zavod za prostorno planiranje d.d

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, veljača 2012.

II. IZMJENE I DOPUNE PPUO

KNEŽEVI VINOGRADI

Knjiga 1.

II. IZMJENE I DOPUNE PPUO KNEŽEVI VINOGRADI Broj: 32/2010.

___________________________________________________________ 0. OPĆI DIO Stranica 2

Nositelj izrade plana: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

II. IZMJENE I DOPUNE PPUO KNEŽEVI VINOGRADI

Knjiga: KNJIGA 1. Tekstualni dio

Odgovorna osoba:

___________________________

Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj:

_____________________________ ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Zvonimir Tucaković, dipl.ing.arh. Sanda Milas, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ.

Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Ivica Bugarić, dipl.ing.građ.

Ljubica Majcan-Korkutović, dipl.turizm. Stojan Stojković, dipl.iur.

Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tehnička obrada: Aleksandra Knežević, građ.teh.

Datum izrade: Veljača, 2012. godine



KNJIGA 1.

S A D R Ž A J Stranica

0. OPĆI DIO

1. Naslovna stranica 1

2. Potpisni list 2

3. Sadržaj 3

4. Izvadak iz sudskog registra 6

5. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 10

6. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

11

7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

13

8. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga Plana 15

9. Suglasnosti i mišljenja propisana zakonima i propisima 16

I. TEKSTUALNI DIO PLANA 1

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1

2. IZMJENE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA 3

3. IZMJENE ODREDBI ZA PROVOĐENJE 12

4. IZMJENE KARTOGRAFSKOG DIJELA PLANA 46

II. OBVEZNI PRILOZI 1

A) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA 1

B) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 2

C) MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 99

D) IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 105

E) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA 130

F) SAŽETAK ZA JAVNOST 131



KNJIGA 2. Stranica III. KARTOGRAFSKI DIO 1 Redni broj

Broj prikaza KARTOGRAFSKI PRIKAZI: Mjerilo

1. 0. PREGLEDNA KARTA IZMJENA I DOPUNA 1:25.000

2. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000

3. 2.A PROMET 1:25.000

4. 2.B POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:25.000

5. 2.C ENERGETSKI SUSTAV Plinoopskrba, Energetika

1:25.000

6. 2.D VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000

7. 3.A UVJETI KORIŠTENJA Područja posebnih uvjeta korištenja

1:25.000

8. 3.B UVJETI KORIŠTENJA Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25.000

9. 3.C UVJETI KORIŠTENJA Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25.000

10. 3.D UVJETI KORIŠTENJA Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

1:25.000

11. 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kneževi Vinogradi 1: 5.000

12. 4.D GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kotlina I IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA ''Kotlina''

1: 5.000

13. 4.F GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Zmajevac I IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Gospodarske zone (Vinogradarstvo-podrumarstvo)

1: 5.000



• Izvadak iz Sudskog registra • Suglasnost za upis u Sudski registar • Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih

poslova prostornog uređenja • Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata hrvatske komore

arhitekata i inženjera u graditeljstvu • Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga

Plana



SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

• Mišljenje Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije

• Suglasnost Župana


___________________________________________________________ I. TEKSTUALNI DIO PLANA Stranica 1

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Odlukom o izradi Izmjena i dopuna PPUO Kneževi Vinogradi (''Službeni glasnik općine Kneževi Vinogradi'' br. 9/10) obuhvaćeno je sedam Izmjena i dopuna od kojih se dvije odnose na proširenje građevinskih područja, jedna na Odredbe za provođenje vezano za izmjenu uvjeta građenja građevina u raznim dijelovima Općine, jedna na ugrađivanje konzervatorskih smjernica vezanih uz uvrštavanje novih arheoloških lokaliteta, jedna na utvrđivanje lokacije vodospremnika ''Kamenac'' i spojnog cjevovoda do Kneževih Vinograda, jedna na usklađivanje s Prostornim planom Osječko-baranjske županije te jedna na druge Izmjene koje proizlaze iz zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata). Radi toga što se radi o drugim Izmjenama i dopunama Plana on je označen sa II. U Planu na kartografskom prikazu br. ''1.''. koji je u Planu označen s ''0.'' pod nazivom ''Pregledna karta Izmjena i dopuna'' rednim brojevima 1.-7., je označeno svih sedam granica obuhvata Izmjena i dopuna koje se odnose na kartografske prikaze. Izmjena i dopuna br. 1. Ovom Izmjenom i dopunom se definira proširenje građevinskog područja u sjeverozapadnom dijelu naselja Kotlina, na površini od 0,36 ha. Izmjena i dopuna br. 2. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na izmjenu uvjeta građenja građevina u raznim dijelovima Općine, koji se uglavnom odnose na Odredbe za provođenje, te na novo definiranu ugostiteljsko-turističku namjenu ''Belje'' u središtu naselja Kneževi Vinogradi, na površini od 0,95 ha. Izmjena i dopuna br. 3. Ovom Izmjenom i dopunom se u Plan unose nova saznanja o arheološkim lokalitetima u Općini. Izmjena i dopuna br. 4. Ovom Izmjenom i dopunom se utvrđuje lokacija vodospremnika ''Kamenac'' i spojnog cjevovoda do Kneževih Vinograda. Izmjena i dopuna br. 5. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na proširenje građevinskog područja u jugozapadnom dijelu naselja Kneževi Vinogradi, na površini od 9,93 ha. Napomena: U fazi Prijedloga plana odustalo se od ove Izmjene i dopune radi osobito vrijednog obradivog tla (P3) na kojem se planiralo proširiti građevinsko područje.



Izmjena i dopuna br. 6. Ovom Izmjenom i dopunom se usklađuje Plan s Prostornim planom Osječko-baranjske županije. Izmjena i dopuna br. 7. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na druge izmjene koje proizađu iz zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata) prema članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.



2. IZMJENE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA - U ''Sadržaju'', u poglavlju: ''1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav'', naslov ''e)

Telekomunikacije'', se zamjenjuje sa: ''e) Elektroničke komunikacije'' - U ''Sadržaju'', poglavlje: ''1.1.2.9. Postupanje s otpadom'' se zamjenjuje sa: ''1.1.2.9.

Gospodarenje otpadom'' - U ''Sadržaju'', u poglavlju: ''1.1.4.5. Promet'' naslov ''c) Telekomunikacije'' se

zamjenjuje sa: ''c) Elektroničke komunikacije'' - U ''Sadržaju'', u poglavlju: ''2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija'' naslov: ''c)

Telekomunikacije'' se zamjenjuje sa: ''c) Elektroničke komunikacije'' - U ''Sadržaju'', u poglavlju: ''2.2.3.3. Prometna infrastruktura'' naslov: ''c)

Telekomunikacije'' se zamjenjuje sa: ''c) Elektroničke komunikacije'' - U ''Sadržaju'', u poglavlju: ''3.8.1.4. Telekomunikacije'' se zamjenjuje sa: ''3.8.1.4.

Elektroničke komunikacije'' - U ''Sadržaju'', poglavlje: ''3.9. POSTUPANJE S OTPADOM'' se zamjenjuje sa: ''3.9.

GOSPODARENJE OTPADOM'' - U ''Sadržaju'', poglavlje: ''2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuje

sa: ''Kuće za odmor''. - U ''Sadržaju'', iza poglavlja:: ''2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog

područja'' dodaje se novo poglavlje: ''2.3.2.2.a. Pojedinačne zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje''

- U ''Sadržaju'', poglavlje: ''5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA'' se zamjenjuje sa:

''ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE'' - U ''Sadržaju'', poglavlje: ''7. POSTUPANJE S OTPADOM'' se zamjenjuje sa: ''7.

GOSPODARENJE OTPADOM'' - U ''Sadržaju'', poglavlja: ''10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA

PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI'' i ''10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO'' se brišu

- Na 40. i 41. stranici tekstovi iza naslova: ''d) Poštanski promet'' i podnaslova:

''Područna uprava'', ''Poštanska središta'' i ''Izvršna jedinica'' brišu se. - Na 42. stranici, naslov: ''e) Telekomunikacije'' se mijenja i glasi: ''e) Elektroničke

komunikacije'' - Na istoj stranici, pod istim naslovom, u podnaslovu ''Nepokretne mreže'' pasus 1. i 2.

brišu se. - Na istoj stranici, u istom naslovu, u istom podnaslovu, na kraju pasusa 5., iza riječi:

''čvor'' stavlja se točka, i ostali dio rečenice briše.



