^akovec, PETAK, 5. prosinca 2014.Godina XVIII. Broj 1003. Cijena 7 kuna

str. 12 media

str. 7

Mjeseni Mjeseni horoskophoroskopOsvojite ulaznice Osvojite ulaznice za Cinestarza Cinestar

str.

3st

r. 2

Cijena 7 kuna

str.

3

^akovec, PETAK, 5. prosincn a 2014.Godina XVIII. Broj 1003.

Nagraen Nagraen potar kojeg potar kojeg svi volesvi vole

VLADIMIR VLADIMIR KALAN KALAN KAPI KAPI dobio Plaketu dobio Plaketu Grada PrelogaGrada Preloga

INICIJATIVA I DOBRO DJELO Boke Ban Vlahek naili na

veliki odjek graana

Kako su kape Kako su kape iz Vratiinca iz Vratiinca osvojile najpoznatija osvojile najpoznatija europska skijalitaeuropska skijalita

DANIJELA HODI iz tvrtke Dika tik lansira vlastitu marku

zimskih kapa Esskimo

akovanac akovanac Fudo nee zavriti kao Fudo nee zavriti kao Djevojica sa ibicamaIVAN RUDE, poznati hrvatski steajni upravitelj i jo jedan kandidat za predsjednika, predstavio se u Meimurju

upanije i upanije i opine dobro su opine dobro su definirane, samo treba definirane, samo treba reducirati inovnikereducirati inovnike

MINISTAR MRSI u Murskom Srediu najavio

Granini prijelazi sa Slovenijom i Maarskom ukidaju se 1. srpnja 2015.

media

Francuzi pokazali Francuzi pokazali veliko potovanje veliko potovanje

prema Dragi Vabecuprema Dragi Vabecu

LEGENDA MEIMURSKOG I HRVATSKOG LEGENDA MEIMURSKOG I HRVATSKOG NOGOMETA NOGOMETA - u francuskom Brestu - u francuskom Brestu

dobio autobiografiju i DVDdobio autobiografiju i DVD

str.

3

str. 4

str.

40

2 Aktualno 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

Da djeca ne budu gladna na nastavi

Kako O Joe Horvata u Kotoribi polazi veliki broj djece roditelja iz romske za-jednice, koji inae primaju socijalnu pomo (tzv. zajam-ena minimalna naknada), a ne plaaju prehranu svojoj djeci u kolskoj kuhinji, koja su tako gladna za vrijeme na-stave, u Kotoribi je pokrenuta inicijativa da se to promijeni. Tako su Opina i kola pred-loili Centru za socijalni rad da se od socijalne pomoi za njihovu djecu automatizmom uplati iznos za kolsku kuhinju za koju roditelji inae izdvajaju 80 kuna mjeseno. Cijelu temu proitajte na str. 9.

Drago Vabec u Francuskoj dobio autobiografiju

Drago Vabec, najbolji no-gometa Meimurja, nakon dugogodinjega samozataj-nog ivota proivljava zahva-lu za veliku igraku karijeru tamo gdje nogometni majstori ostaju zauvijek u sjeanju i ci-jeni - zapadnoj Europi, tonije, Francuskoj i njego- vom Bres t u . Ta ko su prolu subotu u tom gradu pro-movirani auto-biografija i DVD o njegovoj velikog igrakoj ka-rijeri rancuskog autora i nje-govoga velikog oboavatelja Johanna Le Rouxa - Drago Va-bec, lidole de lArmoricaine. Koliko ga tamonji navijai oboavaju, teko je opisati, ali smo pokuali doarati u naoj reportai. Vie proitajte na stranicama sporta: 40 - 41.

62-godinji akovanin opet prijetio, ovaj put noem

Kako neslubeno sazna-jemo, nakon to je puten s bolnikog lijeenja, 62-go-dinji akovanin, koji je u listopadu s dva pitolja upao u poslovnicu T-coma u a-kovcu, nije predan u ruke policiji, nego je zavrio na slobodi i odmah napravio novi incident. Pod utjecajem alkohola u utorak, 2. prosin-ca sjeo je u slubeni automo-bil akovekog kafia koji je bio parkiran ispred sa-mog objekta, te djelatniku ugostiteljskog objekta, kako neslubeno saznajemo, z a p r i j e t i o noem, a potom se odvezao t im vozilom. Scenarij prijetnje noem ponovio se i kada ga je policija zatekla u Pribislavcu, no tu je savla-dan i uhien. Vie proitajte na str. 8.

UREDNIKI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVIA NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Pie: Dejan Zrnaurednik@mnovine.hr

-Nema ukidanja nego e biti prenamjene nadlenosti. Dakle, naj-jednostavnije, ako neka opina nema novac za izgradnju i odrava-nje djejeg vrtia, to e odraditi druga jedinica lokalne samouprave. Fi-nije podeavamo sustav, jer dio nadlenosti onih koji to ne mogu ide oni-ma koji to mogu. Tu sva-kako mogu profitirati i upanije pa bi se manje govorilo trebaju li nam ili ne. - rekao je jo ljetos potpredsjednik Vlade te ministar regionalnog razvoja i EU ondova Branko Gri, objasniv-i kako e se ubudue inrastrukturalno ra-zvijati jedinice lokalne samouprave.

Uglavnom, od jedinica lokalne samouprave oekuje se prvenstveno da budu efikasne, da ad-ministracija bude uin-kovita, a mnogim kra-jevima u naoj zemlji to je gotovo pa neizvedivo. Kad je to tako, i mi u Me-imurju koji smo vrlo e-sto ispred svih - patimo.

Nije u pitanju samo nedostatak novca zbog visoke centralizi-ranosti drave razlog takvog stanja, to se vrlo esto namee kao argument da se ne smiju ukidati upanije i opi-ne. Naalost, kao to je poznato, lokalna samo-uprava u mnogim naim krajevima, a ni mi nismo imuni od tog sindroma, uglavnom je sama sebi svrhom, ne generira ra-zvoj, ve uglavnom slui za uhljebljivanje ka-drova po svim moguim linijama.

Iako su meimurski gradovi i opine puno agilniji i fleksibilniji, oi-to da to uskoro vie nee biti dovoljno. Ministar financija Boris Lalovac otvoreno iz dana u dan govori da za izgradnju lokalne inrastrukture drava vie nema novac.

Uglavnom, po svemu sudei, u narednim godinama opinska, gradska i upanijska bi-rokracija itekako e mo-rati biti aktivna, na elu s razvojnim agencijama, ako se eli doi do novih projekata, itaj: novca za lokalne investicije.

Drava zatvara pipu za lokalnu infrastrukturu!?

Drava oito gasi pi-pu i ako se admini-stracija ne pokrene jed-nostavno vie nee biti novca ni za nju samu. Ne-e se trebati ukinuti u-panije i opine Ustavom, same e postati suvini-ma, jer nee imati novac, pa ni za plae.

Cijeli birokratski apa-rat zapravo bi se tre-bao pretvoriti u razvoj-nu agenciju da projekti-ma koji e se kandidirati prema EU ondovima budu novi kota zama-njak naega regionalnog razvoja.

Podjela Hrvatske na regije kod nas u Me-imurju nije dobrodola, jer smo i mi sami osjet-ljivi na mogunost da ostanemo bez upanije i prepoznatljive regio-nalne samouprave. Me-utim, oito dolaze nova vremena, u kojima e lo-kalna administracija pr-venstveno trebati voditi rauna o ekonomskom i drutvenom razvoju, bez previe oslonca na dravu.

Ono to nije dobro je to da drava sav te-ret malih inrastruktur-nih investicija pokuava prebaciti na lokalnu sa-moupravu, iako je jako dobro poznato da, kad su i EU ondovi u pitanju, bez dravnog sufinanci-ranja projekata upani-je, opine i manji gradovi nisu sami sposobni kre-nuti u investicije.

Nama je to ve dobro poznata situacija, samo se bojim da nas ta-kvim priama u Zagre-bu otkantavaju, dok e drugi, za razliku od nas, koji se uope ne snalaze u novim okolnostima, ipak biti zatieni i ima-ti mogunosti da i dalje dobivaju dravni novac.

Razliite politike opci-je ne moraju biti prepreka da se realiziraju servisi ko-ji su na korist graanima. Tako je u etvrtak u Mur-skom Srediu otvorena Ispostava mirovinskog osiguranja koja se otva-rala 15 godina, a onda je u jednom razgovoru s mini-strom Mirandom Mrsiem, upanom Matijom Posav-com, gradonaelnikom Draenom Srpakom i rav-nateljem Zavoda Srekom Vukoviem dogovorena za jedan dan. Svi su se br-zo sloili da je graanima potrebno pribliiti servis i razliite politike opcije nisu bile prepreka da se do-govor brzo realizira, prem-da ministar Mrsi dolazi iz SDP-a, upan iz HNS-a, a Draen Srpak, gradona-elnik Murskog Sredia, iz HDZ-a. upan Posavec kazao je da je on na poet-ku mandata sve naelnike i gradonaelnike pozvao na suradnju, a da ju je grado-naelnik Srpak i prihvatio.

Ispostava mirovinskog u Murskom Srediu za po-etak e raditi jedan dan u tjednu, etvrtkom, ali ako se pokae potreba bit e to onoliko koliko e pokaziva-ti potrebe graana. A po-trebe bi mogle biti i vee jer ulaskom Hrvatske u EU sve vie radnika s tog podru-ja odlazi na posao dnevno ili tjedno preko granice i u Austriju, a nakon micanja policijskih kontrola na gra-nici u Murskom Srediu bit e toga sve vie.

NA OTVORENJE Ispostave mirovinskog u Mursko Sredie doao ministar Mrsi

Za poetak Ispostava radi etvrtkom, a ako bude potrebe i ee

Ministar Mirando Mrsi otvorio je Ispostavu mirovinskog uz pomo djece, jer, kako je kazao, upravo e njima u budunosti najvie koristiti

Sreko Vukovi, rav-natelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kazao je da e nain na koji je otvorena Ispostava u Murskom Srediu za-jednikim snagama Miro-vinskog zavoda i Gradske uprave biti princip po ko-jem e se otvarati isposta-ve i u drugim krajevima temeljem tzv. javno-privat-nog partnerstva. To znai da jedinice lokalne samou-prave osiguravaju prostor, a Zavod za mirovinsko osi-guranje: znanje, kadrove i uslugu graanima.

Ministar Mrsi pak je kazao da rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje ide u tom pravcu da e graani sve manje papira skupljati i nositi na altere Mirovinskog, a to zbog toga to se dravne

slube umreavaju i same odrauju sve vie tog po-sla za graane, tako da oni sve manje moraju hodati od slube do slube sku-pljajui papire.

Ispostava Mirovinskog u Murskom Srediu otvo-rena je na dan Svete Barba-re, koja je zatitnica ruda-ra. Nekada je u rudnicima radilo 1500 rudara, danas se na taj dan samo polau vijenci pred Spomenikom rudaru, a preostalim umi-rovljenim rudarima i go-stima taj dan prireeno je druenje u Cimperu. Ove godine je na dan Svete Bar-bare potpisan i sporazum o bratimljenju s Opinom Narda iz Maarske. Potpi-sali su ga Kristina Glavani, naelnica Narde, i Draen Srpak, gradonaelnik Mur-skog Sredia. (BMO)

U Schengen ulazimo ve 1. srpnja idue godine

Mursko Sredie je po-sljednjih desetljea imalo tu nesreu da se nalazi na engenskoj granici i to je u znaajnoj mjeri usporilo njegov razvoj. Osamosta-ljenjem Hrvatske i Sloveni-je ak 750 graana s ovog podruja dobilo je otkaz u Sloveniji. Ulazak u engen-ski prostor za ovaj kraj bio bi od izuzetne vanosti i radi lakeg protoka ljudi i zapoljavanja s onu stranu granice. Mursko Sredie je na etrdesetak minuta vo-

nje udaljeno od prvih veih mjesta u Austriji pa mnogi u krizi posao nalaze i u toj dr-avi. Micanje policijskih gra-ninih kontrola znatno bi im olakalo odlazak na posao, zato se s nestrpljenjem oekuje ulazak Hrvatske u Schengen. Mirando Mrski, ministar rada, u Murskom Srediu kazao je da u en-genski reim ulazimo 1. srp-nja idue godine. Premda je bilo malo nevjerice oko toga, ministar Mrsi rekao je da je to sigurno.

