Životni ciklus razvoja poslovne inteligencije

Životni ciklus razvoja Poslovne Inteligencije of 34

Univerzitet u SarajevuEkonomski fakultetPostdiplomski studijOdsjek: Management i Informacioni sistemiPredmet: Sistemska analiza

Tema: Životni ciklus razvoja Poslovne Inteligencije

Profesor:

Sarajevo, april 2009. godine

1. Sadržaj:

1. SADRŽAJ:........................................................................................................................................2

2. SAŽETAK........................................................................................................................................3

3. BUSINESS INTELLIGENCE............................................................................................................4

Confidential – do not copy


3.1 POSLOVNA INTELIGENCIJA OBUHVATA:...........................................................................................53.1.1 ETL...........................................................................................................................................53.1.2 OLAP........................................................................................................................................53.1.3 OLTP........................................................................................................................................6

3.2 ŠTA JE DATA WAREHOUSE?.............................................................................................................63.3 ŠTA JE DATAMART?.........................................................................................................................73.4 KRITERIJ ZA IZGRADNJU SISTEMA BI:..............................................................................................83.5 KADA IMPLEMENTIRATI BI?.............................................................................................................93.6 KAKO IMPLEMENTIRATI BI?.............................................................................................................9

4. PROBLEMI SA KOJIM SE SUSREĆU KORISNICI POSTOJEĆEG INFORMACIONOG SISTEMA.................................................................................................................................................9

5. RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU KONCEPTA POSLOVNE INTELIGENCIJE...............10

5.1 BRŽE DONOŠENJE BOLJIH POSLOVNIH ODLUKA..............................................................................105.2 POTPORA MENADŽMENTU I PRENOS POSLOVNIH PODATAKA ČITAVOJ ORGANIZACIJI....................135.3 OSTVARIVANJE SOFISTICIRANOG ANALIZIRANJA I IZVJEŠTAVANJA...............................................145.4 KORIŠTENJE MOĆI SISTEMA MICROSOFT OFFICE I MANJA POTREBA ZA OBUKOM.........................145.5 KAKO SISTEM BI UTIČE NA POSLOVNI REZULTAT:.........................................................................145.6 FINANSIJSKA ISPLATIVOST BI-A.....................................................................................................14

6. PROJEKTNI TIMOVI......................................................................................................................15

7. ŽIVOTNI CIKLUS ( SDLC ) UVOĐENJA POSLOVNE INTELIGENCIJE...........................16

7.1 PLANIRANJE PROJEKTA...................................................................................................................187.2 ANALIZA PROJEKTA........................................................................................................................197.3 DIZAJN/RAZVOJ..............................................................................................................................207.4 IMPLEMENTACIJA...........................................................................................................................217.5 TESTIRANJE/REVIZIJA URAĐENOG POSLA, EVENTUALNE KOREKCIJE.............................................247.6 ODRŽAVANJE APLIKACIJE...............................................................................................................25

8. PRIJEDLOG RJEŠENJA.................................................................................................................25

8.1 PREGLED FUNKCIONALNOSTI NOVOG SISTEMA..............................................................................258.2 TEHNIČKA IZVEDBA........................................................................................................................268.3 OPIS PREDLOŽENOG RJEŠENJA.......................................................................................................26

9. TROŠKOVI I EKONOMSKA OPRAVDANOST..........................................................................31

9.1 ULAGANJE U BI I MOGUĆE KORISTI...............................................................................................319.2 BUSSINESS INTELLIGENCE ROI: OPRAVDANJE INVESTICIJA...........................................................31

10. ZAKLJUČAK............................................................................................................................32

11. LITERATURA:...............................................................................................................................34



2. Sažetak

U posljednje vrijeme, vrijeme brzog napretka tehnologije, većina kompanija se susrela sa velikim raskorakom između količine dostupnih podataka i sposobnosti da ih iskoriste, pretvore u informaciju većeg kvaliteta i analiziraju. Svakim je danom sve veći raskorak između količine dostupnih podataka i sposobnosti kompanija da ih analiziraju. Naime, te potencijalno vrijedne sirovine svuda su oko nas: u našoj organizaciji te u mikro i makro okruženju. Za posljedicu se javlja raskorak u znanju, a na kraju se sve to reflektira u suženoj mogućnosti kvalitetnog odlučivanja. Management kompanije se našao pred velikom dilemom.

Odgovor na pitanje kako optimalno iskoristiti sve raspoložive podatke na osnovu kojih će se dobiti kvalitetne informacije kao osnova za donošenje strategijskih odluka na svim razinama kompanije daje upravo koncept poslovne inteligencije.

Koncept poslovne inteligencije omogućit će kompaniji da utvrdi svoju trenutnu poziciju na tržištu, da uvidi svoje mogućnosti u perspektivi, na osnovu čega će donijeti kvalitetnu poslovnu strategiju. Poslovna inteligencija će biti u stanju prikupiti dostupne i relevantne podatke, obraditi podatke kako bi iz njih dobila kvalitetne informacije, te na osnovu njihove analize sagledati svoje komparativne prednosti i nedostatke.U tu svrhu je pokrenut projekat izrade sofware-a koji bi pokrio potrebe managementa kompanije, kao i olakšao pristup infomacijama ostalim uposlenicima.

U našem radu ukratko ćemo objasniti software koji je razvila outsourceing firma. Software će ponuditi analizu dostupnih informacija, podatke o prodaji proizvoda, predviđanje prodaje u slijedećem razdoblju, te budžetiranje i praćenje izvršenja plana. Tokom prezentacije ćemo prikazati demo takvog sofware-a, jer će top-management tek uvidom u demo, dobiti pravu sliku mogućnosti ponuđenog software-a. Prvi korak bi bio implementacija pilot projekta Poslovne Inteligencije u jednom odjelu, nakon čega bi se nastavila implementacija u ostalim odjelima kompanije.

Analiza isplativosti, prikazala je isplativost ulaganja u sistem Poslovne inteligencije, naročito indirektnim nemjerljivim faktorima.



3. BUSINESS INTELLIGENCE

Poslovna inteligencija (Business Intelligence, BI) je sticanje i iskorištavanje znanja baziranog na činjenicama u svrhu unapređivanja strateške i taktičke poslovne prednosti na tržištu. Ova jednostavna definicija predstavlja tek jedan od pogleda na navedeni pojam. Poslovna inteligencija je skup metodologija i softverskih alata koji omogućavaju korištenje podataka iz skladišta podataka (Data Warehouse) i njihovo pretvaranje u informaciju potrebnu za donošenje poslovnih odluka.

Ljudi različitih funkcija, različito definišu BI:

1.) IT: Aplikacije i tehnologije koje se koriste da prikupe, omoguće pristup i analiziraju podatke i informacije o kompaniji,

2.) Business Line: BI pomaže kompanijama da dobiju obimno razumjevanje faktora koji utiču na njihov business, kao što su: metrika prodaje, marketing, proizvodnja i slično, koje oni mogu koristiti za pravljenje boljih poslovnih odluka,

3.) Analitičari: Proces transformisanja podataka u informacije većeg značaja, koje koriste pravi ljudi u pravo vrijeme.

