ZAPADNI BALKAN REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ br.17 |proljeće 2020.

Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19

PRIKAZ STANJA

RER No. 17 predstavlja zbirku bilješki o Ekonomskom i socijalnom uticaju COVID-19, koje će biti objavljene u dva dijela. Prvi dio se sastoji od tri bilješke: „Prikaz stanja: Pregled situacije i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana kako se suočavaju s COVID-19“; „Izgled: Teška vremena zahtijevaju dobru ekonomiku“; i Bilješke za zemlje Zapadnog Balkana. Drugi dio razmatra uticaj COVIDa-19 na konkretne ekonomske oblasti, socijalni sektor i na siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji i biće objavljen prilikom predstojećeg e-predstavljanja u maju.

“Ti i ja” autor Tanja Burzanović (Crna Gora)

Šokovi bez presedana

U proljeće 2020. zemlje Zapadnog Balkana su – kao i većina ostatka svijeta – bile prisiljene nametnuti stroga ograničenja ekonomskih aktivnosti kako bi suzbile pandemiju COVID-19. U prvoj polovini 2020. svijet se suočio sa eksplozivnim širenjem infekcije smrtonosnog novog virusa. Kako su zemlje jedna za drugom bile prisiljene nametati ograničenja u brojnim područjima društvenog i ekonomskog života kako bi usporile zarazu, ni Zapadni Balkan nije bio pošteđen. Prvi slučajevi su zabilježeni već u prvoj sedmici marta. Centar Johns Hopkins navodi da je do 27. aprila 2020. u šest zemalja regije bilo potvrđeno oko 11.000 slučajeva bolesti. Kao odgovor, svih šest zemalja je uvelo ograničenja i stroge mjere socijalnog distanciranja. Međunarodni aerodromi u svih šest zemalja su zatvoreni za putnički saobraćaj. Trajanje početnih ograničenja je produženo. Glavni gradovi Kosova i Albanije su u karantinu, kao i neki drugi gradovi u regiji. Ključni ekonomski sektori, kao ugostiteljstvo, maloprodaja koja ne uključuje osnovne proizvode neophodne za život, zatvoreni su. Putovanja i društvena okupljanja su ograničena ili zabranjena a škole i fakulteti su zatvoreni.

Kriza uzrokovana COVID-19 ima teške posljedice za cjelokupnu ekonomiju na Zapadnom Balkanu,

1 Ovaj dio RER-a daje prikaz stanja da bi se pomoglo razumijevanju detaljnih razmatranja izgleda u narednom dijelu RER-a pod nazivom: “Izgledi za Zapadni Balkan: Teška vremena zahtijevaju dobru ekonomiku”.

jer je došlo do istovremenog smanjenja i ukupne ponude i ukupne potražnje. Do negativnih posljedica po ekonomiju u regiji dovode ne samo vladina ograničenja nego i odgovor domaćinstava i poslovnih subjekata. Smanjenje ekonomske aktivnosti uzrokuje i komplikacije javnih finansija i povećava vladine finansijske potrebe.

Kolaps zbirne potražnje. Potrošači izbjegavaju aktivnosti koje bi ih mogle izložiti infekciji. Očekuje se da će ljetna turistička sezona biti sa nenadoknadivim gubicima. Potrošnja i investicije koji nisu nužni odgađaju se dok se ne prevaziđu neizvjesnosti uzrokovane krizom. Slični problemi kod ključnih trgovinskih partnera, kao što je EU, odrazit će se na izvoz.

I zbirna ponuda se smanjuje. Ograničenja koja je uvela vlada primorala su poslovne djelatnosti koje nisu nužne za život i kompanije koje ne mogu ispuniti zahtjeve za socijalnim distanciranjem, da prekinu ili smanje obim svog poslovanja, da bi se ublažilo širenje zaraze. Iako se neke djelatnosti mogu nastaviti putem online prodaje ili rada na daljinu, kod većine će doći do pada produktivnosti. Neki radnici moraju ostati kući da bi čuvali djecu, jer su škole zatvorene ili provode socijalno distanciranje, kako bi izbjegli infekciju. Poremećaji svjetskih i domaćih lanaca nabavke štete prerađivačkoj industriji. Pad cijena roba narušava marže u eksploatacijskim djelatnostima. Smanjenje likvidnosti bi moglo dovesti do daljih poremećaja u proizvodnji.

