UGOSTITELJSKO -TURISTIČKO UČILIŠTE

ZAGREB, KOMBOLOVA 2A

ZAVRŠNI RAD

iz nastavnog predmeta Promet i putničke agencije

Tema:

NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

Učenik: Mario Kos, 4.i

Smjer: Turističko-hotelijerski komercijalist

Mentor: Silvija Peroš

ZAGREB, lipanj 2014

SADRŽAJ

1. UVOD 1

2. NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA 2

2.1. OPĆI PODACI, POLOŽA I KLIMA 2

2.1.1. Opći podaci i položaj 2

2.1.2. Klima 3

2.2. PRIRODNE ZNAMENITOSTI 4

2.2.1. Geološki značaj i podzemlje 6

2.2.2. Jezera 9

2.3. FLORA I FAUNA 12

2.3.1. Šume 12

2.3.2. Ostale biljne zajednice 13

2.3.3. Životinjski svijet 13

2.4. POVIJEST 15

2.4.1. Rana povijest i srednji vijek 15

2.4.2. Novi vijek 15

2.4.3. Krvavi Uskrs 1991. 17

2.5. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 18

2.5.1. Počeci i razvoj turizma 18

2.5.2. Turizam na Plitvičkim jezerima od Domovinskog rata do danas 20

2.5.3. Gastronomija i ugostiteljstvo 22

3. ZAKLJUČAK 24

4. SAŽETAK 24

5. LITERATURA 26

1

1. UVOD

Nacionalni park Plitvička jezera područje je iznimne ljepote, te vrlo bogate flore i faune.

Legenda kaže da ih je stvorila Crna kraljica sa svojom pratnjom koja se smilovala

stanovništvu koje je bilo pogođeno sušom i molilo se za kapljicu vode. Ona je poslala vjetar,

grmljavinu i kišu koja je padala toliko dugo dok razina vode nije bila tolika da oformi jezera.

Sabor Narodne Republike Hrvatske proglasio je Plitvička jezera Nacionalnim parkom

08.04.1949. godine te je odredio da „područje Nacionalnog parka obuhvaća one dijelove

kotara Korenica, Otočac, Slunj i Ogulin oko Plitvičkih jezera koji u šumsko uzgojnom i

turističkom pogledu sačinjavaju jednu cjelinu“.

Plitvička jezera su najstariji, najposjećeniji i najveći hrvatski Nacionalni park. Prostire se na

teritoriju od 19 462 hektara. Na šume šume otpada 15 715 hektara, na vode 217 hektara i na

travnjake sa seoskim prostorima otpada 3 530 hektara. Na privatne posjede otpada otprilike 3

000 hektara.

Plitvice su unešene u Listu svjetske baštine Ujedinjenih naroda 1979. godine.

Sl.1. Veliki slap; jedna od glavnih znamenitosti Plitvičkih jezera

2

2. NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

2.1. OPĆI PODACI, POLOŽAJ I KLIMA

2.1.1. Opći podaci i položaj

Plitvička jezera su smještena u dijelu Hrvatske gdje se iz sjevernog ravničastog prostora

prelazi u uzdignutiji i krški planinski predio. Jezera su smještena na dodiru Korduna i Like te

ogulinsko plašćanske udoline na samom izvoru krške rijeke Korane - na visini od 480 do 636

metara nad morem - na obroncima Male Kapele i Plješevice, a neposredno uz državnu cestu

koja povezuje Zagreb i Dalmaciju. Najviši vrh Male Kapele- Seliški vrh (1280 metara) ujedno

je i najviša točka u Nacionalnome parku Plitvička jezera.

Ukupna površina Plitvičkih jezera je 29 685 hektara, od čega jezera čine 200 hektara, šume

13 320 hektara, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je

600 metara. Najniža točka je 367 metara na Koranskom mostu, a najviša Seliški vrh.

Nalazi se na području dvije županije. 93% parka je u Ličko-senjskoj županiji, a 7%

u Karlovačkoj županiji. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite.

Sl.2. Položaj Plitvičkih jezera na karti Hrvatske i udaljenost od većih hrvatskih gradova

3

2.1.2. Klima

Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1500 mm.

Najveća količina kiše obično padne u proljeće i jesen. Prosječna relativna vlažnost zraka iznosi

81,8%.

U siječnju je prosječna temperatura 2,2 °C. Tijekom ljetnih mjeseci u srpnju i kolovozu,

temperatura raste na 17,4 °C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,9 °C.

Snijeg pada od studenog do ožujka. Jezera su obično zamrznuta tijekom prosinca i siječnja.

Temperatura vode na izvorima obično je ispod 10 °C. U rječicama i jezerima, temperatura vode

raste do 20 °C. Temperatura voda može jako oscilirati.

7. srpnja 1954. u jezeru Kozjak na dubini od 4 m, izmjerena je temperatura od 18,9 °C. Na

dubini od 20 m, izmjerena je temperatura od 5 °C. Na 44 m dubine, gotovo na dnu jezera,

izmjerena je temperatura od 4,1 °C.

Sl.3. Prosječna godišnja količina padalina na području Plitvica u 2013. godini

4

2.2. PRIRODNE ZNAMENITOSTI

Područje Plitvičkih jezera, koje je proglašeno Nacionalnim parkom, ubraja se u najljepše

prirodne znamenitosti Europe. To je šumovit planinski kraj po kojem je nanizano 16 jezera

neobične modrozelene boje.