- Na istoj stranici, zadnji pasus i 43. stranici prvi pasus se brišu. - Na 43. stranici u rečenici ispred tablice broj 33., riječi: ''telekomunikacijske mreže'' se

zamjenjuju riječima: ''elektroničke komunikacijske infrastrukture''. - Na istoj stranici, u naslovu tablice broj 33. riječi: ''JAVNE TELEKOMUNIKACIJE'' se

mijenjaju i glase: ''ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE'' - Na istoj stranici, alineja: ''- Prijenos'', sa tri pasusa, brišu se. - Na 44. stranici, pasus 1, alineja: ''- Pristup'' sa pasusom 1. i 2. brišu se. - Na istoj stranici, cjelokupni tekst podnaslova: ''Pokretna mreža'' se mijenja i glasi:

''Pokretna mreža Na području Općine samostojeći rešetkasti antenski stupovi izgrađeni su na sljedećim

lokacijama: - na granici s općinom Draž, - Suza, - Kneževi Vinogradi, - Sokolovac. Na području Općine imamo i radio-relejnu vezu s radio-odašiljačkim središtem u Suzi i

dva radio-prijemna središta u Sokolovcu i Tikvešu.'' - Na 50. stranici, poglavlje: ''1.1.2.9. Postupanje s otpadom'' mijenja se i glasi:

''Gospodarenje otpadom'' - Na 56. stranici, alineja 1.:''• Cestovni promet'' podalineja 1., riječ: ''brze'' mijenja se i

glasi: ''državne'' - Na istoj stranici, podnaslov: ''Poštanski promet'' pasus 2, briše se. - Na istoj stranici, podnaslov: ''Telekomunikacije'' mijenja se i glasi: ''Elektroničke

komunikacije'' - Na istoj stranici, u podnaslovu: ''Elektroničke komunikacije'', pasus 1, riječi:

''telekomunikacijske mreže'' mijenjaju se i glase: ''elektroničke komunikacijske infrastrukture''.

- Na istoj stranici, u istom podnaslovu, pasus 2., alineja 1, dio rečenice: ''a kod izgradnje

primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posade kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan),''

- Na istoj stranici, u zadnjem pasusu riječi: ''telekomunikacijske mreže.'' se mijenja i glasi: ''elektroničkih komunikacija.''



- Na 62. stranici, naslov: ''c) Telekomunikacije'' i podnaslov: ''Telekomunikacije'' se mijenjaju i glase: ''c) Elektroničke komunikacije'', ''Elektroničke komunikacije''

- Na istoj stranici, u istom podnaslovu, pasus 1., riječ: ''telekomunikacija'' se mijenja i

glasi: ''elektroničkih komunikacija'' - Na istoj stranici, u istom podnaslovu, pasus 2., riječI: ''telekomunikacijske mreže'' se

mijenjaju i glase: ''elektroničke komunikacijske infrastrukture'' - Na istoj stranici, u istom podnaslovu, pasus 3., riječ: ''telekomunikacija'' se mijenja i

glasi: ''elektroničkih komunikacija'' - Na 65. stranici, pod naslovom: ''a) Cestovni promet'' u alineji: ''• Cestovne građevine'',

pod alineja 1. se mijenja te glasi:

''- državna cesta na pravcu D212 (Beli Manastir-Batina)'' - Na 66. stranici, naslov: ''c) Telekomunikacije'' se mijenja i glasi: ''c) Elektroničke

komunikacije'' - Na istoj stranici, pasus 1. se mijenja i glasi:

''Razvoj elektroničkih komunikacija kako na području cijele Županije, tako i na području Općine Kneževi Vinogradi određen je Prostornim planom Osječko-baranjske županije.''

- Na 69. stranici, u poglavlju ''2.2.1. Demografski razvoj'' tablica broj 37. i pasus ispod nje

se brišu i zamjenjuju sljedećim tekstom:

''Međutim, u međuvremenu je za potrebe Izvješća o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije izrađena procjena broja stanovnika 2010. godine, za ukupna područja gradova i općina. Prema navedenoj procjeni, a izrađenoj na temelju podataka PU Osječko-baranjske, o aktualnom broju prijavljenih prebivališta i komparacije s posljednjim statističkim podacima, broj stanovnika Općine Kneževi Vinogradi je prema navedenoj procjeni 2010. iznosio 6.793 stanovnika. To pokazuje da je broj stanovnika 2010. godine već, gotovo, dostigao planirani broj stanovnika 2015. godine, odnosno broj stanovnika iz 1991. godine (55 stanovnika manje od ukupnog broja iz 1991. godine). Stoga se ukazala potreba za korigiranje procjene ukupnog broja stanovnika 2015. godine iz PPUO Kneževi Vinogradi iz 2005. godine. Slijedeći kretanje stanovništva, od posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine, do izvršene procjene broja stanovnika 2010. godine, te nastavljajući istim trendom dolazi se do značajnog povećanja broja stanovnika 2015. na području Općine na 7.685 stanovnika (837 stanovnika više u odnosu na 1991. god.).



Tablica br. 37.

PROGNOZA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD.

Red. broj Naselje Broj stanovnika 2015. g. Struktura

% 1. Kneževi Vinogradi 2.765 36,0 2. Kamenac 263 3,4 3. Karanac 1.578 20,5 4. Kotlina 494 6,4 5. Suza 942 12,3 6. Zmajevac 1.444 18,8 7. Jasenovac 0 0 8. Mirkovac 199 2,6 9. Sokolovac 0 0

UKUPNO OPĆINA: 7.685 100,0

Stanovništvo naselja Jasenovac i Sokolovac, se zbog boljih uvjeta života preseljava u Kneževe Vinograde, tako da se pretpostavlja da do kraja planskog razdoblja u ovim naseljima neće biti stanovnika, dok naselje Mirkovac ostaje kao građevinsko područje.''

- Na 73. stranici, naslov: ''c) Telekomunikacije'' se mijenja i glasi:

''c) Elektroničke komunikacije'' - Na istoj stranici, pod istim naslovom, pasus 1., riječ: ''telekomunikacija'' se mijenja i

glasi: ''elektroničkih komunikacija'' - Na istoj stranici, pod istim naslovom, pasus 2., riječ: ''telekomunikacijske'' se mijenja i

glasi: ''elektroničko komunikacijske''. - Na 76. stranici, alineja 2. od dna stranice, riječi: ''mjesnu telekomunikacijsku mrežu'' se

mijenjaju i glase: ''elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu'' - Na 78. i 79. stranici u tablici br. 39. mijenja se površina građevinskog područja naselja

Kotlina i površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene-obradivo (P2), tako da će ti dijelovi tablice izgledati ovako:



Red. broj

NAMJENA POVRŠINA OZNAKA UKUPNO (ha)

stan/ha ha/stan

GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Ukupno

899,66

1. Izgrađeni dio GP -

1.1. Građevinska područja

naselja

Ukupno Izgrađeni dio GP

GP1 866,45

642,55

8,87

--- --- --- --- --- --- ---

3. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO

Ukupno 14.495,85 1,89

--- --- --- --- --- --- --- 3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 10.475,76

--- --- --- --- --- --- ---

- Na 80. stranici u poglavlju: ''3.2.1.1. Struktura površina'' postotak: 95,8'' se zamjenjuje

sa: ''96,3''. - Na istoj stranici, u poglavlju: ''3.2.1.2. Građevinska područja'', iza pasusa 3. dodaje se

nova tablica 39.a koja glasi:

''PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Tablica br. 39.a

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha) Naselje

Izgrađeni dio Neizgrađeni dio Neizgrađeni ali uređeni dio Ukupno

KAMENAC 23,82 - 6,42 30,24 KAMENAC 123,33 61,79 9,44 194,56 KNEŽEVI VINOGRADI

208,73 33,79 30,62 273,14

KOTLINA 48,74 6,61 12,54 67,89 MIRKOVAC 34,52 - 4,26 38,78 SUZA 77,57 4,42 5,71 87,70 ZMAJEVAC 125,84 24,14 24,16 174,14

UKUPNO: 642,55 130,75 93,15 866,45 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK '' - Na istoj stranici, u istom poglavlju u pasusu 6. (koji postaje pasus 7.), broj: ''866,09'' se

zamjenjuje brojem: ''866,45''. - Na 81. stranici, tablica pod nazivom ''Prikaz usklađenosti građevinskih područja s

odredbama PPO-BŽ'' mijenja se te glasi:



''Prikaz usklađenosti građevinskih područja s odredbama PPO-BŽ

NA

SE

LJE

BR

OJ

ST

AN

OV

NIK

A 2

001.

PO

VR

. GR

AĐ

EV

INS

KO

G

PO

DR

UČ

JA N

AS

EL

JA

PL

AN

IRA

NA

U P

PU

OK

V h

a*

GU

ST

OĆ

A P

O P

PU

OK

V s

t/h

a

BR

OJ

ST

AN

OV

NIK

A 2

010.

G.

