d.o.o. Mihovljan, traži m/ž djelatnika u turis� �koj agenciji na odre�eno vrijeme, pismena zamolba: I. Gunduli�a 1, Mihovljan ili email: info@rudi-express.hr do 28.02.2015

27. Obiteljski dom Koloni�, Donji Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 2 m/ž njegovatelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili na mob. 098 9929 699 do 27.02.2015.

28. Peradarstvo uzgoj, klanje i pro-daja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž radnika u klaonici peradi na odre�eno vrijeme, položena B kat. poželjna C kategorija, javi� se na mob. 098 282 147 do 10.02.2015.

29. STAKLO-DOM d.o.o. �akovec, traži 2 m/ž voditelja prodaje na neodre�eno vrijeme, 2g radnog iskustva na is� m ili sl. poslovima, javiti se na email: rbartulovic@yahoo.com do 10.03.2015.

596. veljae 2015. Informacijewww.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

DEŽURNE ORDINACIJE OP�E MEDICINE Dom zdravlja �akovec

Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 7.2.2015. od 15-20 sa� Nedjelja 8.2.2015. od 8-20 sa�

dr. Biserka Poje Jeleni�ms. Darija Murši�

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

upaniji

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

Petak 6.2.2015. od 13:00-20:30 Subota 7.2.2015. od 08:00-15:30 (primanje pacijenata do 14:30)

dr. Dušica Kvakan-Gazdi�Dr. Vlatka Ma�eka 20, �akovec, tel. 364 680Radnim danom ordinacija radi: Utorak, �etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

0:30 15:30

4:30)

-Gazdi�

radi:UJUTROODNE

DEŽURNI PEDIJATAR

IZ MATI�NOG UREDA

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�) tel. 112

Autobusni kolodvor �akovec tel. 313-947

Željezni�ki kolodvor �akovec tel. 384-333

Dežurna ljekarna �akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651

Policijska uprava me�imurska tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje �akovec tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje �akovec tel. 372-900

Hrv. zavod za zapošljavanje �akovec, B J. Jela�i�a 1 tel. 396-800

Me�imurje plin, Obrtni�ka 4 tel. 395-199

Me�imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700

Centar za kulturu �akovec - blagajna tel: 311-488

Knjižnica �akovec tel: 310-595

Elektra �akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700

Elektra �akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600

Ambulanta za ku�ne ljubimce �akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859

Veterinarska stanica �akovec tel: 391-480

Me�imurska županija �akovec tel. 374-111

Grad �akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920

Komunalni redar tel. 310-669

Pošta �akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020

Turis� �ki ured Grada �akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319

Fina �akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb �akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920

Županijska uprava za ceste �akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294

GKP �akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466

- odvoz otpada tel: 372-440

- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Ispostava �akovec, O. Keršovanija 11 tel. 371-200

Ispostava Prelog tel. 371-430

Ispostava Mursko Središ�e tel. 371-490

Ma� �ni uredi

Ma� �ni ured �akovec tel. 374-176

Ma� �ni ured Prelog tel. 645-125

Ma� �ni ured M. Središ�e tel. 543-600

Ma� �ni ured M. Subo� ca tel. 631-112

Ma� �ni ured Nedeliš�e tel. 821-806

Ma� �ni ured Štrigova tel. 851-012

Ma� �ni ured Kotoriba tel. 682-136

Ma� �ni ured Dekanovec tel. 849-017

Zdravstvene ustanove

Županijska bolnica �akovec, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444

Dom zdravlja �akovec, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790

Školska medicina tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij tel. 310-336

RO�ENI

LUKA KU�INI�, sin Josipe i Marijana; ALAN JURI�, sin Štefanije i Dea-na; SIMON LUKŠA, sin Anice i Dejana; TIN TIŠI�, sin Jasenke i Nikole; RAHELA MESARI�, k�i Klemen� ne i Dušana; NIKO VLAHEK, sin Sla�a-ne i Ivana; BENJAMIN �EHOK BOROVI�, sin Jasmine i Dejana; ROKO RIBARI�, sin Valen� ne i Roberta; SANTINO ORŠOŠ, sin Zdenke; MIA BRATUŠA, k�i Berte i Davora; ERIC MOHAR�, sin Branke i Kris� jana; TEO MARUŠI�, sin Monike i Marka; JULIA HORVAT, k�i Petre i Ivana; MARTINA ORŠUŠ, k�i Vesne i Davora; FRAN OTO, sin Dajane i Petra; STJEPAN NOVAK, sin Marine i Tonija; IVA TOMAŠI�, k�i Karoline i Ivana; LUCIJA PINTARI�, k�i Draženke i Marka; MATTEO MESAREK, sin Jane i Marija; JOŠUA JAGEC, sin Silvije i Izaka (�akovec)

VJEN�ANI

Monika-Iva Ban i Filip Vagjunec (Nedeliš�e).

UMRLI

Elizabeta Brezni�ar r. Vukovi� r. 1926., Marija Branilovi� r. Horvat r. 1936., Franjo Luka�i� r. 1923., Agneza Ke�ak r. Mar�etko r. 1922., Dra-gu� n Tarandek r. 1950., uro Ratajec r. 1920., Marko Pavi�i� r. 1935., Pavao Marciuš r. 1927., Angela Vrhar r. Cmre�njak r. 1926., Franjo Šari� r. 1926., Marija Vojkovi� r. Vrbanec r. 1927., Suzana Žganec r. Horvat r. 1933., Stjepan Pintari� r. 1937., Marija Malaši� r. Jarni r. 1927., Agata Ga-lovi� r. Leva�i� r. 1921., Dragu� n Toplek r. 1939. (�akovec); uro Martan r. 1943., Ma� lda Dolen�i� r. Andro�ec r. 1924., Ruža Kranjec r. Markan r. 1936. (Kotoriba); Ilija Pogorelec r. 1930. (M. Subo� ca); Josip Novak r. 1930. (Nedeliš�e); Cecilija Herman r. Malovi� r. 1924., Dragu� n Balun r. 1935., Vinko Gosari� r. 1937., Kata Sinkovi� r. Ro�ak r. 1931. (Prelog); Stjepan Trupkovi� r. 1947., Ivan Košak r. 1940. (Štrigova)

30. MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, traži m/ž ekonomistu marketinga za stru�no osposoblj. za rad bez za-snivanja r.o., javiti se na email: media.novine@gmail.com do 27.02.2015.

31. Restoran “Atlan� k” Nedeliš�e, Varaždinska 65, traži m/ž kuhara ili pom. kuhara s iskustvom na ne-odre�eno vrijeme, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 821 928 do 15.02.2015.

32. Poljoprivredni proizvo�a� Bra-niša Nenad, Belica, Bra�e Radi�a 73, traži m/ž radnike na farmi mu-znih krava na odre�eno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 699 529 do 28.02.2015.

33. RotoVIIux d.o.o. Nedeliš�e, Prvomajska 43, traži m/ž ekono-mistu za stru�no osposoblj. za rad bez zasnivanja r.o., javi� se osobno na adresu do 06.02.2015.

34. Bistro Fat boy, J. B. Jela�i�a 3, Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre�eno vrijeme, javi-� se osobno na adresu ili na mob. 098 778 855 do 28.02.2015.

35. Pib extra d.o.o. Štefanec, traži 5 m/ž ekonomistu za � nancije i ra�u-novodstvo i 3 m/ž dipl.inž. strojar-stva za stru�no osposoblj. za rad bez zasnivanja r.o., javi� se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 10.02.2015.