35. prosinca 2014. Aktualnowww.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

PIE: ROBERTA RADOVI

Upravo u ovo predblag-dansko vrijeme vrijednost i nesebinost injenja dobrih djela dolazi jo vie do izra-aja. Kolika je mo inicijative i zapaanja tek jedne osobe, pokazuje i aktualni primjer pomoi Sejfudinu Kajtazovi-u. Sve se zakotrljalo kada je Boka Ban Vlahek, voditeljica Turistikog ureda Grada a-kovca, tijekom odvijanja pro-grama prve adventske subote zamijetila kako se jedna osoba

vidno pothlaena grije uz va-tricu. Svojom dobrom voljom i inicijativom sprijeila je da se na sugraanin Sejfudin Kaj-tazovi ovih dana ne smrzava i ne zavri kao poznati lik iz prie Hansa Christiana Ander-sena Djevojica sa ibicama. Apel za pomo odaslala je pre-ko drutvenih mrea i ve isti dan poput lavine akovanci su krenuli u akciju pomaganja, to je i samu Boku i vie nego dirnulo:

- Odjek akcije je izniman. Ljudi su odmah poeli u Turi-

Na zadnjoj sjednici Grad-skog vijea Grada Preloga donesena je odluka o prizna-njima i nagradama za 2014. godinu. Jedan od dobitnika Plakete Grada Preloga je i Vla-dimir Kalan - Kapi iz Cirkov-ljana ili, kako ga znaju zvati, mali potarek. Ve dugi niz godina raznosi potu po Gra-du Prelogu i poznaje svaku kuu i sve stanovnike Preloga i susjednih mjesta. Priznanje je dobio na prijedlog Face-book grupe Priloanci zbog ljudskog odnosa prema svim mjetanima Grada Preloga. Roen je 1964. godine u Pre-logu, ivi u Cirkovljanu, a ove godine slavi pedesetu obljet-nicu ivota. Uskoro se eni, to je jedna posebna pria.

* Jeste li bili iznenaen priznanjem Grada Preloga?

- Nisam znao da sam dobio Plaketu Grada Preloga. Drugi dan nakon odluke susreli su me na ulici gradonaelnik Lju-bomir Kolarek i eljko Pore-do i estitali mi na priznanju, a i mnogi graani.

* Ve dugo radite kao potar u Prelogu, prepo-znatljivi ste u svakom ku-anstvu?

- Kao potar radim 26 go-dina. Prije sam raznosio po-tu i po naseljima ehovec, Sveti Juraj u Trnju, Donji Pu-stakovec i drugima, zadnjih petnaest godina potu razno-sim samo po Gradu Prelogu.

* Kako ste dobili nadi-mak Kapi i to on znai?

- Igrali smo se kao djeca i prijatelj me je utipnuo za uho. Nastala je ranica i kra-sta. Jednom smo mi djeca iz Cirkovljana ili na Dravu, kad su me vidjeli s kapom na glavi, koja ja sluila za zatitu rane,

DOBRA DJELA I LIJEPE GESTE

INICIJATIVA za pomo akovekom beskuniku Sejfudinu Kajtazoviu Boke Ban Vlahek naila na veliki odjek naih graana

Fudo nee zavriti kao Djevojica sa ibicama- Volim raditi i nita mi nije teko. Mislim da bih ovdje u Meimurju uz posao mogao do-bro ivjeti. Graani su mi odluili pomoi. Svima od srca zahvaljujem. - rekao je nakon to su mu mnogi priskoili upomo

Sejfudina i Boku zdruila je nesvakidanja ivotna priastiki ured donositi novanu pomo, hranu, odjeu i druge stvari. Grad akovec je do-dijelio jednokratnu pomo u iznosu od 1000 kuna. Humana Nova je rekla da direktno doe k njima da si odabere odjeu i potrebne stvari. arko Nedelj-ko iz SoHo bara osigurao mu je topli obrok i posao na par dana kao ispomo. Posao su mu po-nudile tvrtka Hamer, a i Perut-nina Ptuj - Pipo, tako da vje-rujem da e se neto od toga vrlo brzo realizirati. Vano je da pomaemo jedni drugima te da pronaemo nain kako da pomo na najbri mogui nain stigne do onih kojima je potrebna. Mi sami moemo biti sretni i zadovoljni tek ka-da tu nau sreu podijelimo s drugima.

Nita mi nije teko raditiKako je skroman Sejfudin

Kajtazovi ili Fudo, kako mu je od milja nadimak dala Boka, doao u teku ivotnu situaci-ju, sam nam je ispripovijedao, iako mu zbog srama od nei-matine i nesretnih okolnosti rijei teko idu:

- Sa svojih etrdeset godi-na postao sam socijalni slu-aj i beskunik. Dvije godine sam bez posla i ivim sam. U akovec sam doao iz Bosne i Hercegovine, iz Velike Kladu-e, prije Domovinskog rata. Zavrio sam za tesara u Gradi-teljskoj koli u akovcu. Dobio sam hrvatsko dravljanstvo. Obitelj mi ivi po cijelom svi-jetu, na to nas je primoralo siromatvo. Mama ivi u Bo-

sni, starija sestra u Australiji, brat u Kanadi. Jako bih htio mamu vidjeti, jer se nismo sreli gotovo dvadeset godina. Prije sam bio zaposlen. Radio sam u restoranima i kaiima, ne za stalno, ali gdje god sam mogao. Radio sam kao konobar, kao is-pomo u kuhinji i sl. Radio sam u akovcu, na moru, kratko vrijeme u Sloveniji, svugdje gdje je bilo posla. Volim raditi i nita mi nije teko. Mislim da bih ovdje u Meimurju uz posao mogao dobro ivjeti. Graani su mi odluili pomo-i. Svima od srca zahvaljujem.

Fudo ipak na toplom za blagdane!

Kako nam je kazala Bo-ka, brojne osobe ele ostati

anonimne u ovoj akciji jer, kako kau - bitno je pomoi. Tako e i Fudo za blagdane ipak biti na toplom, jer mu je jedna dobra dua na ako-vekom Jugu ustupila sobu za boravak.

Teke ivotne prilike i beskuniki nain ivota Fudo e ipak uz svekoliku pomo graana akovca i itelja Meimurja ipak pro-mijeniti nabolje.

Fudo ve postaje mnogo komunikativnija i vedrija osoba. A osmijeh na licu svakog ovjeka je ono naj-vrjednije to moemo ui-niti. Boki i svima koji su se nesebino ukljuili u akciju i darovali Fudi osmijeh - ve-lika hvala!

VLADIMIR KALAN - KAPI, potar u Gradu Prelogu, dobitnik godinje gradske nagrade na prijedlog prelokih fejsbukovaca

Jedan sretan dogaaj za drugim: prvo Plaketa pa enidba!Osim to je dobio nagradu, rekao nam je jo jednu lijepu novost: - Da, enim se idui tjedan, tonije, 13. prosinca. Sve se dogo-dilo veoma brzo, i to ove godine. Budua supruga je Albanka

Vladimir Kalan - Kapi: - Mladenki sam ve kupio dugu bundu i izme, ovdje je jako hladno zimi

poeli su vikati Ide Kapi!. Tako mi je zauvijek ostao na-dimak Kapi.

Zato je danas tee biti potar nego

prije?* Koliko se promijenio

odnos prema potarima? Kako je bilo prije, a kako je danas?

- Dosta se toga promijeni-lo. Nekad su ljudi bili zadovolj-niji nego danas, kad bih doao u dvorite, bilo je veselja, rekli bi: Ide potar. Donosili smo mirovine, danas sve ide pre-ko banaka. U zadnje vrijeme nosim jako puno opomena, a ljudi ih ne vole. Govore mi: Kaj si ve pak donesel? Danas je tee biti potar nego prije.

* Potar uvijek ima mnogo doivljaja, stalno je s ljudima. esto ga na-padaju i psi. Koji je bio Va najtraumatiniji doivljaj?

- Nisam doivio neke po-sebne neugodnosti kao po-tar, ljudi u Prelogu me znaju i imaju povjerenje u mene, a kau da me vole i psi, ne na-padaju me.

Najtee mi je bilo kad sam se u sijenju 1990. godine iz-gubio u katakombama Rima. Zaostao sam za svojom gru-pom jer su me zanimali de-talji i odjednom sam bio sam, a nigdje izlaza. Dva sata sam traio izlaz, bojao sam se da u zalutati u podzemlju. Na sreu, naila je skupina Slo-venaca, pa me je vodi odveo na povrinu.

Kapi se eni - svadba u Albaniji

* Na drutvenim mrea-ma pojavila se vijest da se enite. Ima li istine u tome?

- To je istina, enim se idui tjedan, tonije, 13. pro-sinca. Sve se dogodilo veoma

brzo, i to ove godine. Moja kolegica iz djetinjstva, asna sestra teica Glavina iz Cir-kovljana, ivi u samostanu u Albaniji blizu mjesta gdje ivi moja budua. Imala je moju sliku na zidu.

Kad je moja budua su-pruga Klita vidjela sliku, pi-tala je tko sam ja. ula je da sam slobodan, razgovarali smo telefonski i zapoeli smo dopisivanje preko interneta. Prije neto vie od mjesec da-na zrakoplovom sam krenuo u Albaniju. Tamo smo se bolje upoznali i zaljubili.

* Iz kojeg dijela Albanije je supruga?

- Supruga Klita ivi blizu grada Ljea koji je veliine Preloga ili neto manji i devet je kilometara od Jadranskog mora. Obitelj ivi blizu Ljea, nekoliko desetaka kilometa-ra od Jadranskog mora i uz crnogorsku granicu, a bavi poljoprivredom. Klima je mediteranska. Tamo rastu mandarine, limuni, nar. Tako je toplo da sam bio u kratkim rukavima prilikom posjeta. Obitelj, majka i est sestara, katolika je, otac je davno umro. Ve sam kupio budu-oj supruzi dugu toplu budu i izme, ona ne zna kako je ovdje zima.

* Gdje e biti svadba?- Svadba e biti u Albaniji.

Za koji dan putuje nas osam iz Preloga s najnovijim kombi-jem Autokole Prilok. Uz me-ne idu prijatelji sa suprugama, sestre te neakinja. Prespavat e u samostanu blizu Ljea. Nakon svadbe s mladenkom dolazim doma u Cirkovljan, a ivjet emo s mojim roditelji-ma.

(J. imunko)

4 Aktualno 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

POGLED ODOZDO

Pie: Boena Malekoci-Oletibozena.malekoci@mnovine.hr

rtva ima smisla samo ako se zna emu slui i kako dugo traje. U protivnom ona je besmislena i postaje sa-distiko muenje samo radi muenja. Tako mi se ini da se upravo u ovom trenutku kao drutvo nalazimo u sta-nju mrcvarenja. Narod se iz dana u dan rtvuje a da tone sve dublje u zaduenost, be-znae i siromatvo. Iscrpljuje se, a da ne zna s kojim ciljem i zato. Ima li ta rtva smisla?

Koji je motiv te rtve? Prijanje generacije uvijek su znale koji je motiv njihovoj rtvi. Nai ro-ditelji govorili su da se rtvuju da bi njihovoj djeci bilo bolje i na neki nain uivali su u toj rtvi. Radili su da bi se njihova djeca kolovala kako ne bi bili obini radnici kao oni, da bi radili bolje plaene i cjenjenije poslove. Odlazili su u inozem-stvo rtvujui se da bi njihova djeca uivala bolji standard, gradili su kue, parali, kup-

ali marke, a poslije i eure da bi pomogli svojoj djeci, a i sami bili osigurani za crne dane.

tovie, nai su roditelji, ali i mi poneto stariji, dobro-voljno pristajali na dodatne poreze samodoprinose, ka-ko bi i drutvena nadograd-nja rasla bre i kako bismo to prije uivali u blagodatima civilizacije.

to od toga mi danas mo-emo rei? Zato se rtvuje-mo? rtvujemo se i kolujemo

Kada rtva ima smisla svoju djecu, a hoe li njima zbog te nae rtve biti bolje. Hoe li uope dobiti posao? Imamo li mi od ega tedjeti za crne da-ne? Moemo li mi unato svim rtvama koje inimo radei raunati na sigurne dane pod starost ili samo moemo oe-kivati crne dane.

Moe li nam itko nai motiv zbog kojega bi se rtvovali i re-i koliko se godina mi moramo rtvovati da bi naa rtva imala smisla?

Ili je sve preputeno kaosu, vrtlogu bez smisla, u kojemu drpamo jedni druge, pa tko jai

taj i kvai. rtvujemo li se svi mi za dobrobit predatora na vrhu piramide i utke pristaje-mo na to samo da i sutra izno-va otvorimo oi, vidimo plavo nebo, kini dan, maglu, sunce, da bi neto stavili u eludac, da bi osjetili da smo ivi, jer je sve iznad toga postalo nedostu-pno. Gdje smo izgubili motive za pravi ivot. to nas je sroza-lo. ivjeti prestaje kad vie ne-ma motiv, jer motiv je najjae oruje. Kad si visoko motiviran, tada te nita ne moe zaustaviti na putu ostvarenja planova. Po tom pitanju trenutno smo kao

Ivan Rude, kandidat za pred-sjednika Republike Hrvatske, u svom obilasku Hrvatske u srijedu je bio u akovcu i predstavio se biraima u naem gradu.

Razgovor smo poeli u nai-zgled aljivom tonu, pitanjem je li Hrvatska pred steajem da se on kao uspjeni steajni upravitelj na inicijativu radnika kandidirao za predsjednika drave.

