manje parafiskalnih nameta = više ekonomskog rasta

<<MANJEVIŠE

ZAŠTO PRIVREDA SKUPLJE PLAĆA ENERGIJU I KOMUNALIJE?

Osim �skalnih i para�skalnih nameta, privreda u BiH ima i „naslijeđeni“ namet iz ekonomskog sistema bivše države, koji se odnosi na cijene komunalnih usluga i električne energije. Naime, ove cijene nisu utemljene na tržišnoj vrijednosti, nego su često dvostruko ili trostruko više. Opravdanje za ovakvu praksu jeste tvrdnja da su time cijene ovih usluga jeftinije za građane. Ustvari, to što privreda plaća skuplju električnu energiju i komunalne usluge, direktno utiče na cijene svih roba i usluga koje ista ta privreda prodaje građanima skuplje nego što bi bilo da nema ove razlike u cijeni. Time domaćinstva možda uštede neku simboličnu sumu na računima za energiju i komunalije, a višetruko više izgube na cijeni svih drugih roba i usluga koje kupuju. Dakle, domaćinstva i građani kao krajnji potrošači ustvari plaćaju ovu razliku u cijeni od koje nemaju nikakvu korist - već štetu.

MANJE PARAFISKALNIH NAMETA, VIŠE EKONOMSKOG RASTA

Rezimirajmo, sistem poreza, doprinosa, para�sklanih i drugih opterećenja na poslovanje, nee�kasna javna administracija, izraženo prisustvo korupcije i mnogi drugi razlozi uslovljavaju krajnje loš ambijent za investicije, pokretanje privrednih subjekata, poduzetništvo, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje radnika, te poslovanje shodno zakonu.

Za krupan iskorak u poboljšanju poslovnog ambijenta potrebne su bez neke sistemske reforme, ali i neki manje složeni pomaci koji u kratkom roku osjetno mogu rasteretiti privredu. To se prije svega odnosi na para�skalna opterećenja, gdje se provođenjem slijedećih preporuka mogu postići brzi, trajni i efektivni rezultati:

Uspostaviti precizni registar para�skalnih nameta po nivoima vlasti, provoditi kontrolu, te donijeti moratorij na nove para�skalne namete;Identi�cirati prioritete para�skalnih nameta koji trebaju biti ukinuti, reformirani i racionalizirani.Uspostaviti nezavisnog regulatora cijena komunalnih usluga.Osigurati da prioritet novih vlada i parlamenata, ali i lokalne samouprave, bude poboljšanje poslovnog ambijenta i rasterećenje privrede.

S obzirom da građani BiH, i zaposleni i nezaposleni, kao krajnji potrošači ustvari snose većinu troškova para�sklanih nameta, oni imaju i najveći interes za promjenama koje bi osigurale rasterećenje privrede, otvaranje novih radnih mjesta, višu cijenu rada, a time i plate zaposlenih u realnom sektoru, te u konačnici niže cijene roba i usluga široke potrošnje.

Zbog svega navedenog: manje para�kslanih nameta – više ekonomskog rasta!

www.cci.ba <<<<<<MANJEMANJEMANJEVIŠEVIŠEVIŠE

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Vlade Kanade i u isključivoj su odgovornosti CCI-a

Podržano od:

ZAŠTO JE TEŠKO POSLOVATI U BOSNI I HERCEGOVINI?

Prema ocjenama relevantnih međunarodnih organizacija, Bosna i Hercegovina ima jedan od najlošijih uslova za poslovanje u Evropi, pa i šire. Prema izvještaju o poslovanju Svjetske banke iz 2014. godine, od zemalja regiona najlošiji poslovni ambijent ima Bosna i Hercegovina koja je među 189 država svijeta, rangirana na 107. mjesto liste i za tri mjesta je nazadovala u odnosu na 2013. godinu. Sve zemlje regiona mnogo bolje su rangirane, pa tako najbolje uslove za poslovanje ima Makedonija koja se nalazi na 30. mjestu, Crna Gora na 36., Slovenija na 51., Hrvatska na 65., Albanija na 68., Kosovo na 75., te Srbija, na 91. mjestu.

Ukupna poreska i paraporeska opterećenja, te obavezni doprinosi kojima se tereti poslovanje domaćih kompanija među najvišim su u Evropi, i u smislu broja i u smislu ukupnih iznosa kojima je opterećen rad i poslovanje �rmi, što onemogućava više investicija i nova zapošljavanja.

Uz manje razlike po entitetima, opterećenje poslodavaca i rada iznosi oko 70%, tako da poslodavac na svaku isplaćenu 1 KM radniku, državi mora platiti 70 feninga. Ukoliko na to dodamo i para�skalne namete, uz manje razlike po entitetima, kantonima i opštinama, poslodavac mora platiti i do 90 feninga na isplaćenu 1 KM.

To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo. Ovo je jedan od glavnih razloga zašto poslodavci odustaju od novih zapošljavanja, a radnike zapošljavaju na crno. Vrlo malo sredstava koje poslodavac uplati državi, bude mu na neki način vraćeno kroz pružanje adekvatnih usluga, subvencije, podsticaje, poboljšanje infrastrukture, e�kasnost administracije i sl.

Da bi poslovali u okvirima propisa, �rme se moraju pridržavati oko 20 zakona vezanih za �skalna i para�skalna davanja, dok 30-tak zakona propisuje kaznene odredbe. Tokom godine �rme su u obavezi predati na razne adrese oko 150 raznih prijava i obrazaca, što dodatno usložnjava poslovanje i pravi nove troškove.