36. Ambruš-metali d.o.o. Pleško-vec, traži m/ž kovinotokara na klasi�nom ili CNC stroju na odre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 505 6673 do 20.02.2015.

37. Zavod za javno zdravstvo Me�i-murske županije �akovec, I. G. Ko-va�i�a 1e, traži m/ž inž. medicinsko laboratorijske dijagnostike/stru�-nog prvostupnika medicinsko-la-boratorijske dijagnostike; m/ž sa-nitarnog inženjera/stru�nog prvo-stupnika sanitarnog inženjerstva; 2 m/ž zdravstveno-laboratorijska tehni�ara i m/ž sanitarnog tehni-�ara - za stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., zamolbu s ostalom dokumentacijom poslati na gornju adresu do 07.02.2015.

38. MMK Mati� d.o.o. �ehovec 86, traži 4 m/ž instalatera cen-tralnog grijanja, plina i vodovo-da na odre�eno vrijeme s mog. stalnog zaposlenja, javiti se na mob. 098 488 181 ili 098 426 407 do 13.02.2015.

39. Ferromont-KR d.o.o. �ako-vec, I. G. Kova�i�a 1e, traži m/ž elektromontera/elektri�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na email: jobs.si@fmt.biz do 18.02.2015

40. Inter-vili�ari d.o.o. Mursko Sre-diš�e, traži 2 m/ž automehani�ara na neodre�eno vrijeme, više infor-macija na www.hzz.hr. Javi� se na email: direktor@inter-vili�ari.hr do 17.02.2015

41. Kvinta d.o.o. �akovec, K. Tomi-slava 31, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 17.02.2015

42. Goli� d.o.o. �akovec, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 311 565 do 28.02.2015.

43. Auto-Leskovar j.d.o.o. �ako-vec, traži m/ž pkv autolimara/au-tolakirera na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 333 2223 do 28.02.2015.

44. Prizma d.o.o. Ivanovec, traži m/ž savjetnika u polj. apoteci na odre�eno vrijeme, uvjeti: všs,vss agronomije ili šumarstva, položeno 90 sati modula zaštite bilja, poslati životopis na emial: prizmaivanovec@hi.t-com.hr do 13.02.2015.

45. Sewerko j.d.o.o. Belica - mjesto rada: Ca� e Bar Ar-cod, traži 2 m/ž konobara na neodre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 1788 853 do 18.02.2015

46. AC Jesenovi� d.o.o. �akovec, traži m/ž prodava�a i m/ž auto-lakirera na odre�eno vrijeme, pismena zamolba: �akovec, Zrinsko-frankopanska bb do 10.02.2015.

47. Eko lovac d.o.o. Nedeliš�e, traži m/ž konobara na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 095 907 5920 do 15.02.2015.

48. Kvantum d.o.o. �akovec, No-vakova 38, traži 7 m/ž soboslikara i 5 m/ž montera suhe gradnje na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 391 805 ili posla� životopis na email: alan.kolar@kvantum-grad-nja.hr do 28.02.2015.

49. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži m/ž konobara na odre�e-no vrijeme, javi� se na mob. 098 528 570 ili osobno u Ca� e bar do 03.03.2015

50. EL-METAL d.o.o., M. Gupca 25, Prelog, traži m/ž kovinotokara za stru�no osposoblj. za rad bez zasnivanja r.o. Više informacija na www.hzz.hr. Javi� se na 099 364 6682 do 16.02.2015

Radna mjesta Varaždin

1. TRANSPORTI KRAJAN za ce-stovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž voza�a kamiona za me�unarodni prije-voz na odre�eno vrijeme, uvje� : obavezna kvali� kacija za voza�a, Kategorija C i E, iskustvo: Nije važ-no. Kontakt: mobitel: 098 284 495, do 12.2.

2. Obrt za ugost. vl. Dominik Kolari�, Sra�inec, traži 1 m/ž konobara u cafe baru ‘�ile” u Varaždinu, Gajeva ulica na odre-�eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, iskustvo: Nije važno - Po�etak rada: 01.02.2015. i 3 m/ž kono-bara u novom cafe baru ‘�ile’ u Sra�incu na odre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS, iskustvo: Nije važno. Kontakt: Dominik Kolari� (091 417 9909) ili osobni dolazak na adresu objekta ‘�ile’ Sra�inec, Varaždinska 105 - izme�u 08 i 21 h, do 12.2.

3. Auto-� orijani� - mjesto rada Tr-novec, traži 1 m/ž autolimara na neodre�eno vrijeme, uvjeti: KV, iskustvo 5g, Kategorija B. Osobni dolazak: Dravska 83, Trnovec Bar-tolove�ki, najava na telefon: 042 683 202, do 21.2.

4. TURIST - mjesto rada Varaždin, traži 1 m/ž voditelja prodaje na odre�eno vrijeme, Uvjeti: SSS, VŠS, VSS, ekon. ili hotelijerski smjer, informa� �ka znanja: O� ce paket, poznavanje njema�kog i engl. jezika, potrebno poznavanje osnova informa� ke. Uz prijavu do-stavi� životopis te presliku diplo-me na adresu Ljudski potencijali, A. kralja Zvonimira 1, 42 000 Varaždin ili e-mail ljudskipotencijali@hotel.turist.hr do 22.2.

5. BREZA, obrt za ugos� teljstvo - Mjesto rada Trnovec, traži 1 m/ž konobara u Ca� e baru Breza na odre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS, komunika� vna osoba spre-mna za rad u ca� e baru, iskustvo nije važno. Kontakt: 095 8031 580. Poslati životopis i prijavu e-mai-lom: breza.trnovec@gmail.com do 23.2.

6. Autoprijevoznik vl. Dubravko Šrajbek, Varaždin, traži 1 m/ž vo-za�a teretnog motornog vozila preko 7,5 tona u me�unarod-nom prijevozu na neodre�eno vrijeme, uvje� : KV, SSS, iskustvo: Nije važno, Kategorija C i E. Kontakt mob: 098 725 638, osobni dola-zak ili pismena zamolba poštom na adresu: Hallerova aleja 36, 42 000 Varaždin ili e-mailom: autoprijevo-znik.srajbek@gmail.com do 27.2.

7. Eluss d.o.o. - mjesto rada: Varaž-din, traži m/ž servisera ugos� telj-ske opreme za servis, montažu i dostavu ugos� teljske opreme na odre�eno vrijeme, uvje� : kv, sss, iskustvo 2g., B kat. i m/ž konoba-ra u Restoranu “EL” na odre�eno vrijeme, uvje� : završena bilo koja srednja škola, ali potrebno isku-stvo u ugostiteljstvu 2g. Osobni dolazak: Trg Ivana Perkovca 39, Varaždin , do 11.2.

60 Oglasnik 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE KU!A PRI-ZEMNICA od 90m2, sa oku�nicom od 1100m2, u �akovcu, sa svim pri-klju�cima, odmah uselji-va, za 50.000 EUR-a. NE-KRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržni-ce), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350.