Jezera crpe svoju vodu iz okolnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i

slapovima.

Izvor rijeke Korane nalazi se na Plitvičkim jezerima, odakle ona i uzima svoju vodu te su

Donja jezera oblikovala njen kanjon, a ona dalje nastavlja teći prema Slunju i Karlovcu.

Sl.4. Kanjon rijeke Korane

5

Sedrene barijere1 su jedna od jedinstvenih osobitosti ovog Parka. Sedreni sedimenti

oblikovani su od pleistocena sve do danas.

sl.5. Sedra

Gornja jezera, koja su na jugu, sastavljena su od dolomitnih stijena, a Donja jezera, na sjeveru

od vapnenačkih stijena. Dolomitne stijene imaju manju vodopropusnost, a vapnenačke stijene

su kompaktne i masivne, ali su i vodopropusnije. Kada bi gledali iz zračne perspektive

primjetili bi značajnu razliku između Gornjih i Donjih jezera.

Na Gornjim jezerima ima nekoliko malih jezera paralelno poredanih i malog protoka vode, a

Donja jezera su mnogo veća i oblikuju kanjon rijeke Korane.

Na jugu parka nalaze se ušća dviju rječica: Bijele i Crne rijeke. One teku južno od mjesta

Plitvički Ljeskovec te se ujedinjuju na jednom od mostova u tom mjestu. One se ujedinjuju u

rječicu Maticu. U jezera se ulijeva i jedna druga rječica u uvali Liman (dijelu Prošćanskog

jezera).

1 Sedra je sedimentna stijena, pripada grupi karbonatnih stijena. Nastaje oko hladnih izvora, a karakteristična je

zbog svoje šupljikavosti. Građena je od samo jednog minerala-kalcita. Šupljikava tekstura nastaje jer se kalcit taloži oko biljaka, a nakon njihova izumiranja nastaju šupljine. Plitvice spadaju u jedan od najpoznatijih sedronosnih područja.

6

Vodu dobiva i iz trajnih izvora, a količina vode u njima varira. Privremeno, voda iz drugih,

najčešće mrtvih potoka doseže do Prošćanskog jezera na zapadu. Rječica Plitvica doseže do

lanca Plitvičkih jezera na sjevernom kraju preko Velikog slapa2. Vodena masa rječice Plitvice

i Plitvičkih jezera slijeva se u Koranu.

2.2.1. Geološki značaj i podzemlje

Plitvička jezera smjestila su se na području između Ličke Plješevice i Male Kapele. Na

izvorišnom su području rijeke Korane u stepeničastom nizu travertinskih pregrada3.

Njihovu geološku podlogu čine stijene mezozoiske starosti4 sastavljene od karbonatnih taloga

biogenog podrijetla te debljih od 4 000 metara.

Tijekom više milijuna godina, tektonske sile poremetile su prvobitni položaj taloga i stvorile

brdovit kraj. Danas se ta kraj nalazi na trošnim dolomitima i čvrstim vapnencima.

Fenomen Plitvičkih jezera rezultat su stoljetnih procesa i taloženja vapnenca. Taj vapnenac je

obilno prisutan u vodama ovog krškog područja.

U geološkom smislu, fenomeni stvaranja Plitvičkih jezera vrlo su mladi ( postojali su od kraja

ledenog doba- 12 000 do 15 000 godina). Bitni čimbenici za nastanak ovih fenomena su:

klimatski uvjeti, kvaliteta vode i drugi prirodni čimbenici.

Voda je jako mineralizirana, super-zasićena kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima.

Plitvička jezera imaju neke posebne osobitosti: jedinstven proces koji se događa na Plitvičkim

jezerima s obzirom na druge slične pojave u svijetu. Tu je taloženje vapnenca i nastanak sedre

dinamičan proces, a ne statički, koji se pojavljuje samo na jednom mjestu. Još jedna od

posebnih osobitosti je utjecaj vegetacije u procesu taloženja. Vegetacijske barijere usporavaju

protok vode. Voda se pritom znatno pjeni i tako su slapovi i kaskade atraktivniji. Na

Plitvičkim jezerima je ta interakcija između vode, zraka, stijena i vegetacije stalno dinamična

2 Ovo mjesto se zove Sastavci.

3 Stvaranje travertina uvjetovano je klimom, tlom, florom i faunom te neporemećenim ljudskim utjecajima

4 Mezozoik- na grčki prevedeno „srednji život“; smješten između paleozoika i kenozoika; trajao je otprilike 180

milijuna godina: od oko 251 milijuna godina do početka kenozoika prije 65 milijuna godina; dijeli se na tri razdoblja:trijas,juru i kredu; naziva se još i „Doba dinosaura“ prema fauni koja je tada vladala.

7

i promjenjiva.

Sličan fenomen nalazimo oko 30 kilometara sjevernije od Plitvica, a to su Rastoke u središtu

Slunja koje se često nazivaju i „malim Plitvicama“. Tu se isprepliću rijeke Korana i Slunjčica.