U Bosni i Hercegovini je, zaključno s krajem 2014., bilo blokirano ukupno 67.830 računa poslovnih subjekata, a 41.830 �rmi imale su bar jedan blokirani račun, što upućuje na zaključak hronične nesolventnosti i nelikvidnosti domaće privrede, odnosno dugovanja svih prema svima.

To su sve razlozi vrlo nepovoljnog poslovnog ambijenta u BiH, tromosti i nekonkurentnosti domaće privrede, što je, pored drugih negativnih posljedica, uzrokovalo da na evidenciji nezaposlenih ima oko 550.000 osoba, što je četvrtina radne snage, dok je stopa nezaposlenosti mladih blizu 60%.

Primjera radi, u Federaciji BiH 268.780 zaposlenih u realnom sektoru, koji stvaraju novu vrijednost, na svojim plećima nose blizu 400.000 nezaposlenih, 390.000 penzionera, 170.000 zaposlenih u javnom sktoru tj. na budžetu, 350.000 učenika i studenata, te 500.000 korisnika različitih socijalnih primanja. U RS stanje je vrlo slično.

manje parafiskalnih nameta = više ekonomskog rasta

ZAŠTO POSTOJE PARAFISKALNI NAMETI?

Para�skalni nameti su različite vrste naknada koje su propisane od strane države, a koje plaćaju �rme tj., privredni subjekti i građani. Ove naknade predstavljaju para�skalni ili neporeski izvor prihoda države koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak za usluge javne administracije. Dakle svrha para�skalnih nameta nije da se puni javni budžet, već da se zauzvrat dobije kvalitet nekog javnog dobra ili javne usluge.

Osnovne karakteristike para�skalnih nameta ili prihoda su: Imaju karakter ciljanih ili destiniranih javnih prihoda, pošto se redovno radi o namjenskim prihodima kojima se želi riješiti neki konkretan zadatak ekonomskog ili socijalnog karaktera; Uglavnom ne ulaze u sastav budžetskih sredstava i najčešće ih ne propisuje zakonodavna, već izvršna vlast. To su često prihodi posebnih pravnih subjekata, kao što su komore, turističke zajednice i sl.Plaćaju se uglavnom u slučaju korištenja “dobara od općeg interesa” ili/i usluga javne administracije; Visina naknade, u načelu, treba biti ekvivalentna iznosu troškova održavanja i unaprjeđenja dobara za čije se korištenje plaća; Predstavljaju veoma stari oblik javnih prihoda, pa ih savremene države zbog njihovih brojnih manjkavosti, zamjenjuju porezima ili ih ukidaju.

Para�skalnih nameta koji opterećuju poslovanje u BiH ima nekoliko stotina na svim nivoima vlasti!

S obzirom da ne postoji jedinstevni registar, procjenjuje se da ih ukupno ima blizu 400, od nivoa države do lokalne samouprave. Približno 5% troškova poslovanja svake �rme u BiH odnosi se na troškove para�skalnih nameta. Analize pokazuju da putem para�skalanih nameta od privrede godišnje bude uzeto između pola milijarde i milijardu KM, a zauzvrat se dobije vrlo malo ili ništa, kao u slučajevima speci�čnih para�klanih nameta poput opće naknade za šume ili opće vodne naknade.

U kategoriju para�skalnih nameta ulaze razne vrste obaveznih taksi, naknada i članarina, a neke od njih su: komunalne takse, administrativne takse, sudske takse, kantonalne i općinske naknade i takse, posebna vodoprivredna naknada za iskorištavanja voda, posebna vodoprivredna naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, za civilnu zaštitu, članarine turističkoj zajednici, članarine privrednim, vanjskotrgovinskim i obrtničkim komorama, općinske komunalne naknade za istaknutu �rmu, itd, itd.

Prema istraživanju Udruženja poslodavaca FBiH koje je obuhvatilo nekoliko stotina privrednih subjekata, para�skalni nameti koji najviše otežavaju rad kompanija su:

članarina turističkoj zajednici, naknada za općekorisnu funkciju šuma, opća vodna naknada, notarska ovjera akata, članarine u komorama, sudske takse, bankarske naknade, aministrativne takse, itd. Para�skalni nameti koji najviše opterećuju poslovanje �rmi u FBiH:

Jednostavnim pregledom svih ovih naknada, članarina i taksi može se zaključiti koliko je privreda u BiH opterećena raznim para�skalnim nametima. Posebno je onda upitna opravdanost tolikog broja nameta i visina određenih taksi i naknada, s obzirom na trenutno stanje privrede u državi, ali i stvarne koristi koje plaćanje ovih nameta pruža njihovim obveznicima, odnosno krajnjim korisnicima javnih usluga i dobara, a to su poslodavci i građani.

OSTALE NAKNADE:-Sudske takse

-Bankarska naknada za vođenje računa

-Administrativne takse-Naknade za usluge

carinjenja roba u uvozu i izvozu

-Cijene komunalnih usluga- td…

431 glasova ili 42%

ČLANARINA TURISTIČKOJ

ZAJEDNICI152 glasa ili 15%

NAKNADA ZA OPŠTEKORISNU FUNKCIJU

ŠUMA136 glasova ili 13%

OPĆA VODNA NAKNADA

111 glasova ili 11%

NOTARSKA OVJERA AKATA111 glasova

ili 11%

NAKNADA ZA ČLANSTVO U KOMORAMA77 glasova

ili 8%

0 50 100 150 200

Članarina turističkoj zajedniciNaknada za opštekorisnu funkciju šuma

Opća vodna naknadaNotarska ovjera akata

Naknada za članstvo u komoramaSudske takse

Bankarska naknada za vođenje računaAdministrativne takse

Naknade za usluge carinjenja roba u uvozu i izvozuCijene komunalnih usluga

Ostale naknade:

152136

111111

7764

6059

4939

160