PRODAJE SE 2-sobni stan u centru Rovinja, 43m2, 1.kat, 50m od mora, na-mješten, cijena 86.000 eur. Zvati poslije 16 sati na mob. 091/5343-827

PRODAJEM ILI MIJENJAM KU�U u Novom Selu Rok, 320m2, 2000m2 zemlji-šta, cijena 160.000 eur. Mogu�a zamjena za ma-nju u �k, Vž, Zg ili more. info: 098/303-708

PRODAJEMO POVOLJNO stariju ku�u u Ma�kovcu, J. B. Jela�i�a 141, EC/G. tel. 341-235 ili 343-582

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan na Jugu �k, sve na-mješteno. info: 091/723-7999

IZNAJMLJUJE SE potpu-no namještena garsoni-jera u centru �akovca, sva brojila zasebna, mob: 098/849-030

IZNA JML JUJE SE POSL. PROSTOR oko 75m2 u �k, K. Tomislava 32, može se koristiti i kao stan, info na tel: 312-297 ili 091/783-1128

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan na Jugu, posebna brojila, centr. pl. grijanje (mog. kruta gori-va), vrlo povoljno. mob. 091/5636-323

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI diesel 2004.g., reg. do 11/2015., 170tkm, 55 kW, mehani�ki mjenja�, 2.vl., serv. knjiga, garažiran, cen-tr. zaklj., boja; crna. Nazva� na tel.: 099/808-7586

P R O D A J E M P E U G E O T 307 SW 2.0 HDI karavan 2003.g., servisna, full opre-ma, reg. do 7/2015, nove gume, cijena 3.900 eura, mob 098/551-267

PRODAJE SE OPEL CORSA 1.2 1994.g., 120tkm, cije-na 7.500 kn. mob. 098/801-591.

PRODAJEM REN. CLIO 1.4 RT 2000.g. i Skuter 50cm. mob. 091/970-1929

PRODAJU SE GUME s felga-ma dim. 195 R14 CMS Tu-beles Kon� nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. mob 099/808-7586

PRODAJEM LJETNE GUME BF Goodrich 185/65/15, DOT 06/14, vožene niti mjesec dana, odli�ne, ci-jena 1000 kuna za sve 4 gume. �k. Mob: 098/551-267

PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates� ran plin, napravljen veliki ser-vis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821

PRODAJEM Michelin gume na Twingo felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S, cijena 400 kn. Tel: 858-424

PRODA JE SE V W POLO 2010.g., crveni, 5vr., klima, �isto vlasništvo, servis na 60tkm, reg. do 1/2016., nove gume, mob. 098/749-131

PRODA JE SE FIAT BRA-VO 1.4 1997.g., reg. do 9/2015., mob. 099/671-4758

PRODAJEM ZIMSKE GU-ME M+S 195/65/15, samo 300kn, te kupujem stari-ji traktor do 40KS. mob. 098/190-3753

PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mi-hovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

PRODAJEM KU�U u �akov-cu na Jugu, 150m2, blizi-na škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438

PRODAJE SE GRAEVIN-SKO ZEML JIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zvi-ru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru �k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646

PRODA JEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u �a-kovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685

POTRAŽUJU SE NERENO-VIRANI MANJI DVOSOB-NI ILI JEDNOIPOLSOBNI STANOVI u �akovcu. NE-KRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržni-ce), Tel. 040/390 -770, 098/331-535, 099/331-5350.

PRODAJE SE KU�A katnica u Trnovcu, dvorište, vo�-njak, šuma, EC/D, mob. 098/9422-821

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru �a-kovca, EC/C. info na mob: 091/559-8656

P R O D A J E M G R U N T u Pribislavcu, N. Tesle 18, 426�hv, s gosp. zgrada-ma, lijepa lokacija, mogu-�a dodatna gra�. parcela, te prodajem o�uvani na-mještaj i sanitarije iz ku-�e. mob. 099/3361-032 ili 360-214

LIJEPU KU�U na po�etku Ivanovca, prodajem po-voljno ili mijenjam za stan u �akovcu uz nadoplatu. info: 098/426-021

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove

i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava

tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

d.o.o.

FIAT UNO 1.0 1998.g., 5vra-ta, metalik boja, garažiran, reg. do 5.1.2016., mob. 098/136-1712

PRO DA J E S E AU D I 8 0 1992.g., neregistriran ali u dobrom stanju, mob. 099/7888-435

KUPUJEM CITROEN C4 ili Ford Focus sa dizel mo-torom. Ponude na tel. 099/720-3185

POLJOPRIVREDA

K U P U J E M T R A K T O R E IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne. Tel: 092/110-7110

PRODAJEM SADNICE bo-bi�astog vo�a; crveni kru-pni ribiz po 12 kn, imamo još jostu, i kupinu. Šaljem poštom. Zagreb, mob 098-908-4675.

KUPUJEM TRAKTOR Ur-sus mali 335, može i s pri-klju�cima, mob 091 739 69 65

PILE!I GNOJ DAJEM BE-SPLATNO. Vaša radna sna-ga. Info: 091/2861-336.

PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti , vr lo po -voljno; sef visoke sigur-nosti, šifra klju�, cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494

PRODAJE SE DOMA�I suhi, o�iš�eni grah trešnjevac, cijena 20 kn/kg. Nazva� na tel: 042/819-020

PRODAJU SE SADNICE hra-sta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu. Nazvati na broj: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODA JEM TR AK TOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, priko-lica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72

PRODAJEM SADNICE pa-ulovnije, brzorastu�e dr-vo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720

PRODA JE SE PREŠA za grož�e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Ur-ban. Info: 098/942-7151

PRODAJU SE tri preše za grož�e i autoprikolica. Vi-še informacija na 333-059.

PRODAJEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE MODER-NO DIZAJNIRAN I NA-MJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari-�em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovao-nom, te otokom/šan-kom s barskim stolica-ma, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra�unalo i tv, garderobni dio (or-mari i ladice) i spava-�i dio - bra�ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni�ko spremište svih stanara. EC/B. In-fo: 091-561-57-93.

KUPUJEM TRAKTOR To-mo Vinkovi� 732 ili 830, manje korišten, 1.vl., mob. 091/763-2790

PRODAJE SE TRAKTOR IMT, kosa, šprica, plug i još drugi priklju�ci, info na tel: 360-565

PRODA JE SE “VETER-JEK” za �iš�enje žita, grah i tikvi. info na tel: 360-447

PRODAJEM starije vin-ske ba�ve od 750 i 560 lit., nove od 320 i 400 l it ., ovalnog oblika, i mašinu za mljevenje jabuka. info: 098/1868-111

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVOD-NIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam pro-bleme septi�kih jama. Stru�no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja in-strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069

DIZA JNERICA SA ISKU-STVOM traži posao diza-jniranja i izrade stolova, elemenata namještaja i zidnih ukrasnih plo�a od drveta. Sve po mjeri i dogovoru. Mob: 099/64-111-90

TRAŽIM POSAO davanja in-strukcija iz RA�UNOVOD-STVA za srednje škole. Tel. 091/528-66-69

POZNANSTVA

DE�KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži cu-ru za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJE SE KAMION mar-ke „IVECO“ sa ceradom, u odli�nom stanju, malo vožen, nosivosti 5 tona, sa utovarno-istovarnom rampom, registracija vri-jedi do lipnja 2015. Cijena vrlo povoljna. Informacije na telefon: 098 268 984

STARA KU�A s gradilištem u Puš�inama 1800m2 sa asfaltom i strujom ogra-�eno. mob. 098/267930 ili 042 260-127

PRODAJE SE VE�E IMANJE sa šumom u Prekopi, ima-nje je 23000 m2 u jednom komadu a šume 1400 �hv, nalazi pored gl. ceste i mo-gu�e ga je podijeliti u više gra�. parcela. Svi papiri ri-ješeni. mob 099 752 8800

PRETPRODAJA DVOSOB-NIH I TROSOBNIH STANO-VA na Sajmištu, u �akov-cu, kvadrature od 48m2 do 72m2, s balkonom, spremištem, parkirnim mjestom ili garažom, sa liftom, po�etak gradnje 3.mj. 2015.godine, ER “A”, cijena stana 1.130 EUR/m2 do 30.06.2015.godi-ne. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350.