Cilj BI jest uočiti povoljne poslovne prilike prije konkurenata, odnosno opasnosti koje prijete iz poslovnog okruženja detektirati dovoljno rano da managementu ostane dovoljno vremena za poduzimanje primjerenih protuakcija i eliminisanje opasnosti.

SLIKA 5. Koncept arhitekture Poslovne Inteligencije



3.1 Poslovna inteligencija obuhvata:

Tehnike prikupljanja podataka (Extracting Transformation Loading - ETL) Skladištenje podataka (Data Warehouse - DW) Sintezu podataka i analizu podataka (On Line Analytical Processing - OLAP) Prezentaciju podataka korisniku informacija

3.1.1 ETL

Jedan od osnovnih uslova izgradnje sistema poslovne inteligencije je postizanje zadovoljavajućeg kvaliteta podataka. Postupak prikupljanja i obrade podataka za potrebe sistema poslovne inteligencije je ETL (eng. Extraction, Transformation and Loading) postupak. Sa stanovišta poslovne inteligencije može se reći da je od tri koraka ETL postupka (prikupljanje, transformacija i punjenje) upravo korak transformacije onaj koji je najkritičniji i vremenski najdugotrajniji. U koraku transformacije se, izmedu ostalog, povećava kvalitet podataka.

3.1.2 OLAP

Sistemi poslovne inteligencije se oslanjaju na tehnologije skladišta podataka, višedimenzionalnih baza podataka i OLAP sistema. Za skladišta podataka većinom se izrađuje dimenzioni model dok se za transakcioni sistem radi model podataka koji se zasniva na objektima i njihovim odnosima. Dimenzioni model skladišta podataka daje bolje mogućnosti vizualizacije podataka, što je s obzirom na namjenu skladišta velika prednost. Upravo mogućnost lake vizualizacije podataka, koji su po svojoj prirodi apstraktni, jest ključ razumijevanja dimenzionog modela podataka.

Dva su izvora podataka za skladište podataka. To su interni i eksterni podaci. Interni podaci pripadaju postojećem IS-u i generišu se putem transakcionog sistema. Eksterni podaci se pribavljaju izvan postojećeg sistema, najčešće pod sredstvom specijalizovanih ustanova koje se bave prikupljanjem i distribucijom informacija. Jedan od najvažnijih ciljeva skladišta podataka jest integrisati eksterne i interne podatke.

3.1.3 OLTP

Danas se poslovni sistemi susreću sa potrebom ovladavanja sve većom količinom podataka, te potrebom za odgovore i na pitanja koja za transakciono orijentisanu relacionu bazu podataka (OLTP – On Line Transaction Procesing) nisu lagan zadatak. Tu se pojavljuje potreba za realizacijom koncepta baze podataka koja bi, za razliku od baze podataka operativnog tipa, trebala poslužiti za potrebe analize i podrške odlučivanju na najvišim nivoima upravljanja.

Danas se pojavljuju sve veći zahtjevi za brzinom pristupa informacijama i njihovu dostupnost. Razvojni timovi su suočeni sa sve većim kompromisima u realizaciji strukture baze podataka. Nekada je bilo važno normalizovati bazu podataka koliko je to moguće kako bi se uštedilo na potrebnom prostoru za čuvanje podataka. To za sobom povlači relativno složeni način pristupa željenim podacima a time i do dužeg vremena potrebnog da se podaci prezentiraju korisniku. Danas, kako cijena prostora



za memorisanje podataka pada, tako prevladava zahtjev za brzinom pristupa podacima pa to dovodi do promjena u strategiji realizacije strukture same baze.

3.2 Šta je Data Warehouse?

DataWarehouse olakšava BI-u, obezbjeđujući mjesto za čuvanja i analizu informacija. Data Warehouse garantuje za kvalitet informacija. Data Warehouse također čuva historiju, tako da se nad informacijama iz DW mogu lako raditi vremenske analize. Na osnovu toga što se analize rade u DW, umjesto na izvornom sistemu, možemo garantovati da je najmanji uticaj na transakcione baze.

Data Warehouse je tematski orjentisano, integrisano, vremenski dugotrajno i nepromjenjljivo spremište podataka sa osnovnom namjenom da svojim analitičkim mogućnostima podrže proces donošenja odluka. Drugim riječima bi se moglo reći da je skladište podataka specijalizovana baza podataka koja se temelji na podacima iz operativnih baza podataka, sadrži podatke za duži vremenski period, a namijenjena je prvenstveno za potrebe analize i podrške odlučivanju od strane srednjeg i visokog menadžmenta.

Characteristics OLTP Data Warehousing

updatinghigh volume of small

transactionslow/high volume

batchdata

sources internal internal/externaldatabase

size gigabytesgigabytes to

terabytestime period current historical

queries predictable, periodicunpredictable, ad

hoc

TABELA 2. Karakteristike OLTP i DataWarehouse

SLIKA 6: “Cijela slika daje bolji uvid od pojedinačnih dijelova slike.”



3.3 Šta je DataMart?

Data Mart je oblik skladišta podataka koji je namijenjen pojedinačnim odjelima u sistemu. Data Mart sadrži agregirane (sumirane) podatke na određenim nivoima hijerarhije. Time se omogućava još efikasnije sagledavanje stvarnog stanja na način da se uklanja potreba za agregiranjem prilikom izvršavanja upita ili analiza od strane krajnjih korisnika. Tako se postižu mnogo bolje performanse, a redundancija podataka se izbjegava.

Data Warehouse Data MartScope/owner corporate line of bussinesSubjects multi subject one subjectData sources many fewSize >100GB <100GBImplementation months-years months

TABELA 3. Karakteristike Data Warehouse i Data Mart

Kod normalizovanih baza podataka, izrada izvještaja često zahtjeva spajanje velikih tabela što može da optereti čitav sistem. Kao rješenje tih problema javlja se skladište podataka (Data Warehouse). Podaci se izdvajaju u skladište podataka iz više OLTP sistema i stavljaju na raspolaganje analitičarima i rukovodiocima u lako razumljivom obliku. Ranije je većina skladišta podataka bila realizovana pomoću relacionih baza podataka. Danas višedimenzionalni dizajn predstavlja najbolji način za predstavljanje tih podataka.

SLIKA 7. Dimenzionalna kocka

Podaci se u višedimenzinalnoj bazi mogu zamisliti u obliku kocke (eng. cube). Mnogi autori dimenzionu bazu nazivaju kocka. Tehnički gledano to je n-kocka jer može imati više od tri dimenzije. Pojedinačne kocke se nazivaju pregraci za podatake (data marts).



SLIKA 8. Kako BI poboljšava poslovanje

3.4 Kriterij za izgradnju sistema BI:

1.) kratko vrijeme do prvih rezultata (nekoliko sedmica, s vrlo malim IT resursima, uz snažnu podršku managementa)

2.) vrijeme učenja-nekoliko sati3.) brzina dobivanja konzistentnih informacija-u sekundama4.) podrška za veliki broj korisnika-10,50,1000,...5.) pohrana velike količine podataka-uz mogućnost brze analize

3.5 Kada implementirati BI?

-jučer»Misli globalno-djeluj lokalno«-u našem slučaju postaje : »Dizajniraj cijeli sistem, realizuj komponentu po komponentu, gorućim prioritetom«!