- Nee Hrvatska u steaj, premda bi neki to htjeli. - kazao je Rude. - Strunim jezikom ree-no, Hrvatsku treba preustrojiti, a ako bi dalje razgovarali tim jezi-kom - Hrvatska je nelikvidna. To je pogubna tendencija, to znaju i oni bez ekonomske naobrazbe. Doli smo u poziciju da sve vie posuujemo i da nam dug raste. Posuujui dogodit e se da vie neemo moi vraati i, prije nego se dogodi taj karambol, nuno je izvriti preustroj. Mi neemo pro-pasti da se to i dogodi, jer ima nas koji emo spasiti Hrvatsku. Ima nas koji znamo i moemo i stvorit emo sol zemlje koja e to napra-viti. Ali u svakom sluaju treba poduzeti mjere koje e zaustaviti ovu uasnu situaciju.

to biste Vi kao predsjed-nik mogli napraviti u tom smi-slu?

Predsjednik ima pravo go-voriti i to je jako bitno, alarmirati sve sustave drave. Jedan od njih je da se jasno i glasno kae vje-rovnicima: Dajte nam moratorij od godinu dana da se mi konsoli-diramo i da vidimo na koji emo nain reprogramirati svoje du-gove i kako emo dalje. Prodaju dravnih resursa treba totalno zabraniti. Na to nema nitko pra-vo, a poglavito zbog toga to to ne rjeava problem. Jer, kad bi sve prodali, i mi bismo postali suvini na ovom prostoru. Zato bi narod ispatao zato to netko ne zna ili nee ili ima skrivene namjere, kao domai izdajnik u interesu stranih investitora koji su zapra-vo novi kolonizatori. I to je istina. Ne mogu oni nama prodavati gluposti i kupnju naih banaka s naim novcem. Toliko ekonomski nepismeni nismo.

Kako vidite Meimurje? Ovdje su najvrjedniji ljudi.

I nai su preci u Dalmaciji, odakle dolazim, bili vrijedni, u prolosti smo napravili milijune kamenih zidova, za to je trebala marljivost, to nije mogao napraviti nerad. Ali vai ljudi su ozbiljni, marljivi, or-ganizirani. Vi ste jedan od puto-kaza da se moe. Imate potencijal i, kako sam vas doivio, skromni

ste i niste bahati. Vi ste jedna o-vjeja vrlina, a poeljno je da ona i kolektivno postoji. Mislim da je Meimurje ba primjer jedne sredine koja moe napraviti pravi iskorak, samo da se dade vie po-tencijala malome ovjeku radniku i da se povee s ostalim dijelovima Hrvatske. Zato bi mi u hotelima prodavali stranu mrkvu, jabuku, ak i strano mlijeko koje se pro-daje kao nae, a imamo sve ovdje. to e nama krumpir iz Egipta kad imamo krumpir kraj akovca.

Puno se govori o regiona-lizaciji Hrvatske, Meimurje se uvijek oslanjalo na sebe iz povi-jesnih razloga i stvorilo posebni identitet, na to smo osjetljivi, kako biste Vi regionalno ustro-jili Hrvatsku?

Vi ste dio Hrvatske, ali te razlike treba njegovati. Mikro-sredina vam je kao sastavni dio filharmonije, svaki dio ima svoje mjesto i ljepa je glazba gdje ima vie instrumenata. To su te pozi-tivne razlike. Samo dirigent treba znati dirigirati i izabrati glazbu. I to je uloga centara moi, vlasti, da te razlike shvate kao bogatstvo, kao potencijal, jer sinergijskim uinkom smo jai. Sinergija je jako bitna kategorija ponaanja. Mi mo-ramo uvati razlike. ovjek mora

TROJICA UPANA,Posavec, tromar i Bajs,surauju i u Bruxellesu

Ured e nam omoguiti lake povlaenje sredstava iz fondova

U srijedu, 3. prosinca u Bruxellesu je upan Ma ja Posavec i slubeno pokrenuo inicija vu kojom e Meimurska upanija posta dio briselskog Ureda hrvatskih re-gija, potpisivanjem pisma namjere s vara-dinskom AZRA-om, koja je i nositelj ovog projekta. Briselsko pismo namjere Posavec je potpisao zajedno sa upanom Bjelovar-sko-bilogorske upanije Damirom Bajsom, a uz prisustvo varadinskog upana Predraga tromara. Meimurje je imalo nekoliko pri-lika u nedavnoj prolos realizira ovaj pro-jekt, no zbog razlii h okolnos to se nikada nije dogodilo. - Mi imamo poprilino iskustvo u realizaciji mnogih europskih projekata, ovo je jedini logian potez koji je ve i puno prije trebao bi napravljen, a posebice bi efekt imao u vremenu pretpristupnih fondova. Ali opet nikada nije kasno. - rekao je upan Posavec. Naime, koritenjem Ureda omogu-it e se izravna komunikacija s europskim jelima koja odluuju o odobravanju i usmje-ravanju sredstava za razvojne projekte kan-didirane za sredstva Europske unije. Prema potpisanoj promemoriji, Ured e zastupa Meimurje u institucijama znaajnima za regionalni razvoj, informira upaniju o do-gaajima znaajnima za regionalni razvoj, ali i otvarati mogunosti sudjelovanja u projek ma, trai partnere te osigurava prostore i infrastrukturu za razliite koordi-nacije sastanaka na kojima e sudjelova i predstavnici upanije.

- Ovo je samo nastavak dobre surad-nje koju ove tri upanije njeguju, a posebno posljednjih godinu dana. Zajedno moemo napravi puno vie, a osobito kada su sred-stva EU u pitanju. - rekao je upan tromar, te istaknuo da Varadinska upanija u Bruxe-llesu ima Ured jo od 2005. godine.

- Ured hrvatskih regija e jednako kao i za Bjelovarsko-bilogorsku te Varadinsku upaniju odradi sve potrebno ne bi li i Me-imurje napravilo novi iskorak te bilo jo bo-lje i kvalitetnije prepoznato u strukturama Europske unije. Sada je samo preostalo da Skup na Meimurske upanije formalizira ovu suradnju, ime se irom otvaraju vrata kvalitetnijem povlaenju sredstava iz fon-dova Europske unije. - kazao je upan Posa-vec, te napomenuo da e se to i dogodi na sljedeoj sjednici, koja bi se trebala odra 18. prosinca.

Boravak u Bruxellesu upan Posavec je zajedno sa svojim zamjenicima Zoranom Vidoviem i Sandrom Herman iskoris o i za susret s Jozom Radoem, naim europarla-mentarcom, na kojemu je Rado zahvalio na podrci koju su Meimurci dali upravo nje-mu na proteklim europskim izborima. (BMO)

pojedinci i kao kolektiv ove zemlje prazni poput ispuha-nih balona. Smijemo li si to dopustiti?

IVAN RUDE, poznati hrvatski steajni upravitelj i jo jedan kandidat za predsjednika, predstavio se u Meimurju

upanije i upanije i opine su dobro opine su dobro definirane, samo definirane, samo treba reducirati treba reducirati inovnikeinovnike

- Nitko nije toliko pametan da ima pedeset tisua puta vie od onoga

koji radi. Nisu oni pametni, nego su mrea i boje se istine

imati taj lokalpatriotski osjeaj, patriotski, ali biti i internacionalac.

Mislim da su upanije dosta dobro definirale lokalno okrue-nje gdje se ljudi poznaju i opine imaju smisla jer vi ne moete vo-diti ozbiljnu ni demograsku ni gospodarsku politiku ako ne ak-tivirate postojee, zbiljske ljude. To ne moe otueni centar moi. Treba samo reducirati financijska sredstva koja se bahato troe na inovnike i privilegije. Lokalna za-jednica je poeljna i neka ljudi sami odluuju o svojim pravima, pogla-vito o svojim prirodnim resursi-ma. Prirodni resurs prvenstveno pripada domicilnim ljudima. I oni e skupa s drugima aktivirati te potencijale. Otueni centri moi s demonskom snagom ele ba to unititi. I to je problem svijeta, zbog toga svijet ima strane pro-bleme. Zbog toga je u gru i trai novi izlaz. Neoliberalni sistem je promaen i to se sada vidi.

Ako uzmemo da su graani to dijete, hoe li zaokruiti razli-ku na izborima?

Govori Hrvatska novim jezikom i ja sam glasnogovornik tog naroda. Ne govorim nita to narod ne misli, jer govorim istinu. - kazao je Rude. (B. Malekoci-Oleti, oto: Z. Vrzan)

- Vi ste jedan od putokaza da se moe. Imate potencijal i, kako sam vas doivio, skromni ste i niste bahati. Vi ste jedna ovjeja vrlina, a poeljno je da ona i ko-lektivno postoji. - objasnio je kad smo ga upitali o odnosu prema Meimurcima

55. prosinca 2014. Aktualnowww.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

Pie: Josip imunkojosip.simunko@mnovine.hrGLOBALNO I LOKALNO

Tvrtka Meimurje plin, kojoj su, to nije nevano, vlasnici sve opine i gradovi Meimur-ja, ovih danas slavi dvadesetu obljetnicu i etrdesetu obljet-nicu dovoenja plina u na kraj. Uz razvoj gospodarstva, plinofikacija je istim grijanjem kua i stanova omoguila i du-lji ivot graana, to se poesto zaboravlja.

Dvadeset godina od plino-fikacije mnogo se toga promijenilo. Danas je energija mnogo skuplja nego prije zbog svjetskih silnica na koje se ne

moe previe utjecati, ali i zbog domaih pogreaka u prolo-sti, tako graenja kua i stano-va kao da ivimo u tropima, bez debelih vanjskih kaputa. Mnogi graani zbog toga tede na gri-janju jer nemaju drugi izbor, a plin za neke graane postaje, naalost, preskup. Kako im po-moi, to je druga pria.

U meuvremenu je dolo do deregulacije na tritu plina i one tvrtke koje su bile najbolje organizirane, poput Meimurje plina, zahvatile su dobar dio hrvatskoga trinog

kolaa, tako da danas prodaju plin bolnicama u Zagrebu i dru-gim institucijama te zarauju zbog toga to su na vrijeme bile dobro organizirane. Tako je prole godine ostvarena dobit od osam milijuna kuna, velikim dijelom zaraenih izvan upa-nije. Usput, dobit su ostvarila 72 radnika Meimurje plina, prije dvadeset godina bilo ih je ravno 70, pa je tvrtka profitirala to nije zapoljavala navrat-nanos.

Meimurske opine i gra-dovi mogli su zatraiti da se prologodinja dobit raspo-

dijeli vlasnicima. No opine i gradovi nisu to zatraili, samo je neto vie od milijun kuna raspodijeljeno, a sve ostalo ide u poveanje temeljnog kapitala, to je znak povjerenja. Sad dola-zimo do kljune teme ovog tek-sta: najavljeni novi iskorak ove uspjene energetske tvrtke vidi se u obnovljivim izvorima ener-gije, tako je barem naglaeno.

Ako uspije, to e biti potpuni zaokret u lokalnoj energet-skoj politici. Kojim e se putem krenuti, hoe li se proizvoditi plin iz obnovljivih izvora, ili

e se koristiti drugi obnovljivi izvori energije, zasad jo nije ja-sno, tek je rije o dobroj ideji ko-ja ima i potencijal zapoljavanja.

Zbog toga bi za Meimurje plin u ovom trenutku bilo najbolje suoiti se sa to vie ideja kroz simpozije i strune rasprave, uz dovoenje doma-ih i svjetskih strunjaka, te meimursku javnost upoznati s potencijalnim namjerama i mogunostima. Vlasnici, a to su opine i gradovi, sigurno ele uspjeh nove strategije koliko i poslovodstvo, a to uz ostalo

Tijekom slubenog po-sjeta Meimurskoj upaniji i Gradu akovcu, odnosno sve-anog otvaranja novog krila Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, pro. dr. sc. Vedran Mornar, u akove-kog gradskoj vijenici odrao je radni sastanak s elnicima Grada i upanije, na kojemu se razgovaralo o projektima u obrazovanju.

Gradonaelnik Grada a-kovca Stjepan Kova ministra je upoznao s glavnim projek-tima u izgradnji obrazovne inrastrukture na podruju Grada, posebno istaknuvi glavni - viegodinje trae-nje rjeenja za financiranje izgradnje novih prostora za Centar za odgoj i obrazovanje akovec. Naime, ova kola radi u neprimjerenim i nedo-statnim prostorima, a iako joj je Grad osniva nju pohaaju djeca iz cijelog Meimurja. In-teres je stoga svih da uenici i u ovoj koli dobiju uvjete za praenje nastava primjerene dananjem vremenu. Projek-ti postoje, a cijela investicija,

Adventski muving ove je godine zapoeo vrlo rano, ve posljednji tjedan mjeseca studenoga. Za akovance je najiekivaniji dogaaj bilo blagdansko ureenje centra grada uz najavljenu atrakciju tepiha boine bajke, koji je glavnu Ulicu kralja Tomisla-va raskono osvijetlio s 1400 m2 boinih aruljica. Nakon porcijunkulovske kiobranske atrakcije teko je ponoviti vi-soko postavljeni standard oe-kivanog ureenja eksterijera grada.

Pogledi i miljenja graa-na o aktualnom kienju gra-da, unkciji i prostornoj loka-ciji metalnih kupola zvanih snjene kugle, rasporedu i poziciji tandova izlagaa i ostalih detalja razilaze se. Od otrih kritika do pohvala. Bit-no je da maniestacija Advent u Gradu Zrinskih napreduje i kvalitativno raste, te da pri-vlai sve vei broj graana i posjetitelja u akovec, to utjee na poveanu potro-

nju, veu zaradu ugostitelj-skih objekata, a samim time u konanici i na otvaranje novih radnih mjesta. Rijetko kada je akovec u zimskim veerima bio toliko ispunjen rijekom etaa kao te prve adventske subote oko 18 sati.