PRODAJA STANA Kraljevica 74m2, vrlo povoljno, info: 097 752 9759

616. veljae 2015. Oglasnikwww.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

1012

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

�akovec, Otona Župan�i�a 24kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 5976udrugasklonistedobrote@gmail.com

Ra�un za uplatu donacija: HR0424020061100648383

Djeki je oko godinu i pol da-na star mješanac labradora, izuzetno privržen pas koji je spašen s ceste. Obožava svo-je dvorište, voli se igra� , slaže se s drugim psima i traži novi dom. Zovite za njega na 091-8988-004.

Maleni mješanac jazav�ara izuzetno dobre naravi traži obitelj koja �e ima� dovoljno vremena za društvo i igru. Ne voli perad i zato mora seliti iz sadašnjeg doma. Kontakt: 098-9426-548

Malecka kujica Eliza, stara oko godinu dana, vesele naravi, pravi mali optimist traži svoj novi dom s toplim kreveti-�em unutra i obitelj koja �e ju volje� . Cijepljena je, �ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Mumin je predivno štene staro oko 4 mjeseca, bit �e srednjeg rasta, izuzetno poslušan, pri-vržen i drag psi�. Udomljuje se isklju�ivo uz pristup unutra te razna dvorištarenja, držanje u boksu ili na lancu ne dolaze u obzir. Kontakt: 098-241-060.

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u �akovec, omogu�ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša (Mursko Središ�e), Caffe bar GANI (Koto-riba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba)

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izla-zak novog broja.

Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava. Karakterno je � pi�-no za ma�ku.

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o�iš�ena od nametnika i kastrirana. Traži dom!

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJEM ODOJKE, �isto-krvne štence bernardinca bez rodovnice i vijetnam-ske praš�i�e. Za sve mo-gu�a dostava i zamjena za razno. mob. 098/180-3117

PRODAJE SE KOBILA stara 8g., engleski toplokrvnjak, ujahana. info: 099/837-4645

RAZNO

PRODAJEM zra�nu pušku “ANSCHIC” sa op� �kim ni-šanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Za-greb, 098-908-4675.

OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ, satove, ko-mode, kredence i dr. sitni-ce, može i u lošem stanju. mob. 091 506 1028

PRODAJEM starinska drve-na korita razli�i� h veli�ina, stari plug, ornice, jaram i drveno rudo za kola i novi štednjak na kruta goriva. Tel. 098/970-7703.

PRODA JEM RA�UNALO AMD 1.90GHz, 1.50 Gb ram, 120 Gb disk, xp Pro, SONY playstation 2, muš-ki bicikl, novi, orig. Rog i ženski s 5 brzina. Mogu�a zamjena za laptop ili sinte-sajzer. Tel. 098/539-169

PRODA JE SE MOBI T EL Samsung Galaxy young, za T-com kar� cu, nov, ne-otvaran, cijena 500 kn, 098/938-7532

PRODAJE SE perilica su�a (590 kn); cafe aparat Sen-seo (290 kn) i spava�a so-ba komplet. info 091/970 1929

PRODAJE SE muška duga zimska, topla jakna s kapulja-�om, sive boje, vel. XL, o�u-vana i malo nošena za samo 100 kn. tel. 099 7969 541

PRODAJEM sivu uš�uvanu fotelju za dnevni boravak, 150 kn. mob: 091/761-3467

PRODAJEM TELEFAX Phi-lips, cijena 90 kn i Mini lini-ja Philips 2x10W. Upita� na tel. 097/7821-438.

PRODAJEMO pe� za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli�ite dužine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424

PRODA JEM GROBNICU broj 0119310010 na grad-skom groblju u �akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. Mob 091 1211 509

PRODAJEM dj. kolica dubo-ka, sivo-crne boje, kvalitet-na (700 kn) i autosjedalica za ve�e dijete, od 4g nada-lje (80 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJE SE plinska pe� Lampard (nova), pl. pro-to�ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin�ani kavezi za ze�eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva� na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro� v tu�e za au-tomobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, in-fo: 098/390-692

Prodaje se ra�unalo In-tel Celeron 1,7GHz, MB: MS9127C , RAM: 768 MB, GeForce4 MX 440 64 MB, HDD 80GB, DVD -ROM, DVD-RW, � pkovnica i miš. Ispravno, tes� rano, friško instalirano. Idealno za ško-lu i internet ili � skalnu ka-su. 300,00 kn. Slike na njuš-kalo oglasu broj 12406251. 098 777 022

PRODAJEM DRVENI PRO-ZOR novi sa izo staklom 120x120, sa šalaporka-ma, te dva dovratnika, ci-jena po dogovoru, mob. 098/942-7170

PRODAJEM GROBNO MJE-STO u mjestu Držimurec-Strelec, s nadgrobnom plo-�om, spomenikom, vazom i vje�nim svijetlom. info: 098/9029-576

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ�u

IZNAJMLJUJU SE STANO-VI 1.5-sobni nenamješte-ni i garsonijere od 26-32 m2, namještena kuhinja, u �akovcu. tel. 384-515 ili 098/545-526

IZNA JML JUJE SE POSL. PROSTOR od 30m2, te ma-nji 1-sobni stan u centru M. Središ�a (voda, plin, parking), tel. 543-882

IZNAJMLJUJEM 2-sobni na-mješteni stan s odvojenim ulazom i režijama, na dulje vrijeme, info: 091/5000-707

IZNAJMLJUJE SE namješte-ni stan u �akovcu od 45m2, poslovnim ljudima, samci-ma ili studentima. mob. 091/596-2707

IZNAJMLJUJEMO 2-sobni stan u Savskoj Vesi, poseban ulaz. mob. 095/8120-752

IZNAJMLJUJEM POSL. PRO-STOR od 20m2 u centru �a-kovca, tel. 310-519

ŽIVOTINJE

PRODAJU SE PAPIGE TI-GRIC E i ŠL J IVOGL AVE ALEKSANDRE, odli�ne za ku�ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM ŠTENCE nje-ma�kog ov�ara, roditelji štenaca izlagani na izložba-ma vrhunski psi. Uz štence se dobiva vet. knjižica cijena 700 kn, mob. 098 1640 913

PRODAJEM LIJEPO UREEN AKVARIJ od 20 lit., s ribi-cama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze�eva (150 kn). Šaljem poštom. Za-greb, 098-908-4675.

PRODAJEM KANARINCE, golubove engl. gušane i akvarije za ribice, tel. 310-519

Jack - micek star oko 8 mjeseci, o�iš�en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traži dom. Zbog boles� ne vidi na jedno oko.

Zelda - maca staros� 10 mjeseci, sterilizi-rana, cjepljena, o�iš�ena od nametnika, plaha prema ljudima �eka dom!

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

TEREZA-49Vesela, raskošna, ali

usamljena! Tražim vezu.

064/56-56-573,49/4,78 kn/min.

18+

0-24UPOZNAJMO SE!

RTL teletekst – str. 816

Tom - mladi ma�ak, cjepljen, kastriran, umiljat i dobar - traži dom!

62 Savjeti 6. veljae 2015.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PEDIJATAR SAVJETUJE

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Mitovi i �injenice o dobrom izgledu

Lije�enje alkoholizmaPiše dr. med. Diana Uvodi� - �uri�, specijalist školske medicine

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

PIŠE: IGOR ŠEGOVI!, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u �akovec

Dojena�ke kolike ili gr�evi

Kako pretjerivanje s al-koholom utjee na mentalno zdravlje?