3.6 Kako implementirati BI?

Projektan pristup problemu najbrži je put do rješenja. -definisati poslovne zahtjeve - locirati izvore podataka i korisnike-kreirati projektni tim, čiji članovi trebaju imati sva poslovna/informatička znanja-definisati standarde, te odabrati platformu i alate-napraviti strateški plan projekta, zatim operativne planove po pojedinim fazama te dokumentovati sve aktivnosti

4. Problemi sa kojim se susreću korisnici postojećeg Informacionog sistema

Može se zaključiti da, iako kompanija ima integrisan IS, još uvijek postoje sljedeći problemi:



Nezadovoljstvo krajnjih korisnika sa programima i izvještajima,

Nezadovoljstvo komitenata i potencijalnih klijenata sa postupkom dobijanja informacija o određenom proizvodu ili usluzi,

Neadekvatna informacija o profitabilnosti proizvoda, i profitabilnosti klijenata,

Bavljenje samo podacima iz prošlosti,

Nedostatak kvalitetnih analiza za donošenje poslovnih odluka,

Stalni sukob na relaciji IT služba - krajnji korisnici,

Prekomjerna papirologija,

Nemogućnost pretraživanja informacija iz dokumenata,

Neefikasno komuniciranje sa okruženjem i klijentima,

Slaba komunikacija i koordinacija među uposlenima,

Isti podaci pohranjeni na više mjesta

Različite interpretacije istih podataka,

Dominantno korištenje štampanih materijala u internom komuniciranju i izvještavanju itd.

5. Razlozi za implementaciju koncepta poslovne inteligencije

Globalna ekonomija sve je više suočena s velikim i nepredvidljivim promjenama koje mogu biti uzrokovane različitim razlozima. Eksponencijalni rast i razvoj informatičkih tehnologija skratio je vrijeme prenosa podataka i informacija te istodobno omogućio njihovu količinsku ekspanziju. Dnevne i često tektonske promjene u okolini kompanija izazvane potezima konkurencije, dobavljača, kupaca ili kompanija zahtijevaju njihovu dubinsku analizu kako bi se menadžmentu osiguralo potrebno znanje za donošenje ispravnih odluka i akcija u funkciji održavanja konkurentske održivosti kompanije.Primjenom koncepta poslovne inteligencije banci će biti omogućeno da se iz gomile dostupnih podataka i informacija isprofiliraju samo one informacije koje će joj biti potrebne za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka.



SLIKA 9. Idealna situacija-presjek maksimalan

9 najvećih prednosti rješenja BI, od kojih ćemo neke u nastavku detaljnije obrazložiti:

1. Efikasno povezivanje ljudi sa informacijama,2. Više moći za zaposlene,3. Pojednostavljena saradnja i dijeljenje,4. Analiziranje i dobijanje boljeg uvida,5. Poboljšavanje usaglašenosti,6. Korištenje moći sistema Microsoft Office,7. Prenos poslovnih podataka čitavoj organizaciji,8. Manje potreba za obukom,9. Ostvarivanje sofisticiranog analiziranja i izvještavanja.

5.1 Brže donošenje boljih poslovnih odluka

Dobra odnosno kvalitetna poslovna odluka je, bez obzira o kojem je segmentu poslovanja riječ, ona koja osigurava realizaciju zacrtane strategije i pripadajućih poslovnih ciljeva. Isto tako, to je ona odluka što je donesena na vrijeme.Brzina djelovanja može biti od presudne važnosti za budućnost svake kompanije, jer što je manje vremena potrošeno od trenutka uočavanja problema ili čak njegove naznake pa do reagovanja na njega veća je vjerojatnoća da će odgovor kompanije biti pravovremen a ne zakašnjen u odnosu na uslove tržišta. U tom smislu informacija ima vrijednost samo ako je menadžment dobije na vrijeme.U nedostatku pravih i na vrijeme dostupnih informacija menadžment se često prilikom donošenja odluka oslanja na svoje iskustvo i intuiciju pretežno statičnog karaktera. Nasuprot tome, informacije su uvijek nove i dinamične.Kada se razmatra donošenje bržih odluka to podrazumijeva i prenos, odnosno razmjenu informacija unutar same kompanije, jer ako kompanija nije omogućila nesmetani i pravovremeni protok informacija u horizontalnom i vertikalnom smislu riskira da menadžment donese poslovne odluke na temelju zastarjelih i samim time nekvalitetnih informacija.



Posljedice odluka utemeljenih na takvim informacijama mogu biti pogubne za kompaniju, poput gubitka najvažnijeg klijenta, nastavak ponude proizvoda kojega tržište više ne prepoznaje kao atraktivnog, pad cijena dionica …Kao što prikazuje slika 5., vrijeme potrebno za donošenje odluka može se podijeliti na dvije faze: fazu prikupljanja informacija i fazu donošenja odluka.

SLIKA 10. Vrijeme potrebno za donošenje odluka

Od ukupnog potrebnog vremena za donošenje odluka, najveći dio (oko 80%) potrošen je za prikupljanje informacija, a ostatak je utrošen za analizu, preispitivanje, sagledavanje ostalih mogućnosti i donošenje samih odluka. S obzirom da je cilj brže donošenje kvalitetnih odluka, potrebno je skratiti ukupno vrijeme za njihovo donošenje, ali isto tako u sklopu toga povećati udjel za promišljanje i izbor odluka uz smanjenje vremena za prikupljanje informacija.Često postoji veliki jaz između informacija koje su potrebne menadžmentu za donošenje odluka i bezbroj podataka koji se svakodnevno prikupljaju u banci. Procjena koju je dala Gartner Group, prikazana na slici 11., prikazuje koliki je raskorak u odlučivanju i znanju u odnosu na raspoložive podatke i sposobnosti analize kompanije.



SLIKA 11. Raskorak u znanju i odlučivanju

Kako bi se premostio prikazani jaz, kompanije nužno trebaju investirati u razvoj sistema poslovne inteligencije kako bi neobrađene podatke pretvorile u korisno znanje te na taj način održale konkurentske prednosti.Podaci su nesistematizovani i neorganizovani, a postaju informacije tek tada kada su relavantni za određen problem odlučivanja, odnosno, informacija se može interpretirati kao činjenica ako postoje podaci koje je argumentiraju.Informacije se pretvaraju u znanje kada su uspješno iskorištene za donošenje poslovnih odluka odnosno, kao što kaže S. Pfeifer „znanje nastaje oplemenjivanjem niza informacija, kao što i informacija nastaje oplemenjivanjem i transformisanjem niza fragmentiranih podataka, a koncept poslovne inteligencije počiva na razvijanju osjetljivosti na razlike između ovih pojmova“.

