znanstveni rad - mile mesic - katastar kulturno povijesne baštine vranskog jezera i nj, okolive

7/25/2019 ZNANSTVENI RAD - MILE MESIC - Katastar Kulturno Povijesne Batine Vranskog Jezera i Nj, Okolive

1/53

0

Krevan d.o.o.

KATASTAR KULTURNO-POVIJESNE BATINE

U Parku prirode Vransko jezeroi njegovoj okolici

struna studija

Mile MesiSijeanj, 2006.


2/53

1

Lokalni seljaci na Borellijevom imanju (arhiva Borelli)


3/53

2

Kulturno-povijesna batina

Crkva Sv. Ivan, Banjevci, 11. st.

1. Ime i lokacija na karti: Crkva Sv. Ivana krstitelja u Banjevcima - (1)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 12. stoljeePeriod of origin

3.Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): sakralnaPurpose of the object (sacral, military, civil)

4.Zateeno stanje lokaliteta: Objekt je jo uvijek u dobro ouvanom stanju, stabilne konstrukcije. Do izgradnjenove upne crkve u neposrednoj blizini u drugoj polovini 20. st. crkva je sluila kao

upna crkva upe Banjevci. Izvorni crkveni namjetaj nije ouvan. Vidljiva jekasnija dogradnja zvonika 16.st. i bone sakristije iz 18.st. Originalna sakristija uapsidi zazidana je prilikom postavljanja drvenog baroknog oltara kojim jezatvoren prolaz.

Condition of the locality at the time of study

5. Prijedlog mjera zatite: Namee se potreba obnavljanja unutarnje i vanjske buke te preslagivanja podnihkamenih ploa. Takoer bi bilo vano izmaknuti zaputane stare grobnice koje senalaze neposredno uz objekt posebno ispred ulaza i proelja.

Suggestion of protection measures

6. Program monitoringa utjecaja turizma: U sluaju povremenog obilaska manjih grupa to se i oekuje, nemaopasnosti od tetnih utjecaja na ouvanje objekta.

Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Crkva je karakteristina po ojaanom zvoniku, (utvrdi),

koji je dograen poetkom 16. stoljea u svrhu obrane odmanjih turskih provala.

Short description of historical circumstances, eventsand persons related to the locality (when it is known)


4/53

3

Kasnoantika kula Osridak

1. Ime i lokacija na karti: kasnoantika kula Osridak ( 2)Name and location on the map


3.Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojnaPurpose of the object (sacral, military, civil)

4.Zateeno stanje lokaliteta: Objekt je sauvan u osnovnom konstrukcijskom obliku otprilike 30 % originalnogstanja. Vana je injenica da se sav materijal koji nedostaje nalazi razasut uz samiobjekt a ouvani dio dostatno upuuje o njegovom originalnom izgledu. Ostatcirimske keramike vide se razasuti po svim padinama breuljka. S jugozapadnestrane nalaze se ostatci s desetak podzidanih obrambenih poloaja za strijelce.


5. Prijedlog mjera zatite: Provesti istraivake radove i rekonstrukciju objekta po pravilima struke, pomogunosti konzervirati i dijelove pomonih objekata. Urediti pristupnu stazu.

Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Manje povremene grupe posjetitelja ne bi imale tetni utjecaj na

ouvanje lokaliteta.Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Objekt je jedina do sada poznata antika utvrda krunog

unutarnjeg presjeka na istonoj strani Jadrana. Izgraen je u 4. stoljeu kad seCarstvo ozbiljno organizira za prodore s Istoka. Sluio je okosnica kompleksnefortifikacije cijelog brda i kao stalna osmatranica i zaklon posadi odiznenadnog napada i nevremena. Utvrda je strateki vrlo dobro postavljena,kontrolira prilazni kanjon i osigurava predstrau refugija na Babinomkoju. Ima vizualnu komunikaciju sa susjednim utvrdama na Murteru iVrgadi.



5/53

4

Mletaka kula Osridak

1. Ime i lokacija na karti: Mletaka kula Osridak (2)Name and location on the map


3.Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojnaPurpose of the object (sacral, military, civil)

4.Zateeno stanje lokaliteta: Objekt je u dosta ouvanom stanju, za pretpostaviti je da je ouvano oko 40%originalnog izgleda utvrde. Ostatak materijala nalazi se u neposrednoj blizini.


5. Prijedlog mjera zatite: Provesti istraivake radove i izvriti rekonstrukciju objekta s materijalom koji se

nalazi na licu mjesta. Pri tome konzultirati literaturu o slinim objektima.Suggestion of protection measures

6. Program monitoringa utjecaja turizma: Povremeno posjeivanje manjih grupa ne bi imalo negativnih utjecajaMonitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Objekt je izgraen kao posljednja crta odbrane od turskih

prodora na podruje Vranskog jezera i Jadransko more.Short description of historical circumstances, events

and persons related to the locality (when it is known)


6/53

5

Makovia Han, 17. st.

1. Ime i lokacija na karti: Makovia Han (3)Name and location on the map


3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): civilna (svratite, odmorite, rezidencija)Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: lokalitet je sauvan u odnosu oko 50 % od originalnog izgleda. Vidljivo je da nijedovren u planiranom obliku i da ima dosta kasnijih nadogradnji koje se lakorazlikuju od originala. Obrambeni zidovi prilino su ouvani a kamen kojinedostaje nalazi se naokolo. Od originalne graevinske strukture najouvanijidijelovi osim zidina su konaci s istone strane , glavna zgrada, ostaci zgrada nazapadnoj strani i paviljon po sredini. Ouvano je nekoliko arhitektonskih elementaislamskog zailjenog luka i lukovice. Na temelju ostataka originalne gradnjemogue je rekonstruirati tlocrt cijelog objekta i namjenu pojedinanih zgrada.


5. Prijedlog mjera zatite: Provesti manja arheoloka istraivanja, izvriti konzervaciju i rekonstrukciju cijelogobjekta to vjernije izvornom obliku. Konzultirati poznatu literaturu o islamskojlitarhitekturi i strunjake iz toga podruja. Revitalizirati objekt to blie njegovoj

prvotnoj namjeni i staviti u funkciju turizma.Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Objekt ne bi bio ugroen turistikom eksploatacijom.


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Objekt je financirao i naruio izgradnju Jusuf Makovi

visoki dostojanstvenik na turskom dvoru inae rodom iz Vrane. Zapoet je uvrijeme izbijanja Kandijskog rata i zbog smrti Makovia nikada nije dovren.Objekt je raskoan i monumentalan a trebao je sluiti kao han i rezidencijaMakovia za stare dane. Radi se o najzapadnijem spomeniku civilne turskearhitekture u Europi. Po konanom osloboenju Vrane 1699 godine han jedodijeljen u vlasnitvo obitelji Borelli koja s toga mjesta upravlja cijelimVranskim feudom od 1752. do 1881. god. g. Do danas u hanu povremeno

borave potomci Borellijevih predradnika zahvaljujui emu je ovaj spomenikouvan od puno veeg unitenja. Veina oteenja nastala su paleom objekatakoje su izvrili partizani zauzimanjem hana krajem 1944. godine.



7/53

6

Arheoloki lokalitet Babin koj, od 3. tisuljea do 16. st.

1. Ime i lokacija na karti: Babin koj (4)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 3. tisuljee p.n.e. do 16. stoljee.Period of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojnaPurpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Na lokalitetu vrlo dugog povijesnog kontinuiteta razliite su razine ouvanosti

kulturnih slojeva. Kasnoantiki obrambeni zid manje je ouvan od liburnskihfortifikacija radi toga to je bolje obraeni antiki kamen dugo vremena sluio kaoizvor graevinskog materijala. Dio zida uniten je i za proizvodnju krea uklainama koje su vidljive uz same zidine i to u novije vrijeme. Najouvanija jemletaka obrambena straarnica na junoj strani otoia.