Kao to e mnogi od nas i ovih dana krenuti ili su ve bili na adventu u Klagenurtu, Be-u, Grazu..., vjerujemo da e do-i i dani kada e turistiki pro-grami nuditi maniestaciju Ad-vent u akovcu. Prilika za naa nova prijateljska druenja na Adventu u gradu Zrinskih nee nedostajati ni tijekom sljedeih dana i vikenda.

Sv. Nikola stie i u akovec. Naravno, u subotu, 6. prosinca, na sam dan Sv. Nikole, i to u 11 sati u glavnoj gradskoj ulici. Taj isti dan u 10 sati na Franjeva-kom trgu moe se vidjeti upri-zorenje betlehemskih dogaa-ja i Isusova roenja, u izvedbi mladih Zajednice Cenacolo iz Varadina.

(rr)

Vie ljudi vie zna

znai da ne ele zastarjele tehnologije ili pak budue probleme. Uostalom, vie lju-di vie zna.

ADVENTSKO KOMEANJE u Gradu Zrinskih

Mali grad s tisuu aruljica i tisuu pogleda na njegovo kienje

Pogledi i miljenja graana o aktualnom kienju bora, grada, funkciji i prostornoj lokaciji metalnih kupola zvanih snjene kugle, rasporedu

i poziciji tandova izlagaa i ostalih detalja razilaze se. Od otrih kritika do pohvala

Ministar znanosti, obrazo-vanja i sporta Vedran Moranar rekao je kako je krivo shvaena njegova poruka da bi zavreni studenti koji su se kolovali na raun drave trebali vra novac ako se zaposle u inozemstvu. e-lio je samo rei da je kolovanje skupo, meu m, i nakon to je pojasnio svoju izjavu, ministar je

i dalje bio meta kri ka hrvatske javnos .

- Nije bilo ideje da se to uradi ili da e se napravi , ali u situaciji u kojoj bismo imali uvjete da lju-de zaposlimo kod nas takav mo-del mogli bismo uves . - rekao je Mornar objanjavajui akove-kim gimnazijalcima to je mislio svojom izjavom.

Prosjena godina u osnov-noj ili srednjoj koli dravu kota 2000 eura, ako tome pridodamo 30 sua za studij, tada jedan di-plomand dravu kota 50.000 eura. - Jesmo li mi dovoljno bo-ga da inves ramo 50.000 eura u njemaku ekonomiju? - zapitao se Mornar, i rekao kako smatra da nismo.

MINISTAR MORNAR razgovarao s akovekim i upanijskim elnicima o ulaganju u nove projekte

Hoemo li nove kolske sportske dvorane morati graditi sami?

- Postoji mogunost financiranja kolskih dvorana iz meunarodnih izvora, ali iskljuivo u sredinama gdje ive pripadnici nacionalnih manjina i ranjivih skupina. - poruio je mini-star. Ministarstvo takve projekte vie oito nee sufinancirati, kao to je dosad bila praksa

prema procjenama, stoji oko 50 milijuna kuna.

Novac za kolsku infrastrukturu iz EU

fondova Drugi projekt jesu, na-

ravno, izgradnje kolskih sportskih dvorana u Ivanov-cu i Kurancu, od kojih je pr-va zapoeta, a prema planu posljednje rjeenje je kredit. Razgovaralo se i o nastavku projekta pomagaa u nastavi za djecu s tekoama

Pretresene su i teme od interesa za Meimursku u-paniju, poput obrazovanja pri-padnika romske nacionalne manjine, dugova koje imaju pojedine kole, te o ulasku Srednje kole akovec u su-stav financiranja preko Mini-starstva znanosti, obrazova-nja i sporta.

Ministar je odgovorio da postoji mogunost kandidi-ranja izgradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje akovec na meunarodne

ondove, i to preko njegovog i Ministarstva regionalnog razvoja te ondova Europske unije. Postoji mogunost fi-nanciranja i kolskih dvorana iz meunarodnih izvora, ali iskljuivo u sredinama gdje ive pripadnici nacionalnih manjina i ranjivih skupina.

Projekt pomagaa u na-stavi za djecu s tekoama na-stavit e se i u iduoj kolskoj godini, no preispitat e se kri-teriji. - Novac e u proraunu za iduu godinu biti osiguran na istoj razini kao i ovu. - rekao je ministar Mornar.

Na sastanku su, pored mi-nistra, suradnika i gradonael-nika Kovaa, bili i predsjednik Skuptine Meimurske upa-nije Mladen Novak, zamjenik upana Meimurske upanije Zoran Vidovi, zamjenik gra-donaelnika Grada akovca Mario Medved, proelnik Upravnog odjela za drutvene poslove Meimurske upanije Branko Suec i proelnik UO-a za drutvene, protokolarne i europske poslove Grada a-kovca David Vugrinec. (RI)

Ministar Mornar na radnom sastanku u akovekoj Gradskoj vijenici sa svojim domainima

IZJAVA MORNARA u akovcu koja je uzburkala hrvatsku javnost

Jesmo li dovoljno bogati da investiramo 50.000 u njemaku ekonomiju?

6 Gospodarstvo 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

U dvorani DG-a Sport u Prelogu odran je 28. stude-noga susret gospodarstvenika Grada Preloga. Gradonael-nik Ljubomir Kolarek nazvao je susret gospodarstvenika Gospodarski forum 2014., na kojemu se okupilo oko 180 uzvanika, mahom gospodar-

Pie: JOSIP IMUNKOFoto: ZLATKO VRZAN

U Centru za kulturu u etvrtak je proslavljen veliki jubilej: etrdeset godina do-voenja plina kao najieg energenta u Meimurje i dva-deseta obljetnica tvrtke Mei-murje plin.

Govorei na sveanosti, direktor Nenad Hranilovi uz ostalo je naglasio da je op-skrba plinom kao najvanijim energentom za graane i in-dustriju u potpunosti sigurna u svim segmentima opskrbe, od dobave do isporuke na po-uzdan, uinkovit i kvalitetan nain, te nastavio: - Danas je Meimurje plin moderno tr-

SVEANOST U AKOVCU: etrdeset godina dovoenja plina u Meimurje i dvadeset godina osnutka Meimurje plina

Meimurje plin postao najuspjenija tvrtka gradova i opina naega kraja

Prole godine ostvarena je dobit od 8,3 milijuna kuna, a vlasnici, opine i gradovi Meimurja, odluili su da samo jedan milijun kuna ide u raspodjelu, a ostatak u razvoj tvrtke koja se polako okree obnovljivim izvorima energijegovako drutvo spremno od-govoriti svim izazovima tri-nog i regulatornog poslovanja, a u vlasnitvu svih gradova i opina Meimurske upanije, s temeljnim kapitalom od 150 milijuna kuna.

Plinoficirano ak 98 posto kuanstavaNajvei uspjeh je plinoi-

kacija Meimurja, koja je obu-hvatila ak 98 posto kuansta-va. Tvrtka je krajem prole go-dine imala 29.640 potroaa, odnosno mjernih mjesta, na kojima je 2013. godine reali-

zirano 60 milijuna prostor-nih metara plina. Ostvaren je ukupni prihod neto vei od 218 milijuna kuna te dobit od 8,3 milijuna kuna kao rezultat iskoraka na trite plina.

Danas je Meimurje plin prisutan, osim u Meimurju, na 38 distributivnih podruja plina, odnosno u cijeloj dra-vi. Na kupce izvan Meimurja odnosi se 40 posto ostvarenih koliina plina ove nae tvrtke.

Ti rezultati ne bi bili mo-gui bez izvanrednog dopri-nosa zaposlenih, koji su godi-nama gradili tvrtku.

Bitna toka na energetskoj karti

HrvatskeOsim same izgradnje i

unaprjeenja cijelog susta-va, razvoj obuhvaa i postro-jenja za proizvodnju energi-je iz obnovljivih izvora, to ukljuuje proizvodnju plina te proizvodnju elektrine, toplinske i drugih oblika energije. To podrazumijeva i izgradnju bioenergane s ciljem disperzije rizika po-slovanja koji donosi plinski biznis u dijelu distribucije i opskrbe, te dugorono

su bili nazoni brojni uzva-nici, Veselin Bievac u ime Ministarstva pomorstva i prometa, saborski zastu-pnici Dragutin Glavina i Mario Mohari, vodstvo Meimurske upanije, gra-donaelnici i naelnici gra-dova i opina kraja, te gosti iz Zagreba, vie predstavnika plinskog biznisa i dravne regulatorne agencije. U kul-turno-umjetnikom dijelu programa sudjelovao je na-graivani mjeoviti Pjeva-ki zbor Josip Slavenski te muka skupina zbora koja je zavrila svoj program s vie meimurskih napjeva. Na kraju je nastupio i Dixieland band akovec, uz pljesak na-zonih.

Direktor Meimurje plina Nenad Hranilovi: - Svojim odgovornim radom postali smo jedna od na-jboljih tvrtki za distribuciju plina u Hrvatskoj. U godinama koje

dolaze nastojat emo Meimurje plin sauvati i jo ga vie ojaati

Nagraeni djelatnici i prijanji direktori Meimurje plina, okupljeni povodom etrdesete obljetnice tvrtke

ostvarivanje visokih poslov-nih rezultata.

Drugim rijeima, nasto-jat emo Meimurje plin sauvati i ojaati kako bi predstavljao bitnu toku na energetskoj karti Republike Hrvatske. - rekao je uz ostalo Nenad Hranilovi.

Gradonaelnik akovca Stjepan Kova je u ime vla-snika gradova i opina upu-tio estitke na jubileju svim djelatnicima Meimurje plina, kao i na dosadanjim uspjesima, posebno u plino-ikaciji Grada akovca.

upan Matija Posavec istaknuo je da je rije o izu-zetno kvalitetnoj tvrtki koja je podigla standard svih Me-imuraca i pomogla razvoju gospodarstva kraja, te zae-lio jo boljih buduih etrde-set godina u plinskom poslu.

Priznanja uz estitke di-rektora Nenada Hranilovia za etrdesetu obljetnicu do-bili su radnici koji su proveli etrdeset godina rada u tvrt-ki: Miroslav Lilek, preminuli Vladimir Brati (priznanje je primila supruga), Franjo Kovai i Franjo Branda, te prijanji direktori tvrtke Stjepan Benik i Vladimir Ivkovi, kao i predstavnik asocijacije plinskog biznisa u Hrvatskoj. Na sveanosti

GOSPODARSKI FORUM 2014. u Prelogu

Nezaposlenost rekordno niska - tek oko 5 postoAktivno je oko 300 poslovnih subjekata, s oko 2600 zaposlenih

Dio prelokih gospodarstvenika koji su se tradicionalno okupili krajem godine, ovaj put u hotelu Panorama

Gradonaelnik Ljubomir Kolarek: - Najvanije je da smanjujemo

nezaposlenost te otvaramo nova radna mjesta

stvenika s podruja Grada Preloga.

Na podruju Grada djeluje oko 300 poduzetnika, od kojih 250 imaju sjedite na podru-ju Grada. Broj obrta je povean sa 79, koliko ih je bilo potkraj prole godine, na 85. U Gradu Prelogu radi i 200 aktivnih po-ljoprivrednih gospodarstava OPG-a.

Ljubomir Kolarek pohva-lio je suradnju s nadlenim slubama oko brzog izdavanja potrebnih dozvola i izmjena prostornih planova. Tijekom ove godine na podruju Gra-da Preloga otvoreno je est novih poslovnih subjekata, no u ovom je trenutku naj-vanije proiriti gospodarsku zonu Sjever u Prelogu, kako bi se gospodarstvo moglo dalje razvijati i kako bi se mogli pri-vlaiti novi investitori, a sve potrebnija postaje i sjeverna zaobilaznica Grada Preloga. Veliki planovi postoje i u tu-rizmu, posebno u Drakovcu.

Nezaposlenost je u odnosu na prolu godinu pala za 19,4 posto i trenutno je samo 288 nezaposlenih osoba na po-druju Grada Preloga. U prvih devet mjeseci porezni prihodi poveani su za 16 posto. Grad Prelog jedan je od rijetkih gra-dova gdje nije uveden prirez.

Kvaliteta prije svegaIzlaganja su odrali do-

mai uspjeni poduzetnici

Alojzije estan i Draen Sinko te predstavnici tvrtke LPT. Gospodarstvenici su istaknu-li da se jedino kvalitetom na zahtjevnom svjetskom tritu moe opstati i razvijati se.

Pozdravne rijei uputi-li su gosti, doupan Zoran Vidovi u ime Meimurske upanije, koji je istaknuo da je 5 posto nezaposlenih, ko-liko ima Grad Prelog, samo san za mnoge jedinice lokal-

ne samouprave, uz uvjerenje da e se ovaj pozitivni trend nastaviti.