Prema def iniciji Svjet-ske zdravstvene organizacije (WHO): „Zdravlje je stanje fi-zikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsu-stvo bolesti i nemo�i“. Zdravlju svi težimo, iako nekako nerado slijedimo preporuke strunja-ka kako biti i ostati zdrav, ako te preporuke traže od nas da mi-jenjamo neke ustaljene navike, pogotovo one ugodne.

Mentalno zdravlje dio je op�eg zdravlja. Definira se kao „stanje dobrobiti u kojem je osoba u stanju ostvariti svoje potencijale, izlaziti na kraj s normalnim stresom u životu te može raditi produktivno i plodno i na bilo koji nain do-prinositi dobrobiti zajednice kojoj pripada“. (WHO; 2001). Ni svojeg mentalnog zdravlja nismo svjesni dok ga imamo, iako esto tražimo naine da se osje�amo bolje, raspoloženije i manje nervozno.

Potreba ovjeka da promi-jeni nain na koji se osje�a, da se malo opusti, zaboravi ono ono što ga je tištalo cijeli dan ili da se malo poasti, uobiajen je po-vod posezanju za ašom alko-holnog pi�a. Ili za flašom!!! Ako se to ini ponekad, i „s mjerom“, ne radi se pri tome odmah o lošoj navici ili o poronom po-našanju i ne moramo se odmah zabrinjavati. Me�utim, ako se poseže za alkoholom radi toga da bismo smanjili svoju rastu�u napetost, ili da bi se izvukli iz depresivnih stanja, onda ta na-vika esto preraste u problem i razvijenu ovisnost o alkoholu.

Alkohol naime kratkotraj-no popravlja raspoloženje, on je prirodni antidepresiv i prirodno sredstvo za smirenje, ali u ko-nanici, loše utjee na mentalno zdravlje svakog pojedinca i za-pravo dovodi do pojaane ner-voze, a i potie razvoj ili jaanje depresije. Obzirom da alkohol otpušta konice u mozgu, osobe koje popiju, imaju osje�aj da su brže spretnije, aktivnije, a istina je upravo suprotna. Djeluju�i na neurotransmitere i mijenjaju�i „kemiju u mozgu“, alkohol uspo-rava reflekse i djeluje baš kao i svako drugo sredstvo za smire-

nje pod kojim nismo ni aktivniji ni brži.

Pretjerivanje s alkoholom ošte�uje mozak, organ ije su $unkcije još uvijek nedovoljno istražene i poznate, ali je ve� davno dokazano i modernim dijagnostikim pretragama po-tvr�eno, da ga alkohol znaajno ošte�uje. A dobro $unkcionira-nje mozga nužno je za dobro mentalno zdravlje i dobro osje-�anje svakog pojedinca. Mozak ošte�en alkoholom „ne proizvo-di“ ugodne osje�aje. I bez obzira na to u kakvom smo raspolože-nju bili u poetku pijenja, ve�e koliine alkohola u konanici dovedu do loših raspoloženja- nervoze, tuge, agresivnosti, ne-utemeljene ljutnje ili krivnje, itd.

Tome se pridružuju i pro-blemi u komunikaciji s užom i širom okolinom. Osoba koja pre-tjeruje ili je ve� postala ovisnik o alkoholu ne ostvaruje dobre odnose ni u svojoj obitelji, ni u radnoj niti drugoj sredini. Oko-lina, a posebno obitelj je na razne naine pogo�ena prekomjernim pijenjem svog lana i u svakoj prilici to na razne naine iskazu-je. Tijekom razgovora u napetoj atmos$eri u kojoj se alkoholiar stalno osje�a napadnut i na neki nain se brani, vrlo lako dolazi do novih nesporazuma i sukoba i krive interpretacije izreenih tvrdnji. Naime, mozak alkoholi-ara $unkcionira tako da sužava percepciju (poimanje) izreeno-ga i veoma esto je usmjeren sa-mo na dio razgovora. Nije u sta-nju sagledati cjelinu i u svemu registrira prijetnju i napad na sebe. Ne kaže se uzalud da „pijan kaže ono što trijezan misli“.

Kako pod utjecajem alkoho-la budu „otpuštene sve konice“, doga�a se da se izreknu i uvrede i doista ružne rijei, koje onda dodatno „zaoštre“ situaciju i otežaju daljnju komunikaciju i suživot.

Brojni su i drugi problemi s mentalnim zdravljem koji se jav-ljaju kod alkoholiara: sniženo raspoloženje, osje�aj pojaanog umora i letarginosti, problemi sa spavanjem, oslabljeno pam-�enje, snažna napetost, sklonost samoozlje�ivanju i ak sklonost samoubilakim mislima, itd.

Dobro mentalno zdravlje, dakle, kao dio dobrog op�eg zdravlja, nikako se ne bi smjelo tražiti na dnu aše, jer je i pre-više dokaza za to da alkohol ošte�uje mentalne $unkcije i u konanici dovodi do mentalnih problema i poreme�aja.

Dojenake kolike su nain ponašanja djeteta u prvih ne-koliko mjeseci djetetova živo-ta, a ukljuuju duga razdoblja neutješnog plaa. Po definiciji su to razdoblja nezadovolj-stva, razdražljivosti ili plaa koji traju dulje od 3 sata dnev-no i doga�aju se tijekom ba-rem 3 dana u tjednu. Naješ�e se javljaju u dobi od 6 tjedana. Kolike zapoinju i prestaju bez jasnog razloga i obino se doga�aju u drugom dijelu dana. Roditelji se zabrinu radi produljenog plaa djeteta, bla-žeg pove�anja trbuha djeteta, crvenjenja u licu, nožica koje dijete primie k trbuhu. Dijete obino uredno napreduje i ra-zvija se. Kada odvedu dijete na pregled lijeniku uglavnom se ne na�e odstupanja u klini-kom nalazu. Lijenik treba prona�i mogu�i uzrok neu-tješnog dojenakog plaa. To nije uvijek lako jer postoji ši-roka lepeza mogu�ih uzroka, od bezazlenih pa do najtežih i hitnih stanja. Poreme�aj bilo kojeg organa može uzrokova-ti pla djeteta. Ipak, organska bolest se na�e u samo 5 od 100 sluajeva. Naješ�i uzrok koji se obradom prona�e je in$ekcija mokra�nog sustava (uroin$ekcija) te �e vam radi toga lijenik preporuiti da uiniti nalaz urina kod vašeg djeteta. Prema potrebi biti �e potrebno uiniti i ultrazvu-ne pretrage trbuha i mozga. Ponekad se djeca ogrebu po oima te plau radi boli koja je time izazvana. Tada �e biti potreban pregled o$talmolo-ga radi erozije rožnice. Pone-kad �e biti potrebno uiniti i digitorektalni pregled radi iskljuenja ili dokazivanja in-vaginacije crijeva (bolest do koje dolazi kad se dio tankog crijeva uvue u crijevo, poput prsta rukavice koji je okrenut naopake. Presavijeno crijevo otekne i to uzrokuje zapreku prolasku crijevnog sadržaja) kod koje se uz pla javlja i po-vra�anje, bljedo�a, klonulost, palpira se tvorba u trbuhu, a

kasnije i krvave stolice. Mogu-�i uzroci dojenakih kolika su nezrelost crijeva što rezultira nedovoljno probavljenim mli-jekom, pojavom plinova i gr-eva, zatim pove�ana koliina zraka (aero$agija) - prilikom prirodne prehrane na prsi-ma, a naroito kod hranjena na boicu, dijete proguta ve�e koliine zraka te to uzrokuje napetost i bolove. Ovo je na-roito izraženo kod dojenadi koja “pohlepno” sišu. Slijede�i mogu�i uzrok je preosjetlji-vost na kravlje mlijeko ili odre�enu vrstu hrane koju je konzumirala majka (dojilja). Može se javiti i kod djece koje su iskljuivo dojena. Tada je potrebna obrada u radi sum-nje na alergiju na proteine kravljeg mlijeka i uvo�enje posebne vrste prehrane. Treba pokušati sprijeiti da beba “proguta” previše zra-ka prilikom hranjenja, treba dobro prihvatiti dojku i podri-gnuti da izbaci suvišan zrak. Držanje djeteta u uspravno položaju omogu�ava mu da se podrigne prije stavljanja u kreveti�. Lagana masaža trbuha oko pupka u smjeru kazaljke na satu. Dijete sa do-jenakim kolikama potrebno je umiriti. To tako�er nije lako. Metode smirivanja djeteta su ritmiko njihanje i stimulacija dodirom u mirnom okruženju. Kolike su prolazne tegobe koje ne ostavljaju trajne posljedi-ce na dijete, ali mogu izazvati ogromnu koliinu stresa kod roditelja i drugih lanova obi-telji.