GU

ST

OĆ

A 2

010.

st/

ha

PL

AN

IRA

NA

PO

VR

ŠIN

A U

IZ

MJE

NA

MA

I D

OP

UN

AM

A

PP

UO

KV

ha

PO

VR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

EN

OG

D

IJE

LA

NA

SE

LJA

PO

VR

ŠIN

A N

EIZ

GR

AĐ

EN

OG

D

IJE

LA

NA

SE

LJA

PO

VR

ŠIN

A N

EIZ

GR

AĐ

EN

OG

A

LI U

REĐ

EN

OG

DIJ

EL

A

NA

SE

LJA

PL

AN

IRA

NA

GU

ST

OĆ

A s

t/h

a

PL

AN

SK

A D

EM

OG

RA

FS

KA

P

RO

JEK

CIJ

A

PR

OJE

KC

IJA

GU

ST

OĆ

E s

t/h

a

KAMENAC 177 30,24 5,85 232 7,67 30,24 23,82 0,00 6,42 7,67 263 8,70

KARANAC 1065 194,56 5,47 1395 7,17 194,56 123,33 61,79 9,44 7,17 1578 8,11

KNEŽEVI VINOGRADI

1715 273,14 6,28 2444 8,95 273,14 208,73 33,79 30,62 8,95 2765 10,12

KOTLINA 334 67,53 4, 95 437 6,47 67,89 48,74 6,61 12,54 6,44 494 7,28

MIRKOVAC 135 38,78 3,48 176 4,54 38,78 34,52 0,00 4,26 4,54 199 5,13

SUZA 636 87,70 7,25 833 9,50 87,70 77,57 4,42 5,71 9,50 942 10,74

ZMAJEVAC 974 174,14 5,59 1276 7,33 174,14 125,84 24,14 24,16 7,33 1444 8,29

UKUPNO 5036 866,09 5,81 6793 7,84 866,45 642,55 130,75 93,15 7,84 7685 8,87

IZVOD PODATAKA: ZPO-OSIJEK '' - Na istoj stranici tekst pod podnaslovom: ''Kneževi Vinogradi'' se mijenja i glasi:

''Građevinsko područje naselja stalnog stanovanja Kneževi Vinogradi planirano je na površini 273,14 ha, što je za 8,10 ha smanjenje u odnosu a postojeće građevinsko područje. Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 10,12 st/ha.''

- Na 82. stranici pod naslovom: ''Kotlina'' broj: ''67,53'' zamjenjuje se brojem: ''67,89'',

broj: ''16,40'' sa: ''16,04'', a broj: ''6,81'' sa: ''7,28''. - Na istoj stanici u tablici br. 40., podaci za Kotlinu se mijenjaju te će taj dio tablici

izgledati ovako: --- --- --- --- ---

4. Kotlina 83,93 67,89 + 0,36 7,28 --- --- --- --- ---

UKUPNO A: 884,60 866,45 - 15,88 8,87 - Na 84. stranici u pasusu 2. broj: ''10.476,12'' se zamjenjuje sa: ''10.475,76''. - Na 100. i 101. stranici u poglavlju: ''3.8.1.1. Cestovni promet'' tekst iza pasusa: ''Na

cestovnoj mreži Općine u skladu s potrebama lokalne samouprave treba urediti autobusna stajališta.'' se briše i zamjenjuje sljedećim:



''Na prostoru Općine planirane su trase biciklističkih staza definirane u okviru dva programa izgradnje biciklističkih staza:: ''Panonski put mira'' i ''Dunavska ruta''. Uz to predložena je i trasa biciklističke staze od Zmajevca do Draža.''

- Na 101. stranici, poglavlje: ''3.8.1.4. Telekomunikacije'' s tekstovima podnaslova

''Nepokretna mreža'' i ''Pokretna mreža'' se mijenja i glasi:

''3.8.1.4. Elektroničke komunikacije Plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na području Općine Kneževi Vinogradi za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova obuhvaća: - Rekonstrukcija ili dogradnja već izgrađene elektroničke komunikacijske

infrastrukture te proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija, odnosno, potreba novih operatora,

Osim toga planira se i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture putem pokretne komunikacijske mreže, bez korištenja vodova, planiranjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava. Infrastrukturne građevine pokretne komunikacijske mreže i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na: - elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim

građevinama (antenski prihvat), - elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim

antenskim stupovima.'' - Na 102. stanici, u poglavlju: ''3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina'',

pasus 1., alineja 1. se briše. - Na istoj stranici, u poglavlju: ''3.8.2.2. Elektroenergetika'' prvi dio pasusa se mijenja i

glasi:

''Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za prijenos i distribuciju električne energije, dok razvoj proizvodnje …''

- Na istoj stranici, u istom poglavlju, iza pasusa 1. dodaje se podnaslov s tekstom koji

glasi:

''Prijenos električne energije Prostornim planom Osječko-baranjske županije zacrtana je izgradnja 110 kV

dalekovoda Beli Manastir-Kneževi Vinogradi, na potezu od općinske granice s gradom Beli manastir do lokacije TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, gdje je planirano spajanje na postojeći 110 kV dalekovod prema državnoj granici s Republikom Srbijom.''

- Na 103. stranici, iza pasusa 4. (na kraju poglavlja: ''3.8.2.2. Elektroenergetika'')

dodaje se podnaslov i tekst koji glasi:



''Obnovljivi izvori energije

Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, u koju su uključene i smjernice održivog energetskog razvoja Europske unije, podstiče se korištenje obnovljivih energetskih izvora (energija sunca, vjetra, biomase i dr.). Na području Općine Kneževi Vinogradi postoje resursi obnovljive energije, posebno biomase. Stoga se podstiče izgradnja male energetske jedinice kogeneracije na biomasu ako se pokaže interes i ekonomski opravdani uvjeti. Ovakove energetske jedinice dozvoljava se graditi u gospodarskoj namjeni, te na izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima.

Za distribuciju toplinske energije od energetske jedinice na obnovljivi izvor energije do okolnih korisnika (građevina) planiraju se energetski objekti za distribuciju toplinske energije (vrelovodni ili toplovodni sustav). Vodove distribucije toplinske energije graditi podzemnim cjevovodnim sustavom u pravilu u površine javne namjene. Energetske objekte za distribuciju toplinske energije može se graditi u betonskim kanalima ili polaganjem izoliranih vodova izravno u rov.

Proizvedena električna energija bi se koristila za predaju u elektroenergetski sustav ili za vlastite elektroenergetske potrebe, a višak bi se predavao u elektrodistribucijski sustav. Za omogućavanje preuzimanja viška proizvedene električne energije u distribucijski sustav nužno je omogućiti izgradnju potrebnih elektroenergetskih postrojenja, a to su: rasklopna postrojenja 35 kV i 10(20) kV i/ili TS 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV i potrebnih priključnih KB 10(20) kV i KB 0,4 kV.''

- Na 106. i 107. stanici, poglavlje: ''3.9. POSTUPANJE S OTPADOM'' s cjelokupnim

tekstom se mijenja i glasi:

''3.9. GOSPODARENJE OTPADOM

Prostornim planom Osječko-baranjske županije (Izmjene i dopune 2010.) definirana je obveza uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u skladu s Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije. Za područje Općine Kneževi Vinogradi planirano je formiranje jednog mini-reciklažnog dvorišta, dok je glavni županijski centar za gospodarenje otpadom na području Općine Antunovac. Obzirom na broj stanovnika i naselja u Općini Kneževi Vinogradi, planirano je formiranje 10 reciklažnih otoka. Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 200-250 m² opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu skupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

Kontejner za skupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner

posebne izvedbe koje se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta, zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom.



Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama. Tako postavljene posude/kontejneri za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, PET i metalne ambalaže od pića i napitaka na jednoj lokaciji čine ''reciklažni otok'' često nazvan i ''zeleni otok''.

Na području PP ''Kopački rit'' nije dozvoljeno nikakvo odlaganje otpada (bez obzira na kategoriju), a prikupljanje i odvoženje otpada s tog područja mora biti usklađeno s Prostornim planom Parka prirode ''Kopački rit''.



3. IZMJENE ODREDBI ZA PROVOĐENJE

Članak 4. 1) U točki (1.), točka 1, riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U istoj točki, u točki 1, u alineji, riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U istoj točki, točka 2. se mijenja i glasi: ''2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja'' U istoj točki, točka 2.h), se briše.

Članak 5. U točki (2.), posljednja alineja se briše.

Članak 6. U točki (3.), u stavku 2., alineja 2., stavka 2., broj: ''500,0'' se mijenja i glasi: ''100,0''. U istoj točki, u stavku 2., alineja 2., stavka 5. se briše. U istoj točki, istoj stavki, istoj alineji, stavka 6. se mijenja i glasi: ''za međumjesni srednjetlačni plinovod jer je u koridoru postojećih prometnica 100,0 m'' U istoj točki, istoj stavki, istoj alineji iza stavke 6. dolazi nova stavka koja glasi: ''za planiranu trasu DV 110 kV Beli Manastir-Kneževi Vinogradi 500,0 m''

Članak 7. U točki (13.) a), alineja 1. riječi: ''- brza cesta s dvije trake'' se zamjenjuje riječima: ''- planirana državna cesta'' U istoj točki iza alineje 2. dodati: ''• Elektroničke komunikacije - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema'' Točka (13.) b) se briše. U točki (13.) d) riječi: ''tt206'' se zamjenjuju riječima: ''tt205'' Iza točke (13.) d) dodaje se točka (13.) e) koja glasi:

1) Radi usklađenosti članaka u tekstualnom dijelu Plana i članaka u Odluci o donošenju, Odredbe za provođenje započinju člankom 4.