Skup su pozdravili i pred-stavnici Hrvatske udruge po-slodavaca, Hrvatske gospo-darske komore i drugi.

O demografskim kretanji-ma govorio je prof. dr. Dragu-tin Feletar, koji je naglasio da je obrazovanje veoma vano za budui razvoj grada i podu-zetnitva. Naime, u usporedbi

s drugim gradskim sredina-ma, vidi se da Grad Prelog ima premalo visokokolovanih kadrova, a uz to struktura sta-novnitva postaje sve starija, zbog ega je potreban novi demografski iskorak. Forum gospodarstvenika protekao je uz druenje i glazbu, te za-kusku, a predstavljeni su i pojedini proizvoai hrane i proizvoda s podruja grada. (J)

75. prosinca 2014. Gospodarstvowww.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

Dva meimurska podu-zetnika, Franjo Soboan i Mihalj Novinak, u organi-zaciji CROMA-e proglaena su poduzetnicima godine u svojim kategorijama. Izbor je odran pod visokim po-kroviteljstvom predsjedni-ka Republike Ive Josipovia u Zagrebu. Priznanje dvojici poduzetnika iz Meimurske upanije priznanje je i mei-murskom gospodarstvu, iji trendovi odudaraju od hrvat-skih. Zanimljivo je istaknuti

da su u poduzetnike vode krenuli kao partneri, da bi potom svatko krenuo svojim putem kroz zasebne firme. Meutim, oba poduzetnika izuzetno su uspjena tijekom svih godina djelovanja njiho-vih firmi.

Mihalj Novinak, vlasnik poduzea Promming ako-vec, dobio je nagradu - po-duzetnik godine u kategoriji srednjih poduzea. Svoju fir-mu razvio je u vodeeg proi-zvoaa opreme za trgovine,

skladita i ostale poslovne prostore na naem tritu. No Novinak je naglasio da je zasluga cijelog kolektiva, a ne samo elnog ovjeka. - Samo rad, rad i rad donose rezultate. - rekao je prilikom preuzimanja statue CROMA 2014., pohvalivi pritom svo-jih 120 radnika.

Franjo Soboan, pred-sjednik uprave tvrtke Sobo-an Interijeri, dobio je nagra-du za poduzetnika godine u kategoriji malih poduzea.

Njegova tvrtka s radom je za-poela prije dvanaest godina u Murskom Srediu. - Svaki trud se isplati, svaki pozitivni poslovni korak i poten rad. - kazao je pri dodjeli nagrade Franjo Soboan. Zahvalio je svima koji su mu omoguili vrijednu titulu, naglasivi kako je kvaliteta finalnog proizvoda tvrtke nadmaila okvire lokalne proizvodnje te je danas prisutna globalno u preko petnaest zemalja na dva kontinenta.

Previe smo posljednjih godina sluali pria o propasti tekstilne industrije, tako da su nepravedno u sjeni ostali pri-mjeri stvaranja novih trinih nia i proizvoda nove kvalite-te. A toga ima u naem okru-enju. Malo je poznato da se u Vratiincu stvaraju kape koje uvaju glave skijaa u svim europskim skijalitima. Zimi je kapa jednako vana kao i dobra jakna ili kaput. Ona prvenstveno slui za zatitu glave od hladnoe, ali osim te unkcije ona je i modni detalj. Odabirom kape izraavate svoju osobnost te aljete po-ruku o sebi i svom stilu odije-vanja, ivota.

Danijela Hodi, inenjerka tekstilne industrije, iz Vrati-

NOVA POHVALA meimurskom gospodarstvu

Franjo Soboan i Mihalj Novinak poduzetnici godine Meimursko gospodar-stvo kao pozitivan primjer istaknuo je i predsjednik Jo-

sipovi, koji je bio na dodjeli nagrada. - Meimursko gos-podarstvo je u uzlaznoj pu-tanji zbog pozitivne poslovne klime, specifine kulture, tra-dicije, ali i zalaganja upanije.

Vladimir Ferdelji, pred-sjednik udruge CROMA, ista-knuo je da je CROMA odala priznanje poduzetnicima iz cijele Hrvatske koji su u 2014. uz 2600 postojeih otvorili 368 novih radnih mjesta, to je za svaku pohvalu. No jednako tako upozorio je da lanci steaja i predsteajnih

nagodbi ugroavaju zdravo gospodarsko tkivo. - Zdravog tkiva jo ima, a ine ga oni koji su unato najgorem okrue-nju uspjeli odrati svoje po-slove, prodavati i naplaivati svoju robu i usluge, plaati svoje radnike i dobavljae te dobar dio kolaa izdvajati za nezasitnu dravu. Upravo su ti izazovi stvorili zdrave i propulzivne biznise, mahom izvozno orijentirane. - kazao je Ferdelji. Dodao je da svat-ko tko pozitivno posluje ve zasluuje nagradu, a tako i nadprosjeni, kao to su la-ureati. - objasnio je Ferdelji. (BMO)

Franjo Soboan, Soboan Interijeri, poduzetnik godine po izboru CRO-MA-e u kategoriji malih poduzea

Mihalj Novinak, poduzetnik godine po izboru CROMA-e u kategoriji srednjih poduzea

DANIJELA HODI iz tvrtke Dika tik lansira vlastitu marku zimskih kapa Esskimo

Kako su kape iz Vratiinca osvojile najpoznatija europska skijalitaOhrabreni uspjehom na austrijskom i njemakom tritu stvorili su i vlastitu mar-ku Esskimo za domae trite, jer smatraju da domai kupci zavrjeuju kvalitetnu kapu, nakon to su se zasitili nekvalitetne kineske robe

Tople kape u kojima se glava ne znoji, ne grebu, a zbog podstave ne proputaju vjetar

Danijela Hodi, nakon uspjeha s kapama za inozemne marke na aus-trijskom i njemakom tritu, upustila se u razvoj brenda i proizvodnju

kapa za domae trite

Nose se bambleki (pomponi)

Sva k a z ima ima svoju modu pa i kape podlijeu modi. Ove godine jako su u modi veliki cuasti pomponi od vune ili od krzna, koji su priiveni na vrh kape. Prilikom pranja oni se mogu odvojiti. U modi su i jake bolje: ljubia-sta, ruiasta, tirkizna, zelena ili kombinacija raznih jakih boja s neu-tralnima. Od uzoraka u modi su pahuljice i jeleni ili kombinacija pahuljica i jelena.

Kapa za malog Kostelia

Dobar glas daleko se uje, tako je glas o kvalitetnim kapama iz Dike tika doao i do prijatelja poznatog ski-jaa Ivice Kostelia. On je u Vratiincu naruio zimsku kapu za sinia Ivice Kostelica s imenom malog Ivana na pletenoj kapi. U Diki tiku s vese-ljem su izradili tri kape i nadaju se da e ih maleni zadovoljno nositi.

inca, koja radi u obiteljskoj tvrtki Dika tik u Vratiincu, trea je generacija iz tekstilne obitelji Radikovi. Njezin djed bio je jedan od osnivaa Mo-deksa, otac i majka napravili su iskorak i otili u privatnu inicijativu odabravi jedan se-gment u tekstilnoj proizvodnji - izradu tika na razne odjev-ne predmete, a Danijela kao pripadnica tree generacije te tekstilne obitelji s bratom Nikolom nastavila je obitelj-sku tradiciju, pri emu svatko u obitelji ima svoj dio posla i zaduenja.

Izvoz kapa za austrijske i njemake

brendoveDanijela Hodi preuzela

je segment vunenih zimskih

kapa. Veinu zimskih kapa rade za izvoz za austrijsko i njemako trite za poznate brendove Stener i Eisbar. Sada kada doe sezona zimo-vanja vidjet e se u svim skija-litima. No, kada su uspjeno savladali tehnologiju strojnog pletenja kapa i probili se na najzahtjevnijim tritima Au-strije i Njemake, otisnuli su se i u stvaranje vlastitog brenda Esskimo za domae trite. Kape su jednake kvalitete, a razlikuju se samo po tome to za strano trite izrauju kape modelirane prema njihovim narudbama, a za domae tr-ite sami kreiraju kape. Kako su prije pola godine nabavili stroj za pletenje koji im uz po-mo kompjutorskog progra-miranja daje beskrajne mo-

gunosti u izradi toga vanog zimskog odjevnog predmeta, sada su u mogunosti imati i razne natpise, a ne samo are uplesti u zimske kape.

Zimske kape koje se proi-zvode u Dika tiku imaju broj-ne prednosti pred uvoznim kineskim i to trite cijeni i prepoznaje. Danijela Hodi otkrila nam je u emu je tajna kvalitetne kape.

- Kineske kape veinom su raene od akrila, pod prstima se osjeti da je rije o istoj sin-tetici, i zbog toga su jetinije. U poetku one e biti tople, ali e se s vremenom razvui, izgu-

biti oblik i bit e sve propusnije i hladnije.

Kape koje izrauju u Diki tiku izraene su od mjea-vine prave vune i akrila. Ta je mjeavina idealna jer daje potrebnu toplinu, prozranost i mekou. Ne grebe, ne raste-e se i ne skuplja nakon to je izraena. Prije krojenja se pa-ri kako se nakon izrade ne bi krila. Osim toga, sve kape iz Dike tika postavljene su po-liesterom s unutarnje strane. Bilo da se radi o uivenoj traci samo u podruju oko uiju ili cijelom povrinom, ako se eli da kapa bude toplija. Takve kape onda tite i od propuhi-vanja od vjetra.

to morate znati kada birate kapu za dijete?

Mala djeca nerado nose kape na glavi. Mame to ljuti jer se boje da se njihova djeca vani ne prehlade. A moda niste znali da se vae dijete s pravom ljuti na kapu koju ste

mu stavili na glavu. Moda protestira bacajui kapu s glave jer vam ne zna rei to mu smeta. Dijete sigurno ima razlog za ljutnju. Moda mu je kapa pretopla, grebe ga, pa mu je neugodno, ili mu se pod njom glava znoji. To ne volimo ni mi odrasli, a kamoli djeca koja ele biti nesputana u svojoj odjei. Dijete vam to ne zna rei, zato kada kupujete kapu za dijete vodite rauna o tome da kapa istovremeno die i grije. Da ne grebe i titi ui od vjetra.

- Kape koje izraujemo zadovoljavaju sve te kriterije. - kazala je Danijela Hodi. Si-rovinski sastav pletenih kapa iz Dike tika omoguuje da se glava ne znoji, to je posebno vano za djecu, jer se djeca zbog toga itekako mogu pre-hladiti. Zbog pretople kape koja nije prozrana dijete ski-danjem kape hladi pregrijanu glavu i usput se prehladi.

8 Kroz Meimurje 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

Kako neslubeno saznajemo, ista osoba, 62-godinjak iz akovca, na-kon to je upao u poslovnicu T-coma u sreditu akovca s dva pitolja, pod utjecajem alkohola u utorak, 2. pro-sinca sjeo je u slubeni automobil a-kovekog restorana Stara vaga, koji je bio parkiran ispred samog objekta, djelatniku ugostiteljskog objekta, ka-ko neslubeno saznajemo, zaprijetio noem, te se odvezao tim vozilom. Scenarij prijetnje noem ponovio se i kada ga je policija zatekla u Pribi-slavcu, no tu je savladan i uhien.

Provedenim alkotestom utvre-no je da je akovanin noem prijetio i dostavno vozilo oteo pod utjecajem 1,43 promila alkohola u krvi. Kako saznajemo od djelatnika ugostitelj-skog objekta, 62-godinjak ima raniju osobnu povijest psihijatrijskog lije-enja te se pretpostavlja da je do ta-kvoga njegovog postupka dolo zbog mogueg pogoranja njegova stanja.

Otputen iz akoveke Bolnice

Sam je poinitelj u srijedu prive-den pritvorskom nadzorniku u a-

TRAGA SE za Mihaelom Bakaem iz ikovcaNestao dobrohotni nuditelj medeka iz akovekih kafia

Policijska uprava meimur-ska zaprimila je prijavu da se 29. studenoga ove godine od kue u nepoznatom smjeru udaljio 37-godinji Mihael Baka iz i-kovca. Mihael je gluhonijema osoba, a poznat je u akovcu po nuenju medeka po kafiima. U trenutku odlaska od kue bio je obuen u plavo-bijelu zimsku jaknu, traperice i bijele patike. Visine je oko 180 cm, slabije tje-lesne grae, smee kratke kose i smeih oiju.

Mole se graani da, ukoliko imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomoi da se Mihael pronae ili uoe osobu koja bi odgovarala opisu, o tome od-mah obavijeste policiju na broj 192. Takoer, sve inormacije mogue je dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr.