SLIKA 12. Od podataka do znanja

Podaci nisu informacija! Informacija=podaci+strukturaInformacija nije znanje! Znanje=informacija+analiza



Znanje nije odlučivanje! Odluka=znanje+ljudski faktor

5.2 Potpora menadžmentu i prenos poslovnih podataka čitavoj organizaciji

Poslovna inteligencija omogućava svim nivoima menadžmenta potrebne informacije u opsegu njihove odgovornosti; međutim, za uspjeh provođenja ovog koncepta bitno je cirkulisanje informacija i iz njih nastalog znanja unutar same kompanije kako bi se menadžment mogao baviti uzrocima a ne posljedicama. Primjena ovog koncepta omogućuje kompaniji veću učinkovitost i bolju produktivnost zaposlenih.Metodama i alatima poslovne inteligencije otkrit će se do tada skriveni i neuočljivi problemi koji opterećuju kompaniju u procesnom, a samim tim i u troškovnom smislu. Umijeće je unaprijed prepoznati potrebe klijenata kako bi ih kompanija uspjela zadržati, s obzirom da je nalaženje novih klijenata osam do deset puta skuplje od zadržavanja postojećih. Ako kompanija uspije smanjiti odlazak klijenata konkurenciji za 5%, može udvostručiti svoju zaradu. Potencijalno velika opasnost prijeti od nezadovoljnih klijenata jer ih se samo 4% žali na kvalitetu ili uslugu, a 90% nezadovoljnih ubuduće će izbjegavati taj proizvod. Na koji način to kompanija može spriječiti?Jedini odgovor jeste pravovremenim proslijeđivanjem informacija o reklamaciji svim odjelima koji su sudjelovali u kreiranju i distribuciji proizvoda.Donositelji odluka trebaju imati informacije o potpunoj analizi kupaca, segmentaciji ključnih i najvećih kupaca, jer nije rijedak slučaj da se te dvije skupine ne poklapaju idealno, odnosno najveći kupci ne moraju biti i najprofitabilniji. Likvidnost je operativni i upravljački problem koja ima direktan uticaj na postojanost i poslovni rezultat kompanije. Jesu li zalihe kapitala optimalne? Da li postignuti komercijalni uslovi s kupcima zadovoljavaju zacrtanu poslovnu politiku?Koliko se kvalitetno provodi politika naplate potraživanja?

Konkurencija na globalnom tržištu je sve jača, sposobnija i brojnija te ju je potrebno budno pratiti kako bi se na vrijeme mogli predvidjeti potezi koji bi potencijalno mogli ugroziti poslovanje kompanije, bez obzira je li riječ o plasmanu novog proizvoda ili mogućim kretanjima kupaca.Praćenjem i analizom pojedinih tržišnih segmenata kompanije treba procijeniti moguće buduće trendove kako za proizvode koje već plasira, tako i za one koje tek planira plasirati na tržište.

Poslovna inteligencija predstavlja jednu vrstu poslovnog radara menadžmentu jer signalizira na prijetnje, ukazuje na poslovne šanse, omogućuje predviđanje prije nego se nešto dogodi, širi manevarski prostor odlučivanja, omogućuje opstanak i konkurentnost kompanije, odnosno pomaže unaprijeđenje poslovnih rezultata i smanjenju troškova.

Neka od pitanja na koje nam BI može odgovoriti:

Da li je sniženje cijena donijelo povećanu prodaju?

Da li su marketinške aktivnosti povećale prodaju proizvoda?

Šta je naš najprofitabilniji proizvod?

Koje je naše najprofitabilnije tržište?



Koji kupac plaća najurednije?

Kakve su naše cjenovne pozicije na pojedinom tržištu?

Kakva je slika pojedinog kupca (profit, dani kašnjenja, način plaćanja)?

Kakvi su cjenovni trendovi na pojedinom tržištu?

Kakva su očekivanja u pogledu novčanih tokova?

Analiza prodaje i cijena u vremenu.

Da li postoji veza između količine prodanih proizvoda i profita po kupcu ?

Koja skupina kupaca “nosi” 80% ukupnog prihoda ?

5.3 Ostvarivanje sofisticiranog analiziranja i izvještavanja

Jedan od ključnih problema s kojim se susreću zaposlenici većine kompanija jeste sistem izvještavanja. Poslovanje koje karakteriše veliki broj dnevnih transakcija i potreba za obimnim izvještavanjem suočeno je sa problemom povećanog opterećenja sistema.Uvođenjem Data Warehousa i sistema za poslovnu inteligenciju, OLTP baza više nije opterećena procesiranjem ovih izvještaja. Izvještaji su sada transparentni i isti podaci se ne ponavljaju na više lokacija.

5.4 Korištenje moći sistema Microsoft Office i manja potreba za obukom

Velika prednost ovog rješenja jeste kratak period obuke za korisnike, u trajanju do maksmimalno jedne sedmice. Svi izvještaji koji se dobiju implementacijom sistema BI nude mogućnost korištenja istih u standardnim Microsoftovim alatima, na koje su korisnici već navikli. Samim tim se već u startu isključuje mogućnost ‘straha’ od nepoznatog kod korisnika.

5.5 Kako sistem BI utiče na poslovni rezultat:

1.) omogućava da razumijemo svoje poslovanje,2.) omogućava donošenje poslovnih odluka temeljenih na ažurnim i pouzdanim

podacima na svim razinama,3.) kroz smanjenje troškova ( smanjenje fiksnih i varijabilnih troškova),4.) kroz povećanje prihoda ( povećanje ukupne prodaje, poboljšavanje prodajnog

miksa)

5.6 Finansijska isplativost BI-a

Kada govorimo o finansijskoj isplativosti BI-a, moramo imati na umu da BI samo stvara pretpostavku rješavanja upravljačkih problema. Problem treba prepoznati, izabrati metodologiju rješavanja te tražiti odgovarajuću informaciju za njegovo rješavanje. Koristi ulaganja u BI mogu se mjeriti samo pod pretpostavkom da je BI u rukama dobrog menadžera.



Broj upravljačkih problema u poslovnoj praksi je velik. U svakom dijelu lanca vrijednosti mogu se izabrati ključni upravljački problemi čijim se rješavanjem direktno povećava profitabilnost kompanije.

Koristi od uvođenja BI-a ne moraju se posmatrati samo na način koliko će kompanija više zaraditi, može se posmatrati i koliko kompanija neće izgubiti. To se najčešće odnosi na zadržavanje ključnih kupaca na koje konkurencija osobito cilja. Troškovi zaposlenih, amortizacija i održavanje predstavljaju fiksne troškove koji bi se mogli smanjivati. Na dobit prije oporezivanja utiče promjena obima prodaje, cijena i varijabilni troškovi. Najveći uticaj ipak imaju promjena prodajnih cijena i promjena obima prodaje.

Koja je uloga BI-a u povećanju cijena i prodaji? Cjenovna politika relativno lako se može kontrolisati ako postoji ABC analiza koja omogućava kasifikaciju kupaca prema udjelu u ukupnom prihodu i profitu. Povećanje prodaje može se ostvariti ako postoji mjerenje kapaciteta kupaca. Mjerenje zadovoljstva kupaca put je prema povećanju lojalnosti.