5. Prijedlog mjera zatite: Provesti arheoloka istraivanja liburnskog i antikog kulturnog sloja te djelominukonzervaciju i rekonstrukciju fortifikacija na mjestima najbolje ouvanih dijelova.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: Turistike grupe bi trebalo dovoditi samo na dijelove na kojima jeizvrena konzervacija. ee hodanje po nekonzerviranimdijelovima ugrozilo bi njihovo zateeno stanje. Na udaljenijezanimljive toke predlae se voditi samo povremene ciljane grupe

koje imaju izgraeniji odnos prema tim vrijednostima.Monitoring program for the tourism impact7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaaja

i osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Poluotoi je izvrsno strateki pozicioniran za dugotrajnuaktivnu obranu i smjetaj veeg broja lokalnog stanovnitva, stoke i zalihahrane pa je radi toga u gotovo neprekinutoj istoj funkciji u vie tisuljea.Prije prokopa kanala Prosika i sputanja razine jezera Babin koj je kao tomu i toponim kae bio otoi a to se i danas dogaa za svake visoke vode.



8/53

7

Mletaka pogranina straarnica Babin koj

1. Ime i lokacija na karti: Mletaka pogranina straarnica (4)Name and location on the map



4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet ima ouvanu graevinsku strukturu oko 70 % izvornog stanja. Sauvanaje i dobrom statikom stanju struktura zidova neposredno do krovnog vijenca. Pounutranjem oblikovanju vidljivo je u tijelu uzdunih zidova utora za grede togovori da je prostorija izvorno dvoetana. Otvor ulaznih vrata je minimalne visinea omanji prozorski otvor ostavljen je samo sa strane prema jezeru. Na sve straneostavljeni su otvori za pukarnice i nekoliko otvora za manje topove. Cijeli objektgraen je vrlo solidno od priklesanog kamena i jakog vapnenog veziva.


5. Prijedlog mjera zatite: Izvriti restauraciju i konzervaciju objekta u izvornom obliku i klasinimmaterijalima. Postaviti podnu drvenu konstrukciju za prvu etau i pokriti kupomkanalicom na dvije vode. Unutar obnovljenog objekta postaviti stalnu postavuetnografske zbirke iz ovog podneblja.

Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Oekivana frekvencija posjetitelja ne bi imala negativnog utjecaja.

Monitoring program for the tourism impact7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaaja

i osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Straarnica je vrlo vjerojatno izgraena nakon prvekonsolidacije Mletako-turske granice poetkom 16. stoljea. Poznato je dacrta ili dravna granica sve do 1699. godine prolazi sredinom Vranskog jezera.Obzirom na vrlo nemirnu granicu i obostrane este provale na tui teritorijMletaka republika gradi cijeli niz takvih objekata na cijelom potezu kopnenegranice i to neposredno uz graninu crtu dok je Turska drala jaazaposjednuta starohrvatska utvrenja neto dublje u svom dijelu teritorija.



9/53

8

Mletaka pogranina straarnica, uvala Prosika

1. Ime i lokacija na karti: Mletaka pogranina straarnica (uvala Prosika) (9)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: poetak 16. stoljea.Period of origin3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojni objekt.

Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Objekt je u prilino ouvanom stanju, vidljivo je da je originalni pokrov od kupekanalice ili kamenih ploa u prolom stoljeu zamijenjen cementom. Sa zapadnestrane vidi se promjena u strukturi zida a zna se da je nastala radi ruenja zidaprilikom jedne prometne nesree sedamdesetih godina. Objekt je inae solidnegraevinske konstrukcije od priklesanog vapnenca vezanog kvalitetnim vapnenimmalterom. U njegovoj neposrednoj blizini nedavno je izgraena je nezgrapnakatnica to je negativan primjer interpolacije novogradnje u zateenu urbanistikustrukturu u ovoj uvali koju je inilo nekoliko teakih kuica skromnih gabarita iizgraenih u tradicijskom stilu.


5. Prijedlog mjera zatite: Restaurirati objekt po uzoru na sline u ovom podruju i revitalizirati u svrheturistike infrastrukture Parka prirode.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: Ne oekuje se negativan utjecaj turizma.Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Poetkom XVI stoljea republika Venecija podie niz

slinih objekata prema granici s otomanskim carstvom. Ova straarnica uparu s istom takvom na Babinom koju branila je prolaz s istone nesigurnestrane prema Modravama (uskoj prevlaci izmeu mora i Vranskog jezera. Donedavno je objekt sluio kao zadruna kua teacima s otoka Murtera koji supreko mora svakodnevno dolazili obraivati svoje maslinike i vinograde.

Short description of historical circumstances, events

and persons related to the locality (when it is known)


10/53

9

Stari grad Vrana, 10. 16. st.

Vrana

1. Ime i lokacija na karti: Benediktinski samostan u Vrani - (5)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 9. 16. stoljee.Period of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): prvotno samostan, a u vrijeme turske uprave vojna utvrda.Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet je sauvan u oko 20 % prvotnog izgleda. Njegovo ruenje izvrila jeVenecija u doba Kandijskog rata(1645-1669) kad je u sklopu privremenog primirja

bila primorana Vranu opet vratiti turcima. Nikada poslije toga tvrava nijeobnavljana bilo za vojnu ili sakralnu funkciju. Moemo rei da se devastacijatvrave nastavila dolaskom novog stanovnitva do dananjih dana jer je velikakoliina klesanaca posluila kao gotovi izvor graevinskog materijala. Najbolje jeouvano juno i istono proelje obrambenih zidina s jednima od ulaznih vrata. Natemelju ouvanosti zavrnog vijenca june fasade mogua je rekonstrukcija cijelogobrambenog zida. Ouvani su i dijelovi samostanske kapele i glavne obrambenekule. Unutarnji raspored objekata teko je ubicirati bez opsenih arheolokihistraivanja. Cijeli opkop irine tridesetak metara ouvan je u dobroj mjeri okocijele tvrave. Sa zapadne strane vidljivi su ostaci razasutih objekata tvravskogpodgraa.


5. Prijedlog mjera zatite: Potrebno je provesti opsena arheoloka istraivanja, izvriti djelominurekonstrukciju i konzervaciju svih vidljivih arhitektonskih fragmenata. Oistitiobrambeni opkop, montirati pristupni drveni pomini most i ponovno navratiti voduiz potoka Peina ime bi se u dobroj mjeri povratio originalni izgled i povealaatraktivnost lokaliteta. Obzirom na vanost spomenika na nacionalnoj razini sve


11/53

10

poslove trebalo bi voditi Ministarstvo kulture a izvore financiranja potraiti upristupnim fondovima Europske unije. Sve to odnosi se i na tvravsko podgrae.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: U sadanjem zaputenom stanju lokalitet ne bi bio prikladan zaturistiku eksploataciju. Poslije restauracije nije za oekivati negativan utjecajposjeivanja. Radi kompleksnosti objekta, ovisno o kvaliteti restauratorskih radovapotrebno je kontinuirano odravanje cijelog kompleksa