Ukrali traperice u duanu Galerije Sjever

U etvrtak, 27. studenoga u veernjim satima u jednu su trgovinu Galerije Sjever u a-kovcu uetala trojica maloljet-nika, s police uzela traperice za tobonje isprobavanje, te ih u kabini obukla ispod svoje odjee. Kada su tako obueni nastojali napustiti trgovinu, su-protstavila im se prodavaica koja im je zaprijetila policijom, na to je grubo odgurnuta. Po-licijska uprava meimurska za maloljetne poinitelje kazne-nih djela javnosti ne otkriva nikakve daljnje detalje, poput mjesta iz kojeg dolaze i tone starosti. Prema rijeima gla-snogovornice PU meimurske Danijele Turk, policijski istra-itelji za sluajeve poput ovoga otprilike znaju kome se obra-titi za daljnju razradu sluaja. Na isti se nain, prema svim detaljima iz izjave djelatnice trgovine i kontaktiranjem vie osoba, za koje se vjerovalo da bi mogle imati inormaciju, dolo do trojice maloljetnika. Trojka je ukradene traperice nakon bi-jega zadrala za sebe, pa su po intervenciji policije iste vraene natrag trgovini. (n)

Pijani 57-godinji biciklist teko se ozlijedio

U utorak, 2. prosinca oko 19.30 sati u akovcu, u Ulici Nikole Pavia, dogodila se pro-metna nesrea u kojoj se voza bicikla, 57-godinjak iz akovca, pod utjecajem alkohola u koli-ini od 2,04 g/kg nije kretao obiljeenom prometnom tra-kom koja se protee uz desni rub kolnika. Zbog toga je siao izvan kolnika, gdje je kotaem bicikla udario u betonski rubni kamen te se prevrnuo i pao na kolnik. Ozlijeeni biciklist je vo-zilom Zavoda za hitnu medicinu akovec prevezen u upanijsku bolnicu, gdje je lijenikim pre-gledom utvreno da je teko ozlijeen.

U Varadinu je zapoelo suenje Robertu Horvatu iz Frkanovca, koji se brani sa slobode, a optuen je za dva razbojnitva. Prvo koje mu se stavlja na teret desilo se u oujku prole godine u akovekoj poslov-nici kladionice Favorit, a drugo neko-liko mjeseci kasnije, u studenomu, u trgovini METSS, takoer u akovcu. Na sudu se Horvat inae nije pojavio dobrovoljno ve ga je morala privesti policija, a sutkinja ga je upozorila da e mu, ako se sljedei put ne odazo-ve, odrediti pritvor. Inae, Horvat je priznao da je opljakao kladionicu i trgovinu, ali kae kako nije u ruci imao no ve odvija.

Daj pare! - Oko 19 sati taj dan uao je mu-

karac sa iltericom i navuenom ja-knom, izvadio je no i rekao mi Daj pare! Kada je drugi put rekao Daj pare!, vidjela sam samo drak noa kojim je lupio po staklu i predala mu novac, osam tisua kuna. - ispriala je zaposlenica kladionice Danijela Tuelj na upanijskom sudu u Vara-dinu, koja je nakon razbojnitva mo-rala potraiti i psihijatrijsku pomo.

Svjedoila je i zaposlenica u METSS-u Danijela Mavrin, koja je ovako opisala razbojnitvo: - Bila sam na blagajni kada je priao mu-

62-GODINJI AKOVANIN, nakon prijetnje pitoljem u T-comu, napravio novi teki incident

Uz prijetnju noem oteo automobil

62-godinjak zaprijetio je noem i odvezao se u automobilu Stare vage

kovcu, meutim, kako neslubeno saznajemo, ubrzo je zavrio u B-u akovec zbog toga jer se alio na loe zdravstveno stanje. Je li opet zapri-mljen u akoveku Bolnicu, zasad nije poznato.

Inae, nakon to su ga 20. listo-pada u akovcu na Trgu Republike,

ispred poslovnice telekomunikacij-skog poduzea iz Zagreba, policijski slubenici uhitili primjenom sredsta-va prisile, 62-godinjak iz akovca, kako neslubeno saznajemo, zavrio je na bolnikom lijeenju, odakle je prije nekoliko dana otputen, bez da je o tome obavijetena policija. Nije

dugo trebalo da ponovi slian inci-dent.

Podsjetimo, u prvom sluaju je s dva pitolja pod utjecajem alkohola prijetio ubojstvom zaposlenicima, a prijetio je i policijskim slubenicima koji su ga uhitili. Oba pitolja zakoni-to je posjedovao (!?). (n, z)

ZAPOEO SUDSKI POSTUPAK za dva razbojstva u akovcu, kojemu se optuenik koji se brani sa slobode nije dobrovoljno odazvao

Roberta Horvata iz Frkanovca na suenje privela policija

Robert Robert Horvat iz Horvat iz

Frkanovca Frkanovca optuen je optuen je za dva raz-za dva raz-

bojnitvabojnitva

karac, vidno pripit, i poeo neto vaditi iz depa. Nerazgovjetno mi je rekao Otpri kasu i pobjegla sam u skladite, gdje sam s kolegicom koja je pozvala policiju na videonadzoru gledala kako uzima novac. Radilo se o 5.900 kuna. - rekla je sudu. Hor-vat je sudu rekao da nije kriv iako

je u istrazi priznao da je opljakao kladionicu i trgovinu. - Ne sjeam se tono koliko je bilo novca u MET-SS-u jer sam bio pijan, a nisam imao no nego odvija. - rekao je optueni. Njegova obrana istaknula je da od 16. godine ima problem s ovisnou o alkoholu, bez kojeg ne unkcionira.

U nastavku suenja trebao bi biti is-pitan svjedok kojemu je Horvat pri-znao da je poinio ova razbojnitva uz prijetnju noem. Suenje Horva-tu nastavlja se 29. sijenja sljedee godine, kada e svjedoiti Tomica Novak.

(n, z)

95. prosinca 2014. Kroz Meimurjewww.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

Fiziko nasilje se vidi i zbog toga je ono jae izloeno osudi javnosti, no postoje jednako teki, ako ne i tei, oblici nasi-lja koji nisu toliko vidljivi. O tim oblicima nasilja nad osobama s invaliditetom u dijelu psihi-kog, emocionalnog i ekonom-skog nasilja te nasilja putem elektronike komunikacije organiziran je okrugli stol u organizaciji Saveza udruga osoba s invaliditetom u hotelu Park u akovcu u utorak.

Nevidljivo nasilje u spo-menutim oblicima uz to je i puno tee dokazivo, a osobe s invaliditetom teko izlaze iz zaaranog kruga nevidljivog nasilja s obzirom na to da su vrlo esto ovisne o osobama od kojih trpe nasilje, bilo da su u ustanovi ili nasilje trpe od okoline u kojoj ive i u obite-ljima.

- Dosad se o nasilju nad tim posebnim ranjivim sku-

pinama drutva manje govo-rilo pa kako za Meimursku upaniju, tako i za Hrvatsku brojke nisu poznate, jer se ra-di o odreenoj sivoj zoni zbog malog broja prijava.

Najei oblik je ekonom-sko nasilje zato to su osobe s invaliditetom vrlo esto ovisne o svojima blinjima zbog invaliditeta. Zbog te ovisnosti teko je prijaviti poinitelja nasilja. Vrlo teko dokazivo je i psihiko nasilje, a osobe s invaliditetom trpe ga iz dana u dan. - kazala je Anka Slonjak, prvobranite-ljica za osobe s invaliditetom. - esto mi se osobe koje trpe nasilje u razgovoru poale na to, meutim, kada elim kao pravobraniteljica neto poduzeti, te se osobe povu-ku i kau: Nemoj, molim te, nita poduzimati jer e mi biti jo gore. Veliki problem u drutvu je to sigurne kue

INICIJATIVA kotoripske kole i Opine da se roditeljima koji ne plaaju kolsku kuhinju svojoj djeci, a primaju socijalnu naknadu, ona automatski sustegne

Da djeca ne budu gladna za vrijeme nastave

- Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. sijenja 2014., zajamena minimalna naknada (ZMN) moe se djelomino uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troka toplog obroka uenika lana kuanstva korisnika ZMN-a kada centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik naknadu nee koristiti za zadovoljenje navedene potrebe

Naelnik Kotoribe Lju-bomir Grgec (SDP) vijenike je izvijestio kako je nedavno odran sastanak s ravnatelji-com Centra za socijalnu skrb akovec Antonijom Canjuga. Kako O Joe Horvata polazi veliki broj djece roditelja iz romske zajednice, koji inae primaju socijalnu pomo (tzv. zajamena minimalna nakna-da), jedna od tema sastanka bila je neplaanje kolske ku-hinje. Naime, dosta djece se ne hrani jer roditelji ne plaaju kolsku kuhinju, te naelnik Grgec smatra da to nije u redu jer djeca ne smiju biti gladna. Kako bi se to sprijeilo, pokre-nuta je ideja da se korisnicima socijalne pomoi za njihovu djecu automatizmom uplati iznos za kolsku kuhinju za koju roditelji inae izdvajaju 80 kuna mjeseno.

Reeno je da se ta ideja prema zakonu moe realizi-rati, te se trai nain kako je knjigovodstveno provoditi. Na taj nain izbjegle bi se situacije koje se sada dogaaju u ko-li, kada jedni moraju gledati druge kako jedu. Slina ideja planira se provesti i s onima koji nemaju kante za odvoz ot-pada. Vre se pregovori s Pre-komom da svako kuanstvo mora imati kantu za odvoz otpada, to je i zakonska oba-

- Naknada za odvoz otpa-da ne moe se podmirivati iz zajamene minimalne na-knade jer bi isto bilo protiv-no Zakonu o socijalnoj skrbi (socijalna pomo je zatieno primanje i ne moe se ovri-ti nikakvim sudskim rjee-njem), a navedena naknada spada u naknadu za troko-ve stanovanja, u smislu l. 41. Zakona o socijalnoj skrbi, koja se priznaje korisnicima ZMN-a od strane jedinica lo-kalne samouprave do polovi-ne iznosa naknade priznate korisniku. - takoer je kazala Canjuga.

- U trokove stanovanja spadaju: najamnina, komu-nalna naknada, elektrina energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i drugi trokovi stanovanja u skladu s poseb-nim propisima. Naknada za trokove stanovanja moe se odobriti u novcu izravno korisniku ili na nain da je-dinica lokalne samouprave djelomino ili u cijelosti pla-

ti raun izravno ovlatenoj pravnoj ili fizikoj osobi koja je izvrila uslugu. Meutim, 75 % opina i gradova u RH ne isplauju trokove stano-vanja korisnicima ZMN-a jer nemaju novac.

Nadleno Ministarstvo, znajui za navedeni problem, trai rjeenje da izjednai so-cijalna prava svih socijalno ugroenih graana na po-druju cijele RH te je u tijeku izrada Kataloga socijalnih naknada u RH, a do lipnja 2015. uputit e se prijedlog radne skupine o objedinja-vanju pojedinih naknada prema Vladi RH, tako da bi dravna socijalna pomo iznosila dovoljno za podmi-renje svih osnovnih ivotnih potreba samca ili obitelji, a jedinicama lokalne samou-prave bilo bi ostavljeno da prema svojim mogunosti-ma omogue svojim graa-nima dodatna prava. - poja-snila je ravnateljica Antonija Canjuga.

veza, te platiti uslugu ba kao i svi mjetani Kotoribe. Uko-liko se to ne uini, takoer se predlae da im se novac skine automatizmom iz socijalne pomoi.

Novac za kolsku kuhinju moe se

sustegnuti od socijalne naknade

- U Centru za socijalnu skrb akovec, odnosno Po-drunici Prelog, zaprimljen je zahtjev O-a Kotoriba da se

za pojedine njihove uenike, a koji su ujedno i korisnici za-jamene minimalne naknade, podmiri iz navedene naknade troak toplog obroka u koli. - potvrdila nam je ravnateljica Centra Antonija Canjuga, koja kae kako je u tijeku postupak izmjene rjeenja o zajamenoj minimalnoj naknadi navede-nih obitelji iji su lanovi ue-nici navedene kole. Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je stupio na sna-gu s danom 1. sijenja 2014.,

propisano je u l. 34. stavku 1. da se zajamena minimal-na naknada (ZMN) moe djelomino uplatiti obrazov-noj ustanovi na ime troka toplog obroka uenika lana kuanstva korisnika ZMN-a kada centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik ZMN nee koristiti za zadovoljenje navedene po-trebe. O zahtjevu kole moraju biti upoznati i sami korisnici, odnosno roditelji navedenih uenika, te se mora donijeti

novo rjeenje. - Problem je to se uina u koli plaa unapri-jed, a ZMN se isplauje 20. u mjesecu za proli mjesec, pro-blem je i da se troak uine smanjuje ukoliko uenik nije na nastavi, a neke kole imaju i razliite cijene po mjesecima s obzirom na broj radnih da-

na u mjesecu (praznici). Imali smo i problem u raunovod-stvenom programu, no rijeili smo to te prilagodili isti da se od iznosa ZMN-a za odree-nu obitelj moe oduzeti iznos troka uine i uplatiti izravno na iroraun kole. - rekla je Canjuga. (Alen Fu)

kola i Opina u Kotoribi ne ele da ijedno dijete koje pohaa tamonju kolu bude gladno za vrijeme nastave

Naknada za odvoz otpada ne moe se podmirivati na taj nain

OSOBE S INVALIDITETOM ute o razliitim oblicima nasilnog ponaanja okoline i u naoj upaniji

Prijavite svaku vrstu nasilja kojoj ste izloeni

Savez udruga osoba s invaliditetom organizirao je okrugli stol o nevidljivim oblicima nasilja

pozive, operater teleonskih usluga mora nakon zaprima-nja podneska zabiljeiti i po-hraniti podatke o pozivajuem broju. Uz to, operatori su ob-vezni meusobno suraivati u svrhu praenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiruju-ih poziva, a osobito radi raz-mjene podataka. Na okruglom stolu doneseni su i odreeni zakljuci. Budui da ne postoji sustavni pristup rjeavanju problema, meu brojnim su-stavima nema dovoljne koor-dinacije, zbog ega izostaju rezultati.

