TVRĐAVE - nekada i danas? Objasnite ulogu tvrđava u prošlosti i objasnite ulogu tvrđava danas?

Ishodi učenja:

Tumači prošlost temeljem didaktički oblikovanih povijesnih izvora i razumije što sve može utjecati na pisanje povijesti; otkriva različita povijesna gledišta na povijesne događaje i određuje kontekst u kojemu su ta gledišta nastala (kritičko mišljenje).

Koristi se različitim načinima prikazivanja povijesnoga vremena i kronologije.

Kratka pitanja za učenike: (5 min.)

Imenujte tvrđave iz svoje okoline?

Opišite što ste vidjeli u tvrđavi koju ste posjetili?

Objasnite što možemo saznati o prošlosti na temelju tvrđava?

Nastavnik daje učenicima uvod u temu (5 min.) Kontekst za nastavnika

Tvrđave imaju svoju graditeljsku slojevitost, prilagođene su svrsi i vrsti oružja, te se mijenjaju kroz vrijeme. Često mijenjaju svoje vlasnike: velmože, vlastela, vlasteličići... Neke tvrđave su naslijeđene iz razdoblja antike, dio potiče iz srednjovjekovne gradnje, dograđivane su u osmanlijskom razdoblju, a također su izgrađene i u austro-ugarskom razdoblju. Vojnih utvrda je vrlo malo sačuvano, a one koje su sačuvane nalaze se u izrazito lošem stanju.

AntikaIliri su za razliku od Rimljana gradili svoja utvrđenja na prirodno sigurnijim lokacijama. Utvrđena strana bila je ona s koje se očekivao napad. Za tvrđave nastale na uskim i visokim liticama možemo pretpostaviti da je postojalo rimsko utvrđenje (castrum).

Srednji vijekMjesta za izgradnju tvrđava birana su pažljivo i to na nepristupačnim mjestima barem s jedne strane. Većinom su imali nepravilne tlocrte, što je ovisilo od terena na kojemu je tvrđava izgrađena. Zidovi su bili na liticama ili je prirodni teren onemogućavao pristup kao što su klisure, riječne doline, putevi. Tvrđave su pružale sigurnost njihovim vlasnicima i stanovnicima. Krajem XIV. stoljeća bedemi se pojačavaju dodatnim zidovima zbog vatrenog oružja.

Osmanlijsko razdobljeNajveći broj tvrđava u doba Osmanlijske vladavine imao je svoju funkciju. Osmanlije su ih pretvorili u vojne stražarnice, koje su proširivali i popravljali. Za ovo razdoblje karakteristično je dograđivanje bastiona „tabija“ za smještaj topova

Austro-Ugarsko razdoblje

Austro-Ugarska Monarhija, osim nove kulture i načina života, donosi i novi način suvremenog ratovanja te novi način obrane granica. Jedna od tadašnjih novina bila je i gradnja pojasnih utvrda, tj. prstena sastavljenog od više samostalnih utvrda oko većih naseljenih mjesta, koje su uglavnom međusobno bile povezane putovima. Najugroženiji dio istočne granice nalazio se u Hercegovini te je 90 posto utvrda koje su izgrađene za vrijeme Austro-Ugarske u BiH izgrađeno baš na njezinu području. Mostar najutvrđeniji grad u BiH. Ukupno u samom Mostaru i njegovoj okolici bilo je 19 utvrda koje su bile povezane sa 60 međupoložaja u vidu otpornih točaka povezanih rovovima u kamenu ili betonu i opasanih bodljikavom žicom. Osim toga, izgrađena su i 34 položaja na visovima oko grada u polustalnoj fortifikaciji kao vanjski prsten obrane.

Nastavnik:Naglašava da je tema tvrđave u našoj okolini, te učenicima daje zadatke i materijale za rad

Samostalan rad učenika (15 min)Učenike podijeliti u grupe. Analiza izvora.Zadatak za učenike koje dodjeljuje nastavnik:Učenici čitaju i analiziraju materijale, te pristupaju zadatku (pišu tekst o tvrđavama, ali iz različitih aspekata, zadatke izvlače, ili im ih nastavnik dodjeljuje).

Opiši tvrđavu stavljajući se u ulogu dječaka ili djevojčice koji su tu živjeli u određenom razdoblju?

Opiši tvrđavu iz perspektive turiste koji je upravo prošao razgledavanje? Izradi turistički vodič o tvrđavi? Napiši objavu na facebook-u o tvrđavi koju si posjetio i stavi fotografije?