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Tvrava Vrana Castrum Aureanae spominje se ve u IX

stoljeu. Pozivajui se na Zvonimirovu krunidbenu izjavu 1076 godine u Solinumoemo tvrditi da se radi o Benediktinskom samostanu koji kralj DmitarZvonimir, zajedno s cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom, darujesvetoj stolici kako bi Papinski legati za dugo vremena imali osiguranidugotrajni boravak na hrvatskim zemljama. Samostan ovim inom postaje dioPetrova naslijea Patrimonium Petri i uiva papinsku slobotinupontifitiam libertatem. Templari koji preuzimaju Vranu 1136. godine pa svedo ukinua reda 1312. godine uivaju papinsku egzempciju i ne podlijeujurisdikciji lokalnih biskupa. Ovaj in ima izuzetne politike posljedice nadaljnji razvoj dogaaja u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Vrana tijekomcijelog srednjeg vijeka postaje prvorazredni duhovni i politiki imbenik sve

do pada pod tursku upravu 1529 godine. Templari, kao novoosnovani vitekired, u sebi ujedinjuju dva najvanija ideala vojniki i monaki, uprava im jebila ureena u posve vojnikom duhu a od poetka su se odlikovali velikimbogatstvima i hrabrou. Vranski samostan kao prvi i najugledniji meu svimana podruju kraljevstva uiva pravo jurisdikcije na cijelom podrujuhrvatsko.ugarskog jezika. Posebnom Papinskom uredbom ujedinjuje setitula Bana hrvatskog i priora Vranskog pa se na ovome mjestu u istoj osobi udoba glasovitoga Ivana Paline koncentrira ogromna crkvena, politika i vojnamo. Cijeli opisani dravni i politiki ustroj bio je proveden radi nadolazeeislamske ekspanzije koja je unato svemu zadesila i samu Vranu poetkomXVI stoljea. Vano je rei da je Vrana prvo stalno diplomatsko sjeditePapinskih legata na cijelom slavenskom podruju a unutar njezinih zidinauvaju se dugo vremena insignije hrvatskog kraljevstva, radi ega i Koloman1102 druge godine dolazi na krunidbe upravo u Biograd kao najbliukraljevsku rezidenciju. Zabiljeen je i posjet gradu Vrani Ugarsko-hrvatskekraljice Marije 04. studenoga, 1383. godine skupa s mlaom sestromHedvigom kasnije poljskom kraljicom i majkom i kraljicom hrvatsko-ugarskom Elizabetom Kotromani, (sestra bosanskog kralja TvrtkaKotromania). Padom pod tursku upravu Vrana nikada vie nije povratila nitidio svoje slavne prolosti, a nasljedna prava nad samostanom i njegovomimovinom pripala su prvostolnici Zagrebakoj u kojoj se i danas uvajupoprsja najglasovitijih priora Vranskih Ivana Paline i Petra Berislavia.



12/53

11

Utvrda Klievica

1. Ime i lokacija na karti: tvrava Klievica (izvan karte)Name and location on the map



4. Zateeno stanje lokaliteta: Objekt je sauvan 70% od izvornog izgleda. Obrambene zidine i centralnazasvoena kula sauvana su gotovo u cijelosti. Unutranji objekti za boravakposade i konja znatno su urueni. Uz samu rjeicu, nie u kanjonu vidljivi suelementi koji upuuju da je tvrava imala vlastitu vodenicu. Preko puta tvrave,na istonoj obali kanjona istoimene rjeice nalaze se ostatci rimske fortifikacije smnotvom fragmenata antike keramike.

Condition of the locality at the time of study5. Prijedlog mjera zatite: Potrebno je provesti istraivake i konzervatorske radove. Ukoliko bi se provela

rekonstrukcija unutranjosti tvrave objekt bi se mogao revitalizirati. Raunajui nablizinu autoceste (oko 300 metara) mogao bi se izgraditi odvojak i odmorite a objektstaviti u funkciju vrhunskog restorana uz stalnu postavu etnografske zbirke. Zarimski lokalitet s druge strane potrebno je provesti opsena ar4heoloka istraivanja

i konzervatorske radove. Pronaene predmete i fragmente moglo bi se izloiti uobnovljenoj tvravi.Suggestion of protection measures

6. Program monitoringa utjecaja turizma: Na obnovljenom lokalitetu ne bi dolo do negativnih utjecaja ni veefrekvencije posjetitelja.


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Tvravu je, radi nadolazee turske opasnosti potkraj 14.

stoljea podigla hrvatska vlasteoska obitelj Kurjakovia. Unato protivljenjuVenecije Kurjakovii su do kraja 15. stoljea tvravu znatno dogradili iojaali. Izgraena je visoka kula, stambene zgrade i dvor okruen visokimzidom. Tvrava je imala katelana i vojne zapovjednike. 1509. katel je bio uposjedu Ivana Karlovia. Ivan Karlovi je posljednji muki izdanak hrv.

Velikake obitelji Kurjakovia iz od plemena Gusia. Roen je u Udbini 1485.a sahranjen na Medvedgradu 1531. godine. Od 1493 nakon oeve smrtinaslijedio upanije: Krbavu, Odorje, Hotuu, Lapac i dio Like i naslov knezakrbavskog. 1500. porazio turke kod Gradca (Graaca), a 1513. kod Dubice.


13/53

12

Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskim banom imenovan 1521. god. radiopustoenosti i potpunog osiromaenja svojih posjeda, odrekao se banske asti1524. Nakon dolaska hrvatskih krajeva pod upravu habsburke monarhije naCetinskom saboru 1527. podrao izbor Ferdinanda I za hrvatsko ugarskogkralja i iste se godine ponovo prihvatio banske asti a u posjed dobioMedvedgrad, Lukavec i Rakovec. Nakon 1527. i prodora turaka u Liku iDalmaciju gubi sve svoje nasljedne zemlje. Kako nije imao mukog

nasljednika, njegove novosteene zemlje naslijedie njegovi neaci Nikola iJuraj Zrinski. Zapamen u predaji molikih Hrvata, njegovih bivihpodlonika, kao plemenit i dobar gospodar i beskompromisni borac protivosmanlija.



14/53

13

Kapelica Svih Svetih, vidikovac Kamenjak

1. Ime i lokacija na karti: kapelica svih Svetih, Vidikovac Kamenjak (6)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 1995. godinePeriod of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): spomen kapelica

Purpose of the object (sacral, military, civil)4. Zateeno stanje lokaliteta: novogradnjaCondition of the locality at the time of study

5. Prijedlog mjera zatite: Presloiti kamene ploe na krovu u tradicijskom slogu. Kamene blokove na proeljuobraditi buardom.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: nema negativnih utjecaja turizma.Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Na ovome mjestu, u prirodnu jamu na vrhu brda

Kamenjak duboku etrdesetak metara, lokalni partizanski narodno-oslobodilaki odbori, uz pomo operativnih jedinica, dovode civile iz Polae imuki ih bacaju u jamu. Na dnu jame nalaze se ostatci desetak ljudskihkostura.



15/53

14

Plan prokopa kanala Prosika, 18. st. (arhiva Borelli)

1. Ime i lokacija na karti: Kanal Prosika (7)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: (1752. 1770.) 1948. godinePeriod of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): civilna, hidromelioracijski objekt.Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Kanal je sauvan u svome konanom obliku nakon posljednjeg zahvata 1948.godine. Dio bonih zidova uruava se jer je izgraen u suhozidu. Kamenijednoluni most na uu kanala u Vransko jezero, sruen je prilikom proirenjakanala 1948 god. Na uu kanala u more nalaze se ostatci depoita, posebneinstalacije za izlov migratornih vrsta (jegulje i cipla) te arana u mrijestu.


5. Prijedlog mjera zatite: Presloiti suhozide na bonim stranama kanala i ojaati ih vezivom od gaenogvapna. Uz istoni obod kanala izgraditi u tradicijskom slogu kameni podzidak radizatite od uruavanja i sigurnosti posjetitelja. Izgraditi kamene stepenice ispod mostana novoj trasi magistrale i obnoviti kameni most na uu kanala u Vransko jezero.

Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Ne predvia se negativan utjecaj turizma ni najveih frekvencija.


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Franjo Borelli (1704-1762) sin kapetana Kninske tvrave

Bartula Borellija dobiva u posjed Vranski feud 1752 godine. Cijeli feud zateenje u zarastao u movaru i trnje i potpuno zaputenom stanju. Novi gospodaruhvatio se vizionarskog posla ureenja i melioracije Vranskog polja u emu jeuz veliki vlastiti i trud svojih nasljednika u potpunosti uspio. Nakon prokopakanala Prosika 1770. godine razina Vranskog jezera spustila se jednokratnoza 3 metra a veliki vodeni val ostavljao je trag na morskoj povrini sve doBetine na susjednom Murteru. Istovremeno s prokopom kanala i nakon njegaprovodila se pod projektom i nadzorom najboljih inenjera melioracijaVranskog polja na sjeverozapadu. Nakon dovretka radova nastupila je pravarenesansa Vranskog feuda koji je bio primjer jednog modernog velikog i dobroupravljanog posjeda. Kanal je krajem 19. stoljea radi nedovoljne propusnostineznatno produbljen a konani profil kanala irine 8 metara i pragom od 30centimetara iznad mora postignut je 1948 godine. Prvotno je kanal bio znatnoplii i irok 4 metra. Ovaj kanal je inae prvi hidrotehniki zahvat.


Kanal Prosika sadanji izgled


16/53

15

Popreni presjek kanala (arhiva Borelli)

Karta Vranskog feuda (arhiva Borelli), 18.st.


17/53

16

Liburnski grobni humak (tumulus), Babin koj,oko 1700. god. pr. n. e.

1. Ime i lokacija na karti: Liburnski grobni humak (11)Name and location on the map2. Vrijeme nastanka: oko 1700. pr. n. e.

Period of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): civilna, mjesto ukopa.Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet je djelomino devastiran, grobni nalazi zajedno s kostima pokojnikarazneseni su.


5. Prijedlog mjera zatite: Ukloniti vegetaciju i oznaiti nalaz.Suggestion of protection measures

6. Program monitoringa utjecaja turizma: na ovaj lokalitet dovoditi posjetitelje koji imaju odgovarajuisenzibilitet za arheoloke vrijednosti.


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): U ovakve grobne humke tumuluse na blagim uzvisinamaLiburni su sahranjivali uglednije lanove zajednice. Pokojnike bi sesahranjivalo u sjedeem bonom poloaju s pripadajuim nakitom. Grobnicaje obloena i pokrivena oveim kamenim ploama te zatrpana veom ilimanjom koliinom kamenja. Poloaj i veliina kamene gomile govore odrutvenom ugledu pokojnika



18/53

17

Ostaci starohrvatskog naselja u Njivicama 9.-15. st.

1. Ime i lokacija na karti: starohrvatsko selo Bakonjani (10)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 9. 15. stoljeePeriod of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): civilna, naseljePurpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Na lokalitetu, uz sjeverni rub polja vidljivi su ostatci temelja, 80 100 stambenihjedinica. Sve nastambe za boravak ljudi i stoke graeni su u suhozidu i sauvani suu ruevinama. Do sada su otkrivena dvije ostave za hranu trap koje su zidane u

krenom malteru elipsastog tlocrta i suene prema vrhu. Domae puanstvospominje postojanje groblja s vie nadgrobnih spomenika s ponekim natpisom.


5. Prijedlog mjera zatite: Oistiti cijeli lokalitet od gustog raslinja te ga takvim odravati. Zatim konzerviratipojedinane najzanimljivije nalaze.

Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Posjetiteljske grupe bi trebalo upuivati prema konzerviranim

dijelovima, a uz rub cijelog naselja urediti pounu stazu da se ne oteuju ruevnidijelovi koje isto tako treba ouvati u izvornom stanju.


i osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): U srednjovjekovnim spisima spominju se naselja korobi,Ritiani i Bakonjani koja s istone strane okruuju granice stare Vrane.

Obzirom da bi naselje korobi trebalo biti u blizini istoimenog izvora koji jesauvao ime do danas, a da se veina autora slae da bi starohrvatske Ritianebile na poloaju sadanjih Radainovaca gotovo bi se s sigurnou na mjestuovoga lokaliteta nalazili starohrvatski Bakonjani. Tome u prilog stoji i to da sustarohrvatski Banjevci sauvali do danas ime i lokaciju pa Bakonjane moemolocirati samo junije od korobia i Ritiana. Selo Bakonjani je dakle bilopoloeno uza sami rub plodnoga krakog polja na kojemu je uz Blagu klimu ivodu moglo biti obilje uroda. Osim toga imalo je velike su i bogate panjake zastoku obilje pitke vode i svjee ribe kao dopunu u prehrani svoga stanovnitva.Pred turskom najezdom, kao i okolna sela, potpuno je naputeno a za razliku oddrugih nikada se u njega nije povratilo staro ili naselilo novo stanovnitvo. Popredaji a i po spisima narod je prebjegao na otok Murter a u prilog tome govorii injenica da se i danas, sva obradiva zemlja na sjevernoj obali jezera

ukljuujui i ovu nalazi u vlasnitvu stanovnika otoka Murtera. Sve do nedavnovlasnici su i obraivali svoje posjede.Short description of historical circumstances, eventsand persons related to the locality (when it is known)


19/53

18

Ostava za hranu (trap)


20/53

19

Rimski kasnoantiki refugij Zamina u Vrani, 4. st.

1. Ime i lokacija na karti: Zamina (Samograd Vran Samograd) (12)Name and location on the map


3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojna i civilna. (utvreno naselje)Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet je ouvan u ruevnom stanju. Obrambene zidine vidljive su od vrha brdana sjeveru te se sputaju do podnoja brda s june strane, inei elipsu duine okotri kilometra. Na sjevernom proelju ouvani su kameni klesanci duine okojednog metra i irine oko pola metra. Najbolje ouvani dijelovi nalaze se na vrhubrda. Na tome mjestu ouvani su i pomoni objekti utvrde zidani u krenommalteru, s nalazima fragmenta keramike i podnih mozaika. Nalazite je duevrijeme devastirano nedoputenim iskopavanjima i odnoenjem nalaza. Posebno suvidljiva oteenja iz domovinskog rata jer je na najvrjednijem mjestu ukopanobrambeni bunker prve crte odbrane.

Condition of the locality at the time of study5. Prijedlog mjera zatite: Obaviti opsena arheoloka istraivanja sjevernog proelja i platoa brda.Konzervirati nalazite a dio nalaza prezentirati u okviru Parka prirode.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: Poslije konzervacije ne bi bilo negativnih utjecaja posjeivanja.Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Na ovome lokalitetu nalazi se vrlo veliko utvreno naselje i

pribjeite refugij opseg zidina iznosi oko 3 kilometra. U kasnoj anticilokalitet je dograivan i pojaan te kao takav ini glavnu antiku obrambenuutvrdu u Vranskom bazenu koja je uz slinu utvrdu na Baku branila prolazprema Vranskom jezeru i gustim naseljima u tome podruju.