Postojei sustavi su spori, naroito u pravosuu. U slu-aju nasilja ili zlostavljanja osoba s invaliditetom treba im biti pruena pravodobna i trenutna pomo, stoga se po-kreu razliite inicijative da se ona moe pruiti na adekva-tan nain, to zasad esto nije mogue. (BMO)

nemaju alternativne oblike smjetaja, a ni sigurne kue nisu opremljene za invalide, pa se osobe s invaliditetom iz sigurnih sklonita moraju vraati natrag tamo gdje je i poinitelj nasilja.

Nitko nije duan trpjeti nasilje i zbog toga instituci-je moraju primjenjivati one zakonske mjere koje imaju

na raspolaganju. - poruila je Anka Slonjak.

Neprimjereni SMS-ovi ili MMS-ovi

Marija Ciglar, predsjednica Saveza udruga osoba s invali-ditetom i predsjednica Udruge slijepih Meimurske upanije, upozorila je na elektroniko nasilje putem neprimjerenih

SMS ili MMS poruka koje mogu slomiti emocionalno ranjivije osobe. Upozorila je javnost da u otkrivanju poinitelja mogu pomoi i teleoperateri. Prema Zakonu u elektronikim medi-jima mogue je i zlonamjernim ili uznemirujuim pozivima stati na kraj. Ako pretplatnik u pisanom podnesku prijavi zlonamjerne ili uznemirujue

10 Kroz Meimurje 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

PIE: ROBERTA RADOVIFOTO: ZLATKO VRZAN

Dogradnjom postojeih kolskih prostora uenici i profesori Gimnazije Josipa Slavenskog akovec dobili su jo kvalitetnije uvjete za rad i kolovanje. Glavni projektant i autor arhitektonskog rjeenja je Nevenka Vukovi Varga, di-pl. ing. arh., a izvoai radova bile su meimurske tvrtke Meimurje graditeljstvo, Te-keli projekt-inenjering i ur-kin te Graevinarstvo Stipi iz Zeline. Ukupna dosadanja investicija na dogradnji kole ukljuivo sva oprema iznosi 6.907.060 kn (s PDV-om), to prema bruto povrini dograd-nje iznosi 6.395 kn/m2 ili cca 840 eura/m2, to je vrlo raci-onalan troak za ovako sloeni projekt.

Meimursko veleuilite promoviralo je treu generaciju prvostupnika u svojoj kratkoj estogodinjoj povijesti. Veleui-lite je otpoelo s radom s 56 stu-denata, da bi danas, est godina poslije, imalo tisuu studenata, tri dodiplomska studija i jedan specijalistiki diplomski studij.

Posebne nagrade najboljim studentima

Osim to su svim zavre-nim prvostupnicima sveano uruene diplome, predsjednik Ivo Josipovi, koji je takoer pri-

Dan kole u Gimnaziji pro-slavljen je uz sveanost otva-ranja novih kolskih prostora, kojoj su nazoili i predsjednik Ivo Josipovi, ministar zna-nosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, varadinski biskup, mons. Josip Mrzljak, upan Matija Posavec sa su-

sustvovao ovoj sveanosti, za-jedno s dekanicom Nevenkom Breslauer najboljim studentima uruio je nagrade. Najbolji stu-denti meu raunarcima jesu Manuel Posavec i Saa Silaj, a meu programerima Tomi-slav Varga i Nenad Nemec. Na studiju menadmenta turizma i sporta najbolji su bili Danijel Herman, Marija Filipec i Tihana Kreber. Na Meimurskom vele-uilitu meu studentima me-nadmenta sporta ima i vrhun-skih sportaa reprezentativaca koji uz svoje naporne sportske

zemalja dolaze na Meimursko veleuilite. - Tako ove godine devet studenata Meimurskog veleuilita odlazi na razmjenu, a etiri studenta dolaze na raz-mjenu. - kazala je dekanica, dr. sc. Nevenka Breslauer.

Diplomandi tree genera-cije Meimurskog veleuilita imali su tu ast da im se na pro-mociji pridruio i predsjednik Ivo Josipovi, koji je u petak ponovno bio u Meimurju u zahuktavajuoj predizbornoj predsjednikoj kampanji.

(BMO)

MEIMURSKO VELEUILITE promoviralo prvostupnike

Trea generacija prvostupnika primila diplome

OTVORENI NOVI KOLSKI PROSTORI Gimnazije Josipa Slavenskog akovec

Jedna od najboljih kola u Hrvatskoj stekla uvjete postati najboljom!

Dograeni dio kolske zgrade ine novi uio-niki trakt u dvije eta-e s osam uionica, sedam kabineta, nova kotlovnica, dvije gru-pe sanitarija, dizalo te pomone prostorije

osnova poslovanja i menad-menta. U vremenima smo kada vlastita inicijativa vrije-di mnogo vie. Vaa je kola mnogo modernija nego to je ona koju sam ja polazio. Ali ima neto to je potpuno isto. To je ljubav i briga koju vam pruaju vai nastavnici. To je njihova elja da vas naorua-ju najboljim znanjem. Imate priliku dobro uiti i biti dobro odgojeni graani.

Ravnateljica Gimnazije Tea Dragi Runjak zahvalila

je svima koji su sudjelovali u ovom projektu:

- Mlade ljude pripremamo i osposobljavamo za ivot. Na-ih uenika ima diljem svijeta, gdje oni promiu sva ona zna-nja koja su stekli u naoj koli. Izvrsnost u radu profesora te marljivost uenika doveli su do toga da se moemo pono-siti rezultatima naih uenika. Meu najboljim smo kolama u Hrvatskoj. Hvala svima oni-ma koji nam omoguuju da budemo jo bolji.

obveze uspjeno i studiraju. To su: Tanja Perec, Mirna Tomi, Iva Pongrac, Marta deri i Emil Milihram.

Meunarodna razmjena studenata

Meimursko veleuilite sudjeluje u europskim projek-tima, obrazovanju odraslih, organizira meunarodnu su-radnju i razmjenu studenata preko sustava ERASMUS plus, preko kojega sve vie stude-nata odlazi na meunarodnu razmjenu, a studenti iz drugih

Osim proirenja pro-stora kole i redizajna vanjskog izgleda s novim, suvremenim ulazom i nadstrenicom u formi atraktivnoga ulaznog portla, vodilo se rauna i o energetskoj uinkovito-sti. Ugraena je energetski

uinkovita stolarija, fasada izolirana s deset cm kame-ne vune, a ravni krov sa e-snaest cm izolacije. Iznad novoga ulaznog prostora projektiran je ravni zele-ni krov, koji je prvi takav krov na nekoj javnoj zgradi u Meimurju!

Jo uvijek nema uvjeta za jednosmjensku nastavu

U sklopu ove inves cije novi prostori u potpunos su opremljeni namjetajem, informa kom i ostalom opremom, a nabavljeni su i no-vi garderobni ormarii za sve uenike. Svaka uionica opremljena je su-vremenom didak kom opremom, a od ove kolske godine koris se sustav e-imenik. Djelomino je zavreno i vanjsko ureenje te pripre-mni radovi za izgradnju parkiralita, to e se zavri sljedee godine. Novi prostori, meu m, nisu u cijelos stvorili uvjete za jednosmjensku nastavu, to je ravnateljica Tea Dragi Runjak prokomen rala:

- Ovom dogradnjom nije predviena jednosmjenska nasta-va, ali je omoguena nastava s pojaanim udjelom u jutarnjoj smjeni u maksimalnom odnosu 3:,1 tako da se u popodnevom turnusu oslobaaju uionice za druge potrebe i izvannastavne ak-tinosti. Ovakav koncept nastave od jeseni ove godine pokazuje se vrlo dobrim i prostorni kapacitet kole je ovom dogradnjom zadovoljen. Iako je prvobitnim idejnim projektom bilo predvi-eno 12 uionica, to bi omoguilo jednosmjensku nastavu, na takav projekt nije bila dobivena suglasnost nadlenog Ministar-stva 2011. godine, pa se od toga odustalo. No i nadalje je mogua dogradnja ne samo uionica, ve i zasebne sportske dvorane u budunos , ako se za to ukae potreba i mogunost naciranja.

radnicima, gradonaelnik Grada akovca Stjepan Kova sa suradnicima, ravnatelji akovekih srednjih kola i druge osobe iz meimursko-ga javnog, politikog i kultur-nog ivota, profesori i uenici Gimnazije koji su izveli i pri-godan umjetniki program.

Ministar Mornar u svom go-voru istaknuo je kako je lijepo vidjeti kad se neto napravi bez pomoi centralne vlasti i na lokalnoj razini, to je znaa-jan iskorak, te da je ova kola zasluila ovakav poklon jer je ona doista jedna od najboljih kola u Hrvatskoj. Predsjednik Josipovi uenicima je poru-io:

- Danas obrazovati mla-de generacije znai dati im nova znanja, od informatike pismenosti, znanja jezika do

Dan kole proslavljen je uz nazonost predsjednika RH Ive Josipovia i ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara Novoureeni prostori omoguit e jo kvalitetnije uvjete za rad uenika i profesora

U sveanom programu sudjelovao je i proslavljeni zbor Gimnazije Josipa Slavenskog

Prvi ravni zeleni krov u Meimurju

Ravnateljica Gimnazije Tea Dragi Runjak

115. prosinca 2014. Kroz Meimurjewww.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

PIE: JOSIP IMUNKO

Ime Preloga prvi se put u pisanom obliku spominje 6. prosinca 1264. godine, u povelji bana Rolanda od Ratolda, u presudi oko po-sjeda Trnava. U spomen na to prvo spominjanje imena Preloani svake godine 6. prosinca obiljeavaju Dan grada.

No, ivot ljudi na po-druju Meimurja dolazi iz mlaega kamenog doba, pet tisua godina prije roenja Isusa Krista. Bogati arheo-loki nalazi priaju o ivotu u bronanom dobu, a danas se zna da su u eljezno doba tu ivjela plemena Panona i Sereta.

Starohrvatska plemena stizala od 7.

do 10. stoljeaPoetkom 1. stoljea na

naem podruju pojavili su se Rimljani. Iz antikog doba na podruju Preloga nalazi se ruralni kompleks

Gradsko vijee Grada Preloga odralo je 27. studenoga 9. sjednicu. Donesena je odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Preloga za 2014. godinu. Priznanje za poasnog gra-anina Grada Preloga dodijeljeno je umirovljenom generalu An Go-tovini. Nagradu za ivotno djelo na

sveanoj sjednici primit e Dragu n Glavina. Grb Grada Preloga primit e tvrtka Hilding Anders, Zoran Pfeifer i Mjeovi pjevaki zbor upe sv. Ja-koba Prelog. Dobitnici plakete Gra-da Preloga jesu Draen Novak, Auto elektrika Novak, Kris jan tampar, Vladimir Kalan i Vladimir Jurec.

Donesen je i proraun Grada za 2015. godinu. Ukupni prihodi i primici planiraju se u iznosu od 22.790.900 kuna, a u istom se iznosu planiraju i rashodi. Od po-reza se oekuju prihodi u iznosu od 6.825.000 kuna, to je neto ma-nje nego u 2014. u dijelu poreza na

dohodak. Tonije e se taj prihod moi planirati nakon donoenja smjernica o utjecaju izmjena Zako-na o porezu na dohodak. Gradsko vijee donijelo je, uz ostalo, i odluku o sklapanju sporazuma o suradnji Opine itluk u Bosni i Hercegovini te Grada Preloga. (J)

villa rustica kod Ferenice, Ciglia i Varaine, koji su arheolozi vremenski smje-stili u 3. stoljee. Koji su sve drugi narodi proli podru-jem Meimurja, ni danas ni-je do kraja poznato, no nema sumnje da su starohrvatska plemena, ili barem dijelovi tih plemena, zajedno s Ava-

rima doselila na ova podru-ja od 7. do 10. stoljea.

Na podruje dananjeg Meimurja poeli su se u 13. stoljeu naseljavati hos-pitesi - kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njemaki obrtnici koji su se ezdesetih godina 13. sto-

ljea, uz ostala podruja, na-selili i u Prelogu, na posjedu tadanjeg gospodara imanja Subotica, grofa Lankreta.

Govorei o povijesti Preloga na izlobi Cvijee Ivana Lackovia Croate, koja je otvorena u ponedje-ljak, prof. dr. Dragutin Fe-letar iznio je hipoteze koje bi mogle razjasniti posta-nak i razvoj ranog Preloga. Prema njegovim rijeima, kraljevski gosti ili hospitesi stigli su u Prelog zbog toga to je kralju bilo stalo da se u njegovo ime naplauje po-rez, naime, vei i manji feu-dalci prisvajali su poreze, pa je zato kralj namjetao one od kojih e imati koristi - obrtnike.