Imperativ da se bavimo so-bom i svojim izgledom na neki se nain pojavljivao u raznim epohama, ali je tek u suvreme-nom svijetu doživio pandemij-ske razmjere... Nikad se ljudski rod, pogotovo njegov ženski dio, nije toliko optere�ivao svojom ljepotom i fizikim izgledom kao u naše vrijeme. Ajmo se mi odra-sli zapitati što možemo uiniti da naše tinejdžerice ne zapad-nu u probleme koje proizvodi masovna industrija ljepote. Naravno, svi znamo da je važno osje�ati se dobro i lijepo u svom tijelu i da su samopercepcija i prihva�anje sebe znaajno po-vezani s osje�ajem zadovoljstva svojim izgledom. U životnim uzrastima kad se jako mijenja-mo, a mijenjamo se stalno, ipak je najteže ono dugo prijelazno razdoblje iz djetinjstva u odra-slost koje zovemo adolescencija, jer su promjene najintenzivnije. Iako su oba spola optere�ena zbog promjena fizikog izgleda, kod djevojaka je to puno izraže-nije zbog postoje�ih kulturološ-kih obrazaca, a dodatni im teret name�u vanjski mitovi koji su esto posve nerealni. Potreb-no je ukazati mladima da neke važne injenice, potaknuti ih na kritiko promišljanje o rekla-mnim porukama. Pa krenimo nekim redom... Mnoge mlade djevojke vjeruju u mit da se sa tijelom može uiniti sve što se ho�e, da uz pravilnu tjelovježbu i dijetu, uz veliki napor svaka osoba može izgledati kao model. �injenica je da to nije tono. Sva-ka je osoba ro�ena s drugaijim tijelom. Genetski $aktori igraju važnu ulogu u ograniavanju sposobnosti mijenjanja tjelesne težine i oblika tijela. Ne postoji jedan tip tijela koji je savršen i bolji od drugih. Drugi mit kaže da je važno dosti�i ideale izgleda modela zato što to donosi važne nagrade u životu, poput ljubav-ne sre�e i napredovanja u kari-

jeri. Nedostizanje tih visokih tje-lesnih ideala promatra se nega-tivno, ocrnjuje se ukupna osoba kao nekarakterna, neuspješna i lijena. �ak i roditelji, kao u šali, esto kažu svojim malenim dje-vojicama da trebaju biti lijepe i dotjerane da si na�u dobrog (a to danas znai bogatog) muža, a kad one malo odrastu, itava ih propagandna mašinerija zatrpa receptima kako da to postignu, jer ako se ne potrude, same su si krive....I onda nastaju razni kompleksi i psihološki proble-mi. Ne možemo sve biti najljepše na svijetu! �injenica je da ne mo-žemo sve izgledati kao modeli zbog ve� spomenutih bioloških i genetskih $aktora. Tjelesna te-žina koju nalaže izgled modela nije realistina za ve�inu žena, a nerealistino je i oekivanje da žene satima dotjeruju svoj izgled. Modelima, maneken-kama i estradnim zvijezdama je to posao u kojem im pomaže itava ekipa pro$esionalaca za uljepšavanje. Uspore�ivati se sa tako proizvedenom ljepotom je besmisleno, to je dobar nain da postanemo obeshrabrene i ne-sretne. Mit je da muškarci vole samo jako mršave i dotjerane žene. �injenica je da se pred ta-kvim savršenim likovima i oni osje�aju nesavršeno, ve�ina i neugodno. Deki vole cure ko-je izgledaju kao žene, a ne kao maskirani hiperdizajnirani dje-aci. Deki vole grudi, bokove, stražnjicu. Trebam li napisati da to vole i odrasli muškarci? Raz-govarajte s Vašim djevojicama prije nego što postanu tinejdže-rice koje se izgladnjuju i vježbaju do besvijesti...

6330. sijenja 2015. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE�IH 7 DANA

Hvali se Amerikanac Muji da ima ran koji ne može ni za tri dana obi�i autom, a on ga samo gleda i na kraju kaže:- Imao sam i ja takav auto, pa sam ga prodao.------------------------------------------------------------Kontrolni toranj obra�a se Muji koji pilotira zrakoplovom: - Molimo vas da nam kažete vašu visinu i po-ložaj.Mujo: - 180, sjedim.------------------------------------------------------------Parkira ovjek auto ispred Sabora. Prilazi po-licajac i opominje ga: - Ne možete ovdje parki-rati, znate, tu je Sabor.- Znam, ali ne brinite, imam ja dobar alarm.------------------------------------------------------------U našoj firmi pare nisu problem...Para nema!

VICOTEKA

PRAVA ZIMA

VREMENSKA SLIKA: Za-vršio je i sijeanj, dan se vidno produžio posljednjih mjesec dana i mnogi se pitaju je li zi-ma ve� rekla svoje. U dijelu unutrašnjosti bilo je nešto malo snijega u zadnjih tjedan dana, ali samo je u gorju vlada-la prava zima. Ako se prisjeti-mo prošle zime, onda nije teško zakljuiti da $raza “zima kad – tad mora uiniti svoje” ne stoji jer – ne “mora”! No, otprilike u ovo vrijeme 2012. godine malo je tko vjerovao da �e biti prave zime u njenome nastavku… A onda se dogodila legendarna ciklona Gabor koja je donijela najjau zimu u aktualnom sto-lje�u i obilan snijeg (Split pod obilnim snijegom). Što nam on-

da sprema nastavak aktualne zime? Zaista je teško ili nemo-gu�e re�i što �e se sve doga�ati u meteorološkoj “kuhinji” do prolje�a, no zato je znatno iz-vjesnije što �e se doga�ati slje-de�ih sedam dana. A prognoza vremena je dosta komplicira-na. Naime, zbog dolaska jake ciklone, a s njom i promjene vremena teško je prognozirati detalje. Radi se o cikloni koja �e donijeti i zimske uvjete, obilan snijeg u gorju i na zapadu ze-

mlje, a kišu u Slavoniji. S njom na Jadranu dolaze obilne kiše, ponegdje i nevremena s tuom, bura, problemi u pomorskom prometu…

VREMENSKA PROGNOZA: U no�i na petak i u petak u za-padnim i gorskim predjelima obilan snijeg, mjestimice no-vih 30-40 cm. Najviše snijega se ini u Lici, Gorskom kotaru, na Kordunu i na karlovakom podruju. Oekuju se znaaj-niji prometni problemi kroz taj

dio Hrvatske. U Slavoniji kiša i snijeg, a naveer snijega može biti i na krajnjem istoku. Kasno popodne i naveer oborine �e polako slabiti. Puhat �e umje-ren, mjestimice i jak sjevero-istonjak uz temperaturu na zapadu i u gorju od -4 do 0, na istoku možda i do 4 ili 5°C. Na podruju Me�imurske župani-je oekuje se oko 20 cm snijega, ali ne�e svugdje biti ista visina, mogu�a su odstupanja.