21/53

20

Pogled na kasnoantiki refugij, Zamina (Samograd)


22/53

21

Rimski kasnoantiki refugij, Babin koj

1. Ime i lokacija na karti: kasnoantiki refugij (11)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 3. 4. st.Period of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): vojna, civilna (utvreno naselje)Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet je sauvan 25% od prvobitnog izgleda. Na istonoj strani koja gleda nakopno vidljive su konture obrambenog zida i vezivni malter slabije kvalitete uduini oko 300 metara. Zid je sauvan u visini 20 130 centimetara, irok je 4rimske stope i iznutra ojaan pojasom podzida za 1 rimsku stopu. Sjeveroistoni

potez duine oko 600 metara sauvan je u razini prvog i drugog reda klesanaca.Ostatci ovog dijela graeni su veim kamenim blokovima od ostatka. Mogue je daje razlog tome odbrana od valova za jaih bura. Na sjeveroistonoj strani premaotvorenoj vodi zid se penje preko brda do june obale. Na samom vrhu spaja se sstarijom liburnskom fortifikacijom krunog oblika, promjera oko 20 metara. Nasjevernoj padini ouvan je vanjski plat zidina koji je sluio za obranu strijelcima,a unutranji iri sloj je sluio za prolaz i dranje poloaja. S june strane zid jeouvan do visine od pola metra i vraa se natrag do seoskog domainstva Bakovi,nedaleko od polazne toke. Na istonoj strani zid je znatno uniten u svrhusekundarne sirovine za dvije klaine i to u novije doba kojeg jo pamti lokalnopuanstvo. Unaokolo zida po cijeloj duini nalaze se fragmenti kasnoantikekeramike.


5. Prijedlog mjera zatite: Provesti istraivake radove na nekoliko ciljanih toaka, izvriti konzervaciju idjelominu rekonstrukciju fortifikacije, poglavito uz poloaj Mletake straarnice inajouvanijeg dijela na SZ strani. Bolje ouvane ulomke keramike obraditi ipohraniti u buduoj etnolokoj zbirci.


23/53

22

Suggestion of protection measures6. Program monitoringa utjecaja turizma: Vea frekvencija posjetitelja dovela bi do uruavanja zidina pa

preporuujemo da se posjetitelji koncentriraju samo na konzervirane dijelove zida. Ubudunosti bi trebalo raunati na izgradnju staze za posjetitelje uz cijelu duinu zida ss unutarnje strane.


i osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Fortifikacija je izgraena u periodu kasne antike,

vjerojatno u 4. stoljeu u vrijeme slabljenja carstva i sve eih prodora sistoka. Ovaj refugij je dio sistema vie slinih utvrda na uem prostoru a togovori o vrlo gustoj naseljenosti prostora u doba antike. Sluio je kaopribjeite i privremeno boravite lokalnog romaniziranog stanovnitva irimskih posjednika za vrijeme trajanja barbarskih invazija koje su bivale sveee. Obzirom na veliinu prostora koju opasuju zidine, za pretpostaviti je daje unutar zidina bilo i stalnih nastambi premda ih ne moemo sa sigurnouubicirati. U svakom sluaju pribjeite je sluilo za znatno ire podruje. Istilokalitet su znatno ranije utvrdili i liburni a to je u dobroj mjeri sauvano dodananjih dana. Ukoliko pogledamo strateki razmjetaj utvrde premadrugim slinima na Zamini i Baku a poglavito s onim na brdu Osridak nameese potreba istraivanja logike mogunosti da su utvrde poloene uz antikucestu od mora prema Aseriji. Trasa ove ceste poznata je od Bibe do Aserije a

njezin nastavak prema moguoj antikoj luki na poziciji Pirovakog zaljevaostaje kao izazov za istraivanje.



24/53

23

Ostaci romanike crkve Sv. Marije u Zablau (Crkvine)

1. Ime i lokacija na karti: Sveta Marija u Zablau, Crkvine (13)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 11. 12. stoljeePeriod of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): upna crkvaPurpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Lokalitet je sauvan u obrisima temelja izgraenih od bijelog klesanog vapnencate dijela apside s vidljivim ostatkom polu loptastog svoda. Unaokolo temelja nalazise podosta rasutog uglavnom klesanog kamena koji je pripadao svetitu. Lokalitetje zarastao u gusto raslinje koje dodatno ugroava ostatke arhitektonskih ulomaka.Na samom lokalitetu i u neposrednoj blizini vidljivi su dijelovi zida te ulomcikeramike, mozaika i tegula koji su pripadali rimskoj vili rustici koja se ranijenalazila na istome mjestu. Na ovom lokalitetu do sada su naeni vrijedni predmetiiz rimskog razdoblja: (keramika aa, bronani projektil, keramika kutljaa ikeramiki kipi boice Kibele prastarog boanstva zemlje. Ostaci se uvaju uArheolokom muzeju u Zadru.


5. Prijedlog mjera zatite: Potrebno je provesti opsena arheoloka istraivanja, konzervaciju i djelominurekonstrukciju tlocrta graevine. Nalaze pohraniti u etnolokoj zbirci u Parku.Suggestion of protection measures

6. Program monitoringa utjecaja turizma: Objekt nije pogodan za turistiku prezentaciju prije ureenja. Poslijekonzervacije ne bi bilo negativnih utjecaja turizma veih frekvencija.


7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaajai osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): U spisima prije 16. stoljea u blizini ovoga lokaliteta

spominje se starohrvatsko selo Zablae. U 16. stoljeu uz Zablae spominje sepo prvi puta i Pakotane, da bi nedugo zatim nestao naziv Zablaa a do danasse sauvao samo Pakotane. Uz poznato nedaleko ibensko Zablae koje se istotako nalazi s june strane tamonjeg blata namee se zakljuak da su stariHrvati pri odreivanju imena naselja imali kontinentalnu orijentaciju, od

kopna prema moru. Sveta Marija je dakle upna crkva upe Zablae koja jeujedno i sjedite starohrvatske podupanije Zablatske.



25/53

24

Paleontoloki nalazi

Ostaci ljudskog kostura iz neolitika (Baldina jama, Donji Bakovii)

Lokacija na karti (14)

Speleolokom lokalitet Baldina jama nalazi se u zaseoku Donji Bakovii u Banjevcimadvadesetak metara od biciklistike staze koja vodi na vidikovac Kamenjak. Spilja se sastoji od

lako pristupanog prvog dijela iz kojeg se nakon 30 metara sputa uskim okomitim otvorom udvoranu duine 25 i prosjene irine 5 metara. pilja obiluje mnotvom lijepih i velikih stalagmita,a zidovi pilje su zasigani.

Na ravnom dijelu zavrne dvorane otkriven je dio ljudskog kostura koji je prekriven debelomsigastom korom. Po debljini naslage okamine moe se predpostaviti da je kostur star oko 6000godina. Pokojnik se vjerojatno spustio u spilju i nije se uspio vratiti natrag kroz vertikalni ulaz pa jetako preminuo i ostao u spilji.

Ukupna duina piljskog kanala je 60 metara, a dubina 30 metara. Spilju ne bi trebaloureivati za posjeivanje radi toga to bi ureenje zahtijevalo velike zahvate i oteenja, a i radiuskih prolaza.

Preporuuje se postavljanje panoa s osnovnim informacijama i fotografijama na samom ulazu

u spilju i na vidikovcu Kamenjak radi informacije posjetiteljima o vanoj zanimljivosti na tompodruju.


26/53

25

Etnografska batina graditeljstvo

Borellijeva ribarska kuica, 18. st. (Jugovir)

1. Ime i lokacija na karti: Borellijeva ribarska kuica na Jugoviru (Vransko jezero (8)

Name and location on the map2. Vrijeme nastanka: 18. stoljeePeriod of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): civilna, gospodarski objektPurpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Kuica je u zaputenom stanju, znatno uruenog pokrova i oteene statike zidova.Condition of the locality at the time of study

5. Prijedlog mjera zatite: Provesti restauraciju objekta u izvornom obliku i vratiti mu izvornu funkciju.Urediti pounu stazu za pjeake i bicikliste od luice prosika uz jezero do postojeestaze prema Banjevakom polju.