Ako se varijabilni troškovi smanje (troškovi koji se mijenjaju razinom poslovne aktivnosti) mogu značajno povećati dobit prije oporezivanja. Pri tome treba voditi računa da se varijabilnim troškovima upravlja na dugi rok, ulaganjem u tehnologiju. Ulaganje u tehnologiju znači investirati i podizati razinu amortizacije. Kako je amortizacija fiksni trošak, ušteda se smanjuje povećanom razinom ulaganja. Upravljanje varijabilnim troškovima ulaganjem u tehnologiju dugoročan je posao.

Povećana pregovaračka moć na tržištu i dobra informacija o tome ko sve plasira proizvode, po kojoj cijeni i koje kvalitete put su prema snižavanju cijena proizvoda. Povećanje prihoda i snižavanje troškova klasičan su put prema upravljanju profitabilnošću. Djelotvorno upravljanje likvidnošću također je put prema povećanju profita.

Trajna obrtna sredstva treba finansirati iz dugoročnih izvora. Dugoročno finansiranje uslovljeno je dinamikom pretvaranja nenovčanih dijelova imovine u novčani oblik. Trajna obrtna sredstva vraćaju se u novčani oblik tek istekom planiranog perioda.

Na osnovu ovih statistika pretpostavlja se da će se prodaja na godišnjem nivou povećati 1%, varijabilni troškovi smanjiti 1%, fiksni troškovi (ne računajući amortizaciju i plate) smanjiti 1%, sve to zahvaljujući djelotvornijem upravljanju.

6. Projektni timovi

Odlučili smo da kreiramo više međuovisnih timova sa posebno definiranim radnim zadacima, bez organiziranja hijerarhijskih struktura, kako bi timovi mogli istovremeno raditi na dijelovima projekta. Podjela je izvršena na pet projektnih timova koji će raditi na realizaciji projekta:

Projektni timovi: Zaduženi su za:MENADŽMENT KOMPANIJE Definisanje krajnjeg cilj projektaPROGRAM MENADŽMENT Vođenje cijelog projekta



ARHITEKTURA Dizajn rješenjaRAZVOJ Razvoj aplikacijeIMPLEMENTACIJA Testiranje aplikacije unutar kompanije

Detaljnije objašnjenje obaveza svakog tima:

1.) Menadžment kompanije - Ova grupa definiše šta je krajnji cilj projekta. Ona je interface između korisnika aplikacije, klijenata kompanije i outsourcing firme koja nudi aplikaciju. Cilj ove grupe je osigurati zadovoljenje interesa stakeholdera, kroz ispunjenje krajnjeg cilja projekta. Jedan od članova ove grupe je CEO kompanije. U grupu je uključen i IT profesionalac, koji može sugerisati CEO-u da u zahtjevima ne ode u pogrešnom pravcu.

2.) Program menadžment - je grupa lidera koji vode projekat ispred outsourcing firme koja nudi BI sistem. Postoji intenzivna komunikacija sa Menadžmentom kompanije. Ova grupa ima još jednu ulogu. Ona će nakon uspješne implementacije biti zadužena i za pripremu ugovora na godišnjem nivou za održavanje aplikacije.

3.) Arhitektura – je grupa koja upravlja procesom dizajniranja projektnog rješenja. Glavni cilj ove grupe je da obezbjedi snažnu vezu između poslovne i tehničke strane sistema. Ova grupa mora da proizvede dizajn sa visokim nivoom detaljnosti kako bi se mogao implementirati od strane Grupe za razvoj. Članovi Arhitekture grupe su 2 IT zaposlenika i 2 Business zaposlenika kompanije.

4.) Grupu razvoj predstavlja pet programera iz outsourcing firme koji će razviti program u skladu sa zahtjevima Menadžementa kompanije i grupe Arhitekture. U razvoj aplikacije je uključeno i testiranje aplikacije i rješavanje postojećih bugova i slično.

5.) Implementacija – Projekat koji počinje završetkom razvojne faze. Aplikacija se instalira na server, na kojem se nalazi i DataWarehouse. U implementaciju su uključeni: 2 programera i 2 analitičara. U okviru implementacije se radi i revizija urađenog posla, eventualne korekcije na aplikaciji ili cijelom sistemu.

7. Životni ciklus ( SDLC ) uvođenja Poslovne inteligencije

Rezultat SDLC-a je visoko-kvalitetan sistem koji u potpunosti podržava sva korisnička očekivanja, koji je ispunio vremenska i novčana očekivanja, koji radi efikasno i efektivno u skladu sa ostalim informacionim tehnologijama firme u koju se implementira.



Slika: SDLC ciklus

Cijeli projekat uvođenja Poslovne Inteligencije u kompaniji srednje veličine, koja ima implementiran IS traje u prosjeku 12 mjeseci.

Na prethodnoj slici, vidimo da su faze SDLC životnog ciklusa:

1.) Planiranje2.) Analiza



3.) Dizajn/Razvoj4.) Implementacija5.) Testiranje6.) Održavanje

Ukratko ćemo objasniti svaku od spomenutih faza.

7.1 Planiranje projekta

U okviru informatizacije projekta predpostavljamo da će Menadžment kompanije biti zadužen za određivanje krajnjeg cilja projekta, te će on svakako raditi i planiranje projekta.

Najvažnija aktivnost u fazi planiranja projekta je uraditi – “studiju izvodivosti” projekta. Projekti se tipično razrađuju u 3 polja izvodivosti: ekonomsko, operativno i tehničko. Takva studija se, također, koristi kao referenca za održavanje projekta na ispravnom putu, kao i za računanje napredovanja tima.

Šta je studija izvodivosti? To je preliminarna studija koja opisuje disciplinu planiranja, organizovanja i upravljanja sredstvima kako bi uspješno kompletirali specifične projektne ciljeve. Termin se koristi za opisivanje preliminarnih analiza postojećeg sistema, kako bi se analiziralo da li u konačnici vrijedi poboljšavati samo dio ili cijeli sistem. Krajnja odluka koju donosimo putem studije izvodivosti je: da li nastavljamo projekat ili ne?

Svi podaci, istraživanje i informacije, koji nisu pokriveni studijom izvodivosti će biti pokriveni u Analizi projekta, koja slijedi odmah nakon planiranja projekta.

Za planiranje projekta, kao što možemo vidjeti iz slijedeće tabele potreban je 1 mjesec:

Rb. AktivnostiTrajanje (dan)

1 Validacija tehnologije 52 Prikupljanje detaljnih zahtjeva potreba 43 Kreiranje funkcionalne specifikacije 64 Dizajn rješenja 55 Konceptualni dizajn 106 Logički dizajn 57 Fizički dizajn 58 Kreiranje master plana 59 Komunikacioni plan 510 Uloge/odgovornosti 511 Upravljanje rizicima 312 Upravljanje spremnosti 513 Upravljanje promjenama i kvalitetom 514 Plan obuke 515 Plan deploymenta 516 Disaster-Recovery plan 5



17 Security plan 518 Studija izvodivosti 5

7.2 Analiza projekta

Zahtjevi faze Analize projekta se fokusiraju na tome šta sistem treba raditi, kako bi pokrio sve stakeholdere, uključujući sponzore, potencijalne korisnike, i slično. Tokom ove faze:

-kreirani su jasni setovi zahtjeva koji uspostavljaju dogovor između svih stakeholdera o tome šta sistem treba ispunjavati-obezbjeđeni su programeri sa jasnim razmjevanjem dogovorenih zahtjeva-precizirane granice sistema-dogovorena osnova za eventualnu naknadnu nadogradnju sistema

Analiza zahtjeva moze biti podjeljena u dvije različite aktivnosti: prikupljanje zahtjeva i analiziranje zahtjeva. Prikupljanje zahtjeva podrazumjeva komunikaciju sa stakeholderima da odrede koji su stvarni zahtjevi.