U subotu �e snijeg prestati, ve� tijekom jutra u ve�ini nizin-skih krajeva, a do kraja dana i u Lici gdje �e se najduže zadrža-ti. Puhat �e sjeverni i sjevero-istoni vjetar, ali �e postupno slabjeti. Jutarnja temperatura zraka od -6 do -1, a najviša dnevna u ve�ini nizinskih pre-djela oko nule, u gorju nekoliko stupnjeva niža. Poslijepodne su mogu�a i sunana razdoblja.

U nedjelju malo povoljnija situacija. Oborina �e biti puno manje, ali još je ponegdje mo-gu� slab snijeg u malim kolii-nama. Možda �emo ugledati i malo sunca, osobito sredinom dana. Jutro hladnije uz poledi-cu, a i danju ostaje hladno tako da �e se snijeg zadržati. Jutar-nja temperatura od -12 do -6, po kotlinama u sluaju vedre no�i i hladnije. Najviša dnevna temperatura ve�inom od -3 do 2 Celzijeva stupnja.

�ini se da �e i u ponedje-ljak jutro biti vrlo hladno, a danju možda zaleprša malo slabog snijega. Vjerojatno �e u ponedjeljak sredinom dana biti kra�ih sunanih razdoblja.

Temperatura zraka slina onoj u nedjelju.

U utorak i srijedu hladno uz dosta oblaka, a neki scena-riji daju i mogu�nost za nove snježne oborine. Jutra �e biti hladna uz jak mraz, a i danju zimske temperature. Izgleda da �e nam prava zima tek u ve-ljai pokazati zube.

Preporuamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vre-

MOZGALICA

mensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in$o tel. 0800-1234. (prognoza izra�ena 5.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

6. veljae 1933. god. u sje-vernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra

7. veljae 1973. god. izmje-ren najniži tlak zraka u Zagre-bu od samo 957 hPa

10. veljae 1956. god. bu-ra kraj Senja potopila brod i usmrtila 10 osoba

12. veljae 1929. poelo je desetodnevno zale�enje Save u Zagrebu zbog ekstremne hladno�e

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Saki navija za svoje

POD VUROM

Me�imurski fašnik se pod “kapom” turistikih instituci-ja organizira sada ve� više od pola stolje�a. Prve fašnike povorke ve� su krenule, a naj-ve�a slijedi u danima vikenda, 14. i 15. veljae, kada se uz 51. Me�imurski fašnik u brojnim me�imurskim naseljima or-ganiziraju karnevalske povor-ke. Razigrani i buni maškori rastjerat �e sve što je bilo loše i prizvati bolje dane. Više o tra-dicijskim maskama i nadola-ze�im fašenskim programima saznajte u našem specijalnom prilogu. A tko �e se i kako ma-skirati, saznali smo u našoj an-keti “Pod Vurom”. (rr, zv)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Ho�emo li sudjelovati u

me�imurskim fašenskim

priredbama?

Nejpredi bi se zafalil mojemo vernomo itatelo kaj me ita

i prati.

Kakše je to veselje za jednoga oveka i k tomo radnika kak

sam ja, da zazvedi da ga neši ita i da ne piše i premišlavle za-badav, a to kaj me, na vse zadje, malo i šinfa, ali ak ve ita unda ima pravo i šinfati, oem rei, ima praf kaj istam druga misli nek moj Jožek, makar smo obedva radniki ili pak težaki. On je levi težak, a Jožek desni, tak je i Jezuš na Kalvariji, na Veliki petek, mel dva razbojnike - levoga i desnoga.

Štel bi ipak rei mojemo ver-nomo itateljo da je ne vse

dobro preital (mortik je ne i-tal z razumjevanjem) i da je ne ruon tak verni kak je napisal, jerbo da je unda bi znal da so za Jožeka vsi tati šteri kradejo i ne-je važno v kakšemo dreso oliti robai to delajo, oem rei, vse-jeno je je li so rleni, plavi, žuti, zeleni, pomaran�asti, rni ili pak vijoliasti i vsaka takša rit treba dojti na šekret (DORHov ili pak USKOKov), a potem i na kvartelj v hotel Remetinec. Morem se složiti z itateljem da so grehi napravleni posle 1991. leta, ma-

SJAJAN ULAZAK U SE-ZONU �AKOVE�KE TENISA�ICE

Iva Mekovec odmah osvojila turnir u Turskoj

ODBOJKAŠI CENTRO-METALA PRI KRAJU PRVOG DIJELA PRVENSTVA

Pobijediti Karlovac i onda u borbu za 5. mjesto

SAŠA KRALJ PUCAO ME�U SVJETSKOM ELITOM STRIJELACA

Iskustvo u Munchenu zalog za budu�nost

kar je unda još bil rat (a v ljubezni i rato je vse dopušeno), šteroga so nam narinuli naši prvi sosedi, a i doma�i igrai, šteri so drukali i igrali za protivniko ekipo (itaj: agresore). Neje unda bilo le!ko, trelo je rei zbogom YUgoslaviji i zafremati Lejpo našo, jezeroletno senjo nas Hrvatov. Vse je to bilo napravleno onak kak smo, na leta, senjali.A unda smo genuli dale. �u-da je bilo onih šteri so ne zišli vum z pretvorbe z istimi obrazi, bilo je tu janih i drugih, rlenih i plavih, oem rei, levih i desnih, a kak pri-lika dela lopova ili tata od oveka, malo je vej bilo desnih v priliki.

Pred kraj minuloga stoletja so levi, oem rei, Raan i drugo-

vi, dobili vlast od naroda jerbo so obeuvali da bodo poništili vse pre-tvorbe i reda naprajli med novim kapitalistima i novovalnim kula-kima. Dok so cugle vlasti prijeli v roke stopram unda so zazvedili da ga preve rleni z rokami v pekme-zo od pretvorbe (makar so igrali i v plavom dreso, znutra so ostali rle-ni) , pak so toga posla deli na stran jempot zanavek.

Kaj se Remetinca dotikacle mo-rem sam rei da mi je žal kaj

sam ne tam jerbo bi unda mogel mojemo vernomo itateljo vse rei kak je tam Ivijo i pajdašima, z jedne strane, a z druge strane bi

znal da sam sposoben bil maznuti (državi ili pak nekomo drugomo što je bedasteši od mene) bar jeno deset milijonov ojeri. A kak smo mi težaki to ne sposobni, unda moramo i dale rintati za male pe-neze i nadjati se da ne bodemo nig-dar završili v ovim malim prostim reštima gde ga nega niti telkaa, a niti interneta, jerbo se to nam Me�imorcima ne šika, makar je ne greh, neje niti lepo, ali je sramo-ta. Znate kaj, vjerni moj itatelju, kaj se tatov i Remetinca dotikavle, hadeze je prvi poel tua pošiljati svoje ljude, a dok je esdepe, oem rei, dok so kukurikai zeli cugle vlasti vu svoje roke, oni so nasta-vili ono kaj je Jadranka zapoela, pak so i dale hadezeovce v rešt pošiljali, tak da so ve tati v rešto, a “poštejaki” vuni. “Poštejaki” so ve premazani vsi mašama i zato je nejleži kriati: držite lopova, a stopram unda ak nosi dresa druge farbe, napriliko plave.