''e) Prema posebnom propisu • Park prirode ''Kopački rit'' • zaštićene kulturno-povijesne cjeline prikazane na kartografskom prikazu ''3.1.1.

Područja posebnih uvjeta korištenja-''Izmjene i dopune PPO-BŽ.''

Članak 8. U točki (14.) a), alineja: ''• Telekomunikacije'' s cjelokupnim tekstom se zamjenjuje sa: ''• Elektroničke komunikacije - mjesne telefonske centrale'' U točki (14.) b) stavka: ''Na prostoru Općine Kneževi Vinogradi ne planiraju se nove elektroenergetske građevine prijenosa električne energije.'' se zamjenjuje tekstom koji glasi: ''- Planirana elektroenergetska građevina prijenosa električne energije je: - DV 110 kV Beli Manastir-Kneževi Vinogradi'' Na kraju točke (14.) b) dodaje se nova stavka koja glasi: ''Od važnosti za Županiju su građevine za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije, bez obzira na instaliranu snagu.'' Točka (14.) d): ''d) Sportske građevine'' se mijenja i glasi: ''d) Športsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistička područja - područje Parka prirode ''Kopački rit'' utvrđeno aktom o zaštiti (osim područja od

važnosti za državu) - rubna područja Parka prirode ''Kopački rit'' - športsko-rekreacijski centar ''Kneževi Vinogradi.''

Članak 9. U točki (18.), stavka 1, riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.

Članak 10. U točki (19.), riječi. ''građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja'' U istoj točki, riječi: ''građevine povremenog stanovanja,'' se zamjenjuju riječima: ''kuće za odmor, građevine''.

Članak 11. U točki (21.), riječi: ''građevinskom području naselja stalnog i povremenog stanovanja.'' se zamjenjuju riječima: ''građevinskom području naselja i izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja.''



Članak 12. U točki (56.), u stavku 2., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.

Članak 13. U točki (57.), u stavku 1., riječ: ''stalnog'' se briše.

Članak 14. Poglavlje: ''2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuje sa: ''Kuće za odmor''.

Članak 15. U točki (72.), riječi: ''Građevinom povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa: ''Kućom za odmor''.

Članak 16. U točki (74.), riječi: ''povremeno stanovanje'' i ''građevina povremenog stanovanja,'' se zamjenjuju sa: ''kuću za odmor'' i ''kuća za odmor''

Članak 17. U točki (75.), riječi: ''povremeno stanovanje'' i ''građevina za povremeno stanovanje.'' se zamjenjuju sa: ''kuću za odmor'' i ''kuća za odmor.''

Članak 18. U točki (76.), riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa: ''kuće za odmor''

Članak 19. U točki (77.), riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa: ''kuće za odmor''

Članak 20. U točki (78.), riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa: ''kuće za odmor''.

Članak 21. U točki (79.), riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa ''kuća za odmor''

Članak 22. U točki (80.), riječi. ''građevnom području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja''

Članak 23. U točki (81.), riječi: ''građevinskog područja povremenog stanovanja.'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenog dijela građevinskog područja naselja.''



Članak 24. U točki (83.), riječi: ''građevinskog područja naselja povremenog stanovanja,'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenog dijela građevinskog područja naselja,''

Članak 25. U točki (93.), u tablici, riječi: ''NASELJA STALNOG STANOVANJA'' se zamjenjuju sa: ''NASELJA'' U istoj točki u tablici: ''NASELJA POVREMENOG STANOVANJA'' se zamjenjuju sa: ''IZDVOJENI DIJELOVI GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA'' U istoj točki, u tablici: ''TURISTIČKO-REKREACIJSKA ZONA'' se zamjenjuje sa: ''UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA'' U istoj točki, u stavku 2., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju sa: ''kuće za odmor''

Članak 26. U točki (97.) u tablici iza dvije lokacije se ubacuje treća lokacija koja glasi: --- --- Ugostiteljsko-turistička namjena (''Belje'') Kneževi Vinogradi

ugostiteljske turističke poslovne

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,9 - max. etažna visina: podrum ili pretežito ukopana

etaža ili suteren i 4 nadzemne etaže (uz Ulicu P. Šandora; građevine uz Glavnu ulicu ne smiju prijeći visinu građevina uz Ulicu P. Šandora)

- max. visina građevine 18 m - sve građevine moraju biti udaljene min. 3,0 m od

dvorišnih međa --- ---

Članak 27. U točki (100.), stavak 1. i 2., riječi: ''naseljima povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja''

Članak 28. U točki (101.), riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.

Članak 29. U točki (102.), riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: '' izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja'' U istoj točki, riječi: ''povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''kuće za odmor''




Članak 31. U točki (140.), riječi: ''stalnog i povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja'' U istoj točki, alineja 1. se mijenja i glasi: ''- izdvojena građevinska područja izvan naselja,''

Članak 32. Poglavlje: ''2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i povremenog stanovanja'' se mijenja i glasi: ''2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima izvan naselja i izdvojenim dijelovima građevinskih područja naselja''.


Članak 34. Točka (150.) se mijenja i glasi: ''(150.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog

turizma su:

- gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede mogu se planirati i graditi kao gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje i pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje.

- ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda.''

Članak 35. Iza točke (150.), dodaje se točka (150.a) koja glasi: ''(150.a) Gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne

proizvodnje su:

- zgrade za uzgoj i skladištenje biljnih proizvoda, - zgrade za doradu i obradu, - zgrade za sklanjanje vozila i oruđa za biljnu proizvodnju te njihovo održavanje, - ostale pomoćne zgrade potrebne za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - zgrade za uzgoj životinja i - ribnjaci. Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje su: - poljoprivredne kućice, - vinogradarski podrumi, - spremišta alata, oruđa i strojeva, - nadstrešnice, - staklenici i plastenici



Maksimalni kapacitet građevina iz stavke 1. i 2. ove točke mora biti jednak ili manji od maksimalnog kapaciteta osnovne proizvodnje (vlasnika parcele, gdje se u max. kapacitet uračunava i količina istih kultura koje vlasnik posjeduje na drugim parcelama, a ne samo onaj na kojem se građevina (npr. vinarski pogon, sušara voća i sl.) nalazi.

U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.''

Članak 36. U točki (151.), stavci 1. i 2., riječi: ''Poljoprivredne građevine'' se zamjenjuju riječima: ''Gospodarski kompleksi''.

Članak 37. U točki (153.), stavci 2. i 3., se mijenjaju i zamjenjuju sa sljedeća tri stavka: ''Minimalne udaljenosti gospodarskih građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje iz točke (152.) stavak 1., od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:

Državne Županijske Lokalne 100 50 30

Udaljenost gospodarskih građevina od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m, a od građevinskog područja naselja iznosi 300 m. Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje mogu se graditi na udaljenosti 150 m od građevinskog područja. Udaljenosti propisane ovom točkom ne odnose se na zahvate na postojećim gospodarskim kompleksima i građevinama. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''

Članak 38. Točka (155.) sa cjelokupnim tekstom se mijenja i glasi: ''(155.) Minimalne udaljenosti građevine za intenzivni uzgoj životinja od ruba zemljišnog

posjeda razvrstane ceste izražene u metrima iznose:

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (u m) Broj uvjetnih grla

Državne Županijske Lokalne 51-100 100 50 30

100 do 400 150 100 30 Više od 400 200 150 30

Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m.

Udaljenosti propisane u stavcima 1. i 2. ove točke odnose se isključivo na građevine s potencijalnim izvorom zagađenja pojedinačne ili građevine unutar kompleksa.



Udaljenosti propisane u stavcima 1. i 2. ove točke ne odnose se na zahvate na postojećim građevinama ili kompleksima čak niti kada oni podrazumijevaju povećanje kapaciteta. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''

Članak 39. Točka (156.) sa cjelokupnim tekstom se mijenja i glasi:

''(156.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi na zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom odnosno Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta, a treba ih izbjegavati na području vrijednih dijelova prirode.''

Članak 40. U točki (157.), stavak 2. i 3. se mijenjaju i glase: ''Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k

krave, steone junice 1,00 bik 1,50 vol 1,20 junad 1-2 godine 0,70 junad 6-12 mjeseci 0,50 telad 0,25 krmača+prasad 0,30 tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,05 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 nojevi 0,25 kunići 0,007 pure 0,02 tovni plilći (brojleri) 0,0055 nesilice konzumnih jaja 0,004 rasplodne nesilice teških pasmina 0,008 rasplodne nesilice lakih pasmina 0,004

Za životinje koje nisu navedene u prethodnom stavku koeficijent se određuje prema izdanom službenom mišljenju Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. U slučaju da se način preračunavanja regulira posebnim propisom, primjenjivat će se poseban propis.''