Prikaz stanja: Pregled situacije i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana dok se suočavaju sa COVID-191

| 1

Usluge, naročito one koje zahtijevaju lični kontakt, vjerovatno će biti najviše pogođene. Vladina ograničenja su uslovila većinu sektora ugostiteljstva, maloprodaje i ličnih usluga na zatvaranje. Ograničenja putovanja, kojima je namjera da se izbjegne da putnici borave u skučenom prostoru s drugim ljudima, npr. u autobusima, vozovima i avionima, dovela su do značajnog poremećaja transporta. Iz praktičnih razloga, došlo je do kolapsa turizma; trebaće vremena da oživi, čak i kad kriza prođe. Prerađivačka industrija je pogođena zaštitnim mjerama socijalnog distanciranja, koje dovode do poremećaja u proizvodnji, kolapsa narudžbi i problema u lancu snabdijevanja. Esencijalni sektori, poput medicine, snabdijevanja hranom, javnog sektora i sektora koji lakše mogu preći na rad na daljinu, kao što su profesionalne usluge vezane za digitalnu ekonomiju, pokazuju relativno veću robusnost.

Ova je kriza drugačija:

1. Ovo predstavlja zdravstveni šok velikog obima, koji zahtijeva svjesno – i neophodno – privremeno zaustavljanje aktivnosti s ciljema usporavanja širenje zaraze. Dužina i dubina krize će zavisiti od toga koliko budu efikasne mjere za suzbijanje zaraze, koliko se dobro zdravstveni sistem bude mogao nositi s pojavom zaraze i od uspješnog otkrivanja efektivnog načina liječenja bolesti i vakcine protiv bolesti.

2. Ekonomska politika sama ne možeokončati krizu, ali ima ključnu ulogu: dazaštiti egzistenciju očuvanjem radnih mjestai jačanjem mreža socijalne sigurnosti.

3. Brz ekonomski oporavak je moguć – alinije zagarantiran. Popuštanje mjeraograničenja može

povećati usporenu potrošnju i investicije, što bi potaklo ekonomsku aktivnost na brz oporavak. Međutim, do mjere u kojoj ekonomski zastoj i nedostatak likvidnost prisiljavaju, u osnovi, održive djelatnosti na zatvaranje, prekid lanaca snabdijevanja proizvodnje ili otpuštanje zaposlenih koji su stekli značajno radno iskustvo, šok bi mogao smanjiti produktivnost u srednjoročnom periodu. Do mjere u kojoj kriza zahvati javne i privatne finansijske rezerve, napori na konsolidaciji i obnovi bilansa stanja mogu otežati oporavak. Do mjere u kojoj se prijetnja virusa zadrži duže, oporavak može biti zasjenjen zabrinutošću zbog jačanja epidemije i vraćanja mjera ograničenja.

Za ublažavanje uticaja krize, zemlje Zapadnog Balkana su najavile značajne fiskalne pakete, koji se kreću od 1 do 7 procenata BDP-a (bez garancija), kao podrška njihovim građanima i poslovnim subjektima.

Koliko su zemlje Zapadnog Balkana pripremljene za veliku krizu?

U Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) iz jeseni 2019. je već pomenuta rastuća neizvjesnost izgleda za regiju, s obzirom da se čak i prije krize uzrokovane pandemijom COVID-19 očekivalo smanjenje i globalnih i stopa rasta u eurozoni. U eurozoni, u kojoj se nalaze glavni trgovinski partneri Zapadnog Balkana, očekivalo se usporavanje do 1 procenta . A bio je predviđen i pad cijena baznih metala, koji predstavljaju značajan udio izvoza roba iz regije. Domaći rizici su već bili povećani zbog političkih prilika: planirani izbori u nekoliko zemalja. Kosovo je imalo parlamentarne izbore 6. oktobra, a vlada je formirana u februaru 2020. – dok joj je 25. marta

2 Pogledati prateći dio RER-a,“Izgledi za Zapadni Balkan: Teška vremena zahtijevaju dobru ekonomiku”.3 Globalni ekonomski izgledi, januar 2020.2 |

Neto izvoz je u 2019. u cijeloj regiji negativno uticao na rast; u prosjeku u periodu 2012-2018. smanjivao je rast zbog velikog nivoa uvoza, malo je konkurentnih izvoznika, a glavni trgovinski partneri regije, naročito članice EU, su slabili. Produktivnost, uključujući rast napredne prerade i usluga, manja je od potrebne da bi regija dostigla prihod napredne EU.

