Životni ciklus mjerne opreme

8/17/2019 Životni Ciklus Mjerne Opreme

1/4

s v i j

e t m j e r i t e l j s t v a

81

Žon cku nop

vo Nestić

U industrijskoj proizvodnji namje-

na se mjerne opreme utvrđuje iz

ključnih mjernih točaka preko kojih

se prate proizvodni, tehnološki ili

koji drugi procesi. Za izvođenje

mjerenja potrebna je mjerna opre-

ma o kojoj je potrebno skrbiti, tako

da svi današnji poznati sustavi

kvalitete navode u nekom svojem

dijelu potrebu za brigom o mjernoj

opremi tijekom njezina životnaradna vijeka.

V rijednost fizikalne veličine o kojoj je korisniku potrebna točna i pouzdanainformacija dobiva se s pomoću mjerne opreme ugrađene na mjerno mje-sto. U tom cijelom lancu mjerno je mjesto temelj aktivnosti jer ostvaruje vezus procesom i postavlja zahtjeve na osnovi kojih definiramo mjernu opremu.

mno o kako ga dfnaMjerno mjesto temelj je svih kasnijih aktivnosti pa njegovo ispravno određi-vanje ima izravan bitan utjecaj na kvalitetu mjeriteljskog sustava tvrtke. Mjer-no je mjesto prema definiciji mjesto na kojem je ugrađena mjerna oprema,može se nazvati još i mjesto ugradnje ili funkcija mjerenja (često je na engle-skom jeziku nazvano »measurement point«). Potreba za definiranjem mjere-nja određenih fizikalnih veličina u nekom procesu može se pojaviti u sluča- jevima kao npr.:

• pri izgradnji novoga proizvodnog pogona

• pri rekonstrukciji postojećega proizvodnog pogona

• pri nabavi nove opreme

• pri zamjeni postojeće opreme i sl.


2/4

svij

etmjeriteljstva

82

Za sagledavanje i izradu popisa potrebnih mjerenja nužna suvišedisciplinarna znanja budućeg korisnika opreme, projek-

tanta ili održavatelja i osoba zaduženih za osiguravanje kvali-tete budućeg proizvoda. Taj popis treba sadržavati osnovnepodatke koji su potrebni za kasniju specifikaciju mjerne opre-me koja će se ugraditi na mjerno mjesto. Naravno, postoji imjerna oprema koja nema svoje čvrsto mjerno mjesto, negonam služi kao prijenosna mjerna oprema pa ćemo i njoj do-dijeliti funkciju koju ćemo odgovarajuće nazvati. U osnov-nim podacima o mjernom mjestu kojima ćemo se poslije ko-ristiti pri nabavci mjerne opreme, kvalifikaciji, validaciji itd.potrebno je navesti:

• vrstu fizikalne veličine koja se mjeri, npr. tlak, tempe-ratura, protok

• planirano mjerno područje u procesu, npr. tempera-tura od 50 °C do 150 °C

• zahtijevana točnost (ili granice točnosti) procesne ve-ličine, npr. ±5 °C.

Utjecaj mjerenja na kvalitetu proizvoda i odvijanje procesaćemo opisati u nastavku članka. Uz te osnovne podatke po-trebno je voditi računa i o drugim zahtjevima koje mjernaoprema mora zadovoljiti, na primjer materijalu izrade, spo- jivosti s drugim uređajima, opsegu i vrsta izlaznih signala, popotrebi vrsta protueksplozijske zaštite i dr.

Mjerenja u nekom procesu u osnovi mogu se podijeliti na

mjerenja u:• zakonski uređenom području i• mjerenja koja nisu u zakonski uređenom području.

Naredba o mjerilima nad kojima se provodi mjeriteljski nad-zor u Republici Hrvatskoj određena su područja koja su svr-stana u zakonom uređeno područje, a navedenu naredbu mo-žete pronaći na stranici Državnog zavoda za mjeriteljstvo www.dzm.hr ili na stranicama Narodnih novina www.nn.hr.