Dok so esdepeovci, oem rei, kukurikai prijeli cugle vlasti

v svoje roke, obeali so birakomo telo velike promene i morem vam rei, kak god steška, ali održali so obeanje: Vse hadezeovce, po državnim poduzeima, ustanova-ma i ministarstvima sospremenili i tam ve delajo esdepeovci i uda ga jif vej nek predi. Kaj nam rekel da

so ministri još niti ne stopili svoje fotelje, a cene so ve poele letati v zrak i to ne malo, nek nebo pod oblake. Struja, voda, plin, benzin, nafta, cigaretlini, trošarine, pe-deve, vse je to dišlo gori, tak da ve niši nebre rei da je za vreme Zokijove Vlade nikaj ne zraslo. Tu vam meni, dragi moj vjerni ita-telju soze idejo na oi, i to vsaki mesec, da moram za režije zeti z ve na pol praznoga žepa tridesti ili etrdeset procentov vej penez nek do ve. Pitam ja mojega vjerno-ga, kak je on zadovolen z tem kaj se naša država, oem rei, naša Vlada i Zoki kak jeni šef, briga sam kak nam bode praznila žepe, a kak bi i mi težaki nekaj zaslužili za to se nek pobriga neši drugi.

Nebrem razmeti mojega vjer-noga kak on z polom prati to

našo politiko i to zaduživanje nas Hrvatov (tu pod Hrvatima mislim i na nas Me�imorce) jerbo da bi pratil unda bi i znal da je naš dug pred tri leti bil 50 milijardi, a posle so se kaj Lini, kaj Lalovac, zadužili za još 70 milijardi, ali so oni pedeset ne vr-nuli. To jim je sam zgovor bil. Pitam se: gde so penezi? Vse je podražilo, vse vej smo dužni, vsi poštejaki (jerbo so tati v Remetinco), a penez ga ne! Najbrž to negdi mora nekaj biti kaj mi, Jožek, a i moj vjerni niti ne znamo.

Moram još rei mojemo vjer-nomo itateljo da med onim

“poštenjakim” ga uda onih, šteri so odnesli uda vej nek Ivo i paj-daši z Remetinca i prema tem “po-štenjakima” i prema vsemo kaj oni imajo je Ivo mali Ivica. Zmislimo se negdašjega ministra v Ivekovoj Vladi šteri je saneral Reko banko z našimi penezi (i to ne z malim kupom) i unda jo je prodal za fal peneze. Isto tak nebrem, a kaj se ne bi zmislil na vreo štera se zva-la Viktor Lenac i de so dišle vree i vree naših penez, a od toga nikši hasen. Te isti mag za peneze je zno-va dobil ministarsko foteljo i unda je zmislil predsteajne nagodbe kak bi svojim pajdašim zbrisal vse ono kaj so dužni. I kaj nebom dale nabrajal jerbo ga ne ve placa, ali Ivo bi moral hoditi v školo kaj bi se neka navil od Slaveka. I ne sam Slaveka nek i jegovi pajdaši šteri so se motali oko-li državne kase i državne narodne banke.

Brzas sam malo zglajzal jerbo me je moj vjerni na red pobral

zbogradi Titija, a i on je poel z Ti-tijom, a prešal je na vse ono kaj ga muoi, a ne vupa nikomo drugomo rei sam meni, jerbo zna da smo mi težaki ljudi od povereja. Ne bi znal rei zakaj Tito fali mojemo vjer-nomo, ali moram mo rei da je ve zdavnja odišel k Božeko na raun

Jasna Vrtari�, Mihovljan - U doba djetinjstva uvijek smo se s prijateljima maskirali i išli u maškore. Volim tu tradiciju i to vrijeme karnevala. Posebno se tome vesele djeca, kao i moja curica koja je jako uzbu�ena zbog toga. Imat �e kostim vje-štice i jedva eka da se maski-ra. Bude li dobro vrijeme, do�i �emo u �akovec i na tradicijski fašnik u nedjelju.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

Ivana Živ�ec, Sv. Martin na Muri - Nema svaka op�ina i mjesto takve doga�aje kao što su me�imurski maškori i obavezno posje�ujem te pro-grame u �akovcu i Sv. Martinu na Muri, gdje imamo poznate krampuse. To su pohvalne ma-nifestacije jer se uva tradicija, posebno se uredi grad, a ljudi se druže i zabavljaju. I ja �u se nekim detaljom malo maski-rati, možda malo jaa šminka, razbarušiti frizuru i to je to. Vera Juri�, Podbrest - U da-

našnje vrijeme maškori su moderniji. Nekad vam je to sve bilo drugaije, jednostavnije. Maškori su se vozili u takama, obukli su muškoga u mladen-ku, plesali oko nje... To je bilo jako herzig! Moji sinovi jako su se voljeli maskirati i uživali su u tome, ali ja se nisam nikad ma-skirala.Volim te obiaje i volim do�i vidjeti fašensku povorku u �akovcu.

Lana Hohnjec, Varaždin - Vo-lim vrijeme karnevala. Uvijek se dobro zabavimo i družimo. Volim te dane jer je sve šare-no i konano se nešto doga�a u gradu. Do�emo i u �akovec na karnevalsku povorku. Vo-lim i halloween i karneval. Ti se programi i obiaji trebaju održavati. I ove �u se godine maskirati, ali zasad je kostim još uvijek tajna.

Mijo Novak, Šenkovec - Sva-ke godine do�em u �akovec na Me�imurski fašnik. Kad sam bio mla�i, ponekad smo se ma-lo maskirali u djetinjstvu, ali ne previše. Tu tradiciju treba u-vati kako se ti stari obiaji ne bi zaboravili te kako se stare maske ne bi izgubile. Više vo-lim naše stare maske kao što su aplje, lafre i pikai. A uvijek bude i krafni, tako da su ti dani veseli i lijepi.

www.AdriaGUIDE.hr

i ve ga ne nikše šanse da bi se vrnul. A i da se vrne ne verjem da bi se znašel vu ovoj novo situaci-ji. Isto tak nebrem razmeti zakaj mojemo vjernomo smeta Kolin-da ili kak jo on zove KITArovi�ka, pak je ona uda lepša od Ivija YU-sipovi�a? No, vsaki ima svojega liblinga, ali treba i Kolindi dati priliko kaj pokaže kaj zna. Ivo se je baš ne skazal i kuliko sam videl posle objave izbornih rezultatov Ivo je bil vesel i zadovolen kaj se rešil toga vsega, a predi vsega pre-mijera Zokija i ministrice Vesne, šteri so mo nejve pomogli kaj je zgubil izbore.

Poštuvani moj vjerni, vsaki od nas navija za svoje, jeni, kak

napriliko Vi, za rlene, a drugi pak (kak Jožek) za plave, jempot pobedijo jeni drugipot drugi, navek on što je bolši. Tito je ve dugo ne pobedil, makar se dosti dobro drži, a verjem da je istam sluajno to kaj so pobedniki na iz-boraj Kolinda KITArovi� i Tomi-sla KARAmarko, a kaj so levi Ivo YUsipovi� i esdepe zgubili, oem rei, popušili ove zadje izbore. Isto tak je istam sluajno da je Fašnik zadji den Ivijovoga stanuvanja na Pantovako, a to je i Titijov zadji den, jerbo z prvim dnevom Koriz-me, na samo Pepelnico, Kolinda jemle cugle vlasti vu svoje ženske roke. Do ve nas je Ivo nosil v svoji-mi rlenimi rokami, a ve pak nas bode Kolinda vu svojimi plavimi rokami. Siguren sam da se moj vjerni slaže da joj damo šanso, pak se bodemo rez leto-dve spo-minalo de nam je bilo lepše?