U vrijeme pojave COVID-19 krize zemlje Zapadnog Balkana su imale različitu ekonomsku snagu i slabosti. Osijenčeni dijagram (Slika A.1) je dobra ilustracija toga, naročito ako se dopuni granularnom kvalitativnom analizom za svaku zemlju. Korisna je i multidimenzionalna procjena, koja daje pregled karakteristika regionalnih tržišta rada, sektorske strukture svake ekonomije, prostora za fiskalnu politiku, prostora za monetarnu politiku, finansijskih rezervi i vanjskih osjetljivosti.

Prvo, vjerovatno je da će na tržištima s neformalnim i privremenim poslovima i neproporcionalnim omjerom samozaposlenosti doći do gašenja radnih mjesta, što će dovesti do značajnih poteškoća, naročito ako mreže socijalne sigurnosti nisu adekvatne. Do kraja 2019. stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu je dostigla 44,3 procenta, što je povećanje u odnosu na 42,7 u 2018. i 36,9 u 2012. Međutim, mnoga od otvorenih radnih mjesta su bila u slabo plaćenim radno intenzivnim sektorima prerađivačke industrije i usluga.

4 Ispod se ukratko razmatraju stanje i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana u svakoj od ovih oblasti. Detaljno razmatranje uticaja COVID-19 na ove oblasti i sektore je dato u posebnom dijelu RER-a, koji će biti objavljen prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja.

marta izglasano nepovjerenje i trenutno radi u tehničkom mandatu. Izbori su planirani i u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dok su u Bosni i Hercegovini planirani općinski izbori. Nadalje, Albaniju je u novembru 2019., pogodio snažan zemljotres, koji je doveo do potrebe za obimnim novim finansiranjem za obnovu.

Model rasta Zapadnog Balkana je bio osjetljiv i prije krize. Potrošnja u regiji posljednjih godina učestvuje u rastu s preko 60 procenata (Slika 1). Rast potrošnje je u nekim zemljama potaknut većom javnom potrošnjom i jednokratnim politikama plata, te skoro dvocifrenim rastom kredita za domaćinstva, što dovodi u pitanje održivost rasta regije vođenog potrošnjom. Doprinos investicija rastu je u 2019. bio oko 47 procenata, dok je neto izvoz imao negativan uticaj na rast. U Albaniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu je rast investicija u 2019. bio ograničen, dok je potrošnja rasla snažno, vođena prilivom doznaka i većim potrošačkim zajmovima. Rast je u Crnoj Gori bio potaknut velikom jednokratnom investicijom.

Slika 1. Rast Zapadnog Balkana prije krize je bi ograničen skromnim stopama investicija i neto izvoza. Contributions to growth, percentage points

12

10

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

ALB

2018 2019e

BIH

2018 2019e

KOS

2018 2019e

MKD

2018 2019e

MNE

2018 2019e

SRB

2018 2019e

WB6

2018 2019e

JConsumption J Investment JNet exports QReal GDP growth

Izvor: Nacionali zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke

| 3

Niske stope zaposlenosti i visoke stope nezaposlenosti su imale značajan uticaj na ograničavanje inkluzivnog rasta na Zapadnom Balkanu. Mnoga radna mjesta su privremena ili u neformalnom sektoru. Kako se COVID-19 kriza razvija, vjerovatno je da će ta radna mjesta biti najviše zahvaćena gašenjem, uz anuliranje napretka ostvarenog prethodnih godina. Što je najgore, mnogi od tih radnika možda neće moći ostvariti prava na socijalnu zaštitu. Kako je istaknuto na dijagramu (Slika A.1), ti su problemi naročito akutni na Kosovu (mala zaposlenost, znatan dio privremenih poslova), u Bosni i Hercegovini (mala zaposlenost i velika neformalnost) i u Albaniji (velika samozaposlenost i neformalna zaposlenost).