Analiziranje zahtjeva je zadatak koji koristi standardni set alata i praksi za generisanje jedinstvene i jasne osnove zahtjeva. U trenutku kada se svi stakeholderi slože sa zahtjevima koje traže, osnova je kreirana i ona postaje izvor zahtjeva.

Prema sljedećoj tabeli, za fazu analize, potrebno je manje od 2 mjeseca (detaljnije u tabeli):




1 Identifikacija stakeholdera i davanje prioriteta 3

2Plan upravljanja odnosima i očekivanjima stakeholdera 2

3 Formiranje tima 94 Definicija projektnih uloga 55 Identifikacija resursa 36 Definicija projektnog rješenja 127 Kreiranje korisničkih profila 18 Kreiranje strategije za dizajn 29 Razvoj konceptualnog razumjevanja rješenja 310 Definicija projektnih ograničenja 211 Procjena rizika 312 Definicija procesa za monitoring projekta 213 Definicija procesa za upravljanje promjenama 214 Definicija kritičnih faktora uspjeha 2

7.3 Dizajn/Razvoj

U ovoj fazi, tim 'Arhitekture' dizajnira detaljni plan koji povezuje poslovnu i tehničku stranu projekta. Nakon dizajna, pet programera počinju razvoj aplikacije, koja će kasnije biti povezana u integrisani sistem. Prije samog razvoja aplikacije, potrebno je podesiti okruženje, potrebno za razvoj aplikacije, tačnije server koji će koristiti. Uporedo sa razvojem aplikacije, radi se i testiranje aplikacije, kako bi se otklonili bugovi, errori odnosno sve moguće greške koje aplikacija može imati. Za razvoj aplikacije potrebno je 6 mjeseci. Na sljedećoj tabeli se vidi traženo vrijeme:




1 Postavljanje razvojnog okruženja 52 Postavljanje testnog okruženja 53 Razvoj aplikacionih komponenti .. 1 504 Testiranje aplikacionih komponenti .. 1 105 Razvoj aplikacionih komponenti .. N 506 Testiranje aplikacionih komponenti .. N 107 Integracija komponenti 108 Testiranje integriranog rješenja 109 Kreiranje tehničke dokumentacije 10

7.4 Implementacija

Pretpostavke od koje krećemo prilikom početka projekta informatizacije su slijedeće: svi uposlenici imaju osposobljen i umrežen računar za korištenje. Ukoliko

postoji odjel gdje mreža nije sprovedena, tada se radi o novo-oformljenom odjelu, te će informatizacija takvog odjela biti urađena u sklopu drugog projekta informatizacije. Naša pretpostavka se bazira na činjenici da svi korisnici Poslovne Inteligencije imaju umrežen računar u LAN mrežu, da imaju izlaz na Internet, te imaju pristup lokalnom postojećem serveru unutar kompanije.

većina računara koje koriste uposlenici, afektirani implementacijom novog sistema Poslovne Inteligencije imaju karakteristike koje mogu podržati GUI dio aplikacije. Postoji određeni broj računara čije karakteristike ne podržavaju GUI aplikaciju. Kupovina dodatne opreme (RAM memorije, ili memorijskog prostora na hard-disku) će biti urađena u sklopu drugog projekta. Naš projekat ne obuhvata kupovinu dodatnog hardware-a, osim jednog centralnog servera, na kojem će biti smještena DataWarehouse.

Projekat informatizacije će obuhvatiti:

1.) ERP - sistem za podršku poslovnim procesima2.) CRM - upravljanje odnosima s klijentima3.) B2B - komunikacija s poslovnim partnerima



Faze implementacije Poslovne inteligencije

Prije implementacije treba stvoriti svijest o važnosti modela poslovne inteligencije i njegovom utjecaju na uspjeh kompanije. Poslovna Inteligencija mora multiplicirati veće prihode od troškova njegove implementacije. Jedini objektivni kriterij uspjeha kompanije je tržište koji pokazuje koliko kompanija stvarno vrijedi i koliki ostvaruje profit kao temeljni cilj poslovanja. U procesu poboljšavanja poslovanja potrebno je stvoriti viziju i sistem ciljeva Poslovne Inteligencije.

Preduslovi uspješne implementacije koncepta poslovne inteligencije su:

stvoriti svijest o značaju koncepta poslovne inteligencije definisati ciljeve poslovne inteligencije planirati izgradnju i razvoj koncepta poslovne inteligencije stvoriti softverska i hardverska rješenja za implementaciju poslovne

inteligencije oformiti organizacijsku jedinicu za poslovnu inteligenciju implementirati kvalitativne determinante koncepta poslovne inteligencije.

Postupci implementacije BI modela su:

definisati poslovne zahtjeve, locirati izvore podataka i korisnike formirati projektni tim čiji članovi trebaju imati sva potrebna poslovna i /

ili informatička znanja definisati standarde te odabrati platformu i alate s kojima će se raditi napraviti strateški plan projekta, operativne planove po pojedinim fazama

te dokumentovati sve aktivnosti

Postupci za optimizaciju implementacije su:

uključiti korisnike u fazu planiranja, učiniti sistem maksimalno jednostavnim za korisnike uvježbati korisnike osigurati uključenost uprave.

Proces uvođenja je ciklički, odnosno imperativ je permanentno unapređivanje i optimiziranje modela u cilju pronalaženja efikasnijeg rješenje i otkrivanja budućih aktivnosti konkurencije. Nema mirovanja u kreiranju i implementaciji BI sistema jer će konkurencija to iskoristiti i ostvariti prevlast na tržištu i osvojitidio tržišnog udjela kompanije. Zadovoljstvo ostvarenim uspjehom mora biti poticaj za nove promjene u profiliranju novih, zahtjevnijih konkurentskih prednosti na turbulentnom tržištu.



Za implementaciju su zadužena dva programe i dva analitičara. Ova faza projekta treba da traje 1,5 mjeseci.


1 Postavljanje okruženja 22 Postavljanje integrisanog sistema 53 Konfiguracija sistema 24 Stabilizacija integrisanog sistema 25 Kreiranje dokumentacije 46 Korisnička obuka 5

Koristi od verzioniranja sistema Poslovne Inteligencije za pojedine učesnike faze implementacije:



Developer IT menadžment Produkcija Menadžment / Revizija

Zašto verzioniranje?

Da bi se imao trag promjena.

Sigurno skladište svih historijskih podataka

Lako se vratiti na prethodnu verziju.

Nema gubitka podataka.

Zašto implementirati kontinuiran proces integracije?

Koncentracija na razvoju softvera. Dobiti ranu povratnu informaciju o implementiranom kodu.

Rana povratna informacija o kvaliteti koda. Pronaći słabe tačke.