6. Program monitoringa utjecaja turizma: Ne oekuje se negativan utjecaj turizma na objekt.Monitoring program for the tourism impact

7. Kratak opis povijesnih okolnosti, dogaaja

i osoba povezanih sa lokalitetom (ako je poznato): Nakon dodjele Vranskog feuda veleposjednik Franjo Borelliosim izgradnje melioracijskog sustava gradi i drugu infrastrukturu zaupravljanje posjedom. Podie nekoliko vodenica na vodotocima od najjaegizvora Kakma prema Vranskom jezeru koje nisu obuhvaene ovim popisom.Ribarska kuica na Jugoviru jedan je od nekoliko slinih objekata koji su imalifunkciju sklonita i boravita za uvarsku slubu. Kuica na Jugoviru sluila jeza kontrolu izlova jegulje koja na ovom mjestu, u najveoj mjeri, podzemnimpropustom migrira prema Jadranskom moru i natrag. Hrvatski nazivJugovir etimoloka je izvedenica koja najzornije ilustrira hidrografskifenomen na koji se odnosi. Na ovome mjestu naime za vrijeme Juga, a radipodizanja morske razine izvire more prema jezeru, a tada se i najvie jeguljauputi tim podzemnim tokom prema moru. Lokalno stanovnitvo ih upravotada tradicionalno dolazi loviti a to je i razlog podizanja ribarske kuice na

ovom mjestu.Short description of historical circumstances, eventsand persons related to the locality (when it is known)


27/53


28/53

27

Mlin uz cestu

1. Ime i lokacija na karti: Mlin uz cestu (18)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: poetak 20 stoljea.Period of origin

3.Zateeno stanje lokaliteta: Sauvana je osnovna graevinska konstrukcija, dok je unutarnji namjetaj znatnodevastiran. Sauvana su i tri mlinska kola dok je drvena oprema unitena. Kanalkojim je doticala voda za pogon mlinskog kola nedavno je takoer devastirana.


4. Prijedlog mjera zatite: Zatvoriti mlin i zaustaviti daljnje propadanje. S vremenom obnoviti unutarnjepostrojenje i konzervirati ga.


5. Prijedlog koritenja u turistike svrhe:Obzirom da je mlin lociran uz samu posjetiteljsku rutu na samomrubu ornitolokog rezervata koji je temeljni fenomen Parka prirode

namee se nuda njegovog uvrtenja u programe obilaska, dakakoposlije potpunog ureenja.Suggestion for touristic use


29/53

28

Rogia mlin u Vrani

1. Ime i lokacija na karti: Rogia mlin (19)Name and location on the map2. Vrijeme nastanka: poetak 20 stoljea

Period of origin3.Zateeno stanje lokaliteta: Mlin je u potpuno ruevnom stanju, bez krova i unutarnjeg namjetaja.

Condition of the locality at the time of study4. Prijedlog mjera zatite: Obnoviti krovite i izvriti unutarnje funkcionalno ureenje mlinskog postrojenja.

Svratiti vodotok potoka korobi u bive korito koje je jo sauvano.Suggestion of protection measures

5. Prijedlog koritenja u turistike svrhe: Obzirom da se nalazi uz samu turistiku stazu i to na njezinom samompoetku, objekt treba oznaiti i uvrstiti u redovite programe obilaskaParka. Brano dobiveno u mlinu bilo bi zgodno koristiti upripremanju autohtonih jela. Mlin bi trebalo koristiti u dogovoru snasljednicima iz obitelji Rogi tako da jedan od lanova preuzme

brigu o radu i odravanju mlinice uz odreenu nadoknadu.Suggestion for touristic use


30/53


31/53

30

Ribarska kuica ivaa

1. Ime i lokacija na karti: ribarska kuica ivaa (16)Name and location on the map

2. Vrijeme nastanka: 1950. god.Period of origin

3. Namjena objekta (sakralna, vojna, civilna): Ribarska kuica, sluila je za boravak ribarske i uvarske slube.Na ovoj lokaciji PK Vrana koja je u to vrijeme upravljalajezerom, postavila je kavezno ribogojilite za potrebe trita ipodmlaivanje ribljeg fonda u jezeru. Osim toga u zimskomrazdoblju na toj lokaciji se izlovljaavao cipal koji se koncentriraoko izvora ivaa radi temperaturne razlike. U kuici je bioorganiziran stalni boravak ribouvara i njegove obitelji.

Purpose of the object (sacral, military, civil)

4. Zateeno stanje lokaliteta: Obnovljena je unutranjost objekta i fugirani vanjski zidovi.Condition of the locality at the time of study5. Prijedlog mjera zatite: Obnoviti krovnu konstrukciju i zamjeniti sadanji pokrov tradicionalnom kupom

kanalicom ili trskom. Kuici je potrebno dozidati manju prostoriju za potrebesanitarnog vora i ostave. Sve prozore i vrata urediti u tradicijskom stilu, ureditikamin i unutarnji namjetaj u istom stilu.

6. Prijedlog koritenja u turistike svrhe: Kuica bi mogla posluiti kao okrijepnica za bicikliste, etae i ribie.Ponuda bi trebala sadravati iskljuivo gastronomsku ponudu ovogpodneblja.

Suggestion for touristic use


32/53


33/53

32

Etnografska batina obiaji

KUD Bezdan Pirovac

Pastirica Marta Banjevci

Pastirica iz Vrane


34/53

33

Djevojica uz stado Banjevci

Izlazak na ispau ornitoloki rezervat

ene iz Banjevaca na putu kui


35/53

34

Povratak iz polja Drage

Posljednji orai Pakotane

Povratak s njive Pakotane


36/53

35

Koze u slobodnoj ispai vidikovac

Pele na proljetnoj ispai rascvjetale kadulje


37/53

36

Kultivirani krajolik

Prosika

Radainovci pogled s vidikovca

Modrave


38/53


39/53

38

Geomorfoloka obiljeja

Brdo Orljak

Brdo Bakra

Kanjon Mednjaa


40/53

39

Zapisi u kamenu - Kamenjak


41/53

40

Znamenite povijesne osobe

Franjo Vranjanin Eleonora Aragonska, Palermo

Franjo Vranjanin (Francesko Laurana), Zadar ili Vrana, 1420./25. Avignon? 1502.Poznati renesansni majstor porijeklom iz Zadra ili Vrane djeluje na podruju Italije i Francuske.U Italiji radi na kapitalnim djelima zajedno s drugim poznatim majstorima kao Pietrom di Milanom,Paolom Romanom i drugima. Pripisuju mu se sa sigurnou reljefi na slavoluku AlfonsaAragonskog u Napulju. U Urbinu portretira vojvodski par, 1459. 60., a kasnije odlazi u Francuskuna dvor Renea Anuvinskog gdje izrauje medaljone. Vraa se u Italiju 1460 te izrauje nizBogorodica s djetetom na Siciliji u Palermu i Notu. Godine 1474. u Napulju zapoinje uvenu seriju

poprsja Aragonskih princeza. Godine 1477. opet odlazi u Francusku gdje radi niz djela u Marseilleui Avignonu.Po stilskim karakteristikama Franjo Vranjanin je razvio osebujan rukopis zahvaljujui iskustvima izdomovine te utjecajima raznih majstora s kojima je radio zajednike narudbe. Vrhunac njegovog

kiparskog umijea su mramorna poprsja Eleonore i Beatrice Aragonske, Battista Sforce i IsabeleAragonske, koja se odlikuju nenadmanom istoom volumena i diskretno naglaenim osobnimcrtama.