Članak 41.

U točki (158.), iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi: ''Udaljenosti propisane u ovoj točki ne odnose se na zahvate na postojećim građevinama ili kompleksima čak niti kada oni podrazumijevaju povećanje kapaciteta. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''

Članak 42. Točka (160.) s tekstom se mijenja i glasi: ''(160.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu

katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napuštenim gliništima te na ostalom poljoprivrednom tlu označenom na kartografskom prikazu broj 1. kao ostalo obradivo tlo. Iznimno, izgradnja ribnjaka moguća je i na vrijednom obradivom tlu ako se radi o izgradnji u sklopu gospodarskog kompleksa.

Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5

ha. Ova površina mora se koristiti isključivo za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne

poljoprivredne proizvodnje definiranog u točki (150.) mogu biti i manje površine. Udaljenost ribnjaka iz stavka 1. ove točke od susjednih katastarskih čestica mora

biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, ali ne manja od 5 m. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe na način da se

njihova građevinska (bruto) površina dimenzionira sa 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka.

Dozvoljena etažnost tih građevina je prizemlje i potkrovlje. Izgradnja podruma se ne dozvoljava. U građevine iz stavka 6. ove točke moraju se smjestiti sve namjene potrebne za

funkcioniranje ribnjaka. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice i minimalno 5 m od ruba ribnjaka.

Članak 43. Točka (161.) se mijenja i glasi: ''(161.) U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja dozvoljava se gradnja

gospodarskih građevina za primarnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla. Za izgradnju mješaonice stočne hrane kao minimalni kapacitet osnovne proizvodnje iznosi 51 uvjetno grlo.



Maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade mora biti jednak ili manji od maksimalnog kapaciteta osnovne proizvodnje.''

Članak 44. Točka (163.) se mijenja i glasi: ''(163.) Građevinska (bruto) površina građevine u funkciji seoskog turizma iz prethodne

točke može iznositi do 200 m² pod uvjetom da je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama do 1000 m².

Ukoliko je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama veća od 1000 m², građevinska (bruto) površina zgrade ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi do 20% površine pod zatvorenim gospodarskim građevinama.

Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.

podrum/pretežito ukopana etaža/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.''

Članak 45. Iza točke (163.), dodaju se nove točke (163.a) i (163.b) koje glase: ''(163.a) U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne

poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.

(163.b) Prilikom organizacije gospodarskog kompleksa obavezno je planirati visoko zaštitno

zelenilo između kompleksa i javne prometne površine kao i kompleksa i najbližeg naselja, u svrhu očuvanja i unapređenja slike krajolika.''

Članak 46. Iza točke (163.b), dodaje se poglavlje: ''2.3.2.2. a) Pojedinačne zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje'' i točke (163.c)-(163.j) koje glase: ''2.3.2.2.a) Pojedinačne zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje (163.c) Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje iz točke (150.) alineja 1. i točke

(151.a), stavke 1. i 2. mogu se graditi na poljoprivrednim površinama koje su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno: oranice, vinogradi i (ili) voćnjaci i sl., i nalaze se pod kulturom.

Na površinama iz stavka 1. ove točke moguća je izgradnja jedne od pojedinačnih

zgrada u funkciji biljne proizvodnje i jedne nadstrešnice. (163.d) Poljoprivredne kućice u funkciji vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva mogu se

graditi na poljoprivrednim površinama od 5000 m² i više. Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ove točke može biti maksimalno prizemnica s

podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m², a može se povećati za 5 m² za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma nije ograničena.



(163.e) Poljoprivredne kućice u funkciji uzgoja cvijeća mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 2500 m² i više.

Poljoprivredna kućica iz stavka 2. ove točke može biti maksimalno prizemnica s

podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina može iznositi do 15 m², a može se povećati za 5 m²

za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma ne smije izlaziti iz gabarita prizemlja.

(163.f) Vinogradarski podrum s namjenom degustacijsko-enološke kušaonice vina može se

izgraditi na poljoprivrednoj površini vinograda od 1 ha i više. Vinogradarski podrum može biti maksimalno prizemnica s podrumom, koji mora biti

potpuno ukopan bez obzira na nagib terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m², a može se povećati za 5 m² na svakih daljnjih započetih 2000 m² vinograda. Površina podruma nije ograničena.

Vinogradarski podrum na svom posjedu mogu izgraditi registrirani proizvođači vina

koji imaju barem jednu registriranu sortu vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. (163.g) Izgradnja poljoprivredne kućice i vinogradarskog podruma mora biti u skladu s

autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Zgrade moraju imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Tlocrtni oblik zgrade treba biti izdužen pravokutnik.

(163.h) Spremište alata, oruđa i stanova može se graditi samo na poljoprivrednim

površinama iz točke (163.c) ovih Odredbi od 1000 m². Spremište alata, oruđa i strojeva može biti samo prizemnica bez potkrovlja i bez

podruma građevinske (bruto) površine do 12 m². Ukupna visina spremišta alata, oruđa i strojeva je najviše 5 m.

Izgradnja spremišta alata, oruđa i strojeva mora biti u skladu s autohtonim načinom

gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Spremište alata, oruđa i strojeva mora imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima.

Spremište alata, oruđa i strojeva mora biti na najmanje upadljivom mjestu, visokim

zelenilom zaklonjeno od pogleda s javne prometne površine. (163.i) Nadstrešnica se može postaviti na poljoprivrednim površinama iz točke (163.c) ovih

Odredbi većim od 2 ha. Građevinska (bruto) površina nadstrešnice može biti do 40 m², a može se povećati

za 20 m² na svakih daljnjih 1 ha poljoprivredne površine pod kulturom. Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda ili

privremeno sklanjanje ljudi, a grade se kao prizemnice od lakog materijala s dvostrešnim kosim krovom s tradicijskim pokrovom, otvorene s najmanje tri strane.



Ukupna visina nadstrešnice je najviše 6 m. (163.j) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi plastenici i staklenici, u funkciji

uzgoja povrća, voća, cvijeća i sl. na način da nisu: na vizualno istaknutim pozicijama, na područjima zaštićenih dijelova prirode, na područjima vrijednih dijelova prirode i na osobito vrijednom obradivom tlu.

Na vrijednom obradivom tlu moguće je podizati plastenike i staklenike samo ako

kao osnovni resurs koriste isključivo to tlo. Poželjno je ovu vrstu građevina vizualno odvojiti od javne prometne površine sadnjom visokog zelenila na pripadajućoj čestici.''

Članak 47. Cjelokupni tekst točke (167.) se mijenja i glasi: ''Na području Općine Kneževi Vinogradi nije predviđena izgradnja odlagališta komunalnog otpada.''

Članak 48. U točki (173.), stavka 1, riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.

Članak 49. U točki (174.), riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja''

Članak 50. U točki (175.), riječi: ''stalnog i povremenog stanovanja i'' se zamjenjuju riječima: ''i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja te''.

Članak 51. U točki (187.), alineja 4., broj: ''150,0'' se zamjenjuje sa: ''250,0''.

Članak 52. U točki (188.), na dva mjesta broj: ''150,0'' se zamjenjuje sa: ''250,0''.

Članak 53. U točki (189.), stavka 1., riječi: ''je manja od 150,0'' se zamjenjuju riječima: ''je manja ili jednaka 250,0''. U istoj točki, u naslovu tablice, riječi: ''manje od 150,0'' se zamjenjuju riječima: ''manje ili jednake 250,0'', U istoj točki, stavka 2., se mijenja i glasi: ''Ulica dužine manje ili jednake 250,0 m mogu biti i slijepe. Ako je širina kolnika u slijepoj ulici manja od 4,50 m, moraju se planirati mimoilaznice.''



Članak 54. Točka (190.) na kraju stavke 1. ukida se točka i dodaje sljedeće riječima: ''i neizgrađenom ali uređenom području.'' Ista točka, stavka 2., riječi: ''Izgrađeno područje'' se zamjenjuju riječima: ''Izgrađeno i neizgrađeno, ali uređeno područje''

Članak 55. U točki (191.), stavka 1., riječi: ''Na području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja''

Članak 56. U točki (193.) tablica se mijenja i glasi:

''MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta

Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 80 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 100 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Industrija i skladišta 150 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Restoran, cafe bar i sl. 50 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 1,00 Zdravstveni objekti 40 m² bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta

za sve namjene u sklopu građevine''

U istoj točki, stavka 2., iza riječi: ''građevine'' dodaju se riječi: ''i smještajne sadržaje (hotel i sl.).''

Članak 57. U točki (195.), u alineji (•) 3, iza ''servisi i obrt'' se dodaje '',smještajni kapaciteti)'', a podalineja 3, se briše.