Drugo, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo značaj turizma za njihove ekonomije čini osjetljivijim na ekonomski uticaj krize nego ostale zemlje u regiji. Struktura ekonomija Zapadnog Balkana doprinosi njihovim osjetljivostima. Na vanjskom planu, ekonomije Albanije, Crne Gore i Kosova u velikoj mjeri zavise od izvoza usluga, uglavnom turizma; baza izvoza roba je vrlo uska (pogledati Sliku A.1). Stoga izbijanje COVID-19 može pogoditi Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, ne samo direktno, preko ograničenja putovanja, nego možda i preko promjene ponašanja potrošača nakon epidemije. Kosovski turizam bi se mogao pokazati otpornijim: zavisi uglavnom od turista iz dijaspore. U ekonomijama Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije izvoz roba čini veći procenat BDP-a; one su bolje uvezane u globalni lanac vrijednosti, putem solidne automobilske industrije i industrije auto-dijelova. Te su ekonomije pogođene prekidom globalnih lanaca

5 Obrazac potražnje za trajnim dobrima je sličan kao kod investicija; oba su dosta ciklična, uz smanjenje tokom ekonomskih usporavanja (Bils i Klenow 1998., Caramp, Colino i Restrepo 2017).

vrijednosti i manjom potražnjom za trajnim dobrima. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana sektori maloprodaje, ugostiteljstva i zabave čine preko 10 procenata zaposlenosti, a dobar dio tih djelatnosti se morao zatvoriti zbog epidemije.

Treće, podrška fiskalne politike je od ključnog značaja za pomoć privatnom sektoru tokom COVID-19 krize, ali zemlje u regiji imaju malo fiskalnog prostora za nove mjere (Slika A.1). Osim Crne Gore, sve zemlje Zapadnog Balkana su u 2019. ostvarile fiskalni deficit, iako je kod svih bio relativno mali (Slika 2). Međutim, uprkos relativno dobrom učinku prihoda prethodnih godina, činjenica da prihodi u regiji zaostaju za prihodima u eurozoni, također, ograničava fiskalni prostor za pružanje odgovora na krizu u odnosu na napredne ekonomije. To se posebno odnosi na Kosovo i Albaniju. Kao zaostatak svjetske finansijske krize i krize u eurozoni, nivoi javnog duga u regiji su još uvijek visoki (Slika 3), osim na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, jer obje ove zemlje imaju poteškoće s pristupom međunarodnim tržištima kapitala, tako da su njihov jedini izvor finansiranja međunarodne finansijske institucije. Postoji određen prostor za prihvatanje većeg deficita tokom COVID-19 krize, koji bi se trebao koristiti za aktivaciju mjera podrške ekonomske politike, ali očekuje se da će fiskalna politika biti ograničena brigom za držanje duga pod kontrolom i osiguranjem finansiranja s tržišta i od službenih kreditora. Nadalje, očekuje se da će automatski stabilizatori biti ograničeni, obzirom da su u regiji ograničene mreže socijalne sigurnosti, kao što su novčane naknade za nezaposlene i potrošnja na socijalnu pomoć.

4 |

Slika 2. Fiskalni deficiti su umjereni Slika 3. Nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana već ima značajan dug