Poda nh aU proizvodnim procesima nisu sva mjerenja jednako bitnaza proizvod. O rezultatima nekih mjerenja može ovisiti kraj-nja kvaliteta proizvoda. Stavljanjem na tržište proizvoda ne-

prikladne kvalitete tvrtka može ugroziti svoj tržišni status iliu najgorem slučaju ugroziti svoje postojanje zbog posljedica

koje izazovu takvi proizvodi. Zbog toga je potrebno zgodnonapraviti dodatnu podjelu mjernih mjesta koja bi mogla bitina ovaj način:

Mjerna mjesta pod zakonskim nadzorom: odnosi se namjerenja za koja prema »Zakonu o mjeriteljstvu« i »Na-redbi o mjerilima nad kojima se provodi mjeriteljski nad-zor u Republici Hrvatskoj« postoji obveza redovitog pro-vjeravanja ispravnosti mjerne opreme prema zakonomutvrđenoj proceduri

Ostala mjerenja, koja se radi lakšega kasnijeg upravljanjamjernom opremom može na primjer dalje razvrstati na:

• mjerenja ključna za kvalitetu proizvoda Odnosi se na mjerenja fizikalnih veličina kojima se odre-đuje ispunjenje barem jednog od navedenih zahtjeva:

– usklađenost sa zahtjevima koji proizlaze iz registri-ranoga proizvodnog procesa

– dokazivanje kvalitete proizvoda i/ili usklađenosti sazahtjevima sustava kvalitete

– mjerenje procesnih/analitičkih veličina kod kojih po-greška mjerenja može dovesti do proizvoda neodgova-rajuće kvalitete

– izravan utjecaj na kvalitetu proizvoda

• mjerenja bitna za procesOdnosi se na mjerenja koja nisu ključna za kvalitetuproizvoda, ali je mjernu opremu potrebno redovitoumjeravati jer se pogrešnim mjerenjem smanjuje kvali-teta procesa u vidu prinosa, potrošnje energije ili haba-nja opreme.– neizravan utjecaj na kvalitetu proizvoda

• ostala mjerenja – u ovu skupinu ulazi sva mjerna opre-ma koja nije u jednoj od prethodne tri skupine. Mjer-nu opremu korištenu za ova mjerenja nije potrebnoredovito umjeravati te se njezino umjeravanje ne pla-nira u bazi podataka mjerne opreme s podacima o

umjeravanju. Način i učestalost umjeravanja mjerneopreme namijenjene za ostala mjerenja ovisi isključivoo procjeni korisnika opreme.


3/4

s v i j

e t m j e r i t e l j s t v a

83

Označan nh aSva mjerno-regulacijska oprema mora biti jednoznačno odre-đena prema funkciji u procesu. Za označavanje se mora kori-stiti već postojećim oznakama koje su nastale pri projektira-nju. U nacrtima su obilježena mjesta ugradnje i ugrađenamjerna oprema s jedinstvenim oznakama, a tijekom izvođe-

nja radova ugradnje potrebno je na opremu staviti oznake uskladu s projektom. Za označavanje mjerne opreme postojestandardizirana pravila koja se koriste u dijagramima P i D(piping and instrumentation). Sustav označivanja temelji sena normama ISO 3511 ili ISA S5.1.

Oznake se sastoje od slova i brojaka, pri čemu prvo slovo uoznaci govori o mjernoj veličini koja se mjeri. Na primjer: A – analitička veličina (Analysis), F – protok (Flow), T – tem-peratura (Temperature). Sljedeća slova određuju prikaz poda-taka ili izlaznu funkciju. Na primjer: R – zapis (Record),I – pokazivanje (Indication), C – regulacija (Control);T – pretvorba (Transmit). Brojevi u takvim oznakama dodje-

ljuju se individualno, a njihovo značenje određuju sami pro- jektanti ili korisnici, tako se tvrtka može koristiti slijednimobrojčivanjem, dok drugi mogu vezati dodjeljivanje brojevauz neku proizvodnu liniju.

Na primjer FIC-555 je regulacija i pokazivanje protoka naliniji 555 (Flow Indicator & Control), TT-555 transmitertemperature na liniji 555 (T emperature T ransmiter) ili TIC-555 regulacija i pokazivanje temperature stroja 555 (T empe-rature Indicator & Controler).

PIako se mjerna oprema upotrebljava u svim segmentima na-še svakodnevnice, primjer koji slijedi pojednostavnjeni je teh-nološki proces.

U proizvodnom prostoru s kontroliranim uvjetima tempera-ture nalazi se proizvodnja koja se sastoji od triju faza:

• priprema smjese• proizvodnja i• finalizacija/pakiranje.

Za praćenje svih procesa postoje sljedeća mjerna mjesta (nakojima je ugrađena mjerna oprema):

• Priprema • Ulazne sirovine dodaju se u miješalicu kontrolirajući

količine vagom

Da bismo postigli potrebnu kvalitetu i količinu proi-zvoda, miješalica mora kontrolirano homogenizirati si-rovine za što nam je potrebna sljedeća mjerna oprema:

• regulacija, pokazivanje i zapis brzine vrtnje

• zapis trajanja miješanja

• Proizvodnja

Na proizvodnom stroju upotrebljava se sljedeća mjernaoprema:

• prikaz i regulacija temperature• zapis temperature• prikaz, regulacija brzine kretanja vrpce• prikaz i regulacija tlaka• prikaz temperature i tlaka energenta (para)

• Pakiranje

Pakiranje proizvoda provodi se s pomoću odgovarajućihmjerila mase, a rezultati se bilježe.