Samo ime Prelog vjero-jatno je nastalo prema hr-vatskoj rijei vlak, odnosno kajkavskoj rijei vlei, vlai-ti, prevlaiti, jer je tu oduvi-jek bilo tranzitno pristani-te, odnosno prijelaz preko rijeke Drave, mogue jo od rimskih vremena.

Prijelaz preko rijeke Drave nalazio se odmah uz dananju crkvu svetog Ja-koba, gdje se nekad nalazi-la kapelica. I danas se vide obrisi obale Drave samo ne-koliko metara udaljeni od crkve svetog Jakoba.

Cirkovljan nastao poslije Preloga

Stari Prelog prostirao se prema istoku, centar starog naselja Prelog nalazio se oko dananjeg Trga svetog Florijana i istonije, a jo ranije prema Cirkovljanu, u visini dananje cirkov-ljanske grabe i ceste prema Cirkovljanu i industrijske zone, gdje su naeni ostaci bjelobrdske kulture. Bjelo-brdsku kulturu inila je slo-ena kulturna sinteza sta-rosjedilakog i slavenskih naroda. Dosadanji nalazi, ne samo u Prelogu, govore o vie mijeanih kultura: starohrvatske (dio nakita), staromaarske (novac i dio nakita), kalifatske (ogrlice

GRADSKO vijee Grada Preloga odluilo

Ante Gotovina poasni graanin, Dragutinu Glavini nagrada za ivotno djelo

GRAD PRELOG ovaj petak slavi Dan grada, ali i veliki jubilej - 750. obljetnicu od prvog spominjanja 1264. godine

Centar ranog Preloga od Trga svetog Florijana pa sve do cirkovljanske grabe Samo ime Prelog vjerojatno je nastalo prema hrvatskoj rijei vlak, odnosno kajkavskoj rijei vlei, vlaiti, prevlaiti, jer je tu oduvijek bilo tranzitno pristanite, odnosno prijelaz preko rijeke Drave, mogue jo od rimskih vremena

Otvorenje prvih semafora i rekonstruiranog raskra

Veliki povijesni jubilej, 750. obljetnica prvoga pisanog spominjanja Grada Preloga, obiljeava se nizom izlobi i ma-nifestacija. Ovaj petak, 5. prosinca, bit e za goste odran prijam kod gradonaelnika, a za 16 sati planirano je otvorenje rekonstruiranog raskra u centru Preloga sa semaforima, Glavna - Sajmina ulica. Uz polaganje vijenaca na groblju i svetu misu u crkvi svetog Jakoba, poloit e se vijenci na plou velikana Grada Preloga. Sveana sjednica Gradskog vijea zapoinje u 18 sati.

Tijekom prosinca bit e otvorena i novoizgraena kom-postana, dok se nova monograija Preloga u dva toma s doga-anjima povodom 750. obljetnice Grada Preloga s oko tisuu stranica oekuje u sijenju ili veljai idue godine, a prije toga bit e odran i znanstveni skup na temu povijesti i razvoja Preloga. (j)

od kauri-puia), ruske/kijevske (volinjske granuli-rane naunice) i bizantske kulturne sfere (novac bi-zantskih careva).

Posebno zanimljivo pitanje je kako je dolo do promjene titulara, najstariji dokumenti govore o crkvi svetog Lovre. Teza dr. Dra-gutina Feletara i ekipe koja radi na novoj monograiji Grada Preloga, jer povije-snih podataka nema, jest da je u dananjem Cirkovljanu postojao samostan templa-ra i crkva svetog Lovre. Na-ime, samostani su se uvijek gradili izvan naselja.

Prema nekim podaci-ma, rije je o francuskim templarima, koje je narod nazivao - rleni fratri. Tem-plarski red ukinut je 1312., a mogue je da je posjede preuzeo red ivanovaca. Cr-kva ssvetog Lovre spominje se u pisanim dokumentima tek 1334.

Kako se broj stanovnika Preloga poveavao, samo-stanska crkva svetog Lo-vre postala je premala, pa je zbog toga izgraen nova crkva svetog Jakoba u Pre-loga na mjestu nekadanje kapelice kraj pristanita na Dravi. Ostaci te prve crkve, koja je izgraena oko 1500. godine na mjestu dananje, vide se i danas u dijelovima tornja crkve svetog Jakoba. Novi titular, sveti Jakob apo-stol stariji, spominje se prvi put 1650. Dananja crkva svetog Jakoba graena je od 1758. godine.

Do promjene titulara dolo je zbog toga jer se Pre-log razvijao prema Dravi i pristanitu, prema mjestu dananje crkve svetog Jako-ba, gdje je i izgraena prva crkva u petnaestom stolje-u, a kasnije na istom mje-stu izgraena nova jo vea dananja crkva.

Kad je rije o naselju Cir-kovljan, dr. Dragutin Feletar postavio je hipotezu da je ime Cirkovljan dolo od kaj-kavske rijei cirkva, crkva. Ondanji stanovnici poeli su se naseljavati uz samo-stansku crkvu, pa je tako i nastalo ime i samo naselje Cirkovljan.

Mogue je da e novi po-vijesni izvori i dokumenti, ako se ikad pronau, razja-sniti nedoumice i dati preci-zniju povijesnu sliku ranog Preloga i Cirkovljana.

Prvi semafor u centru Preloga postavljen je u utorak. Za Dan grada semafori e ve regulirati promet

Kapela Sveto Trojstvo zimi na istoku Preloga prije skretanja za Donji Kraljevec, na mjestu vjerojatnoga ranog centra Preloga - ulje na

platnu Franje eelja Mustaka

12 Kroz Meimurje 5. prosinca 2014.www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr 040 323 601

PIE: BOENA MALEKOCI-OLETI

Damir Grai iz akovca zatraio je od Grada Murskog Sredia podrku za otvara-nje djejeg vrtia u Kriovcu. Zanimljivo je da je Grad ve dao Graiu suglasnost za na-vedeni projekt prilikom prvog zahtjeva prije est godina, ali u meuvremenu vrti u Kriov-cu nije realizirao.

Ono to je u Kriovcu si-gurno da e se realizirati jest produetak izgradnje pje-ake staze. Struni nadzor nad izgradnjom produetka pjeake staze uz C 2003 u naselju Kriovec dodijeljen je poduzeu Meimurje in-vesta iz akovca po cijeni od 1,75 % od neto vrijednosti radova.estitke za Katruu

i svjetiljke kao suveniri

U korist Meimurske hu-manitarne zaklade Katrua Grad e otkupiti 50 komada estitki po cijeni od pet kuna. Prihod od prodaje estitki ide u korist oboljelih, za nabavu lijekova i terapija koje nisu na listi HZZO-a. Uz estitke za predstojee boino-no-vogodinje blagdane, Grad e nabaviti i sto komada suvenira u obliku karabitki - svjetiljki kojima su se u rudniku kori-stili rudari. Suvenire e izra-diti obrt Tralma u vlasnitvu Slavka Trstenjaka iz Banfija. Suveniri e se, osim za podje-lu gostima koji dolaze u grad, moi i kupiti u Turistiko-in-ormativnom centru u Mur-skom Srediu.

Tajani Turk, lanici a-hovskog kluba Mursko Sredi-e, odobrena je jednokratna novana pomo u iznosu od

Nakon to je kod Kriovca obraivao zakupljenu orani-cu, poljoprivrednik Miljenko Zobi jednim kotaem svoga golemog traktora propao je u rupu. Dok ga je iz nje izvla-io njegov prijatelj, u zemlji se otvorila i druga, jo vea, u kojoj je traktor jo bolje za-peo. Pomo je s gla tek u obli-ku utovarivaa kojim je rupa zatrpana zemljom, a traktor izvuen na slobodu.

Za vrijeme oranja i pri-premanja oranice za sjetvu sredianski je poljoprivred-nik Miljenko Zobi, nadimka Miki, odjednom osje o da se traktor naginje u stranu. Sve se dogodilo na polju smjetenom 50 metara nakon izlaska iz Kri-ovca prema Miklavcu.

- Prvo sam pomislio da se jednostavno radi o mokroj ze-mlji, ali kada se traktor poeo jo vie naginjati i propadati zaustavio sam se i opazio da je kota do treine propao u rupu u zemlji. - rekao nam je u telefonskom razgovoru kad smo ga upitali to se zapravo tono dogodilo.

Tek utovariva uspio izvui traktor

- U pomo mi je priskoio prijatelj sa svojim t r a k t o -r o m ,

no u procesu izvlaenja deset metara od prve otkrila se i druga rupa u zemlji, promjera dva metra, a dubine oko e -ri metra, pa je nedugo zatim opet dolo do znaajnog pro-padanja traktora, ali ovaj put na drugi bok. Traktor je samo tonuo.

U pomo mu je tada pri-skoilo i troje drugih prijatelja s traktorima, no nije bilo po-maka. Tada je s utovarivaem stigao Miljenkov tast koji je rupu zatrpao zemljom kako bi kotaima traktora dao ansu da pokrenu vozilo. Nakon sat i pol vremena akcija je konano uspjela, no Miljenko kae da se na tu zakupljenu parcelu zbog rizika vie ne vraa. - Radi se o rupama koje su zaostale iz vre-mena kopanja ugljena na tom podruju. Uslijed puno vlage koja se nakupila u posljednje vrijeme u zemlji su oito nastali pravi mali krateri.

Prema prianju mnogih, na podruju Grada ima pu-no takvih rupa. Sigurno da bi mjerodavni trebali im prije neto poduze na saniranju h rupa dok se nije dogodila neka tragedija. Svi oni koji primijete ili znaju za takve pojave neka to prijave Grad-skom komunalnom odjelu

na broj 370 778. (n)

Jedna od najvanijih investi-cija u Opini Podturen ovih se dana privodi kraju. Dovrena je druga aza izgradnje pjeako-biciklistike staze od Podturna do Novakovca, tonije izmeu dva naselja, u duini neto vie od dva kilometra. Staza je pro-jektirana s lijeve strane ceste Podturen - Novakovec, a radove je izvodila tvrtka Pavlic-asalt-

beton. Vrijednost radova druge

aze iznosi 712.000 kuna, a sredstva su osigurale u-

panijska uprava za ceste i Opina Podturen.

Ukupna duina ve izgrae-ne pjeako-biciklistike staze od Podturna do Novakovca sad izno-si oko tri kilometra, no staza je jo daleko od zavretka. Potrebno je izgraditi stazu i kroz Podturen i do zadrunog doma u Novakov-cu, to e ii po azama, ovisno o izgradnji kanalizacije. Naelnik Opine Josip Lepen napominje: - Pjeako-biciklistika staza gradi se po azama i prema potpisanom sporazumu. Nema razloga da je

sad gradimo u cijelosti, a onda tr-gamo zbog izgradnje inrastruk-ture.

Na sjednicu Opinskog vijea ovaj e tjedan proraun Opine za iduu godinu, koji iznosi oko sedam milijuna kuna, to je vie nego ove godine, kad je proraun iznosio neto vie od est miliju-na kuna. Josip Lepen kae: - Nije rije o bitnom poveanju prorau-na, on je u biti isti kao i ove godine. No raunamo na sredstva iz Fon-da za energetsku uinkovitost pa smo ga zbog toga poveali. (J..)

400 kuna za nastup na kva-lifikacijskom prvenstvu u Valpovu.

Uskoro e Grad raspisati i javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Murskog Sredia za 2015. godinu s rokom podnoenja prijedlo-

ga do 13. veljae 2015. Javni poziv za priznanja mora pri-je toga razmotriti i usvojiti Gradsko vijee, a svi oni koji ele predlagati dobitnike naj-viega gradskog priznanja imaju vremena za razmilja-nje tko je zasluio tu nagradu. Za rekonstrukciju krovita

zgrade Djejeg vrtia Ma-slaak odabrana je ponuda poduzea Tekeli projekt in-enjering d. o. o. Mursko Sre-die, u iznosu od 8.301,25 kuna ukljuujui PDV, a vo-zilo Lada Niva u vlasnitvu Grada prodat e se putem javnog natjeaja.

skom Srediu.Tajani Turk, lan

hovskog kluba Murske, odobrena je jednonovana pomo u izn

prijatelj sa svojim t r a k t o -r o m ,

skom komunalnom odjelu na broj 370 778.

(n)

Jedcija u Odana pdruga biciklido Novdva naod dvajektiraPodturje izvo

betonV

azs

OPINA Podturen

Izgraene dvije treine pjeako-biciklistike staze Podturen - NovakovecNaelnik Opine Podturen

Josip Lepen: - Idue godine raunamo na sredstva iz Fonda za

energetsku uinkovitost pa smo poveali proraun

za 2014. godinu

OPET se otvorila zemlja - ovaj put kod Kriovca

Miljenko Zobi zajedno s traktorom propao u rudarsku jamu

HOE LI RODITELJI na podruju Grada Mursko Sredie dobiti jo jednu smjetajnu mogunost za svoje maliane

Damir Grai pokazao interes za vrti u Kriovcu

Vei dio graana Mei-murske upanije jo nema izgraenu kanalizacij