42/53

41

Lucijan Vranjanin detalj Vojvodske palae u Urbinu

Lucijan Vranjanin (Luciano Laurana), Zadar ili Vrana, 1420./25. Pesaro 1479.Renesansni graditelj i arhitekt, osnovnu naobrazbu stjee u oevoj radionici u Zadru odakle potjeei utjecaj Jurja Dalmatinca s kojim je njegov otac neko vrijeme radio na ibenskoj katedrali. Zajednos bratom Franjom pripisuje mu se arhitektonska koncepcija slavoluka na Castel Nuovo u Napulju1450. 55. po uzoru na slavoluk Sergijevaca u Puli i Zlatnih vrata Dioklecijanove palae u Splitu ana istom osnovu i portal Arsenala u Veneciji. Svojim razvijenim renesansnim stilom daje peate

mnogim vojvodskim palaama i kuama u Urbinu, Riminiju, Napulju, Pesari i Senigalliji. Okuaose i u slikanju gradskih veduta u racionalnoj perspektivi na kojima je ostavio i potpise naslavenskom jeziku. Vei broj autora pripisuje mu i slike idealnih renesansnih gradova koje se nalazeu galerijama u Baltimoreu i Berlinu. Opus Lucijana Vranjanina ini nunu sponu izmeu ranerenesanse Brunelleschija i razvijene visoke renesanse.U svojem najznaajnijem djelu, vojvodskoj palai u Urbinu pretvara jednostavnu pravokutnu shemufirentinskih palaa u sloeni prostorni i funkcionalni organizam grada u obliku palae to je prvinagovjetaj budueg razvoja te vrste arhitekture. Njegove slike idealnih gradova prostranih trgova,

pravokutnog rastera ulica, renesansnih hramova i palaa stvaraju prve vizije novovjekovnoga gradai malu antologiju tipova proelja koja kasnije prepoznajemo u djelima mnogih glasovitihrenesansnih arhitekata. Doprinos Lucijana Vranjanina i njegov utjecaj na razvoj arhitekture i

slikarstva renesanse nije nita manji od glasovitog Bramantea.


43/53

42

Ivan Palina i Petar Berislavi Vranski priori

Petar Berislavi, Trogir 1475. Vraja gora kraj Korenice 20. 05. 1520., ban hrvatski i prior

vranski, kraljevski tajnik, kraljevski rizniar i biskup vesprimski; istaknuo se u bitkama protivturaka, 16. 08. 1513. teko porazio turke kod Dubice radi ega je za poast imenovan prioromvranskim i upanom dubikim. Sve prihode koje je dobivao s prava ovih naslova kao i prihode svlastitih imanja upotrijebio je za obranu Hrvatske. Pokuavao organizirati Europsku koaliciju protivTuraka ali za to jo nije bilo sluha. Jedinu skromnu pomo dobio je od pape Leona X. Od 1515. do1520. godine uspijevao braniti Jajce koje je bilo klju odbrane Slavonije i Ugarske. U svojemdjelovanju nije dobio oekivanu potporu ni dvora ni plemstva. Poginu je hrabro u turskoj zasjedi naVrajoj gori kod Korenice 20. svibnja, 1520. godine.

Njegovo ime nose mnoge ulice u Hrvatskoj a po njemu je imenovan i patrolni gliser Parka prirodeVransko jezero.

Ivan Palina,( 1391.), ban hrvatski i prior vranski. Ve 1370. god. postaje podprior vranski, zapriora je postavljen 1378. godine, a za bana Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog 1386. do smrti1391. godine. Nakon smrti ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anuvinca 11. rujna 1382. godine injegovog uspjenog 40-godinjeg kraljevanja, na vlast po njegovoj oporuci dolazi njegova starijamaloljetna ker Marija. U dravi vrlo skoro dolazi do rasula jer stvarnu vlast obnaa Ludovikovaena Elizabeta Kotromani, inae sestra bosanskog kralja Tvrtka Kotromania. Ovako dvovlae ukojemu isprave jedan put potpisuje kraljica Marija a drugi put Elizabeta ili pak njihov savjetnik

Nikola Gorjanski, objeruke koristi razuzdano plemstvo irom drave. Palina se u takvimokolnostima stavlja na stranu protiv stare kraljice koja ga 1383. smjenjuje s poloaja prioravranskog. Palina se ve prije sklonio u Bosnu kod kralja Tvrtka . Vraa se u Hrvatsku i progoniobje kraljice koje nalaze spas i zatitu u utvrenom Novigradu. Dri se meu povjesniarima da je

Palina na vrijeme pogubio Ugarsko-hrvatske kraljice uspio bi s naumom ujedinjenja hrvatskihzemalja pod krunu monog bosanskog kralja hrvatske krvi, Tvrtka Kotromania.


44/53

43

Tvrava Vrana sjedite priora Vranskih, 10. st.

U sluaju takvog razvoja dogaaja hrvatska povijest bi bila bitno drukije ispisana. Spominje se i daje Palina vodio jedno krilo kranske vojske u bitci na Kosovom polju 15. lipnja,1389. godine,drugo krilo Vlatko Hrani iz Bosne a tree Vuk Brankovi iz Srbije. Izvori spominju da su u Parizuzvonila zvona crkve Notre Dame na vijest koja je stigla od kralja Tvrtka da je bitka dobivena. Vijesto gubitku bitke proirila se iz Srbije nekoliko godina kasnije. to god se dogodilo toga dana naKosovu polju, Hrvatska i Bosanska vojska vratile su se neporaene. Poznato je da je srpski knez

Lazar Hrebljanovi izgubio ivot u toj bitci, da li izdajom Vuka Brankovia ili nekako drukijeteko je prosuditi jer srpski izvori ostaju samo na usmenim i epskim predajama.

Jusuf-paa Makovi (Vrana 1606. Carigrad 1646.), kapudan-paa (admiral flote turske ratnemornarice).Drugi Hrvat na tako visokom poloaju na turskom dvoru, dvjestotinjak godina ranije (1487. 88.),titulu kapudan-pae nosio je Ahmed-paa Hercegovi najmlai sin herceg Stjepana VukiaKosae.Uspon Jusufa Makovia, nadarenog mladia seljakoga podrijetla s periferije carstva, uz mnogesline njemu, najbolje ilustrira neograniene mogunosti koje je svojim podanicima omoguavaosocijalni i dravni ustroj turskog carstva. Svakome se otvarala mogunost da svojim talentima isposobnostima u toj silnoj carevini doe do najveih poloaja i bogatstva, a to je zasigurno jedanod najvanijih razloga tako dugog trajanja carstva. Makovi je svoj uspon zapoeo s mjestakonjuara Ibrahim-bega Beiragia u Nadinu. Zapisi kau da je bio bistar i otresit momak ali takosiromaan da mu je jedna baba u Nadinu vidjevi ga bosa darovala opanke, (to joj Makovikasnije nije zaboravio poslavi joj dar od 500 cekina). Pratei svoga gospodara na jednom

putovanju u Sarajevo, svojom otroumnou i okretnou zapade za oko jednom visokom inovnikus Porte koji ga povede sobom u Istambul.


45/53

44

Plan grada Kandije (krajem 18. st.)