Sl.6 Slapovi na Rastokama

Mjerenja količina ugljikovog dioksida u vodi pokazuju da je na izvorima količina ugljikovog

dioksida 30 puta veća nego u atmosferi. Ona se smanjuje nizvodno. Na taj način rijeka

Plitvica gubi i do 97% početne količine ugljikovog dioksida.

Sedra se na rijeci Korani javlja samo na prvih 10-15 km. Na dnu jezera Kozjak utvrđeno je

stalno godišnje taloženje od oko 0,8 milimetara kroz zadnjih 3000 godina. Godišnje, prepreke

rastu i do 13 milimetara u visinu. Na današnjem mjestu jezera Kozjak, prije 400 godina

postojala su dva jezera. U najnižem dijelu jezera, podvodne barijere visoke su 40 metara, a

protežu se 4 metra ispod površine vode. Ove barijere oblikovale su veličanstven vodopad u

prošlosti.

Sedrene barijere rezultat su procesa taloženja. Dok voda teče u tankim slojevima preko

barijera, dolazi do taloženja karbonata iz vode. Povećava se količina ugljičnog dioksida

CO2. Kalcijev karbonat izlučuje se u obliku mikrokristala koji se talože, u obliku naslaga

sedre CaCO3. Ovaj fenomen posebno se javlja gdje raste mahovina, koja omogućuje bolje

prijanjanje kristala.

8

Podzemna konfiguracija Plitvička jezera sastoji se od raznih geoloških osobitosti. Cijelo

područje Nacionalnog parka pripada u krško područje jugoistočne Europe. Tipična osobitost

su krhke i porozne stijene, uglavnom vapnenci i dolomiti. Ova konfiguracija bogata je

različitim geomorfološkim pojavama kao što su: ponori, krška polja, uvale, vrtače, škrape i sl.

sl.7 Jedna od mnogobrojnih plitvičkih spilja

Do sada je malo poznato o plitvičkom podzemlju te tek trebaju uslijediti znanstvena

istraživanja. Najveći dio krških prirodnih pojava odvija se pod zemljom, gdje postoji obilje

vode. Postoje razvijeni sustavi podzemnih rijeka ponornica. Kada voda naiđe na nepropusne

stijene, izlazi na površinu.

Nacionalni park bogat je krškim stijenama (uglavnom dolomiti i vapnenac). Od više špilja, za

posjetitelje su otvorene špilja Golubnjača (145 m) i Šupljara (68 m) iznad jezera Kaluđerovca.

Ostale špilje su: Mračna špilja (160 m), špilja Vila Jezerkinje (104 m) i Golubnjača na

Homoljačkom polju (153 m). U sklopu nacionalnog parka, postoji nekoliko jama, kao što su

Čudinka (-203 m) ili Jama na Vršiću (-154 m, dužine 110 m). U Rodića-špilji na Sertić

Poljani i u Mračnoj špilji na Donjim jezerima, pronađene su kosti špiljskog medvjeda.

9

2.2.2. Jezera

U Nacionalnom parku postoji 16 jezera. Gornja jezera čine sustav od 12 jezera međusobno

odijeljenih sedrenim barijerama. Jezera su smještena na vodonepropusnoj dolomitnoj podlozi

gornje trijaske starosti. Razlika u nadmorskoj visini između Prošćanskog jezera i Kozjaka

iznosi 100 m. Ova dva jezera ujedno su i najveća jezera cijelog sustava.

Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njeni pritoci. Na području

Plitvičkih jezera je mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipična krška vrela

nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija. Mnoga mjesta, gdje se

probija voda na Plitvicama, djeluju kao optička varka.

Sl.8 Veliki slap i Donja jezera zimi

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko

jezero je drugo po veličini i proteže se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km.

Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geološka građa, a na Donjima

od vapnenca. Sedrene barijere dijele jezera jedno od drugoga- Građa sedrenih barijera je vrlo

10

osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode,

sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci

su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene

barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote.

Jedan od najljepših slapova na Plitvicama - slap između Milanovca i Gavanovca nazvan je

"slap Milke Trnine5".

Sl.9 Slap Milke Trnine; jedan od najljepših slapova koje možemo vidjeti na Plitvicama

Na kvalitetu vode u jezerima štetno su djelovale nekadašnje otpadne vode iz hotela i

poljoprivredne aktivnosti u okolici jezera. To je dovelo do povećanja eutrofikacije6 u

jezerima. Za budući nastanak sedre, neophodno je zaštititi ovo izuzetno osjetljivo područje od

štetnog utjecaja čovjeka. Od 2006. godine, strogo je zabranjeno kupanje u jezerima. Na jezeru

Kozjak prije je bilo dozvoljeno kupanje.