Članak 58. Tekst u točki (200.) se briše i zamjenjuje sljedećim: ''U naseljima je potrebno razvijati mrežu biciklističkog prometa.''

Članak 59. Poglavlje ''5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA'' se mijenja i glasi:



''5.2. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE''

Članak 60. Točka (204.) se mijenja i glasi: ''(204.) Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke

komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.''

Članak 61. Iza točke (204.), dodaju se točke (204.a) i (204.b) koje glase: ''(204.a) Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja

potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar javnih površina, u zoni pješačke staze ili zelenih površina.

(204.b) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema bez korištenja vodova prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima.

Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.''

Članak 62. Točka (205.) se mijenja i glasi: ''(205.) Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom

prikazu broj 2.B na sljedeći način:

- postojeći antenski stupovi, simbolom na lokaciji,

- područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa.

Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora. Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati.



U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju.''

Članak 63. Točka (206.) se mijenja i glasi: ''(206.) Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog

pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 110 KV i više.''

Članak 64.

Iza točke (206.) dodaje se točka (206.a) koja glasi: ''(206.a) Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''

Članak 65. Poglavlje ''5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA'' se mijenja i glasi: ''5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE''

Članak 66. U točki (207.) dodaje se nova točka koja postaje točka a) i glasi: ''a) Prijenos električne energije - izgradnja DV 110 kV Beli Manastir-Kneževi Vinogradi'' Dosadašnja točka ''a)'' postaje točka ''b)''.

Članak 67. Iza točke (216.), dodaje se novi podnaslov i dvije nove točke (216.a) i (216.b), koje glase: ''Obnovljivi izvori energije (216.a) Na prostoru Općine Kneževi Vinogradi se omogućava gradnja postrojenja za

proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo, prirodna snaga vodotoka bez hidroloških zahvata i sl.).

Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti.



U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.

Kada se građevine iz stavka 1. ove točke grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 100,0 m od granica građevinskog područja ostalih naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste.

(216.b) Unutar građevinskih područja omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju

električne i/ili toplinske energije koja kao resurse koriste obnovljive izvore energije. Građevine iz prvog stavka mogu se graditi i na građevinama i/ili građevnim

česticama u funkciji tih građevina prema uvjetima gradnje za osnovnu namjenu. Unutar granica građevinskih područja naselja postrojenja za proizvodnju električne

energije i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste energiju sunca mogu se graditi na građevnim česticama neovisno o namjeni, osim na površinama javne namjene.

Postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste

ostale obnovljive izvore energije, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi.

- u gospodarskim zonama pod uvjetom da udaljenost postrojenja za

proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije i dvorišnih međa iznosi minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa iznosi minimalno 1,0 m, a minimalna površina ozelenjenih površina građevne čestice iznosi 20% površine građevne čestice.

- na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine pod uvjetom: • da ima izgrađenu ili se planira gradnja građevine za smještaj životinja ako

postrojenje kao jedan od resursa koristi organski otpad iz te građevine. • udaljenost građevine postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske

energije od regulacijske linije je minimalno 30,0m, a od dvorišnih međa minimalno 1,0 m.''

Članak 68. Točka (217.) se mijenja i glasi: ''(217.) Planirani plinovodi na području Općine su: Lokalni (distribucijski) plinovodi

- glavni distribucijski plinovodi - mjesne plinovodne mreže

U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja, izdvojenih građevinskih

područja izvan naselja te izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja.''



Članak 69. U točki (220.), stavka 1. se briše.

Članak 70. U točki (250.), alineja 1., tekst: ''osim na Baranjskoj planini farmerski uzgoj jelena lopatara i pregonski uzgoj goveda,'' se briše i zamjenjuje sljedećim tekstom: ''Osim na Baranjskoj planini vinogradski podrumi i poljoprivredne kučice u funkciji vinogradarstva i voćarstva,''

Članak 71. Iza točke (250.), dodaje se točka (250.a)-(250.k) koje glase: ''(250.a) Sukladno posebnom propisu za Općinu Kneževi Vinogradi važeće su sljedeće

postavke: - za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatom

može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu,

- prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprječavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati geometrijske i pravocrtne regulacije vodotoka,

- u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tkao da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slika naselja u krajobrazu),

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

Zaštićene i ugrožene vrste (250.b) Prema članku 97. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) zabranjeno je

branje, skupljanje, uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva, te držanje i trgovina samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, namjeno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemirivanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite, namjerno ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja, prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno, kao i sve podzemne životinje, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga područja za pojedinu vrstu nije drugačije određeno. Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zaštićenih životinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaćenim i/ili ubijenim strogo zaštićenim životinjama, te odlučuje o zaštitnim mjerama u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.



Zaštićene divlje svojte Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove

populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost sukladno članku 94. Zakona o zaštiti prirode. Ministar nadležan za zaštitu prirode i ministar nadležan za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, svaki u svom djelokrugu, propisuju mjere zaštite zaštićenih divljih svojti koje obuhvaćaju: sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija, privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu i/ili reguliranje trgovine, držanje radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode vodi evidenciju o načinu i količini korištenja zaštićenih divljih svojti radi utvrđivanja i praćenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog korištenja zaštićena divlja svojta ugrožena, ministar može donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograničava korištenje te svojte.

Direktiva o pticama Ova direktiva bila je donesena još 1979. godine s ciljem dugoročnog očuvanja svih

divljih ptičjih vrsta i njihovih važnih staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 ptičju svojtu (vrstu ili podvrstu) te zahtjeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za njihov opstanak. Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorišćivanja, prodaja ili komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštititi dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu ptičjih vrsta iz Dodatka I Direktive (SPA područja) koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U zemljama EU proglašeno je 5.174 SPA područja ukupne površine veće od 530774 km².

Direktiva o staništima

Cilj ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti članica EU kroz zaštitu staništa divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže područja NATURA 2000. Ova područja (SAC područja) značajna su za očuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i stanišnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. ''povoljnom statusu očuvanosti''. Kod odabira područja u obzir se uzimaju isključivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi. Prilikom upravljanja područjima NATURA 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provođenjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranžmanima s vlasnicima i korisnicima zemljišta kroz koje se osigurava primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. Nove članice EU na dan pristupa moraju predati popis predloženih područja na NATURA 2000 s odgovarajućom bazom podataka o svakom pojedinom području. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi važna područja i zaštititi ih, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi, a vrste na Dodatku V uživaju status zaštićenih vrsta čije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor.



Crvene knjige

Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim svojtama (vrstama ili podvrstama) koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima koje je postavila međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno obrađuju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su kompetentni stručnjaci te one predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis obuhvaća vrste s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem (CR-kritično ugrožene, EN-ugrožene i V-osjetljive) te vrste koje bi mogle postati ugrožene ukoliko se ne poduzmu zaštitne mjere (NT-niskorizične i LC-najmanje zabrinjavajuće), kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD-nedovoljno poznate).

Zaštićene i ugrožene vrste

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

Sisavci

(250.c) Popis ugroženih vrsta sisavaca iskazan je u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama,

staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, šire područje Općine Kneževi

Vinogradi je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Kneževi Vinogradi.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, močvarna rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije



ovakvih površina bez Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Ptice (250.d) S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke ornitoloških

studija izrađenih u okviru LIFE III CRO-NEN projekta (izradio Zavod za ornitologiju, HAZU), kao i Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, šire područje Općine Kneževi Vinogradi je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih ptica.

Popis strogo zaštićenih vrsta ptica iskazan je u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH potrebno je provoditi Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

Vodozemci (250.e) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Kneževi

Vinogradi je stanište strogo zaštićenih vrsta vodozemaca čiji je popis iskazan u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima vodozemci obitavaju s naglaskom na vlažna i

vodena staništa. Gmazovi (250.f) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Kneževi

Vinogradi je stanište strogo zaštićenih vrsta gmazova čiji popis je iskazan u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade



Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Mjere zaštite: Potrebno je očuvati staništa na kojima gmazovi obitavaju s naglaskom na vlažna i

vodena staništa. Ribe (250.g) Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, područje Općine Kneževi

Vinogradi je područje rasprostranjenja većeg broja ugroženih vrste riba. Popis strogo zaštićenih vrsta riba iskazan je u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Mjere zaštite

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-gospodarskih radova uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu obzirom da područje Općine Kneževi Vinogradi obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u Ekološku mrežu RH.

Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

Leptiri (250.h) Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske, (u pripremi) područje Općine Kneževi

Vinogradi je stanište više strogo zaštićenih vrsta leptira. Popis zaštićenih vrsta divljih leptira iskazan je u stručnoj podlozi: ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kneževi Vinogradi'', koji je izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba, u studenom 2010. godine.

Mjere zaštite:

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima.



Alohtone vrste

Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

Ugrožena i rijetka staništa (250.i) Od tipova staništa koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o

zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima, na području Općine Kneževi Vinogradi prisutni su stanišni tipovi koji su iskazani u narednom tabličnom prikazu. Ugrožena i rijetka staništa prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova i EU Direktivi o staništima istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina određenog NKS koda).