Nastavnik ima slobodu da sam doda još neke uloge za koje smatra da bi mogle biti zanimljive učenicima.Učenici predstavljaju rezultate svog rada. Nakon izlaganja svih grupa, učenici daju odgovor na ključno pitanje.

Dio za učenike

1 Tvrđava ili Teutin ljetnikovac u Borku kod Širokoga Brijega?

U Borku iznad vrela rijeke Lištice, na teško pristupačnome mjestu, nalaze se ostaci tvrđave koju su Osmanlije osvojile 1477. godine. Dominik Mandić tvrdi da je ta tvrđava bila Nebojša, glavni grad župe Večerić, a Bonifacije Rupčić smatra da je to bio Kruševac, glavni grad župe Blato. Narod pripovijeda da je to bila rezidencija kraljice Teute.

Legenda:„O Borku su ispričane mnoge priče i legende. Mnoge su već i zaboravljene. Ipak neke su ostale i sačuvale se sve do današnjih dana. Jedna od njih je i ona koja govori kako je ilirski kralj Agron u Borku, zbog ljepote kojom je očarao njegovu ženu Teutu, dao izgraditi ljetnikovac. Legenda dalje kaže kako je kraljica koristila svaku prigodu otići u taj ljetnikovac i ostajati što dulje, koliko joj je prigoda to dopuštala. (…) Nakon Agronove smrti, nasljeđuje ga njegova žena Teuta, budući da je njegov sin Pines bio maloljetan. Glavni ilirski vojskovođa Demetrije time nije bio osobito oduševljen, pa je rovario protiv kraljice Teute kad god mu se za to ukazala prilika. Tako, u ratovima koje su vodili protiv rimske vojske, Rimljani uspijevaju pridobiti Demetrija na svoju stranu. Nakon toga Rimljani uspijevaju poraziti ilirsku vojsku. Teuta je bila primorana prihvatiti nepravedan mir i plaćati danak. Nezadovoljna i ožalošćena, zbog izdaje, povlači se u Borak i odatle pokušava upravljati kraljevstvom. Budući da je imao rimsku potporu, nasilni Demetrije je radio što ga volja, štoviše, ponašao se kao kralj. Saznavši to, kraljica Teuta saziva sve vojskovođe u svoj ljetnikovac u Borku, no doživljava još jedno poniženje. Vojskovođe, po nagovoru Demetrija, ne samo da nisu uvažavali kraljicu Teutu nego su joj se i narugali, a Demetrije joj i silu učini. Tako shrvana bolom i tugom, svjesna kako joj se primakao kraj, Teuta saziva svoje najbliže i sina moleći ih da je pokopaju u Borku, nakon čega izriče kletvu na sve vojske koje budu dolazile u Borak i remetile njezin mir. Možda u ovome i leži odgovor na pitanje: kako to da se nijedna vojska, i ne samo vojska, kroz povijest nije nastanila ni na tom prostoru, unatoč njegovoj pogodnosti i ljepoti, čak ni Osmanlije, a znamo da su Osmanlije osobito

voljeli ovakva mjesta.“

2 MogorjeloPorjeklo imena: Mogorjelo je stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine. O samom nazivu Mogorjelo postoje dvije teorije. Prva polazi od toga da je ovo mjesto više puta gorjelo, pa da je korijen riječi izveden upravo od riječi goriti. Druga, vjerojatnija, pretpostavlja da je crkva, sagrađena krajem V. stoljeća na ruševinama vile, bila posvećena Sv. Hermagori – Mogoru, po kojemu je onda i čitav lokalitet dobio ime.Arheološka iskapanja Carla Patscha, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine potječu iz 1. stoljeća kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa. Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u IV. stoljeću izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu), dimenzije 102×86 m. Postojala su četiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine Neretve. Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palača u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pročelju povezanih portikom s korintskim stupovima.[3] Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od korčulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz I. stoljeća, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekarna bili su uklopljeni u novu građevinu. Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata pojačana jednim tornjem, a ostala vrata su bila široka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukrašena s dva ortostata, s prikazom akanta na jednom i vinove loze na drugom bloku. Istočna i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerojatno bila slična sjevernom ulazu, ali bez ukrašenih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stepeništa kao prilaz prsobranima. U unutrašnjosti objekta bile su izgrađene prostorije za smještaj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nužnika čučavaca za poslugu, a postojalo je i četiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je služilo u obrani grada i okolice. Krajem IV. stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili Vizigoti pod vodstvom Alariha. U V. stoljeću su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine prvobitne utvrde. U srednjem vijeku pa sve do kraja XIX. stoljeća na ovom lokalitetu su se vršila ukopavanja pokojnika. Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz V. stoljeća s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje od IV. do VI. stoljeća, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka. Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Kristov monogram.