Percent of GDP Percent of GDP

MNE KOS MKD ALB BIH SRB WB6

3

2

1

0

-1

-2

-3

-4

-5

-6

MNE ALB SRB MKD BIH KOS WB6

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

J2017 J2018 J2019e J2019e ▬2015 Q2017

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke

Četvrto, zemlje širom regije imaju malo opcija monetarne politike, naročito Kosovo i Crna Gora, koje su provele unilateralnu eurizaciju. Instrumenti aktivne monetarne politike su ograničeni i u Bosni i Hercegovini zbog aranžmana valutnog odbora. U ostalim zemljama, niske kamatne stope prije krize ograničavaju prostor za konvencionalno monetarno olakšanje. U međuvremenu, velika neslužbena eurizacija predstavlja rizik za finansijsku stabilnost u zemljama gdje su banke izložene indirektnom kreditnom riziku kroz njihovu izloženost neosiguranim zajmoprimcima i kroz moguće povećanje potražnje za deviznim instrumentima. Kako se strani kapital povlači s tržišta u nastanku tokom krize, u zemljama s fleksibilnim deviznim kursom dolazi do smanjenja vrijednosti njihovih valuta. Ali prednosti konkurentnosti cijena nisu od velike pomoći, obzirom na zastoj globalne ekonomije, pa centralne banke interveniraju da bi stabilizirale kurs. Na primjer, Narodna banka Srbije ubacuje likvidnost u sistem smanjenjem svoje kamate i zamjenom valuta i operacijama reprogramiranja.

Peto, finansijski sektori generalno imaju solidan kapital i rezerve likvidnosti – iako će kriza biti pravi test za to.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku; kalkulacije osoblja Svjetske banke

Finansijski sistemi su otporniji nego prije, dijelom zbog provedenih reformi u finansijskom sektoru nakon svjetske finansijske krize 2008/09. Bankarski sektor na Zapadnom Balkanu ulazi u krizu sa snažnim zbirnim kapitalnom i rezervama likvidnosti. U Albaniji su spajanja i oduzimanja licenci ojačali sistem putem konsolidacije. U Crnoj Gori su dvije nedovoljno kapitalizirane banke likvidirane. Na Kosovu su uvođenje privatnih agencija za prinudnu naplatu i primjena otpisa pomogli smanjenju NPL-ova, koji su na kraju 2019. dostigli do sada najniži nivo od 2 procenta ukupnih zajmova. Međutim, iako se NPL-ovi smanjuju u svim zemljama, u Albaniji i BiH su visoki, a prisutne su i bojazni u vezi s osjetljivostima pojedinih privatnih i državnih banaka. Iako je prije krize iznos neotplaćenih kredita rastao u većini regije, ekonomski zastoj će vjerovatno predstavljati test za sistem. Mnogi sadašnji zajmoprimci će se suočiti s ograničenjem likvidnosti i neće moći otplaćivati svoje zajmove, a banke će vjerovatno u ovim teškim ekonomskim vremenima postati izuzetno pažljive kad je riječ o davanju novih zajmova.

| 5

Stoga će biti značajno korištenje mehanizama kao što su fondovi za djelimičnu garanciju kredita, subvencije za izvoz i subvencionirani zajmovi od razvojnih banaka za smanjenje problema likvidnosti inače solventnih firmi. Kriza zahtijeva blisko praćenje i nadzor nad finansijskim sektorom, u cilju smanjenja potencijalnih rizika, koji bi mogli proisteći iz krize – kreatori politike trebaju biti spremni na brzu intervenciju po potrebi. Iako su tokom prethodne decenije zabilježena značajna poboljšanja, u superviziji banaka su još uvijek prisutne slabosti u smislu kriznog upravljanja, rezolucije i nesolventnosti, na čemu treba raditi.

Šesto, za vrijeme trajanja krize trebat će finansirati značajan deficit tekućeg računa, naročito u Crnoj Gori, te u manjoj mjeri u Albaniji, na Kosovu i u Srbiji (Slika A.1). Trgovinski deficit Zapadnog Balkana je u 2019. dostigao 13,8 procenata BDP-a. Ključni izvoz se sastoji od međunarodnog turizma, prerađevina i eksploatacije prirodnih bogatstava – što je sve pogođeno krizom uzrokovanom korona virusom. Trgovinski deficit se u prošlosti uglavnom finansirao doznakama i direktnim stranim investicijama (FDI), a u krizi je došlo do pada i jednog i drugog. Iako su doznake obično otporne na ekonomsko usporavanje, ovaj put možda to ne bude slučaj, dijelom zato što značajan dio doznaka dolazi neformalnim kanalima, ali i zato što su mnogi u dijaspori ostali bez posla zbog mjera suzbijanja virusa korona. Priliv postojećih, kao i novih FDI će vjerovatno kasniti, obzirom da kriza zaustavlja značajan dio ekonomskog života na Zapadnom Balkanu, a ekonomska neizvjesnost se ne rješava. Vjerovatno će tokom cijelog trajanja krize

devizne rezerve biti od ključnog značaja za finansiranje vanjske neravnoteže.