5 Milka Trnina (1863.-1941.)- hrvatska operna primadona; jedna od najznamenitijih sopranistica u povijesti

opere 6 Eutrofikacija- povećana koncentracija organske tvari u vodi

11

Tablica 1. Popis jezera na Plitvičkim jezerima sa nadmorskom visinom, površinom, dubinom i grupom kojoj

pripadaju

JEZERO NADMORSKA

VISINA (m)

POVRŠINA

(ha)

DUBINA

(m)

GRUPA

Prošćansko 636 68,0 37 Gornja jezera

Ciginovac 620 7,5 11 Gornja jezera

Okrugljak 613 4,1 15 Gornja jezera

Batinovac 610 1,5 5 Gornja jezera

Veliko jezero 607 1,5 8 Gornja jezera

Malo jezero 605 2,0 10 Gornja jezera

Vir 598 0,6 4 Gornja jezera

Galovac 582 12,5 24 Gornja jezera

Milino jezero 564 1,0 1 Gornja jezera

Gradinsko jezero 553 8,1 10 Gornja jezera

Veliki Burget 545 0,1 2 Gornja jezera

Kozjak 534 81,5 46 Gornja jezera

Milanovac 523 3,2 18 Donja jezera

Gavanovac 514 1,0 10 Donja jezera

Kaluđerovac 505 2,1 13 Donja jezera

Novakovića Brod 503 0,4 3 Donja jezera

12

2.3. FLORA I FAUNA

2.3.1. Šume

Više od tri četvrtine površine parka, oko 14 000 hektara, pokriveno je šumom, a ostalo su

travnjaci i livade uz prostorno razasute zaseoke.

Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se

velika površina vrlo kvalitetnih šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju

vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika

europska mesojeda: smeđeg medvjeda, vuka i risa.

Zbog visinskog raspona, od oko 400 do 1200 metara, to je područje stanište čak jedanaest

šumskih zajednica. Najčešća vrsta drveća je bukva, slijedi jela te šumske zajednice smreke,

bijelog bora, običnog graba, crne johe i crnog bora. U zoni jezera i u kanjonu Korane raste

šumska zajednica crnog graba s jesenskom šašikom. Jelovo-bukova prašuma Čorkova uvala,

proglašena je posebnim rezervatom šumske vegetacije 1965. godine

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom,

gdje je bila zabranjena sječa drveća.

One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne

baštine NATURA 2000.

Sl.10 Prašuma Čorkova Uvala i putokaz za Čorkovu Uvalu

13

2.3.2. Ostale biljne zajednice

U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega pedesetak vrsta orhideja.

Od rijetkih biljnih vrsta tu nalazimo žutu gospinu papučicu (Cypripedium calceolus ), jednu

od najljepših europskih orhideja te plućnu širištaru (Gentiana pneumonanthe ), zlatnu

jezičnicu (Ligularia sibirica ), crveni repuh (Petasites hybridus).

Sl.11 Cypripedium calceolus Sl.12 Gentiana pneumonanthe Sl.13 Petasites hybridus

Od gljiva se ističe saprofitska gljiva Camarops tubulina, koja živi na trulim stablima u

prašumi Čorkovoj uvali. U Hrvatskoj se nalazi samo tamo, a nađena je u samo nekoliko

europskih zemalja. Ugrožena je i zaštićena vrsta gljiva.

2.3.3. Životinjski svijet

Na slapovima i sedrenim barijerama u Parku nalazimo razne vrste algi, bakterija te ličinki

kukaca koje ujedno i sudjeluju u izgradnji sedrenih barijera.

Šume su staništa za veliku broj životinja. U slojevima lišća koji su ujedno jedno od

najbogatijih mikrostaništa na svijetu pronalazimo guštere, kukce te razne gljive i bakterije. Tu

ujedno i živi endemski kukac Molops plitvicensis, koji živi u brezovim šumama samo na

području Plitvičkih jezera.

Na području Parka živi crni daždevnjak (Salamandra atra), vrlo rijetka vrsta čije je stanište u

Alpama iznad 1200 m i vrlo rijetko se može naći na nadmorskim visinama od ispod 1000 m.

14

Sl.14 Salamandra atra Sl.15 Glaucidium passerinum

Plitvice su također dom širokouhog mračnjaka (Barbastella barbastellus), šišmiša koji je vrlo

osjetljiv na uznemiravanje i nedostatak hrane te malog ćuka (Glaucidium passerinum),

najmanjeg europskog ćuka koji živi u crnogoričnim i mješovitim šumama na području Parka.

Jedna od najbržih ptica na svijetu, sivi sokol (Falco peregrinus) se gnijezdi na stijenama u

kanjonu rijeke Korane. Dok hvata svoj plijen, sivi sokol može postići brzinu i do 230 km/h.

Njegovo stanište je na svim kontinentima osim Antarktike.

Voda, koja čini samo 1% Parka čini jedan od najzanimljivijih životinjskih staništa. U vodi se

razmnožavaju vretenca7 i komarci. Voda u Parku vrlo je bogata vapnencem i kisikom te u njoj

nalazimo pastrve i riječne rakove. Također u vodi nalazimo i životinje koje su vrlo zahtjevne

prema ekološkim uvjetima poput vidre koja je noćna životinja i živi samotnim životom te se

vrlo rijetko viđa.

Špilje na Plitvicama su krško stanište. U njima je stabilna temperatura, velika vlažnost te

potpuni mrak. Tu nalazimo životinje koje su prilagođene živjeti u takvim uvjetima poput

šišmiša i kukaca. U Rodićevoj špilji pronađena je nova,endemska vrsta kukaca Machaerites

udrzali koja nije pronađena nigdje drugdje na svijetu.

Na livadama nalazimo tri vrste leptira plavaca iz roda Maculinea, koji su među

najugroženijim leptirima u Europi. Na vlažnim travnjacima, pašnjacima i livadama živi ptica

kosac koja se gnijezdi na livadama na Homoljcu i Brezovcu.