Carl Patsch je smatrao da je Mogorjelo bio rimski kaštel, jedna u nizu rimskih utvrda između Krke i Neretve, iako kasnija istraživanja nisu u cjelini potvrdila njegovo mišljenje. Jakim bedemima, kulama te svojim tlocrtom Mogorjelo je nalikovalo logoru. Tome je išla u prilog lokacija u klinu ušća Trebižata u Neretvu, što je zaštićeno područje s kojega se mogao braniti potencijalni napad prema Naroni. Drugi su, pak, znanstvenici zastupali tezu da je Mogorjelo bio utvrđeni veliki posjed, tj. villa rustica ili palatium, što je neosporno i sigurno tek nakon obnove od razaranja Gota. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i čempresi. Ekipa Zemaljskog muzeja BiH 1947. je vršila istraživanje dijela groblja i raščišćavala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog srednjeg

vijeka. Druga konzervacija zidova započeta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroistočnog zida. Restauracija i djelomična rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Antički torkular djelomično je restaurirao i rekonstruirao 1963. i 1964.[1] arheolog Ivo Bojanovski[5].Rekonstrukcija Mogorjela

Mogorjelo danas

VIDEO Mogorjelo (40 sekundi): https://youtu.be/m1iK8cjh484

3 Tvrđava hercega Stjepana (Ljubuški)

Srednjevjekovna tvrđava hercega Stjepana nalazi se na istaknutom vrhu krševitog lanca brda Buturovice, koje se nalazi na istočnom kraju Ljubuškog polja. Podignuta je na čvrstom, krševitom položaju, na 396 m nadmorske visine. Tvrđava se spominje se 1452. godine u borbama između hercega Stjepana i sinova, knezova Vladislava i Vlatka. Pomenute godine knez Vladislav je prešao na stranu Dubrovačke republike u ratu protiv oca. Herceg Stjepan se sklonio u tvrđavu u Ljubuškom. Vladislav je te godine pokušao oteti grad Ljubuški od oca, ali ga nije uspio osvojiti. Tek se 1454. godine pominje u povelji aragonskog kralja Alfonsa V kao civitas Lublano.

Osmanlije 1463. godine prvi put osvajaju Ljubuški. Drže ga svega mjesec dana, (juni-juli) jer su se morali povući radi nedovoljne snabdjevenosti vojske, tako da je knez Vlatko brzo vratio grad pod svoju vlast. Između 1468. i 1477. godine Osmanlije su definitivno osvojile Ljubuški. Već 1477. godine predstavlja pograničnu utvrdu sa jakom posadom i pripada drinskom kadiluku. U ugovoru između Turske i Ugarske 1503. godine Ljubuški se pominje, kao jedan od pograničnih gradova koji ostaje pod osmanskom vlašću. U vafuknami (zakladnici) Nesuh-age Vučjakovića pisanoj u februaru 1565. godine, grad se pominje kao k'ala (tvrđava). Nesuh-aga je u gradu podigao džamiju. Kao samostalan kadiluk spominje se 1633. godine. U XVIII vijeku postoje nahija Ljubuški u istoimenom kadiluku, a osnovana je i istoimena kapetanija. Tvrđava je napuštena 1835.godine.

Tvrđava se sastoji iz dva dijela. Prvo utvrđenje je nastalo u doba srednjevjekovne bosanske države. Unutar zidova se vide krajnji ostaci raznih građevina: stražarnica, ambara, pekare, barutane, a konstatovane su i 4 čatrnje, od kojih se danas mogu na terenu da tri raspoznaju.

Srednjevjekovna tvrđava se sastoji od masivne, isturene kule, zvane Herceguša i obora ispred kule. Kula Herceguša, koja dominira tvrđava, ima četverougaoni oblik, vanjskih dimenzija 9,7x5 m. Zidovi su joj debeli od 2 – 4 metra. Na vrhu kule su bile puškarnice kojih više nema. Sjeverni zid kule je sačuvan do krovišta, do visine od oko 15 m. Bočni zidovi su dosta propali, dok je južni podužni zid srušen od zemljotresa, prema kazivanju mještana, 60-ih godina XX vijeka. Uz istočnu polovinu južnog zida kule su stepenice spojene sa istočnim zidom obora. Stepenice, koje su vodile u kulu, su zatrpane masom kamenja koje je otpalo sa južnog zida kule pri zemljotresu. Podgrađe srednevjekovnog grada razvilo se najvjerovatnije na terasi Crkvice, koja se nalazi ispod južnog dijela grada. Kasnija varoš razvila se u dolini zapadno od grada.