Otpornost ekonomija Zapadnog Balkana će biti na testu kako COVID-19 kriza bude tekla. Ekonomski zastoj će dovesti do pritiska i na vladine budžete i na bilans stanja privatnog sektora. Domaćinstva će izgubiti radna mjesta, a neki od ranije održivih poslovnih subjekata će se zatvoriti. U cijeloj ekonomiji će se trebati pažljivo upravljati likvidnošću kako bi se izbjegla eskalacija krize. Javna politika u ova teška vremena treba učiniti sve što može da smanji poteškoće, uz ciljane mjere za brzu podršku onima kojima je najpotrebnija. Što ekonomski zastoj bude duže trajao, biće dublje ekonomske posljedice ove javno-zdravstvene krize, kako se rezerve kapitala i likvidnosti budu iscrpljivale u cijeloj ekonomiji. Ova će vremena testirati otpornost ekonomija Zapadnog Balkana – kao i odlučnost ljudi da se agresivno suprotstave i pobijede u borbi protiv COVID-19.

Zemlje trebaju iskoristiti sve raspoložive opcije za snalaženje u krizi, korištenjem pomoći kad je ona na raspolaganju, kao što je pristup finansiranju putem međunarodnih finansijskih institucija. Gdje god ima prostora za monetarnu ili fiskalnu politiku, sada je vrijeme da se iskoristi za održavanje produktivnog kapaciteta ekonomije i funkcioniranje tržišta i za podršku i spašavanje ekonomija i egzistencije. Obzirom na ograničene resurse, podrška politike treba biti pravovremena, vremenski ograničena, ciljana i transparentna. Kako zemlje regije budu izlazile iz krize, njihove se politike trebaju prebaciti s borbe protiv krize na ponovno pokretanje ekonomije – i u konačnici normalizaciju bilansa stanja i smanjenje duga akumuliranog tokom krize.

6 |

Slika A.1. Osjenčeni dijagram relativne osjetljivosti Zapadnog Balkana na COVID-19

| 7

Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.17 | proljeće 2020.Prikaz stanja

Potražite ovaj izvještaj online: www.worldbank.org/eca/wbrer

Ti i ja Autor Tanja Burzanović (Crna Gora)

Dr. Tatjana Burzanović ima veliko iskustvo na polju grafičkog dizajna, grafičke arhitekture, dizajna interijera. Radila je kao umjetnički direktor, dizajner interijera i grafički dizajner na različitim instancama. Imala je mnogo izložbi na raznim mjestima. Dobila je brojne nagrade za svoja umjetnička i književna djela. Objavila je knjigu pod naslovom „Međuodnosi umjetničkih svjetova“, uz podršku Ambasade Indije za Austriju i Crnu Goru u Beču. Njena umjetnička filozofija uključuje prikaz odnosa između umjetničkih svjetova (prostorna i vremenska umjetnost). Stoga umjetnik posreduje između prirode i duha, a opet proističe iz apsolutne ideje i služi svrsi ispunjenja apsolutnog duha. 'Dokučiti značenje kroz formu' je zadatak umjetnosti kojeg savremeni mislilac postavlja da bi pokazao da su stvaranje formi i davanje smisla dva istovremena, isprepletena i apsolutno neodvojiva procesa u umjetnosti. Bez te spoznaje nije moguće napraviti iskorak na istraživanju prirode umjetnosti i književnosti. Ona vjeruje da je umjetnost način traganja za istinom. Umjetnost je neodvojiva od traganja za istinom.

Ljudi oblikuju ideje, ljudi modeliraju snove i ljudi stvaraju umjetnost. Da bi lokalne umjetnike povezali sa širom publikom, naslovnica ovog izvještaja i njegovih narednih izdanja će predstavljati umjetnička djela iz zemalja Zapadnog Balkana.