7 Na području Plitvičkih jezera živi oko 35 vrsta vretenaca, što je četvrtina svih europskih vretenaca

15

2.4. POVIJEST

Područja Plitvičkih jezera oduvijek su bila podložna ljudskim utjecajima te su ih ljudi

naseljavali tisućama godina. Na tom području nalazimo spoj različitih kultura i utjecaja.

2.4.1. Rana povijest i srednji vijek

Arheološka istraživanja pokazuju da je na području Parka bilo i prapovijesnih naselja.

U Rimskom Carstvu, Plitvice su bile dio pokrajine Ilirika. Nakon pada Rimskog Carstva tu se

naseljavaju Ostrogoti i Avari. Osim njih, na području Plitvica boravili su Japodi, Kelti,

Tračani i Slaveni.

Hrvati su se na ovo područje trajno naselili u 7. stoljeću. Jezera su bila dio srednjovjekovnih

hrvatskih kraljevstava sve do ulaska Hrvatske u personalnu uniju sa Ugarskom 1102. godine.

U srednjem vijeku česti su bili napadi Mongola.

Zrinski i Frankopani dobro su gospodarili tim područjem te su mu donijeli gospodarski

oporavak.

Na ostacima antičkog naselja Japoda i Rimljana sagrađen je samostan čiji su temelji bili

sedrene stijene, a pretpostavlja se da su ga sagradili pavlini ili templari. Danas nalazimo samo

ostatke zidova.

2.4.2. Novi vijek

1493. godine u blizini Plitvica, na Krbavskom polju odigrala se važna bitka hrvatske povijesti.

Bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša tu je porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod

zapovjedništvom bana Emerika Derenčina. Nakon te bitke Osmanlije su uspjeli prodrijeti na

zapad, još dublje u teritorij Hrvatske i Ugarske.

Osnutak Vojne krajine, 1538. godine, utjecao je na život domaćih ljudi. Osim Hrvata, tu su se

doselili i pripadnici drugih naroda kako bi sudjelovali u vojnoj službi te štitili cjelokupno

područje od strašnih razaranja i nemira, a među doseljenim narodima najbrojniji su bili Srbi.

16

Na području oko Jezera naseljavaju se stočari, koji u šumama podižu drvene kolibe, a na

krčevinama grade naselja. Od pastirske kolibe razvila se lička brvnara s podrumom od

kamena. Krovovi su bili strmi, sa pokrovom od šimla ili ražene slame.

Osmanlije su u nekoliko navrata kontrolirali područje Plitvičkih jezera sve do 1788. godine,

kada su Plitvice postale dio Habsburške Monarhije. Kada je osmanska opasnost nestala,

područje Plitvica te cijele Vojne krajine vratilo se pod civilnu kontrolu hrvatskog bana.

1805. godine područjem Plitvica zavladao je Napoleon, koji je osnovao Ilirske provincije8.

Nakon 1814. godine, područje se vraća pod habsburšku vlast.

Za vrijeme nacionalnog buđenja, 1871. godine u Rakovici, na području Plitvičkih jezera

poginuo je poznati hrvatski političar Eugen Kvaternik9.

Plitvice su bile dio Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji, a kasnije dio SR Hrvatske u

sastavu SFRJ. Danas je dio Republike Hrvatske.

sl.16 Oton Iveković; Rakovička pogibija (smrt Eugena Kvaternika)

8 Ilirske provincije ili pokrajine (franc. Les Provinces Illyriennes) je naziv za hrvatske i slovenske zemlje pod

francuskom vlašću u doba Napoleona. Ime su dobile po starosjediocima Ilirima. 9 Eugen Kvaternik (1825.-1871.)- hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar. Zalagao se za samostalnu

Hrvatsku. Vođa narodnog ustanka u Rakovici čiji su ciljevi bili oslobođenje od austrijsko- mađarske vlasti,

proglašenje nezavisne države Hrvatske, jednakost pred zakonom, općinska samouprava, ukidanje vojničke

uprave u Granici i uvođenje slobodnih županija te poštovanje obje vjeroispovijesti.

17

2.4.3. Krvavi Uskrs 1991. g.

25. ožujka 1991. srpski pobunjenici održali su sastanak s ciljem da područje Plitvičkih jezera

bude sastavni dio SAO Krajine. Dan kasnije došlo je do smjene uprave Nacionalnog parka, a

zastava SAO Krajine obješena je na koranskom mostu. Petnaestak kninskih policajaca upalo

je u upravu zgradu NP Plitvička jezera kako bi proveli odluku skupštine općine Korenica o

pripojenju poduzeća SAO Krajini.

Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje i Kumrovec te

antiterorističke jedinice Lučko krenulo je noć prije Uskrsa put Plitvica. Njihova kolona

napadnuta je iz zasjede nedaleko od plitvičkih hotela. Akcija je u potpunosti uspjela nekoliko

sati nakon borbe te je na Plitvicama uspješno uspostavljen red te je uhićeno 29 pobunjenika

među kojima i Goran Hadžić10

. Ta akcija ostala je poznata po pogibiji Josipa Jovića (1969.-

1991.), hrvatskog policajca koji je postao prva žrtva Domovinskog rata. Na području gdje je

poginuo Josip Jović podignuto je spomen-obilježje. On nije bio jedina osoba koja je

nastradala u toj akciji. Tada je ranjeno još sedam pripadnika specijalne policije.