Dobiti produkcijski kod visoke kvalitete.

Manje grešaka. Brži i kraći ’release’ ciklus.

Zašto imati automatizovan build?

Nema gubitka dragocjenog vremena pokušavajući manuelni build.

Dozvoljava više ’build’ –ova i daje brzu povratnu informaciju.

Sve je koordinirano skriptama.

Sprječava greške.

Zašto approval management?

Poboljšava komunikaciju među projektnim timom.

Kontroliše razvoj u različitim fazama životnog ciklusa.

Kontrola prebacivanja na produkcione servere.

Sljedivost.Ko je autorizovan.

Zašto imati automatsko prebacivanje koda?

Garantuje da će na produkciji biti aktuelni kod.

Da se ubrza proces i pomogne da se smanje greške.

Bez manuelnih intervencija smanjuje se mogućnost grešaka.

Povećava moguću release ciklus frekvenciju i produktivnost.

Zašto rollback proces?

Više vremena za popravljanje grešaka.

Može se uvijek vratiti na zadnji korektni release.

Eliminiše rizika pada sistema.

Omogućava vraćanje na određeni prijašnji stadij. Brzo rješavanje grešaka u produkciji.

Zašto menadžment upravljanja životnim ciklusom?

Nema brige za kreiranje koda za testni ili produkcijski nivo.

Jasan pogled na razvojni proces i statuse.

Automatsko prebacivanje na produkciju smanjuje dodatni rad.

Odgovara na pitanja Ko, Kada, Zašto i Kako se nešto pojavilo.

7.5 Testiranje/Revizija urađenog posla, eventualne korekcije

Faza testiranja treba da traje 3 mjeseca. Za fazu testiranja su zadužena dva programera i dva analitičara. U fazi testiranja se ispravljaju dodatni problemi u funkcionisanju aplikacije, koji nisu ranije bili primjećeni.


1 Postavljanje okruženja za testiranje 52 Testiranje .. 1 153 Rješavanje problema … 1 204 Testiranje .. N 155 Rješavanje problema .. N 20



6 Dokumentiranje test case-ova 157 Izrada korisničke dokumentacije 10

7.6 Održavanje aplikacije

Prvu godinu implementacije, održavanje sistema Poslovne inteligencije je u okviru plaćene cijene. Održavanje bi radila ista firma koja je prodala aplikaciju. Svake naredne godine, potrebno je potpisati:

-ugovor o povjerljivosti podataka-ugovor o održavanju sistema

Cijena održavanja je 20% od ponuđene cijene aplikacije. Menadžment kompanije treba uzeti u obzir opciju - šta se dešava ukoliko outsourceing saradnik propadne? U tom slučaju bi kompanija angažovala alternativnu firmu kojoj bi dali pristup kodu, da nastave održavanje aplikacije. Medjutim, do trenutka angažovanja alternativne firme vrlo vjerovatno neće doći, ukoliko je menadžment kompanije u fazi analize uzeo u obzir background i postojanost outsourceing firme na tržištu, te zaključio kako ne postoje velike šanse za propadanje spomenute firme.

8. Prijedlog rješenja

8.1 Pregled funkcionalnosti novog sistema

Funkcionalnosti Zahtjevi

Izvještavanje i analiza

-Srednji management pravi sebi scorecars-Srednji management pravi sebi dashboard, pomoću kojih vrši specifične analize u vremenskom razdoblju, po željenim kriterijima.

Administracija

-Administracija korisnika-Administracija grupa-Administracija prava i ovlaštenja-Administracija svih podsistema



8.2 Tehnička izvedba

Svijet infomacionih tehnologija se jako brzo razvija, kompanije koje ne uđu u trku koristeći najbolje tehnologije brzo će biti rangirane kao nekonkurentne kompanije. Za izvedbu software-skog rješenja Poslovne Inteligencije su uzete Oracle-ove platforme koje su se u dosadašnjem poslovanju kompanije pokazale kao vrlo uspješne. Za ovaj projekat nije važno imati najbolji i najnoviji software, već imati dobro napravljen software koji može ponuditi top-managementu jednostavan pristup za analiziranje i dodnošenje krajnjih odluka.

8.3 Opis predloženog rješenja

Naš prijedlog je angažovanje Outsourcing firme za implementaciju gotovog rješenja koje spomenuta firma već nudi na tržištu.

U nastavku rada ćemo prikazati neke od opcija koje nudi ovaj software. Demo software-a ćemo prikazati na prezentaciji top-managementu, jer se jedino na osnovu stvarnog stanja i podataka uzetih iz postojećeg sistema kompanije mogu vidjeti prednosti ovog rješenja.

Primjer ad-hoc upita i izvještaja koje korisnici sami kreiraju bez pomoći IT osoblja je prikazan na sljedećim slikama.

SLIKA 13. Pregled plasmana kredita po filijalama



SLIKA 14.

SLIKA 15.

Svi prethodno kreirani upiti se mogu spasiti i u tom slučaju su dostupni ostalim korisnicima. Ove upite bi kreirali uposlenici odjela za analizu ili praćenje rizika kredita. Svi ostali korisnici, npr. menadžeri mogu koristiti ove unaprijed kreirane



upite za pravljene dashboard-a koji nude bolji pregled informacija na jednom mjestu. Izgled jednog takvog dashboard-a je prikazan na slikama.

SLIKA 16.

SLIKA 17.



SLIKA 18.

SLIKA 19.

Pored ovih opcija predviđeno je da se koriste funkcije alerta koje upozoravaju krajnje korisnike na promjene bitne za poslovno odlučivanje. Naprednija opcija je postavljanje automatskog slanja mail-a određenim korisnicima, obično menadžerima kad se dese neke bitne promjene u podacima. Primjer: ako procenat naplate padne



ispod 90% šalje se mail sa sadržajem koji je usvari unaprijed pripremljeni upit o procentu naplate na mjesečnom ili dnevnom nivou, po odjelu ili klijentu.

SLIKA 20.



SLIKA 21.

9. Troškovi i ekonomska opravdanost

9.1 Ulaganje u BI i moguće koristi

Business Intelligence je koncept kojeg su neka preduzeća uvela, mnoga razmišljaju o tome i sigurno im se nameće pitanje korisnosti. Ne zaboravimo, BI samo stvara pretpostavku rješavanja upravljačkih problema. Problem treba prepoznati, izabrati metodologiju rješavanja te tražiti odgovarajuću informaciju za njegovo rješavanje. Pod pretpostavkom da je BI u rukama dobrog menadžera mogu se mjeriti koristi ulaganja u BI. Broj upravljačkih problema u poslovnoj praksi je velik. Oni su vrlo rijetko izolirani, ali radi lakše prezentacije cijele ideje posmatrat će se odvojeno. U svakom dijelu lanca vrijednosti mogu se izabrati ključni upravljački problemi čijim se rješavanjem izravno povećava profitabilnost preduzeća.Mogućnost povećanja učinkovitosti upravljanja definisana je industrijom, pozicijom kompanije u industriji, tehnologijom koju kompanija posjeduje, taktikom i strategijom kompanije. Poslovne odluke definisane su također nivoom iskorištenja kapaciteta.Koristi od uvođenja BI-a ne moraju se promatrati samo na način koliko će kompanija više zaraditi. Može se posmatrati i koliko kompanija neće izgubiti. To se najčešće odnosi na zadržavanje ključnih kupaca na koje konkurencija osobito cilja.