Osmanski dio tvrđave sagrađen je oko srednjevjekovnog utvrđenja, koje tada postaje jezgra velike tvrđave, kao akropola, opasana sa svih strana zidovima. Perimetralni zidovi izgrađeni su u periodu između 1472. do 1565. godine. Osnova definitivno izgrađenog utvrđenja je u obliku nepravilnog višeugaonika. U dužinu se prostire u osnovnom pravcu sjever-jug, oko 93 m. Prosječna širina utvrđenja je u pravcu istok-zapad oko 49,5 m. Površina iznosi oko 3.350 m2.

Tvrđava se sastoji iz više cjelina. Na sjeverom dijelu je ulazni dio i veliki donji obor sa tabijom. Na jugu je gornji obor pregrađen zidom. Centralna odbrambena tačka i dalje je ostao centralni dio jer su jugoistočno od njega sazidane dvije masivne kule okrenute ka istoku, koje takođe dominiraju. Zapadni perimetralni bedem pruža se uglavnom mirnom linijom, na teško pristupačnom, krševitom terenu. Zidovi su danas na pojedinim mjestima očuvani do visine od oko 4 do 12 m. Na svim perimetralnim bedemima su bile puškarnice, od kojih su mnoge sačuvane. Dio prilaza tvrđave bio je kaldrmisan. Na prostoru uz ulaz, tj. u unutarnjem, sjeverozapadnom dijelu, su dvije odbrambene kule i čatrnja, unutarnjih dimenzija 5,1x3,7 m .

Sjeveroistočni dio tvrđave zauzima veliki obor sa tabijom. Južni, gornji obor izgrađen je na stijenama. Njegov sjeveroistočni dio sa dvije masivne kule.

Nakon 1835. godine ljubuška tvrđava gubi svoju obrambenu i stratešku ulogu. Ova tvrđava imala je žitnicu, vodospremnik, zatvor, zapovjednikov stan te u blizini nastambe za vojnu posadu. Grad su u XVII. stoljeću popravljali dubrovački majstori. Početkom XIX. stoljeća grad je izgubio vojni značaj i ubrzo počeo propadati. Ova tvrđava danas predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija na području Ljubuškog i cijele Hercegovine.

Tvrđava u Ljubuškom danas

1. Ulaz 2. Veliki obor 3. Tabija 4. Kula 5. Čatrnja 6. Unutarnji ulaz 7. Kula 8. Unutarnji ulaz 9. Kula “Herceguša” 10. Obor 11. Prohodni koridor 12. Čatrnja 13. Masivne kule 14. Skladište 15. Obor 16. Nastambe

Rekonstrukcija tvrđave herceg Stjepana

4 Mostarske tvrđave Guberača i WERK 9

Nakon stotinu godina od odlaska Austrougara s ovih prostora, vojnih utvrda je vrlo malo sačuvano, a one koje su sačuvane nalaze se u izrazito lošem stanju. Istočno od Mostara, kada krenete od naselja Opine na obroncima i na platou Podveležja, naići ćete na šest austrougarskih fortifikacija, bolje rečeno, njihovih ostataka koji su međusobno povezani skoro 14 kilometara dugim putom: Werk 9, Mali grad, Guberača, Merdžan-glava, Sveta gora i Fortica. To su vojne građevine odnosno kamene utvrde koje su nekad činile jedan dio vanjskog prstena mostarskih fortifikacija, dvije su smještene na padinama Podveležja, a ostale četiri na samom podveleškom platou.

Werk 9 sagrađena je 1888. godine kao posljednja tog tipa u nizu pojasne utvrde Mostar. Ujedno je i jedina sačuvana utvrda toga tipa u okolici Mostara. Imala je dva stubišta, dizalo za streljivo, vitlo za izvlačenje topova na drugu etažu utvrde, a cisterna koja je unutar utvrde i dalje drži čistu vodu. Imala je zadatak kontrolirati južni prilaz Mostaru dolinom rijeke Neretve. Vojska Kraljevine SHS koristila ju je za svoje potrebe. Vojna namjena bila joj je produljena i dalje tijekom JNA, kada je služila kao skladište Vojno-filmskog centra iz Beograda, gdje su se čuvali rekviziti za snimanje filmova o temi 2. svjetskog rata. Nakon toga je predana zajedno s inventarom poduzeću Sutjeska film iz Sarajeva gdje je imala istu svrhu i namjenu.