Sl.17 Spomen obilježje na mjestu pogibije Josipa Jovića

10

Goran Hadžić- ratni zločinac; optužen je za poticanje na zločin, ubojstva, rušenje katoličke crkve, miniranje

nesprskih kuća u Tenji u blizini Osijeka gdje su poginule 23 osobe. Protiv njega je podignuta i Haška optužnica,

u kojoj je optužen da je bio član zajedničkog zločinačkog pothvata kojemu je bio cilj trajno uklanjanje velike

većine Hrvata i drugih nesrba s teritorija Republike Hrvatske

18

2.5. TURIZAM I TURISTIČKA PONUDA PLITVIČKIH JEZERA

2.5.1. Počeci i razvoj turizma

Plitvička jezera u literaturi se počinju spominjati još u 16. stoljeću, no sve do 19. stoljeća

zbog povijesnih okolnosti ostaju relativno nepoznato i neistraženo područje. U tom razdoblju

Plitvice posjećuju samo rijetki putnici te istraživači. U to vrijeme se područje Plitvičkih jezera

zbog gotovo divljeg kraja te turske opasnosti nazivalo „Vražji vrt“ ili „Hortus diabolus“.

Prvi ozbiljniji početak turizma na Plitvičkim jezerima javlja se 1861. godine kada su oficiri

Vojne krajine sagradili prvu turističku kuću (hotel) nazvanu Carska kuća na Velikoj poljani.

Kapacitet Carske kuće bio je 3 sobe i u njoj su uglavnom odsjedali oficiri.

Sl.18 Stara razglednica sa Plitvičkih jezera

19

Značajnija ugostiteljska ponuda na Plitvičkim jezerima formirana je krajem 19. stoljeća.

1891. godine Plitvice su po prvi puta cestovno povezane iz smjera Karlovca.

Društvo za zaštitu i proljepšavanje Plitvičkih jezera prvo je značajnije krenulo u formiranje

turističke ponude i rad na motiviranju turista kako bi došli posjetiti Plitvice. U razdoblju od

1894. do 1896. godine grade hotel sa 28 soba u stilu krajiških čardaka iznad jezera Kozjak11

, a

za vožnju na jezeru nabavljaju dvije lađe. Uređuju staze, puteve i odmorišta, postavljaju

putokaze i natpise te klupe i svjetiljke. Izrađuju i distribuiraju plakate o Plitvičkim jezerima te

uvrštavaju članke o Plitvicama u domaće i strane tiskovine.

1894. godine Plitvička jezera posjetilo je 1000 putnika.

1922. godine smještajni kapacitet Plitvičkih jezera iznosio je 250 soba.

Gradnja ličke pruge 1927. značajno je utjecala na razvoj turizma na Plitvičkim jezerima.

1937. godine smještajni kapacitet iznosio je 668 mjesta. Te godine postigla se brojka od

24 000 noćenja (18 000 domaćih turista te 6 000 stranih turista).

U Drugom svjetskom ratu uništeno je sve što je do tada bilo sagrađeno.

Nakon Drugog svjetskog rata te proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom 1949.

godine razvija se cjelokupno područje Parka, a ujedno i turizam te turizam postaje jedno od

glavnih gospodarskih grana tog područja, a razvoju turizma počinje se pristupati planski.

Izgrađen je hotel „Jezero“ sa 500 kreveta, turističko naselje Medveđak, restoran „Lička kuća“

sa tradicionalnim jelima i ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa

dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađene su i brojne ceste, ujedno i državna cesta D1 koja

povezuje Zagreb i Split, a koja prolazi područjem Plitvičkih jezera.

1950. godine napravljen je prvi regionalni plan uređenja koji je regulirao način izgradnje

staza, mostova te objekata uz uvjet da se održi dojam netaknute prirode. U razdoblju od

1954.-1958. godine sagrađen je hotel Plitvice te niz drugih objekata. Jedan od tih objekata bio

je i Objekt 99, raskošna vila Izvor koja je sagrađena za Josipa Broza Tita12

koji je i boravio u

njoj nekoliko puta.

11

Hotel je bio jednokatni objekt od kamena i šiblja. 1920. godine hotel se proširuje, a 1939. nestaje u požaru. 12

Josip Broz Tito (1895-1980.); jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa. Vladao je Jugoslavijom 35 godina (1953.-1980.). Prvi premijer i drugi predsjednik SFRJ.

20

Šezdesetih godina 20. stoljeća izgrađen je sustav drvenih staza i mostića, a sedamdesetih su

kupljena dva vlakića koji su vozili posjetitelje po djelovima Parka.

Tijekom sedamdesteih i osamdesetih godina zabilježen je vrlo intenzivan rast broja

posjetitelja te su se izgradili brojni kapaciteti za turiste. Razvoj turizma nastavljen je

proglašenjem Plitvičkih jezera prirodnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a koji je i doživio

svoj vrhunac predratnih godina.