ZASTUPLJENOST STANIŠNIH TIPOVA

Tip staništa - NKS NKS kod (%) Aktivna seoska područja J11 2,85 Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja J11/J13 0,44 Industrija i obrtnička područja J41 0,03 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I31 56,55 Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E31 1,30 Mozaici kultiviranih površina I21 0,36 Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

I21/J11/I81 0,04

Nasadi širokolisnog drveća E93 0,27 Poplavne šume hrasta lužnjaka E22 0,21 Poplavne šume vrbe/Poplavne šume topola E11/E12 20,34 Povremene stajaćice A12 0,70 Stalne stajaćice A11 0,04 Stalni vodotoci A23 1,63 Urbanizirana seoska područja J13 0,01 Uzgajališta životinja J45 0,03 Vinogradi J53 1,49 Vlažne livade Srednje Europe C22* 12,89 Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci C24 0,06 Vrbici na sprudovima/Poplavne šume vrba D11/E11 0,76 Ukupno: 100,00

Točkasta staništa

Tip staništa - NKS NKS kod Zajednica češnjače i njišuće krabljice I1513

Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:

Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926)-Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETER R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.



Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967)-Navedenoj zajednici pripadaju vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasa. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAR M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958)-Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-B1. 1931) Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938)-Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer capestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993)-Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. Et.al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskog etaži dominiraju lužnjak ili kitanjk, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma. Zajednica češnjačke i njišuće krabljice (As. Alliario-Chaerophylletum temuli Lohm. 1949) to je u Hrvatskoj vrlo rasprostranjena zajednica sjenovitih mjesta, koja se razvija uz rubove šuma, šikara, u voćnjacima i slično. U florističkom sastavu ističu se Chaerophyllum temulum, Alliaria petiolata, Lapsana communis, Ballota nigra, Geum urbanum, Arctium minus, Glechoma hederacea i dr. Javlja se u nekoliko subasocijacija (campanuletosum trachelii, ballotetosum nigrae, poëtosum silvicolae). Karta staništa na području Općine Kneževi Vinogradi prikazana je na prikazu 10.



Mjere zaštite:

Površinske kopnene vode i močvarna staništa - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi

izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja;

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih

staništa; - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,

brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.);

- očuvati povezanost vodnoga toka; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)

vrste i genetski modificirane organizme; - sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju; - izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene

vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;

- ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova; - prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale

koje su gnijezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama;

- osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost s matičnim vodotokom;

- sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina; - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i

rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim

stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;



- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;


- ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju; - uklanjati strane invazivne vrste; - očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom

prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće.

Šume

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; - prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i

prikladno, ostavljati manje neposječene površine; - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade,

pašnjaci i dr.) i šumske rubove; - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta

drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti genetski modificirane organizme;


- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; - osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama. Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Kneževi Vinogradi.

Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom - očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i

zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom; - uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim

dušikom; - uklanjati invazivne vrste; - osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim; - očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na

nacionalnoj razini; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste.

Izgrađena i industrijska staništa - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte; - uklanjati invazivne vrste,



- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i

vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; - na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za

potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara; - očuvati bušike, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih

drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem; - očuvati šikare spudova i priobalnog pojasa velikih rijeka; - očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih

površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova.

Na planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih močvarnih i obalnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju preostalih močvarnih i obalnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. Prilikom planiranja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvažiti ograničenja nužna za zaštitu ugroženih vrsta ptica i šišmiša.

Zaštićena i evidentirana područja (250.j) Na području Općine Kneževi Vinogradi nalazi se sljedeće područje zaštićeno

temeljem Zakona o zaštiti prirode.

- Park prirode Kopački rit (1967.g.) Mjere zaštite:

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka prirode Kopači rit najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu.



U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno: - sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i

posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, - posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, - izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i

uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i

izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž

prirodne reljefne morfologije.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.)-kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenje od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja (''carrying capacity'').

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

Područja ekološke mreže RH (250.k) U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena

Uredbom o proglašenju ekološke mreže, te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Smjernice za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih područja Ekološke mreže nalaze se u prilogu ove stručne



podloge. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područje važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna ''SAC'' područja- Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna ''SPA'' područja-Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Ekološka mreža na području Općine Kneževi Vinogradi obuhvaća sljedeće:

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove

- Kopački rit - Bansko brdo - Zmajevac - Drava

Međunarodno važna područja za ptice

- Podunavlje i donje Podravlje

Karta Ekološke mreže na području Općine Kneževi Vinogradi prikazana je na

prikazu 11. i kartografskom prikazu br. 3.A.



Smjernice za mjere zaštite područja Ekološke mreže RH su propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07)

broj Smjernice za mjere zaštite za područje ekološke mreže 1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti 2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište 4 Pažljivo provoditi melioraciju 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 13 Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja 14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste 17 Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje

Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode 18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka 26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta 29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih

Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

1000 Površinske kopnene vode i močvarna staništa 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa 105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i

dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)

106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme 108 Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa

ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka

kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a

izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova 3000 Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare 115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz

prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva 116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme



117 Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikara, uključujući i sprječavanje procesa

sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) 118 Očuvati povoljni nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka 4000 Šume 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,

ostavljati manje neposječene površine 123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čestine (livade, pašnjaci i dr.) i

šumske rubove 124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s

obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i

bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti genetski modificirane organizme

126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)

129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji održava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju i rijetki nešumski stanišni tipovi

Mjere zaštite

Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže, te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planovi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane hidroelektrane, radove regulacije vodotoka, veće infrastrukturne objekte (mostovi, autoceste, željezničke pruge i dr.), vjetroelektrane i razvoj turističkih zona.

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.''

Članak 72. U točki (251.), u Kneževim Vinogradima, tekst iza ''Parohijska crkva vavedenja Bogorodice'' se mijenja te će glasiti: ''Prapovijesni arheološki i ranosrednjovjekovni lokalitet ''Osnovna škola'' na k.č.br.: 832, 833, 834, 835, 836, 837, 838, 840, 841, 842, 957, 958, 959, 960, 961, 962, 963, 964, 965, 966, 967, 968, 969, 970, 971, 972, 973/2, 974/1, 974/2, 975, 976, 977, 978, 979, 980, 981, 982, 1068, 1264, 1268, 1348, 1361, 1461/1, 1462, 1497/1, 1497/2, 1498/2, 1499/2 i 1987, sve u k.o. Kneževi Vinogradi.''



Prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet ''Derjan'' na k.č.br. 413, k.o. Kneževi Vinogradi. Prapovijesni, antički i ranosrednjovjekovni arheološki lokalitet ''Dragojlov brijeg'' na k.č.br.: 1652, 1653, 1654, 1656, 1657, 1658, 1987, 2056, 2232 i 2233, sve u k.o. Kneževi Vinogradi. Prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet ''Mitvar'' na k.č.br.: 4 i 10, u k.o. Kneževi Vinogradi.'' U istoj točki, u Suzi u nastavku: ''Prapovijesni arheološki lokalitet ''Vinogradi'' '' dodaje se na k.č.br.: 589, 590, 591, 592, 593, 639, 596, 594, 595, 597, 598, 599, 600, 632/1, 632/2, 633, 634, 635, 636, 637, 638, 640, 642, 643, 644, 645 i 646, u k.o. Suza.'' U istoj točki, u Zmajevcu: ''Antički i ranosrednjovjekovni arheološki lokalitet ''Gradac'' se briše i zamjenjuje sljedećim tekstom: ''Antički i ranosrednjovjekovni arheološki lokalitet ''Gradac-Varhegy'' na k.č. br.: 1560-1592, 1607-1623 i 2703, sve u k.o. Zmajevac.''

Članak 73. Poglavlje: ''7. POSTUPANJE S OTPADOM'' se mijenja i glasi: ''7. GOSPODARENJE OTPADOM''

Članak 74. Točka (264.) se mijenja i glasi: ''(264.) Na području Općine Kneževi Vinogradi nije planirana izgradnja odlagališta otpada.''

Članak 75. Točka (265.) se mijenja i glasi: ''(265.) Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije se na području Općine

Kneževi Vinogradi planira izgradnja reciklažnih otoka, mini reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevinskog otpada i postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.''

Članak 76. Točka (266.) se mijenja i glasi: ''(266.) Reciklažni otoci se opremaju u skladu s planom gospodarenja otpadom. Reciklažni

otoci se mogu graditi/postavljati unutar površina javne namjene ili na zasebnoj građevnoj čestici.

Reciklažni otoci smješteni unutar uličnog profila ne smiju biti smješteni unutar polja preglednosti raskrižja.''

Članak 77. Točka (267.) se mijenja i glasi:



''(267.) Mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevnog otpada smještaju se unutar građevinskih područja naselja gospodarske namjene i/ili izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena potrebnim infrastrukturnim priključcima.