Godine 1990. teško je stradala u požaru, pri čemu su izgorjeli artefakti i rekviziti milijunske vrijednosti. Devedesetih ponovno služi u vojne svrhe. Nažalost, nakon 2000. počinje njezina devastacija. Prvo nestaje metalna promatračka polukupola s krova, zatim metalna teška dvokrilna ulazna vrata, a počinje i rušenje dijelova utvrde radi kamena.

Utvrda Guberača nalazi se na podveleškom platou, a koja je također poprilično oštećena, ali je i dalje zadržala osnovne obrise. Koliko je austrougarska vojna inženjerija davala značaj utvrdama, govori i činjenica kako je neke od njih, nakon što ih je izgradila, gađala svojim topništvom da “ispita” kvalitetu gradnje. To se i danas može vidjeti na utvrdi Merdžan-glava, koja se nalazi na podveleškom platou, gdje se može primijetiti kako su veliki kameni blokovi, najčešće dimenzija 80×40 cm, naknadno stavljani u oštećeni zid. Danas je jedan dio ove staze ušao je u biciklističku rutu koja je duga 42 km i gdje su putokazima precizno označene sve utvrde na ovom području. Hercegovina je puna turističkog potencijala, ali uvijek se nešto novo može pronaći, odnosno osmisliti, kao što su pronašli motokroseri na padinama Podveležja. Vjeruje se kako će i Turistička zajednica HNŽ-a prepoznati kako povijesni tako i avanturistički značaj ovog dijela platoa iznad Mostara i uvrstiti ga u turističku ponudu grada podno Veleža, a Grad i odgovorne institucije poduzeti mjere kako bi utvrde i austrougarski put zaštitili od nesavjesnih osoba koje ih često devastiraju, odnoseći s njih kamene blokove isklesane prije više od stoljeća.

Video Guberača https://www.youtube.com/watch?v=Gd4qwAW0TsA Vožnja starim austro-ugarskim putem od tvrđave Guberača prema Mostaru

Video Werk 9 https://www.youtube.com/watch?v=CQXbc-AubyITvrđava Werk 9 bila je austro-ugarska utvrđena vojna stanica na južnom ulazu u Mostar

Tvrđava Guberača

Tvrđava WERK 9

Skica utvrde WERK

Predstavljanje rezulatat rada 4x5 min.=20 min.

Zaključak 5 min.

Tablica (sve grupe popunjavaju)

Tvrđave nekada Tvrđave danasU kojem stoljeću su izgrađeneNavedite tko ih je izgradioProtumačite njihovu svrhuOpišite na koji način se provjeravala njihova sigurnostObjasnite kako se mijenjala njihova uloga kroz povijestObjasnite čemu one svjedoče

Domaći zadatak za učenike?

Izračunaj koliko je potrebno vremena da glasnik stigne pješke, konjem, i/ili autom od tvrđave u Ljubuškom do tvrđave u Širokom Brijegui/ili Mostaru, i/ili Čapljini i prikaži to na grafikonu?

Izradi lentu vremena na kojoj treba ubilježiti razdoblja nastanka pomenutih utvrda? Izradi video uradak o najbližoj tvrđavi i objavi na facebook-u?

Izvori:

„ Austrougarske utvrde u Hercegovini“, Manuel Martinović, 2015., Mostar (stručni rad)Intermet:

https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/prvi-put-o-austrougarskim-utvrdama-u-hercegovini-1186490

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tvr%C4%91ava_Gubera%C4%8Da

https://www.facebook.com/dvorci.utvrde.starigradovi/posts/1840147352791321/

https://www.vecernji.ba/vijesti/strani-turisti-uzivaju-u-svakom-metru-ove-staze-zastanu-snim

https://www.vecernji.ba/vijesti/strani-turisti-uzivaju-u-svakom-metru-ove-staze-zastanu-snimiti-selfie-smostarskom-panoramom-u-pozadini-1234937

https://bs.wikipedia.org/wiki/Tvr%C4%91ava_hercega_Stjepana_(Ljubu%C5%A1ki)

https://www.google.ba/search?q=ljubu%C5%A1ki+tvr%C4%91ava+foto&tbm=isch&source=iu&ictx

https://www.jabuka.tv/pogledajte-kako-ce-izgledati-obnovljena-medijevalna-herceg-stjepanova-tvrd

https://www.vrisak.info/hercegovina/nastavljaju-se-radovi-na-tvrdavi-hercega-stjepana-ozivit-ce-i-

https://capljina.ba/2018/01/16/mogorjelo/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mogorjelo