2.5.2. Turizam na Plitvičkim jezerima od Domovinskog rata do danas

Tijekom Domovinskog rata područje Plitvičkih jezera bilo je pod srpskom okupacijom,

stanovništvo je prognano, a objekti uništeni ili devastirani te se nije zabilježavao nikakav

turistički rezultat sve do operacije Oluja kada se oslobodilo okupirano područje. U

Domovinskom ratu veliki dio turističke infrastrukture bio je uništen.

Nakon Domovinskog rata krenulo se u obnovu Parka te ponovno oživljavanje turizma te je

turizam u Nacionalnom parku ponovno zaživio.

Današnja turistička ponuda Nacionalnog parka Plitvička jezera sastoji se od mnogobrojnih

aktivnosti za posjetitelje od kojih se izdvajaju pješačenje, vožnja električnim brodom po

jezeru Kozjak, vožnja panoramskim vlakom, fotografiranje, veslanje, planinarenje, skijanje.

Sl.19 Turstički brodić koji vozi turiste po jezeru Kozjak

21

U Parku je moguće kupiti i neke od suvenira; od onih jestivih, poput domaćih sireva, meda i

rakije do onih „tradicionalnih“, sa motivima Plitvičkih jezera i medvjeda, te razni drveni

predmeti i ukrasi, lička kapa, itd.

Plitvice oskudijevaju sa kulturnim događanjima te zabavnim i noćnim životom koji gotovo

uopće ne postoji.

Sl.20 Tradicionalna lička kapa

Što se tiče smještajnih kapaciteta, na području Parka se nalaze suvremeno opremljeni hoteli,

autokampovi te privatni smještaj izvan područja Parka u apartmanima, sobama ili privatnim

pansionima.

Hotel „Jezero“ je najveći hotel od četiri hotela na Plitvičkim jezerima sa ukupnim smještajnim

kapacitetom od 229 kreveta, a svi hoteli ukupno imaju kapacitet od 380 kreveta. Ostali hoteli

su hotel „Plitvice“, „Bellevue“ i „Grabovac“. U smještajnu ponudu su uvrštena i dva

autokampa („Korana“ i „Borje“) koji mogu primiti oko 2850 kampista.

22

Sl.21 Hotel „Jezero“

2.5.3. Gastronomija i ugostiteljstvo

Nacionalni park Plitvička jezera nudi bogatu gastronomsku ponudu svojim posjetiteljima koja

se sastoji uglavnom od tradicionalne hrane sa područja Plitvica, ali i cijele Like.

Posjetitelji Nacionalnog parka hranu mogu iskušati u restoranima kao što su „Lička kuća“,

„Borje“ i „Poljana“, a brojni domaći specijaliteti mogu se nabaviti ili kušati kod lokalnih ljudi

koji prodaju namirnice i specijalitete te u restoranima i ugostiteljskim objektima izvan

područja Parka.

Tradicionalna hrana se uglavnom bazira na žitaricama, osobito kukuruzu (od kukuruza se

spravlja palenta koja se uglavnom servira sa mlijekom i ostalim mliječnim prerađevinama

poput jogurta i kiselog mlijeka) te mesu i mlijeku. Ovaj kraj osobito je poznat po janjetini, ali

i ostalim vrstama mesa poput govedine, svinjetine i peradi, ali i divljači koja živi u okolnim

šumama i kojom ovaj kraj obiluje.

23

Sl.22 Janjetina sa krumpirima ispod peke

Mlijeko se uglavnom prerađivalo na razne načine: ukiseljeno mlijeko, tzv. kiselina, sir, putar,

basa (meki sir) i vrhnje. Mliječni proizvodi su se uglavnom jeli u ljetnim mjesecima uz sušeno

meso (pršut, slanina, kobasice) te nadopunjeni svježim i kuhanim povrćem.

Zimi se stanovništvo prehranjivalo uglavnom mesom, većinom sušenim te kuhanim

krumpirom, grahom, kiselim kupusom, repom i korabom. Ukiseljeno povrće se jelo i kao

salata uz palentu.

Šuma je bogata i drugim izvorima namirnica osim divljači. Tu su se, a i danas se sakupljaju

šumski plodovi, beru gljive (osobito smrčci, bukovače i pečurke) te love puhovi.

Stanovnici ovoga područja su se bavili ribolovom, ali dosta rijetko. Većinom su pecali pastrvu

u potocima Plitvica, Sartuk i Jasenica.

Od slastica najčešće su se pripremali masnica (masno jelo punjeno lukom, sirom i pršutom ili

sirom sa grožđicama), pita krompirača, zeljanica, kuglof, uštipci i razne štrudle.

Nekoć se na ovom području hrana čuvala na ognjištu, u zemljanim loncima, tzv. rukačama.

24

3. ZAKLJUČAK

Plitvička jezera su jedno od najvećih prirodnih bogatstava ne samo Hrvatske i Europe već i

cijeloga svijeta.

2011. godine Plitvice su po prvi puta u povijesti zabilježile milijuntog posjetitelja , a ta brojka

se iz godine u godinu povećava. To, naravno, nosi svoje dobre i svoje loše strane. Dobra

strana je, svakako, profit, osobito kada znamo da skoro cijelo to područje zavisi od turizma,

no veliki broj posjetitelja, osobito onih nesavjesnih za Plitvice bi moglo biti pogubno. Kako bi

očuvali ovaj dragocjeni biser prirode potrebno je stalno raditi na edukaciji posjetitelja te

zaposlenika.