9.2 Bussiness Intelligence ROI: opravdanje investicija

Po riječima analitičara i krajnjih korisnika, opravdanje vrijednosti BI investicija je iznimno privlačno posebno jer nema jasne formule za ROI.Potrebno je npr. odrediti vrijednost pružanja boljih usluga korisnicima i vrijednost ljudi koji donose bolje odluke brže. U tome leži problem. Teško je, ako ne i nemoguće, da se izračuna ROI kvalitetnijeg donošenja odluka.Za razliku od IT sistema koji mijenjaju skuplje sisteme ili manuelni rad, BI benefit je obično 'soft' ili neopipljiv.Pretpostavke uspješnosti projekta:

Saradnja između IT-a i bussines-a je neophodnaIT samo može reći koliko će aplikacija koštati, međutim samo poslovni korisnici mogu kvantificirati benefit. Držati se tačne metrike Jedan od najvećih izazova BI projekata je odrediti tačnu prije –i – poslije metriku.Ukoliko ne znamo odakle počinjemo, teško je odrediti benefit na kraju, kao i kakav je ROI. Potrebna je tačna metrika na početku i tačna metrika na kraju. Bez BI sistema mnoge kompanije nemaju tačnu metriku. Bez tačne metrike, imaju problem sa određivanjem potencijalnog ROI-a novog BI sistema. Organizacije moraju dati sve od sebe da nađu mjere, kao što su gdje će BI implementacija smanjiti troškove ili povećati prodaju, ali pravi fokus treba biti na ‘soft’ benefitima. ‘Soft’ vrijednosti BI-a su najvažnijeNajveće vrijednosti koje dobivamo od BI –a su neopipljive strateške vrijednosti, kao što su brže izvještavanje, kvalitetnije informacije za menadžment, kvalitetnije donošenje odluka i produktivniji korisnici.



Troškovi implementacije BI-a mogu biti klasificirani u 3 tipa:

1. Troškovi hardverskih uređaja potrebnih za projekat: Client sistemi, Server sistem(i), Mreža.

2. Troškovi softverskih aplikacija koje zahtjeva projekat Troškovi BI licenci.

3. Troškovi radne snage.

Ukupni troškovi implementacije BI projekta mogu biti podijeljeni u dvije kategorije- inicijalni,- kontinuirani.

Inicijalni troškovi su oni koji su planirani za implementaciju projekta na vrijeme. Npr.:

- hardverski troškovi projekta,- troškovi softverskih licenci,- troškovi rada potrebni tokom konfiguracije, implementacije i treniranja

korisnika.

Kontinuirani troškovi su oni koji se nastavlja nakon što je projekat završen. Npr.:

- naknade za održavanje softvera, - troškovi rada za održavanje aplikacije i obuku korisnika.



10. ZAKLJUČAK

S obzirom da je u 21. stoljeću, stoljeću informacija i znanja, cijena informacija jednaka cijeni opstanka na tržištu, proizilazi da je uvođenje sistema za upravljanje poslovnim informacijama isplativa investicija. Kako konkurencija postaje agresivnija, okolina nestabilnija i budućnost neizvjesnija, zahtjevi pred sistemima analize i prognoze postaju složeniji. Poslovna Inteligencija je u funkciji planiranja kratkoročnih poslovnih odluka ali i u funkciji strategije. Podaci pretvoreni u informaciju omogućavaju nam stvaranje konkurentske prednosti u tržišnoj borbi. Informacija predstavlja moćno oružje u poslovnim pregovorima, argumentovanom nastupu i omogućava kvalitetno operativno planiranje. Moguće je analizirati ponašanje klijenata, promatrati pojedine tržišne segmente i predviđati buduće pojave. Poslovna Inteligencija omogućava bolje razumijevanje vlastitih klijenata i spoznaju što ih potiče na takvo ponašanje.

Znači ne postavlja se pitanje da li treba uvesti sistem za poslovnu inteligenciju nego kada ga trebamo uvesti. Što prije uvedemo ovaj sistem, prije ćemo imati vidljive rezultate.

S obzirom na današnje stanje na tržištu i konkurenciju, naša preporuka jeste da kompanija kupi gotovo rješenje koje nudi outsourceing firma. Kompanija će investiranjem u BI vremenom dobiti povrat uloženih sredstava i biće u mogućnosti da se kvalitetnije nosi sa svim promjenama u okruženju.

Cijela implementacija bi trajala godinu dana, i to po fazama. Akcioni plan naveden u ovom dokumentu u skladu je sa odobrenim budžetom.



11. LITERATURA:

1.) Information Technology for Management- Transforming Organisations in the Digital Economy- 6th edition; Efrain Turban-University of Hawaii at Manoa; Dorothy Leidner-Bailor University; Ephrain McLean- Georgia State University; James Wetherbe-Texas University; John Wiley and Sons 2007. United States of America

2.) Management Information Systems for the Information Age3.) http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/zzzbiznis/BI%20Vjezbe

%202008.pdf4.) http://www.korporativnasigurnost.org/Uploads/37057/37058/37349/

Korporativna_sigurnost_Bilandzic.pdf5.) http://www.etf.unssa.rs.ba/infoteh/rad/2008/E-VI/E-VI-1.doc 6.) http://www.ventex.hr/ContentDetails/7/gcg/3/lang/HR/Business-

Intelligence---inteligentno-upravljanje.wshtml7.) http://www.kubelka.net/vern/etika/31D_seminari/

19_Eticke_dileme_poslovno_istrazivanje_Knezevic.doc8.) http://office.microsoft.com/sr-latn-cs/products/HA101655092074.aspx 9.) http://www.abit.hr/Abit_about_us.html


http://www.abit.hr/Abit_about_us.html

http://office.microsoft.com/sr-latn-cs/products/HA101655092074.aspx

http://www.kubelka.net/vern/etika/31D_seminari/19_Eticke_dileme_poslovno_istrazivanje_Knezevic.doc

http://www.kubelka.net/vern/etika/31D_seminari/19_Eticke_dileme_poslovno_istrazivanje_Knezevic.doc

http://www.ventex.hr/ContentDetails/7/gcg/3/lang/HR/Business-Intelligence---inteligentno-upravljanje.wshtml

http://www.ventex.hr/ContentDetails/7/gcg/3/lang/HR/Business-Intelligence---inteligentno-upravljanje.wshtml

http://www.etf.unssa.rs.ba/infoteh/rad/2008/E-VI/E-VI-1.doc

http://www.korporativnasigurnost.org/Uploads/37057/37058/37349/Korporativna_sigurnost_Bilandzic.pdf

http://www.korporativnasigurnost.org/Uploads/37057/37058/37349/Korporativna_sigurnost_Bilandzic.pdf

http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/zzzbiznis/BI%20Vjezbe%202008.pdf

http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/zzzbiznis/BI%20Vjezbe%202008.pdf

Životni ciklus razvoja poslovne inteligencije

Documents