• Proizvodni prostor

Okolišni uvjeti u proizvodnom se prostoru:• regulira, prikazuje i zapisuje temperatura

• prikazuje vrijednost relativne vlage.Pri razvoju i projektiranju proizvodnog procesa utvrđeno jeu tom procesu da je za kvalitetu proizvoda bitna brzina mi-


4/4

svij

etmjeriteljstva

84

ješalice , trajanje miješanja i vaganje ulaznih sirovina koje se

obavlja na stroju E-1. Također je na stroju E-2 za kvalitetu

proizvoda bitna temperatura na kojoj se odvija proces unutar

stroja. Ostala mjerenja nemaju izravan utjecaj na kvalitetu.

Za kvalitetan proizvod utvrđeni su mjerni opsezi u kojima se

te veličine moraju kretati

Tehnolozi zajedno sa službom za osiguranje kvalitete i teh-

ničkim osobljem razvrstali su pojedina mjerna mjesta u slje-

deće kategorije:

Stroj

Mjerenje

podzakonskimnadzorom

bitno zakvalitetuproizvoda

bitnoza

procesostala

E-1

WI – I1 ´

SICR – I2 ´

KR – I3 ´

E-2

TIC – I4 ´

TR – I5 ´

PI – I6 ´

SIC – I7 ´

E-3 WIR – I8 ´

Proizvodniprostor

TICR – I9 ´

CI – I10 ´

Energetskicjevovod

PI – I11 ´

TI – I12 ´

Na stroju E-1:

• Vaga WI na mjernom mjestu I-1 stavlja se u kategorijumjerenje bitno za kvalitetu proizvoda zbog utjecaja ma-

se sirovina na krajnji proizvod.• Broj okretaja miješalice na mjernom mjestu I-2: vaganje

sirovina; stavlja se u kategoriju mjerenje bitno za kvali-tetu proizvoda.

• Zapis o trajanju miješanja na mjernom mjestu I-3: zapiso trajanju miješanja služi kao dokaz o kvaliteti, zbog toga

je također svrstan u kategoriju mjerenje bitno za kvalitetu proizvoda.

Odabir mjerne opreme

U sljeDećem BrOjU

Na stroju E-2:

• O temperaturi unutar stroja E-2 tijekom procesa ovisikrajnja kvaliteta procesa. Zbog toga mjerna mjesta I-4 iI-5 kojima se upravlja i u kojima se zapisuje vrijednosttemperature unutar komore tijekom procesa stavlja se ukategoriju mjerenje ključno za kvalitetu procesa.

• Mjerenja na mjernim mjestima I-6, prikaz tlaka PI, I-7

regulacija i prikaz brzine vrtnje SIC stavljeni su u kategoriju mjerenja bitna za proces jer o njima ne ovisi kva-liteta krajnjeg proizvoda, ali se želi te instrumente redo-vito umjeravati.

• Prikaz tlaka PI i temperature TI energenta na mjernimmjestima I-11 i I-12 stavljeni su u kategoriju ostala mje-renja zbog toga što je procijenjeno da je dovoljno da se timmjerenjima samo prikazuje prisutnost energenta u cjevo-vodu.

Na stroju E-3:

• Na zadnjem stroju nalazi se kontrolna vaga WIR, mjer-

no mjesto I-8, na kojoj se važu proizvodi prije slanja natržište. Cijena ovisi o masi proizvoda. Zbog toga se ta vaga svrstava u kategoriju mjerenja koja su pod zakonskimnadzorom.

U proizvodnom prostoru

• Na mjestu I-9 nalazi se regulacija, prikaz i zapis tempe-rature u prostoru TICR. To je mjerno mjesto stavljeno ukategoriju bitno za proces. Postrojenje za klimatizacijuima mogućnosti regulirati temperaturu, ali nema regula-ciju relativne vlage. Zbog toga je prikaz relativne vlage CIna mjestu I-10 stavljen u kategoriju ostala mjerenja i toće mjerenje biti samo obavijest o vrijednosti te veličine.

ZakučakU članku je opisan samo prvi, istina najvažniji, korak život-nog ciklusa opreme. Razvidno određivanje svih svojstavamjernog mjesta nužan je temelj daljnjeg određivanja svojsta-va mjerne opreme.

Životni ciklus mjerne opreme

Documents