Kao prvi posao zapade ga biti drvosjea pa vodonoa u sarajskoj bati. U to doba vladao je sultan

Murat IV koji po turskom dvorskom obiaju po stupanju na prijestolje dade pogubiti svu svojubrau i strieve potedjevi samo sugranutog brata Ibrahima, ili za to to ga drae bezopasnim ilida ne utre lozu, jer on sam nije imao potomstva. Ipak iz opreza zatoi ga u jednoj sarajskoj kuli.Tu se Ibrahim sprijatelji s batovanom i vodonoom Makoviem koji mu je prenosio to se dogaaizvan zidina i bijae mu jedinim prozom u svijet. Muratovom smrti 1640. godine Ibrahim se ustoliiza sultana i ne zaboravljajui staro prijateljstvo pozove Makovia na dvor, obdari ga bogato i oenis mladom dvogodinjom sultanijom. 1643. godine postavlja ga za siliktar-pau (maonou idravnog tajnika), na to je Makovi uzvratio neogranienom lojalnosti pomogavi novomesultanu da izbjegne dravne udare i uvrsti vlast. Makovievom afirmacijom otvoren je put usponadalmatinskim begovima. Zabiljeen je trijumfalni odlazak Durak-bega iz Vrane u Carigrad 1644.godine s velikim i skupocjenim darovima Makoviu. Tom prigodom Makovi ovlauje Durak-

-bega da izgradi velebni han u Vrani za 3000 putnika, i za to mu isplati svotu od 16.000 reala.Godine 1644. Sultan imenuje svoga miljenika kapudan-paom a kasnije vrhovnim zapovjednikomukupne vojske. Da bi pokazao svoju mo i doprinio veliini carstva, Makovi gradi do tadanevienu flotu u Bosporu i kree, u maju 1645. god. s 60.000 ratnika u osvajanje Kandije (Krete).Sultan zatvori Mletakog poslanika i navijesti rat Veneciji. Uskoro, pod jakom opsadom, Makovi

prisili mletaku posadu na predaju uz vrlo asne uvjete, koje je i vjerno odrao te bogato obdariznatnije i hrabrije branioce Krete. Mletaki povjesniari visoko uznose vitetvo, velikodunost ihumanost Makovievu koju do tada nisu pokazivale ni kranske vojske. Upravo radi toga njegovitakmaci na Porti navalie kod Sultana objedama na Makovia tvrdei da ovaj titi krane. Sultanga odmah pozove na dvor i dade ga pogubiti. Makovi je istoga dana zadavljen tatarskim lukom, aSultan se nakon patolokog nastupa bijesa pokaja, ali kasno, presuda je ve bila izvrena i ve su ga

iznosili mrtva. Nakon smrti Makovieve razbukta se rat u Makovievoj rodnoj Dalmaciji i Turskakao prokletsvom izgubi i Makovia i njegov zaviaj za sva vremena. Poslije odlaska turaka uniten

je svaki trag turske arhitekture u Dalmaciji izuzev Makovia hana o kojem se i danas s respektomgovori. Venecija koja je poruila sve utvrde i damije na novoosvojenom podruju, potedjela jeMakovia han najvjerojatnije radi njegovih zasluga pri kapitulaciji Krete. Da Makovi nije

postupio tako asno na Kreti, Europska bi kultura bila siromanija za velika djela znamenitogbaroknog slikara El Greca koji s Krete u zbjegu zavri u panjolskoj.


46/53

45

kkkk


47/53

46


48/53

47


49/53

48

Izvori podataka:

Batovi, ime: Problemi prapovijesti na podruju Vrane i Biograda, Radovi inst. JAZU

Desnica, Boko: Stojan Jankovi i uskoka Dalmacija

Grgi, Marijan: Benediktinski samostan u Vrani, Radovi inst. JAZU

Gui, Branimir: Starohrvatsko naseljavanje Ravnih kotara, Radovi inst. JAZU

Ilakovac, Boris: Vranska regija u Rimsko doba, Radovi isnt. JAZU

Kolanovi, Josip: Vrana i templari, Radovi inst. JAZU

Perii, Eduard: Vranski priori Ivan od Paline i Petar Berislavi, Radovi inst.JAZU

Perii, ime: Vranski feud i obitelj Borelli, Radovi ins. JAZU

Petricioli, Ivo: Han Jusufa Makovia, Radovi instit. JAZU

Petricioli, Ivo, Klai, Nada, Kolumbi, Nikica: Zadar u Srednjem vijeku, NZMK

Tralji, Seid M.: Vrana i njezini gospodari u doba turske vladavine, Radovi inst. JAZU

Hrvatska enciklopedija, HLZ

Hrvatski leksikon, Leksikon d. o. o.

Pomorska enciklopedija, JLZ

Dravni arhiv u Zadru (Borellijevi spisi i karte)

Gojko Pintur, Park prirode Vransko jezero

Toni Raa, Snjeana Vuji-Karlo, Biospeleoloka istraivanja Parka prirode Vranskojezero

Fotografije: Foto arhiv Parka prirode Vransko jezero,

autori fotografija: Gojko Pintur, Otto foto, Dinko Denona, Vlatka Dumbovi, Kristina Brnin,

Snjeana Vuji-Karlo, Dario Rogi,Valentina Peterko, Ivica Prtenjaa


50/53


51/53

50

Sadraj:Kulturno-povijesna batina ...................................................................................................2

Crkva Sv. Ivan, Banjevci, 11. st. ......................................................................................................2Kasnoantika kula Osridak .........................................................................................................3Mletaka kula Osridak.................................................................................................................4

Makovia Han, 17. st......................................................................................................................5Arheoloki lokalitet Babin koj, od 3. tisuljea do 16. st. ..............................................................6Mletaka pogranina straarnica Babin koj ..................................................................................7Mletaka pogranina straarnica, uvala Prosika............................................................................8Stari grad Vrana, 10. 16. st...........................................................................................................9Utvrda Klievica........................................................................................................................11

Kapelica Svih Svetih, vidikovac Kamenjak....................................................................................13Plan prokopa kanala Prosika, 18. st. (arhiva Borelli)...................................................................14Liburnski grobni humak (tumulus), Babin koj,oko 1700. god. pr. n. e. ......................................16Ostaci starohrvatskog naselja u Njivicama 9.-15. st.................................................................17

Rimski kasnoantiki refugij Zamina u Vrani, 4. st. ...................................................................19

Rimski kasnoantiki refugij, Babin koj .........................................................................................21Ostaci romanike crkve Sv. Marije u Zablau (Crkvine)...............................................................23

Paleontoloki nalazi ................................................................................................................24Ostaci ljudskog kostura iz neolitika (Baldina jama, Donji Bakovii)............................................24

Etnografska batina graditeljstvo ................................................................................25Borellijeva ribarska kuica, 18. st. (Jugovir) ................................................................................25Tradicionalna bunja 19.- 20 st. (Modrave)....................................................................................26

Mlin uz cestu ..................................................................................................................................27Rogia mlin u Vrani .......................................................................................................................28Ribarska kuica Crkvine ................................................................................................................29

Ribarska kuica ivaa .............................................................................................................30Ribarska luica Prosika.............................................................................................................31

Etnografska batina obiaji ............................................................................................32Kultivirani krajolik..................................................................................................................36Geomorfoloka obiljeja .......................................................................................................38

Znamenite povijesne osobe..................................................................................................40Franjo Vranjanin ...........................................................................................................................40Lucijan Vranjanin ..........................................................................................................................41Ivan Palina i Petar Berislavi Vranski priori ...........................................................................42

Jusuf-paa Makovi ......................................................................................................................43Izvori podataka ..............................................................................................................................48Legenda............................................................................................................................................49


52/53

51

Zbirka uglednih plemikih uskokih obitelji Nehaj (Senj)


53/53

znanstveni rad - mile mesic - katastar kulturno povijesne baštine vranskog jezera i nj, okolive

Documents