Širina kolnika u uličnom profilu građevne čestice na kojoj se grade građevine iz

prvog stavka mora udovoljiti prometu kamiona, odnosno omogućiti dvosmjerni promet i biti minimalne širine 5,0 m. Pristup do građevne čestice mora biti širine minimalno 3,5 m. Na građevnoj čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i održavanja kontejnera za otpad. Minimalna širina građevne čestice je 6,0 m, a minimalna površina 500 m².

Za gradnju građevina iz prvog stavka primjenjuju se uvjeti gradnje građevina PPUT

djelatnosti. Na građevnoj čestici se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinske vode te

zbrinjavanje iste na lokalno prihvatljiv način.''

Članak 78. Točka (268.) se mijenja i glasi: ''(268.) Rashladni kontejner za otpad životinjskog porijekla postavlja se unutar mini

reciklažnog dvorišta ili na neku drugu odgovarajuću lokaciju, osim na površine javne namjene.

U slučaju smještaja rashladnog kontejnera izvan reciklažnih dvorišta na ostalim

površinama, nužno je osigurati mogućnost priključka na infrastrukturne sustave, te manipulativne površine za pristup vozila za postavljanje i pražnjenje rashladnih kontejnera.

Unutar građevne čestice rashladni kontejner mora biti odmaknut od regulacijske

linije minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 3,0 m.''

Članak 79. Točka (269.) se mijenja i glasi: ''(269.) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je gradnja građevina u sustavu

gospodarenja otpadom prema uvjetima iz ovog Plana, osim građevina za trajno odlaganje otpada bilo koje vrste, kao i građevine za skladištenje otpada na vrijeme preko 6 mjeseci, prema posebnom propisu.''

Članak 80. Iza točke (269.) dodaje se nova točka (269.a) koja glasi: ''(269.a) Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanaciju kojom se

zemljište privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj ovim Planom.''



Članak 81. U točki (276.) a), alineja 3., riječi: ''7. POSTUPANJE S OTPADOM'' se zamjenjuju riječima: ''GOSPODARENJE OTPADOM'' U istoj točki c), alineja 2., riječ: ''brze'' zamjenjuje se riječju: ''državne''.



Članak 84. U točki (293.b) tekst iza riječi: ''prikazima'' se mijenja i glasi: ''3.D, 4.B, 4.C, 4.D, 4E i 4.F''

Članak 85. U točki (293.c) brojevi: ''1.-10.,'' se mijenjaju i glase: ''1.-11.,''



4. IZMJENE KARTOGRAFSKOG DIJELA PLANA Kartografski prikazi: 1., 2.A., 2.B., 2.C., 2.D., 3.A., 3.B., 3.C., 3.D., 4.C., 4.D. i 4.F. mijenjaju se sukladno II. Izmjenama i dopunama. Prema tome, donošenjem ovog Plana navedeni kartografski prikazi važećeg Plana se ukidaju i zamjenjuju istim iz II. Izmjena i dopuna.


___________________________________________________________ II. OBVEZNI PRILOZI Stranica 1

A) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO

POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 66/99., 151/03. i 157/03.) - Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05. i 22/11.) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN, 73/08.) - Zakon o javnim cestama (NN, br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09.,

124//09., 153/09. i 73/10.) - Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava (NN, br. 50/09.) - Pravilnik o distribuciji plina (NN, br. 104/02. i 97/03.) - Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN br. 36/06.) - Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 67/07.) - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova

nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (NN br. 55/96. i 24/97.) - Zakon o vodama (NN, br. 153/09.) - Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN, br. 55/02.) - Državni plan za zaštitu voda (NN, br. 8/99.) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN, br.

94/08.) - Zakon o otpadu (NN br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) - Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 23/07. i 111/07.)



B) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Nositelj izrade je prema članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji dostavio pozive za dostavu zahtjeva osamnaestorici tijela i osoba. U zakonskom roku devet tijela i osoba je dostavilo svoje zahtjeve čiji preslici su priloženi u nastavku.



C) MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Prema članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji dostavljeni su pozivi šestorici tijela i osoba za davanje mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79., odnosno očitovanja iz članka 90. Zakona. U zakonskom roku dva tijela i osobe, a dva tijela i osobe nakon tog roka su dostavile svoja mišljenja, suglasnosti i očitovanja, čiji preslici su priloženi u nastavku.



D) IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI U nastavku je priloženo Izvješće o prethodnoj raspravi i Javnoj raspravi.



E) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA Na temelju Odluke o izradi Plana (''Službeni glasnik Općine Kneževi Vinogradi'' br. 9/10) Općina Kneževi Vinogradi započela je izradu ovog Plana. Prema članku 79. ZPUiG zatraženi su od osamnaest tijela i osoba zahtjevi za izradu ovog Plana. U zakonskom roku odgovorilo je devet tijela i osoba. 17.01.2011. godine održana je Prethodna rasprava. Na temelju utvrđenog Prijedloga plana, od 23.05.-07.06.2011. godine održana je Javna rasprava. U tijeku Javne rasprave u pisanoj formi su pristigle primjedbe pet subjekata. Prihvaćene primjedbe su ugrađene u Plan. Prema članku 94. ZPUiG o Nacrtu konačnog prijedloga zatražena su mišljenja, odnosno očitovanja od šest tijela i osoba. U zakonskom roku pristigla su dva mišljenja i suglasnosti, a nakon tog roka dva mišljenja i očitovanja. Načelnik Općine Kneževi Vinogradi je prema članku 95. ZPUiG utvrdio Konačni prijedlog plana. Prema članku 98. ZPUiG zatražena je suglasnost Župana na Konačni prijedlog plana, koja je ishođena 13.01.2012. godine. Plan je donesen na Općinskom vijeću Općine Kneževi Vinogradi 20.02.2012. godine.



F) SAŽETAK ZA JAVNOST U nastavku je priložen ''Sažetak za javnost''.



ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. OSIJEK

IZMJENE I DOPUNE PPUO

KNEŽEVI VINOGRADI (Prijedlog)

SAŽETAK ZA JAVNOST



Osijek, svibanj 2011.

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Odlukom o izradi Izmjena i dopuna PPUO Kneževi Vinogradi (''Službeni glasnik općine Kneževi Vinogradi'' br. 9/10) obuhvaćeno je sedam Izmjena i dopuna od kojih se dvije odnose na proširenje građevinskih područja, jedna na Odredbe za provođenje vezano za izmjenu uvjeta građenja građevina u raznim dijelovima Općine, jedna na ugrađivanje konzervatorskih smjernica vezanih uz uvrštavanje novih arheoloških lokaliteta, jedna na utvrđivanje lokacije vodospremnika ''Kamenac'' i spojnog cjevovoda do Kneževih Vinograda, jedna na usklađivanje s Prostornim planom Osječko-baranjske županije te jedna na druge Izmjene koje proizlaze iz zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata). Radi toga što se radi o drugim Izmjenama i dopunama Plana on je označen sa II. U Planu na kartografskom prikazu br. ''1.''. koji je u Planu označen s ''0.'' pod nazivom ''Pregledna karta Izmjena i dopuna'' rednim brojevima 1.-7., je označeno svih sedam granica obuhvata Izmjena i dopuna koje se odnose na kartografske prikaze. Izmjena i dopuna br. 1. Ovom Izmjenom i dopunom se definira proširenje građevinskog područja u sjeverozapadnom dijelu naselja Kotlina, na površini od 0,36 ha. Izmjena i dopuna br. 2. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na izmjenu uvjeta građenja građevina u raznim dijelovima Općine, koji se uglavnom odnose na Odredbe za provođenje, te na novo definiranu ugostiteljsko-turističku namjenu ''Belje'' u središtu naselja Kneževi Vinogradi, na površini od 0,95 ha. Izmjena i dopuna br. 3. Ovom Izmjenom i dopunom se u Plan unose nova saznanja o arheološkim lokalitetima u Općini. Izmjena i dopuna br. 4. Ovom Izmjenom i dopunom se utvrđuje lokacija vodospremnika ''Kamenac'' i spojnog cjevovoda do Kneževih Vinograda. Izmjena i dopuna br. 5. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na proširenje građevinskog područja u jugozapadnom dijelu naselja Kneževi Vinogradi, na površini od 9,93 ha.



Izmjena i dopuna br. 6. Ovom Izmjenom i dopunom se usklađuje Plan s Prostornim planom Osječko-baranjske županije. Izmjena i dopuna br. 7. Ova Izmjena i dopuna se odnosi na druge izmjene koje proizađu iz zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata) prema članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Sukladno navedenim Izmjenama i dopunama mijenja se tekstualni dio Plana, Odredbe za provođenje i kartografski dio Plana. Prilog ovog Sažetka je kartografski prikaz ''0'' ''Pregledna karta Izmjena i dopuna''.

zavod za prostorno planiranje d.d

Documents