Također je potrebno stalno raditi na unapređenju ponude kako turistima ne bi bilo dosadno te

ulagati sredstva u znanstveno-istraživački rad na tom području.

Hrvatska ima jednu neprocjenjivu vrijednost koju je potrebno sačuvati kako bi i budući

naraštaji mogli uživati u njoj te kako se ne bi uništila staništa mnogih životinja i biljaka.

4. SAŽETAK

Plitvička jezera su najveći i najpoznatiji Nacionalni park u Republici Hrvatskoj. To područje

je značajno ne samo zbog svojih jezera već i drugih prirodnih osobitosti poput sedre, slapova,

rječica, pritoka, izvora, itd. te flore i faune koja tamo živi.

Nacionalnim parkom su proglašena 1949. godine, a uvrštena u popis svjetske prirodne

baštine Ujedinjenih naroda 1979. godine.

Nalaze se u samom srcu kontinentalne Hrvatske- većim dijelom u Ličko-senjskoj županiji, te

vrlo malim dijelom u Karlovačkoj županiji.

Nastala su u pleistocenu, a nisu se stala razvijati do danas. Pripadaju krškom području.

Okružena su sa tri planine koje su dio planinskog sustava Dinaridi.

U njima se nalazi izvor rijeke Korane te ušće dviju rijeka: Crne i Bijele rijeke.

Klima je umjereno kontinentalna.

Osim što su bogata prirodnim osobitostima, njihova povijest također je vrlo bogata. Na

području Plitvičkih jezera pronađeni su ostaci prapovijesnih naselja, a kasnije su je naseljavali

pripadnici mnogih naroda i plemena koji su tamo ostavili svoj trag te se na tom području

može naći utjecaj mnogih kultura.

25

Razvoj turizma na Plitvicama započeo je u drugoj polovici 19. Stoljeća kada je sagrađen i prvi

hotel te se turizam u njima nastavljao razvijati sve do Drugog svjetsog rata kada je uništeno

dosta infrastrukture. Nakon proglašenja Plitvica Nacionalnim parkom, područje se nastavilo

razvijati te su se obnovile zgrade, sagradile neke nove te se razvoju turizma počelo pristupati

planski. Domovinski rat nanio je nove rane Plitvicama, a iz tog vremena su ostale poznate po

prvoj žrtvi Domovinskog rata. Turizam je opet stao jer je cijelo područje bilo pod

okupacijom, a infrastruktura je opet uništena, a neki objekti još uvijek nisu obnovljeni.

U 21. Stoljeću Plitvička jezera postaju sve poznatija u svijetu te je tako 2011. Godine

zabilježen milijunti posjetitelj, a ta brojka se povećava. Plitvice se uvrštavaju u brojne

časopise i članke kao jedna od najljepših destinacija za posjetiti.

Ugostiteljska ponuda je vrlo bogata, osobito tradicionalnom kuhinjom. Neki od najpoznatijih

specijaliteta su: janjetina ispod peke, razna jela od kupusa i graha, neke slastice poput masnice

ili raznovrsnih štrudli itd. Specijaliteti se mogu isprobati u brojnim restoranima i

ugostiteljskim objektima na području Plitvica i okolici.

26

5. LITERATURA

http://www.np-plitvicka-jezera.hr/ -zadnja posjeta 1.05.2014.

http://free-gs.htnet.hr/plitvicka-jezera/ -zadnja posjeta 29.04.2014.

http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Priroda/Nacionalni-parkovi/Nacionalni-

park/Plitvicka-jezera-?ZHNcNTk5LHBcMTYz -zadnja posjeta 01.05.2014.

http://vikendplaner.info/ideje/prema-legendi-np-plitvicka-jezera-je-stvorila-crna-kraljica-

2144.html -zadnja posjeta 29.04.2014.

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Nacionalni-

parkovi/Nacionalni-park-Plitvicka-jezera -zadnja posjeta 29.04.2014.

http://www.24sata.hr/cudne-vijesti/otputovali-smo-u-cudesno-podzemlje-plitvickih-jezera-

184558 -zadnja posjeta 29.04.2014.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16331 -zadnja posjeta

01.05.2014.

http://www.poslovniturizam.com/destinacije/plitvicka-jezera/28/ -zadnja posjeta 29.04.2014.

https://www.youtube.com/watch?v=nR_G1SLPpZ4 –dokumentarni film- „Plitvice-zemlja

padajućih jezera“- zadnja posjeta 13.03.2014.

http://www.plitvicka-jezera.hr/ -zadnja posjeta 29.04.2014.

http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera -zadnja posjeta

29.04.2014.

http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Priroda/Nacionalni-parkovi/Nacionalni-

park/Plitvicka-jezera-?ZHNcNTk5LHBcMTYz -zadnja posjeta 01.05.2014.

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Nacionalni-

parkovi/Nacionalni-park-Plitvicka-jezera -zadnja posjeta 29.04.2014.

27

RAD PRIHVAĆEN

POTPIS MENTORA

Datum predaje završnog rada: ________________

Ocjena izradbe završnog rada: _________________

Datum obrane završnog rada: _____________________

Ocjena obrane završnog rada: _____________________

Konačna ocjena: _______________________________

Komentar (prema potrebi): ___________________